OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

a)Sigurnost opskrbe

Moguće prijetnje sigurnosti opskrbe EU-a plinom, uglavnom povezane s njegovom ovisnošću o primarnoj energiji iz trećih zemalja, već su potaknule pripreme za suočavanje s dodatnim poteškoćama. Konkretno, EU je već poduzeo važne korake kako bi zaštitio kućanstva i poduzeća od poremećaja u opskrbi: uvođenje europskog zelenog plana, poboljšavanje i proširivanje infrastrukture za UPP te diversifikacija izvora plina i plinovodnih ruta.

Međunarodne napetosti pokazale su da treba ubrzati planove i djelovanje kako bi EU bio manje ovisan o trećim zemljama. Ubrzavanjem zelene tranzicije smanjit će se emisije i ovisnost o uvezenim fosilnim gorivima te spriječiti povećanje cijena. Međutim, trenutačna geopolitička situacija zahtijeva donošenje dodatnih kratkoročnih mjera protiv tržišne neravnoteže u području energije i za osiguravanje opskrbe energijom u narednim godinama. Budući da do poremećaja u opskrbi plinom iz plinovoda može doći u bilo kojem trenutku, uvode se mjere za donošenje politike osiguranja povezane s razinom popunjenosti sustava skladišta plina u EU-u. Dovoljna razina plina u skladištima doprinosi sigurnijoj opskrbi plinom za zimu 2022./2023.

b)Uloga skladišta i trenutačni problemi

Skladištenje plina doprinosi sigurnosti opskrbe tako što osigurava dodatne zalihe u slučaju velike potražnje ili velikih poremećaja u opskrbi; iz skladišta dolazi 25–30 % plina koji se troši zimi. Tijekom sezone grijanja skladištenje smanjuje potrebu za uvozom dodatnog plina. Skladištenje doprinosi smanjenju poremećaja u opskrbi.

U posljednjih šest mjeseci neuravnoteženo tržište plina dovelo je do naglog poskupljenja. Razina popunjenosti skladišta u EU-u tijekom zime bila je znatno niža nego prethodnih godina – u siječnju je bila 10 postotnih bodova manja. To je povećalo nesigurnost opskrbe i nestabilnost cijena. Ovim se prijedlogom nastoje riješiti tri konkretnija problema:

–Razlika u cijeni plina ljeti i zimi važna je za popunjavanje skladišta plina. S obzirom na aktualna geopolitička kretanja i visoke cijene energije, procjena predvidive razlike između ljeta i zime vrlo je nepouzdana. Očekuje se da će situacija biti posebno problematična prije sljedeće zime jer bi ljetne cijene mogle nadmašiti zimske. To bi moglo dovesti do situacije u kojoj skladištenje nije privlačna opcija za sudionike na tržištu, a popunjavanje treba osigurati javnim intervencijama, među ostalim financijskom potporom za poticanje korištenja skladišta.

–Komisija i Koordinacijska skupina za plin u veljači 2022. provele su pojačanu analizu pripremljenosti na rizike na razini EU-a. Ta je analiza pokazala da bi, iako je opskrba plinom tijekom zime 2021./2022. ipak bila sigurna, mogao postojati rizik od nedovoljne popunjenosti skladišta plina prije sljedeće zime (2022./2023.). Optimiranje skladišnih kapaciteta tijekom sezone punjenja zahtijevalo bi trenutačno utiskivanje plina od početka sezone punjenja (u travnju 2022.). Takvim pravovremenim mjerama smanjio bi se rizik od uskih grla pri punjenju skladišta tijekom mogućih poremećaja s istoka zbog kojih bi se plin morao transportirati do skladištâ drugim rutama.

–Razina plina u skladištima tijekom 2021./2022. bila je posebno niska na lokacijama u vlasništvu subjekata iz trećih zemalja. To je bio razlog za gotovo polovinu slučajeva neuobičajeno niske razine plina u skladištima ove godine. Sustav skladišta plina strateška je imovina i ključan je za sigurnost opskrbe Unije i njezinih država članica. Ako subjekti iz trećih zemalja kontroliraju i koriste sustave skladišta plina, to može dovesti do rizika za sigurnost opskrbe, utjecati na druge ključne sigurnosne interese i dodatno ugroziti stratešku autonomiju EU-a.

c) Ciljevi prijedloga

Cilj je ovog prijedloga ukloniti znatne rizike za sigurnost opskrbe i gospodarstvo Unije koji proizlaze iz drastično promijenjene geopolitičke situacije. Prijedlogom se posebno nastoji osigurati da skladišni kapaciteti u Uniji, koji su ključni da bi se zajamčila sigurnost opskrbe, ne ostanu neiskorišteni kako bi se skladišta mogla zajednički koristiti u cijeloj Uniji, u duhu solidarnosti.

U tu će svrhu uvođenje obvezne minimalne razine plina u sustavima skladišta plina povećati sigurnost opskrbe prije zime 2022./2023. i u sljedećim zimskim razdobljima. Obvezno certificiranje operatora sustava skladišta plina osigurat će da se mogu isključiti potencijalni rizici za sigurnost opskrbe koji proizlaze iz utjecaja na kritičnu infrastrukturu za skladištenje plina. Naposljetku, poticat će se uporaba skladišta tako što će se njihovim korisnicima omogućiti izuzeće od transportnih tarifa na ulaznim ili izlaznim točkama skladišta.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovim se prijedlogom izmjenjuju dvije postojeće uredbe: Uredba (EU) 2017/1938 o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i Uredba (EU) br. 715/2009 o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina. Temelji se na postojećem okviru za sigurnost opskrbe plinom i pravilima unutarnjeg tržišta plina te se njime dodaju mjere potrebne da bi se zajamčila sigurnost opskrbe prirodnim plinom u Uniji u kontekstu teške energetske krize uzrokovane nedavnim geopolitičkim promjenama.

Predložena pravila o obveznoj ciljanoj popunjenosti skladišta povezana su s prijedlogom o uporabi skladišta koji je uključen u članak 67. Komisijina Prijedloga uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika od 15. prosinca 2021. 1 U tom se članku predlaže dodavanje novog članka 7.b u Uredbu (EU) 2017/1938 kako bi se države članice potaknulo na primjenu određenih mjera povezanih sa skladištenjem radi povećanja sigurnosti opskrbe, bez uvođenja obveze skladištenja. Međutim, s obzirom na to da se geopolitička situacija znatno promijenila od prosinca 2021., postalo je neophodno uvesti pojačane mjere kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe. Komisija je u suradnji s Koordinacijskom skupinom za plin provela namjensku analizu rizika, koja je pokazala da je hitno potrebno uvesti stroža pravila kako bi se osigurala bolja uporaba sustava skladišta plina u Uniji.

Brzi pregovori o sveobuhvatnom Prijedlogu uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika od 15. prosinca 2021. ključni su za zeleni plan i smanjenje ovisnosti Europe o fosilnom plinu. Kako bi se izbjeglo ometanje pregovaračkog procesa o prijedlogu od 15. prosinca 2021., prijedlog pravila za povećanje razine popunjenosti skladišta sastavljen je u obliku zasebne uredbe, koja je ograničena na tri ciljane izmjene (obveza popunjavanja skladišta, certificiranje skladišta i tarifni popust). Budući da treba hitno donijeti nova pravila kako bi se osiguralo punjenje skladišta dok su cijene energije visoke, prijedlog je kratak i ciljan kako bi ga Vijeće i Parlament mogli donijeti u kratkom roku.

Kako bi se izbjegao pravni sukob između članka 67. Prijedloga uredbe o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika od 15. prosinca 2021. i ovog Prijedloga, valjanost predložene uredbe ograničava se do stupanja na snagu preinačene Uredbe (EU) Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika, koja se temelji na prijedlogu Komisije od 15. prosinca 2021.

Odredbe povezane s popunjavanjem skladišta iz ovog Prijedloga trebale bi se donijeti što prije kako bi se osiguralo da će polučiti rezultate prije početka sezone grijanja u listopadu 2022. One bi se u kasnijoj fazi mogle lako integrirati u Uredbu o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj je Prijedlog u skladu sa širim skupom inicijativa za poboljšanje energetske otpornosti Unije i pripremu na moguće izvanredne situacije, konkretno s prijedlozima Komisije povezanima s paketom „Spremni za 55 %”, a posebno s revizijom trećeg energetskog paketa za plin (Direktiva 2009/73/EU i Uredba 715/2009/EU), čiji je cilj reguliranje konkurentnih dekarboniziranih tržišta plina i stvaranje dugoročnog održivog energetskog sektora u korist europskih potrošača.

U listopadu 2021. Europska komisija predstavila je komunikaciju o donošenju i podržavanju odgovarajućih mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energije. U njoj se navode i mjere za osiguravanje cjenovno pristupačne energije i dostatne razine plina u skladištima, čime se povećava otpornost EU-a na buduće poremećaje.

Nakon nedavnih geopolitičkih događaja Komisija je u ožujku 2022. objavila komunikaciju o planu REPowerEU o zajedničkom europskom djelovanju za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju. U skladu s komunikacijom o planu REPowerEU Komisija će izraditi zakonodavni prijedlog na temelju kojeg bi se do sljedeće zime osigurala odgovarajuća godišnja razina skladištenja. U njoj je naglašena ne samo hitna potreba za punim sustavima skladišta plina u Uniji, već je pojašnjeno i da je dostupna državna potpora u pogledu financijske pomoći za punjenje skladišta 2 .

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Ovim se Prijedlogom izmjenjuje Uredba (EU) 2017/1938, čija je pravna osnova bio članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Njime se izmjenjuje i Uredba (EU) 715/2009, koja se, s obzirom na to da Ugovor o funkcioniranju Europske unije u to vrijeme nije bio na snazi, temeljila na članku 95. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, koji je postao članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ovaj Prijedlog temelji se na članku 194. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Mjere planirane u okviru ove inicijative u potpunosti su u skladu s načelom supsidijarnosti. Zbog rizika i znatnog učinka mogućeg prekida opskrbe plinom na cijelu Uniju potrebno je djelovati na razini EU-a.

S obzirom na krizu opskrbe plinom bez presedana i njezine prekogranične učinke te činjenicu da su zemlje EU-a povezane zajedničkom plinskom mrežom, opravdano je djelovanje na razini Unije jer države članice same ne mogu dovoljno učinkovito i koordinirano smanjiti rizik od velikih gospodarskih poteškoća koje proizlaze iz velikih poremećaja u opskrbi. Samo se djelovanjem EU-a koje se temelji na duhu solidarnosti među državama članicama može osigurati pripravnost na poremećaje u opskrbi koji bi trajno naštetili građanima i gospodarstvu.

•Proporcionalnost

Inicijativa je u skladu s načelom proporcionalnosti. S obzirom na geopolitičku situaciju bez presedana i velik rizik koji prijeti potrošačima i gospodarstvu EU-a u slučaju poremećaja u opskrbi plinom jasno je da treba djelovati hitno i koordinirano. Unatoč hitnosti, u Prijedlogu se uzima u obzir to da će državama članicama trebati vremena da donesu potrebne mjere kako bi osigurale punjenje skladišta. Prijedlogom se stoga predviđa mehanizam postupnog uvođenja, tj. pravila koja su manje stroga za 2022. nego za sljedeće godine (npr. niža ciljana popunjenost skladišta, manji broj prijelaznih ciljeva, obveza Komisije da pri provedbi uzme u obzir ograničeno vrijeme primjene). Stoga ovaj Prijedlog ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva koji su već utvrđeni postojećim instrumentom. Predložene mjere smatraju se razmjernima te se, u mjeri u kojoj je to moguće, temelje na postojećim pristupima. Potporom u vidu mjera solidarnosti i zahtjevom za punjenje skladišta rizici za sigurnost opskrbe učinkovito se svode na najmanju moguću mjeru na regionalnoj razini. Potrebna razina popunjenosti pažljivo je odabrana. O tome se raspravljalo s dionicima u okviru Koordinacijske skupine za plin, nakon čega su provedena intenzivna savjetovanja sa stručnjacima iz sektora i državama članicama. Na temelju tih savjetovanja odlučeno je da je predložena stopa popunjenosti od 90 % nužna i odgovarajuća razina kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe tijekom zime u slučaju ozbiljnih poremećaja u opskrbi, a da se pritom pretjerano ne opterete države članice, energetska poduzeća ili građani.

•Odabir instrumenta

Riječ je o prijedlogu izmjene dviju uredaba, Uredbe (EU) 2017/1938 i Uredbe (EU) br. 715/2009, pa je odabrani instrument uredba o izmjeni. Budući da nije riječ o potpunoj reviziji ijedne od tih uredaba, preinaka se ne smatra primjerenom.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Zbog hitnosti prijedloga, koji je izrađen kao odgovor na neočekivanu geopolitičku krizu i treba ga hitno donijeti kako bi se osiguralo da su skladišta popunjena prije sezone grijanja, savjetovanja s dionicima morala su biti manje formalna. Međutim, provedena su ciljana savjetovanja s dionicima, među ostalim putem Koordinacijske skupine za plin, kao i više bilateralnih savjetovanja s ključnim dionicima, sektorskim stručnjacima i državama članicama.

Komisija je 8. ožujka 2022. objavila Komunikaciju COM(2022) 108 final „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju”, u kojoj je utvrđen glavni sadržaj trenutačnog prijedloga o mjerama za punjenje skladišta i već je omogućeno savjetovanje s relevantnim dionicima o predloženim mjerama. Na temelju tog dokumenta sve zainteresirane strane, primjerice nadležna tijela, dionici i građani, imale su priliku iznijeti primjedbe o zakonodavnom pristupu Komisije, kako je predstavljen u Komunikaciji.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Zbog politički osjetljive i hitne prirode prijedloga nisu angažirani vanjski stručnjaci, nego su provedena opsežna savjetovanja s dionicima.

•Procjena učinka

Zbog politički osjetljive i hitne prirode prijedloga nije provedena procjena učinka, već je provedena pojačana analiza pripremljenosti na rizike na razini EU-a (vidjeti prethodno) i ciljana savjetovanja.

Prije sastavljanja prijedloga ocijenjene su mjere za punjenje skladišta i moguće alternative te se o njima intenzivno raspravljalo s dionicima, posebno u okviru Koordinacijske skupine za plin 3 .

Na sastanku Koordinacijske skupine za plin 23. veljače 2022. sudionici su naglasili da bi trebalo što prije poduzeti mjere za ponovno punjenje skladišta prije sljedeće zime. Razgovaralo se o načinima promicanja popunjavanja skladišta, po mogućnosti na temelju tržišnih mehanizama, razinama popunjenosti, načinima financiranja skladištenja, uključujući moguće državne potpore, i načinima koordinacije među državama članicama.

Na sastanku Koordinacijske skupine za plin 11. ožujka 2022. Komisija je predstavila mjere skladištenja predviđene ovim Prijedlogom i navedene u Komunikaciji o planu REPowerEU. Skupina je podržala Komunikaciju i komentirala ciljni datum za popunjavanje skladišta, stupanj fleksibilnosti za postizanje cilja u pojedinim državama članicama, moguće poticaje za tržišne subjekte i načine poboljšanja suradnje.

•Temeljna prava

Mjerom će se omogućiti pružanje potpore nekima od najranjivijih kupaca, a posebno onima koji su već suočeni s energetskim siromaštvom.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Utjecaj na proračun EU-a povezan s ovim prijedlogom odnosi se na ljudske resurse i ostale administrativne rashode Glavne uprave (GU) Europske komisije za energetiku.

Prijedlogom se utvrđuje nova, poboljšana struktura sigurnosti opskrbe plinom i nove obveze za države članice te, u skladu s time, pojačana uloga Glavne uprave za energetiku u velikom broju različitih područja, konkretno:

·opće upravljanje i provedba Uredbe (1 EPRV),

·upravljanje pojačanom ulogom Koordinacijske skupine za plin (0,5 EPRV-a),

·praćenje stopa popunjavanja i definiranje tehničkih provedbenih elemenata, kao što je krivulja punjenja skladišta (uključujući gospodarske i tehničke analize i upravljanje podacima) (1,5 EPRV-a),

·pravna provedba mjera predviđenih novim člankom 6.d stavkom 7. (procijenjeni godišnji prosjek: pet odluka o upozorenjima, dvije odluke o krajnjim mjerama) (2 EPRV-a),

·upravljanje platformom za UPP, predviđeno novim člankom 6.b stavkom 1. (5 EPRV-a),

·procjena obavijesti o raspodjeli opterećenja predviđena člankom 6.c (1 EPRV),

·mišljenje o certificiranju operatora sustava skladišta plina (3 EPRV-a),

·administrativna potpora (1 EPRV).

Za provedbu navedenih novih odgovornosti potrebno je povećati ljudske resurse Glavne uprave za energetiku za 12 dodatnih EPRV-a angažiranih kao stalno osoblje i za tri EPRV-a angažirana kao privremeno osoblje, koji će se posebno posvetiti certifikaciji do završetka tog postupka.

Nadalje, za provedbu, koordinaciju i praćenje ove Uredbe o izmjeni među državama članicama bit će potrebna sljedeća dodatna administrativna odobrena sredstva: 150 000 EUR godišnje za službena putovanja i sastanke stručnjaka (posebice: Koordinacijska skupina za plin).

5.DRUGI ELEMENTI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Člankom 1. mijenja se Uredba (EU) 2017/1938.

Člankom 1. stavkom 1. se u članku 2. Uredbe (EU) 2017/1938 dodaju definicije za pojmove „krivulja punjenja skladišta”, „ciljana popunjenost skladišta”, „strateško skladište” i „strateška zaliha”.

Člankom 1. stavkom 2. umeću se novi članci od 6.a do 6.d.

–Članak 6.a. Tom novom odredbom od država članica zahtijevat će se da se skladišta na njihovu državnom području u načelu popune do najmanje 90 % kapaciteta na razini države članice do 1. studenoga svake godine, a sve će države članice morati ispuniti prijelazne ciljeve u veljači, svibnju, srpnju i rujnu. Za 2022. primjenjuju se niži cilj i drugačija krivulja punjenja skladišta, uzimajući u obzir to da države članice imaju ograničeno vrijeme za provedbu ove uredbe. Komisija je ovlaštena osigurati ispunjavanje ciljane popunjenosti skladišta ako države članice ne postignu prijelazne ciljeve.

–Člankom 6.b utvrđuju se mjere koje države članice poduzimaju kako bi se osiguralo postizanje obvezne ciljane popunjenosti skladišta u skladu s člankom 6.a.

–Članak 6.c. Uvodi se mehanizam raspodjele opterećenja jer, iako nemaju sve države članice sustave skladišta plina na svojem državnom području, sve će imati koristi od zajamčene visoke razine popunjenosti u smislu osiguranja od rizika povezanih s opskrbom i učinaka smanjenja cijena zimi.

–Članak 6.d. Tom se novom odredbom utvrđuju djelotvorni instrumenti za praćenje novih obveza popunjavanja skladišta i jača uloga Koordinacijske skupine za plin, čime je se izričito ovlašćuje za praćenje uspješnosti država članica u području sigurnosti opskrbe plinom, te za razvoj najbolje prakse na toj osnovi. U ažuriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim izvješćima o napretku donesenima u skladu s člankom 17. Uredbe 2018/1999 odražava se napredak ostvaren u pogledu krivulje punjenja skladišta i ciljane popunjenosti skladišta te planiranih politika i mjera za njegovo postizanje.

Člankom 2. mijenja se Uredba (EU) 715/2009.

Člankom 2. stavkom 1. umeće se novi članak 3.a o certificiranju operatora sustava skladišta plina, u skladu s kojim države članice certificiraju sva poduzeća koja su vlasnici operatora sustava skladišta plina, uključujući operatore transportnih sustava, kako bi se osiguralo da vlasnik operatora sustava skladišta plina ne ugrožava sigurnost opskrbe energijom u Uniji ili bilo kojoj državi članici.

Člankom 2. stavkom 2. članku 13. dodaje se novi, posljednji stavak, na temelju kojeg se primjenjuje popust od 100 % na transportne tarife na temelju kapaciteta na ulaznim i izlaznim točkama sustava skladišta plina.

Članak 3. odnosi se na stupanje na snagu.

2022/0090 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir članak 194. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Iako je u prošlosti dolazilo do kratkoročnih prekida opskrbe plinom, trenutačna situacija razlikuje se od prethodnih kriza sigurnosti opskrbe zbog nekoliko čimbenika. Eskalacija oružanog sukoba u Ukrajini od veljače 2022. dovela je do povećanja cijena bez presedana. Ta povećanja cijena vjerojatno će iz temelja promijeniti poticaje za popunjavanje sustava skladišta plina u Uniji. U trenutačnom geopolitičkom kontekstu više se ne mogu isključiti daljnji poremećaji u opskrbi plinom. To bi moglo ozbiljno naštetiti građanima i gospodarstvu Unije, koja i dalje u znatnoj mjeri ovisi o vanjskoj opskrbi plinom, na koju sukob može utjecati.

(2)Ti događaji imaju dalekosežni značaj i posljedice u cijeloj Uniji te zahtijevaju sveobuhvatan odgovor. U odgovoru bi prednost trebalo dati mjerama kojima se može povećati sigurnost opskrbe na razini Unije, posebno za zaštićene potrošače. Stoga je ključno da Unija djeluje koordinirano kako bi se izbjegli potencijalni rizici koji proizlaze iz mogućeg prekida opskrbe plinom.

(3)Skladištenje plina doprinosi sigurnosti opskrbe tako da osigurava dodatne zalihe u slučaju velikih poremećaja u potražnji ili opskrbi, a dovoljne rezerve u skladištima osiguravaju sigurnu opskrbu plinom. Budući da do poremećaja u opskrbi plinom iz plinovoda može doći u bilo kojem trenutku, potrebno je uvesti mjere u pogledu razine popunjenosti skladištâ Unije kako bi se osigurala opskrba za zimu 2022./2023.

(4)Uredbom (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća 4 uvedeni su mehanizmi solidarnosti namijenjeni rješavanju ekstremnih situacija u kojima je u određenoj državi članici ugrožena opskrba zaštićenih kupaca, što je bitna sigurnosna potreba i nužan prioritet. U slučaju izvanrednog stanja na razini Unije hitnim odgovorom treba osigurati državama članicama mogućnost pružanja pojačane zaštite potrošačima.

(5)Međutim, učinak oružanog sukoba na granicama Unije pokazao je da postojeća pravila o sigurnosti opskrbe nisu prilagođena iznenadnim velikim geopolitičkim kretanjima u kojima nedostatna opskrba i visoke cijene mogu biti posljedica ne samo problema povezanih s infrastrukturom ili ekstremnih vremenskih uvjeta, već i na primjer namjerno uzrokovanih događaja velikih razmjera te dugotrajnijih ili iznenadnih prekida opskrbe. Stoga je potrebno smanjiti iznenadne znatno povećane rizike koji proizlaze iz trenutačnih promjena geopolitičke situacije.

(6)Na temelju analize odgovarajućih mjera za osiguravanje opskrbe plinom koju je provela Komisija, među ostalim analize pojačane pripremljenosti za rizike na razini EU-a koju su u veljači 2022. provele Komisija i Koordinacijska skupina za plin, pokazalo se da je primjereno da države članice do 1. studenoga osiguraju da se infrastruktura za skladištenje plina na njihovu državnom području popuni do najmanje 90 % kapaciteta na razini država članica, s prijelaznim ciljevima za svaku državu članicu u svibnju, srpnju, rujnu i veljači sljedeće godine. To je potrebno kako bi se osigurala odgovarajuća zaštita europskih potrošača od nedostatne opskrbe. Za 2022. primjenjivat će se niža ciljana popunjenost skladišta od 80 % i manji broj prijelaznih ciljeva (kolovoz, rujan i listopad), uzimajući u obzir da će se Uredba početi primjenjivati tek nakon početka sezone punjenja plina i da države članice imaju ograničeno vrijeme za provedbu ove Uredbe.

(7)Sustav „krivulje punjenja skladišta” omogućuje trajno praćenje tijekom cijele sezone punjenja (od 1. travnja do 30. rujna). Od 2023. skladištenje se posebno prati i u veljači („kontrola u veljači”) kako bi se izbjeglo naglo povlačenje plina iz skladišta sredinom zime, što bi moglo dovesti do problema povezanih sa sigurnošću opskrbe prije kraja zime.

(8)Komisija od 2023. može prilagoditi ciljanu popunjenost skladišta i krivulju punjenja skladišta delegiranim aktom, uzimajući u obzir godišnje ENTSOG-ove simulacije i zajedničku analizu koju trebaju provesti regionalne skupine za rizik definirane u Uredbi (EU) 2017/1938. Odluka Komisije o utvrđivanju „krivulja punjenja skladišta” donijet će se nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom za plin.

(9)Države članice možda neće uvijek moći pravodobno ostvariti ciljanu popunjenost skladišta zbog tehničkih problema kao što su problemi povezani s cjevovodima koji opskrbljuju skladište ili s postrojenjima za utiskivanje. U takvim je slučajevima primjereno da države članice imaju mogućnost ostvarivanja ciljane popunjenosti skladišta u kasnijoj fazi. Međutim, ciljanu popunjenost skladišta trebalo bi ostvariti što je prije tehnički moguće, a najkasnije 1. prosinca, kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe tijekom zimskog razdoblja.

(10)Nadalje, države članice možda neće moći ostvariti ciljanu popunjenost skladišta u slučaju izvanrednog stanja na razini EU-a, odnosno u vrijeme velike nestašice plina. Stoga se ciljana popunjenost skladišta ne bi trebala primjenjivati ako Komisija proglasi izvanredno stanje na razini Unije ili regionalnoj razini u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) 2017/1938 i tijekom cijelog njegova trajanja.

(11)Nadležna tijela moraju neprestano pratiti punjenje podzemnih sustava skladišta plina kako bi osigurala ostvarivanje svojih nacionalnih krivulja punjenja skladišta. Nacionalne krivulje punjenja skladišta definirane su unutar raspona od dva postotna boda. Ako je razina popunjenosti u određenoj državi članici za više od dva postotna boda ispod ciljeva krivulje punjenja skladišta, nadležna tijela odmah poduzimaju djelotvorne mjere za povećanje razine popunjenosti. Države članice o takvim mjerama obavješćuju Komisiju i Koordinacijsku skupinu za plin.

(12)Znatnim i trajnim odstupanjem od krivulja punjenja skladišta može se ugroziti postizanje odgovarajućih razina skladištenja koje su potrebne za jamčenje sigurnosti opskrbe u Uniji u duhu solidarnosti. U slučaju takvih znatnih i trajnih odstupanja Komisiju bi stoga trebalo ovlastiti za poduzimanje djelotvornih mjera kako bi se izbjegli problemi povezani sa sigurnošću opskrbe koji proizlaze iz nepopunjenih skladišta. Pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama Komisija uzima u obzir konkretnu situaciju predmetne države članice, kao što je veličina sustava skladišta plina u odnosu na domaću potrošnju plina ili važnost sustava skladišta plina za sigurnost opskrbe u regiji. Budući da će ova Uredba stupiti na snagu nakon početka sezone punjenja skladišta 2022., u svim mjerama koje Komisija poduzme radi rješavanja odstupanja od krivulje punjenja skladišta za 2022. trebalo bi uzeti u obzir ograničeno vrijeme za provedbu ove Uredbe na nacionalnoj razini. Komisija osigurava da mjere ne prelaze ono što je potrebno za održavanje sigurnosti opskrbe i da se njima nerazmjerno ne opterećuju države članice, sudionici na tržištu plina, operatori sustava skladišta plina ili građani.

(13)Države članice trebale bi poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale ostvarivanje obvezne ciljane popunjenosti skladišta. S obzirom na različite regulatorne režime koji su u mnogim državama članicama već uspostavljeni radi potpore popunjavanju skladišta, ne propisuje se konkretan instrument za ostvarivanje krivulje punjenja skladišta i postizanje ciljane popunjenosti skladišta te države članice mogu odabrati instrument koji je najprimjereniji njihovim nacionalnim sustavima, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 6.b točaka (2) i (3). Države članice stoga mogu odabrati koji će sudionici na tržištu morati osigurati popunjenost skladišta. Mogu odlučiti i o tome jesu li regulatorna sredstva, kao što su mjere kojima se nositelje kapaciteta obvezuje na oslobađanje neiskorištenih kapaciteta, koje su dopuštene u skladu s postojećim pravilima tržišta EU-a, biti dovoljna za ostvarivanje ciljane popunjenosti skladišta ili jesu li potrebni financijski poticaji koji bi mogli predstavljati državnu potporu. Države članice trebale bi se koristiti koordiniranim instrumentima, kao što su platforme za kupnju UPP-a, s drugim državama članicama kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile UPP za punjenje skladišta te smanjile infrastrukturne i regulatorne prepreke zajedničkoj uporabi UPP-a za punjenje skladišta.

(14)U Komunikaciji Komisije COM(2022) 108 final od 8. ožujka 2022. „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” u tom je pogledu pojašnjeno da se pravom Unije državama članicama omogućuje pružanje državne potpore dobavljačima u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a kako bi se osiguralo punjenje skladišta, na primjer u obliku jamstava („dvosmjerni ugovor za kompenzaciju razlike”).

(15)Mjere poduzete radi osiguravanja punjenja skladišta plina trebale bi biti nužne, jasno definirane, transparentne, proporcionalne, nediskriminirajuće i provjerljive i njima se ne smije neopravdano narušavati tržišno natjecanje ni djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina niti ugrožavati sigurnost opskrbe plinom drugih država članica ili Unije. Konkretno, takve mjere ne bi smjele dovesti do jačanja dominantnog položaja ili neočekivanih dobitaka poduzeća koja kontroliraju sustave skladišta plina ili koja su rezervirala skladišni kapacitet koji ne koriste.

(16)Učinkovita uporaba postojeće infrastrukture, uključujući prekogranične transportne kapacitete, sustave skladišta plina i terminale za UPP, važni su čimbenici u osiguravanju sigurnosti opskrbe u duhu solidarnosti. Otvorene energetske granice ključne su za sigurnost opskrbe, među ostalim i u razdobljima poremećaja u opskrbi plinom na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije. Stoga nijedna mjera poduzeta kako bi se osiguralo punjenje skladišta plina ne bi smjela blokirati ili ograničavati prekogranične kapacitete dodijeljene u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EU) 2017/459.

(17)Zbog obveze skladištenja nastat će financijsko opterećenje relevantnim akterima u onim državama članicama koje na svojem državnom području imaju relevantne sustave skladišta plina, dok će povećanje razine sigurnosti opskrbe koristiti svim državama članicama, uključujući one države članice koje nemaju sustave skladišta plina. Kako bi se u skladu s duhom solidarnosti raspodijelilo opterećenje osiguravanja da su sustavi skladišta u Uniji dostatno popunjeni kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe, države članice bez sustava skladišta plina trebale bi poštovati obvezu uporabe skladišta u drugim državama članicama. Ako nije uspostavljena povezanost s drugim državama članicama ili zbog ograničenog prekograničnog transportnog kapaciteta ili drugih tehničkih razloga uporaba sustava skladišta plina u drugim državama članicama nije moguća, tu bi obvezu trebalo na odgovarajući način smanjiti.

(18)Međutim, države članice ne bi trebale podlijegati takvoj obvezi ako s jednom ili više država članica sa sustavima skladišta zajednički razviju alternativni mehanizam raspodjele opterećenja. Takvim alternativnim mehanizmom mogu se uzeti u obzir, među ostalim, već postojeće jednakovrijedne pravne obveze skladištenja alternativnih goriva. Države članice trebale bi obavijestiti Komisiju o takvim alternativnim mehanizmima raspodjele opterećenja.

(19)Mjere kojima države članice koje nemaju sustave skladišta plina dijele opterećenje obveze skladištenja s državama članicama koje ih imaju mogu imati financijski učinak na relevantne sudionike na tržištu. Države članice bez sustava skladišta plina stoga mogu sudionicima na tržištu pružiti financijske poticaje ili naknadu za manjak prihoda ili za troškove nastale zbog obveza koje su im nametnute, a koje se ne mogu pokriti prihodima. Ako se mjera financira pristojbom, ta se pristojba ne dodjeljuje prekograničnim interkonekcijskim točkama.

(20)Za ocjenu prirode i opsega rizika povezanih sa sigurnošću opskrbe te za odabir primjerenih mjera za njihovo suzbijanje potrebno je djelotvorno praćenje i izvješćivanje. Operatori sustava skladišta plina trebali bi izvješćivati nacionalna nadležna tijela o razinama popunjenosti jednom mjesečno tijekom razdoblja punjenja. Vlasnike i operatore sustava skladišta plina također se potiče da redovito unose podatke o kapacitetu i razini popunjenosti za svako skladište na središnjoj platformi za izvješćivanje.

(21)Regulatorna tijela trebala bi igrati važnu ulogu u praćenju sigurnosti opskrbe, što je jedan od zadataka koji su im dodijeljeni zakonodavstvom o unutarnjem energetskom tržištu, i osigurati ravnotežu između sigurnosti i troškova koji zbog mjera nastaju za potrošače. Komisija će pratiti razine popunjenosti zajedno s nadležnim tijelima država članica.

(22)Trebalo bi ojačati ulogu Koordinacijske skupine za plin tako da je se izričito ovlasti za praćenje uspješnosti država članica u području sigurnosti opskrbe plinom i za razvoj najbolje prakse u tom području na toj osnovi. Komisija stoga mora redovito izvješćivati Koordinacijsku skupinu za plin, koja podupire Komisiju u praćenju ciljane popunjenosti skladišta i osiguravanju ostvarivanja te ciljane popunjenosti skladišta.

(23)Unija smatra da je sektor sustava skladišta od velike važnosti za Uniju, njezinu sigurnost opskrbe energijom i njezine druge bitne sigurnosne interese. U skladu s tim, sustavi skladišta plina smatraju se kritičnom infrastrukturom u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite. Države članice trebale bi uzeti u obzir mjere iz ove Uredbe u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima te izvješćima o napretku donesenima u skladu s Uredbom 2018/1999.

(24)Unija smatra da su u mreži sustava skladišta potrebne dodatne zaštitne mjere kako bi se izbjegle bilo kakve prijetnje javnom redu i javnoj sigurnosti u Uniji te dobrobiti građana Unije. Države članice trebale bi osigurati da svakog operatora sustava skladišta plina, uključujući operatore koje kontroliraju operatori transportnih sustava, u skladu s ovom Uredbom certificira regulatorno tijelo ili drugo nadležno tijelo koje je imenovala država članica kako bi se osiguralo da utjecaj na operatore sustava skladišta plina ne ugrožava sigurnost opskrbe energijom ili bilo koji drugi bitan sigurnosni interes u Uniji ili bilo kojoj državi članici. Za analizu mogućih rizika za sigurnost opskrbe u drugim državama članicama važna je koordinacija među državama članicama u procjeni sigurnosti, pri čemu se ne bi trebala praviti razlika među sudionicima na tržištu te bi se trebala u potpunosti poštovati načela funkcionalnog unutarnjeg tržišta. Kako bi se brzo ublažila opasnost od niskih razina zaliha, certificiranje bi se trebalo prvenstveno i brže provesti za veća skladišta i skladišta koja su u zadnje vrijeme popunjena na redovno niskim razinama kako bi se osiguralo da se mogu isključiti mogući problemi u pogledu sigurnosti opskrbe koji proizlaze iz kontrole nad takvim velikim skladištima.

(25)Regulatorna tijela trebala bi odbiti certificiranje ako osoba koja ima izravnu ili neizravnu kontrolu ili ostvaruje bilo koje pravo nad operatorom sustava skladišta plina može ugroziti sigurnost opskrbe energijom ili bilo koji drugi bitni sigurnosni interes države članice, na regionalnoj razini ili razini Unije. U toj procjeni regulatorna tijela trebala bi uzeti u obzir komercijalne odnose koji bi mogli negativno utjecati na poticaje i sposobnost operatora skladišta da popuni sustav skladišta te međunarodne obveze Unije i sve druge posebne činjenice i okolnosti slučaja. Kako bi se osigurala dosljedna primjena tih pravila u cijeloj Uniji, poštovanje međunarodnih obveza Unije te solidarnost i energetska sigurnost unutar Unije, regulatorna tijela trebala bi pri donošenju odluka o certificiranju u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenje Komisije. Ako regulatorno tijelo odbije certificiranje trebalo bi imati ovlast zahtijevati od bilo koje osobe da ustupi vlasnički udio ili prava nad operatorom sustava skladišta plina i odrediti rok za takvo ustupanje, naložiti bilo koju drugu odgovarajuću mjeru kako bi se osiguralo da ta osoba ili te osobe ne mogu imati nikakvu kontrolu ili ostvarivati pravo nad tim operatorom sustava skladišta plina te odlučiti o odgovarajućim kompenzacijskim mjerama. Sve mjere poduzete pri donošenju odluke o certificiranju radi rješavanja sigurnosnih rizika opskrbe ili drugih bitnih sigurnosnih interesa trebale bi biti nužne, jasno definirane, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće.

(26)Ako su poduzeća dužna kupiti više plina kada je takav plin skup, to bi moglo dodatno povećati cijene. Stoga je ova Uredba popraćena ukidanjem ulaznih i izlaznih tarifa za kapacitet transporta u skladište plina i iz njega, čime skladištenje postaje privlačnije sudionicima na tržištu. Regulatorna tijela i tijela nadležna za tržišno natjecanje također bi trebala iskoristiti svoje ovlasti kako bi djelotvorno spriječila neopravdano povećanje tarifa za skladištenje.

(27)S obzirom na iznimne okolnosti trenutačne situacije i nesigurnost povezanu s budućim geopolitičkim kretanjima, države članice potiču se da ispune ciljanu popunjenost skladišta što je prije moguće, a u svakom slučaju najkasnije u rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(28)S obzirom na neposrednu opasnost za sigurnost opskrbe prouzročenu trenutačnim oružanim sukobom, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu dan nakon objave u Službenom listu. Kako bi se osigurala usklađenost s Komisijinim Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika (preinaka), COM(2021) 804 final, ova bi se Uredba trebala primjenjivati samo dok se ne donese i ne stupi na snagu uredba o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika, slijedom navedenog prijedloga Komisije COM(2021) 804 final, u skladu s izmjenama uvedenima ovom Uredbom,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) 2017/1938

Uredba (EU) 2017/1938 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. dodaju se sljedeće točke:

„27. „krivulja punjenja skladišta” znači slijed prijelaznih ciljeva za svaku državu članicu kako je navedeno u prilozima I.a i I.b;

28. „ciljana popunjenost skladišta” znači obvezujući cilj za razinu popunjenosti sustava skladišta neukapljenog prirodnog plina;

29. „strateško skladište” znači skladište neukapljenog prirodnog plina za koji je potrebno odobrenje javnog tijela za puštanje u promet te se ne može prodati na tržištu nego se pušta u promet samo u slučaju nestašice u opskrbi, poremećaja u opskrbi ili izvanrednog stanja

30. „strateška zaliha” znači neukapljeni prirodni plin koji operatori transportnih sustava kupuju, kojim upravljaju i koji skladište isključivo radi obavljanja svojih funkcija operatora transportnih sustava i radi sigurnosti opskrbe. Plin uskladišten kao dio strateške zalihe otprema se samo ako je to potrebno za održavanje rada sustava u sigurnim i pouzdanim uvjetima u skladu s člankom 13. Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ ili u slučaju proglašenja izvanrednog stanja u skladu s člankom 11. te se inače ne može prodavati na veleprodajnim tržištima plina.”;

(2)umeću se sljedeći članci od 6.a do 6.e:

„Članak 6.a

Obvezna ciljana popunjenost skladišta i krivulja punjenja skladišta

(1)Svaka država članica osigurava da se ciljana popunjenost skladišta iz stavka 2. za ukupni kapacitet svih sustava skladišta plina na njezinu državnom području ostvari do 1. studenoga svake godine.

(2)Za 2022. ciljana popunjenost skladišta iznosi 80 % kapaciteta svih sustava skladišta plina na državnom području predmetnih država članica. Osim ako Komisija ne odluči drukčije u skladu sa stavkom 4., ciljana popunjenost skladišta iznosi 90 % za sljedeće godine.

(3)Države članice poduzimaju potrebne mjere za ispunjavanje prijelaznih ciljeva navedenih u prilozima I.a i I.b za svaku državu članicu. Prijelazni ciljevi za 2022. utvrđuju se samo za kolovoz, rujan i listopad. Od 2023. države članice osiguravaju ispunjavanje prijelaznih ciljeva za veljaču, svibanj, srpanj i rujan.

(4)Komisija je ovlaštena nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom za plin donijeti delegirani akt o izmjeni Priloga I.b kako bi se odredile ciljana popunjenost skladišta i krivulja punjenja skladišta od 2023. nadalje, u skladu s člankom 19. Taj delegirani akt donosi se najkasnije 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju je postavljena nova ciljana popunjenost skladišta. Ciljana popunjenost skladišta i krivulja punjenja skladišta koje je utvrdila Komisija temelje se na ocjeni opće situacije u pogledu sigurnosti opskrbe i razvoju potražnje i opskrbe plinom u Uniji i pojedinačnim državama članicama te se utvrđuju na način kojim se jamči sigurnost opskrbe i istodobno izbjegava nepotrebno opterećenje za države članice, sudionike na tržištu plina, operatore sustava skladišta plina ili građane.

(5)Ako država članica ne može ostvariti ciljanu popunjenost skladišta zbog posebnih tehničkih karakteristika jednog ili više sustava skladišta plina na svojem državnom području, kao što su iznimno niske stope utiskivanja, toj državi članici dopušteno je ostvariti ciljanu popunjenost skladišta tek 1. prosinca. Država članica o tome obavješćuje Komisiju prije 1. studenoga navodeći razloge za odgodu.

(6)Ciljana popunjenost skladišta ne primjenjuje se ako Komisija proglasi izvanredno stanje na razini Unije ili regionalnoj razini u skladu s člankom 12. i tijekom cijelog njegova trajanja.

(7)Nadležna tijela kontinuirano prate krivulju punjenja skladišta svake godine i redovito izvješćuju Koordinacijsku skupinu za plin. Ako je razina popunjenosti u određenoj državi članici za više od dva postotna boda niža od razine krivulje punjenja skladišta u skladu s Prilogom I.b, nadležna tijela odmah poduzimaju djelotvorne mjere za povećanje razine popunjenosti. Države članice o poduzetim mjerama obavješćuju Komisiju i Koordinacijsku skupinu za plin.

(8)U slučaju znatnog i trajnog odstupanja od krivulja punjenja skladišta poduzimaju se sljedeće mjere:

(a)nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom za plin i predmetnom državom članicom Komisija izdaje upozorenje državi članici i preporučuje mjere koje treba odmah poduzeti;

(b)ako se odstupanje od krivulje znatno ne smanji u roku od mjesec dana od datuma upozorenja, Komisija, nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom za plin i predmetnom državom članicom, kao krajnju mjeru donosi odluku kojom se državu članicu obvezuje da poduzme mjere kojima se djelotvorno otklanja odstupanje od krivulje, uključujući, prema potrebi, jednu ili više mjera navedenih u članku 6.b stavku 1. ili bilo koju drugu mjeru kojom se osigurava postizanje obvezne ciljane popunjenosti skladišta u skladu s ovim člankom;

(c)pri odlučivanju o odgovarajućim mjerama u skladu s točkom (b) Komisija uzima u obzir konkretnu situaciju predmetne države članice, kao što je veličina sustava skladišta u odnosu na domaću potrošnju plina ili važnost sustava skladišta za sigurnost opskrbe u regiji. U svim mjerama koje Komisija poduzme radi rješavanja odstupanja od krivulje punjenja skladišta za 2022. uzima se u obzir kratak vremenski okvir za provedbu ovog članka na nacionalnoj razini koji je mogao doprinijeti odstupanju od krivulje punjenja skladišta za 2022.;

(d)Komisija osigurava da mjere ne prelaze ono što je potrebno za održavanje sigurnosti opskrbe i da se njima nerazmjerno ne opterećuju države članice, sudionici na tržištu plina, operatori sustava skladišta plina ili građani.

Članak 6.b

Provedba ciljane popunjenosti skladišta

(1)Države članice poduzimaju sve potrebne mjere, uključujući financijske poticaje ili naknadu sudionicima na tržištu, kako bi osigurale postizanje obveznih ciljanih popunjenosti skladišta u skladu s člankom 6. točkom (a). Te mjere posebno mogu uključivati:

(a)nametanje obveze opskrbljivačima plinom da skladište minimalne količine plina u sustavima skladišta;

(b)nametanje obveze vlasnicima skladišta da svoje kapacitete stave na raspolaganje sudionicima na tržištu;

(c)nametanje obveze operatoru transportnog sustava da kupuje strateške zalihe plina i njima upravlja isključivo radi obavljanja svojih funkcija operatora transportnih sustava i radi sigurnosti opskrbe u slučaju izvanrednog stanja;

(d)primjenu koordiniranih instrumenata, kao što su platforme za kupnju UPP-a, s drugim državama članicama kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala iskorištenost UPP-a i smanjile infrastrukturne i regulatorne prepreke zajedničkom korištenju UPP-a za punjenje sustava skladišta;

(e)pružanje financijskih poticaja sudionicima na tržištu ili naknade za mogući manjak prihoda ili za troškove nastale zbog obveza sudionika na tržištu koji se ne mogu pokriti prihodima;

(f)donošenje djelotvornih instrumenata za utvrđivanje obveze nositelja skladišnog kapaciteta da upotrebljavaju ili oslobađaju neiskorištene rezervirane kapacitete.

(2)Mjere donesene u skladu s ovim člankom ograničene su na ono što je potrebno za ostvarivanje ciljane popunjenosti skladišta te moraju biti jasno definirane, transparentne, razmjerne, nediskriminirajuće i provjerljive. Njima se ne smije neopravdano narušavati tržišno natjecanje ni djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina niti ugrožavati sigurnost opskrbe plinom drugih država članica ili Unije.

(3)Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale korištenje postojeće infrastrukture na nacionalnoj i regionalnoj razini radi poboljšanja sigurnosti opskrbe. Tim se mjerama ni u kojem slučaju ne smije blokirati niti ograničavati prekogranična uporaba skladišta plina ili terminala za UPP niti ograničavati prekogranični transportni kapaciteti dodijeljeni u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/459.

Članak 6.c
Raspodjela opterećenja

(1)Države članice bez sustava skladišta plina osiguravaju da domaći sudionici na tržištu imaju dogovore s operatorima sustava skladišta plina iz država članica s uspostavljenim sustavima skladišta plina kojima se osigurava uporaba kapaciteta skladišta u tim državama članicama do 1. studenoga, što odgovara najmanje 15 % godišnje potrošnje plina u državama članicama bez sustava skladišta plina. Ako prekogranični transportni kapacitet ili druga tehnička ograničenja ne dopuštaju potpuno iskorištavanje 15 % kapaciteta skladišta na nedomaćem tržištu, samo se tehnički moguće količine skladište izvan države članice bez sustava skladišta plina.

(2)Odstupajući od stavka 1., države članice bez sustava skladišta plina mogu umjesto toga zajednički razviti mehanizam raspodjele opterećenja s jednom ili više država članica sa sustavima skladišta plina. Mehanizam raspodjele opterećenja temelji se na relevantnim podacima najnovije procjene rizika u skladu s člankom 7. i njime se uzimaju u obzir sljedeći parametri:

(a)trošak financijske potpore kako bi se osigurala ciljana popunjenost skladišta, bez uzimanja u obzir troškova povezanih s obvezama popunjavanja strateških skladišta;

(b)količine plina potrebne za zadovoljavanje potražnje zaštićenih kupaca u skladu s člankom 6. stavkom 1.;

(c)tehnička ograničenja, kao što su raspoloživi skladišni kapacitet, tehnički prekogranični kapacitet i stope povlačenja.

(3)Komisija se obavješćuje o zajednički razvijenom mehanizmu najkasnije mjesec dana nakon stupanja na snagu ovog članka.

(4)Države članice bez sustava skladišta plina mogu sudionicima na tržištu pružiti poticaje ili financijsku naknadu za manjak prihoda ili za troškove nastale zbog obveza koje su im nametnute, a koji se ne mogu pokriti prihodima kako bi se osigurala provedba obveze skladištenja plina u drugim državama članicama u skladu sa stavkom 1. ili provedba zajednički razvijenog mehanizma u skladu sa stavkom 2. Ako se mjera financira naplaćivanjem pristojbe, ta se pristojba ne dodjeljuje prekograničnim interkonekcijskim točkama.

Članak 6.d

Praćenje i provedba

(1)Operatori sustava skladišta plina izvješćuju nadležna tijela u državama članicama u kojima se nalaze o razini popunjenosti na svakoj kontrolnoj točki utvrđenoj u skladu s prilozima I.a i I.b.

(2)Nadležna tijela država članica prate razine popunjenosti sustava skladišta na svojem državnom području na kraju svakog mjeseca i o rezultatima izvješćuju Komisiju bez nepotrebne odgode.

(3)Na temelju informacija koje dostave nadležna tijela država članica Komisija redovito izvješćuje Koordinacijsku skupinu za plin.

(4)Koordinacijska skupina za plin podupire Komisiju u praćenju ciljane popunjenosti skladišta i krivulja punjenja skladišta te izrađuje smjernice za Komisiju o odgovarajućim mjerama za osiguravanje usklađenosti u slučaju da države članice ne ostvare ciljeve krivulje punjenja skladišta ili ne ispunjavaju ciljanu popunjenost skladišta.

(5)Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi ostvarile krivulju punjenja skladišta i ciljanu popunjenost skladišta te osigurale da sudionici na tržištu ispunjavaju obveze skladištenja koje su potrebne za ostvarivanje te krivulje i te ciljane popunjenosti, među ostalim nametanjem dovoljno odvraćajućih sankcija i novčanih kazni.

(6)Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o provedbenim mjerama poduzetima u skladu s ovom Uredbom.

(7)Ako se razmjenjuju poslovno osjetljive informacije, Komisija može sazvati sastanke Koordinacijske skupine za plin u formatu koji je ograničen na države članice.

(8)Razmijenjene informacije ograničene su na ono što je potrebno za praćenje usklađenosti sa zahtjevima ove Uredbe. Komisija, regulatorna tijela i države članice dužne su čuvati povjerljivost poslovno osjetljivih informacija primljenih u kontekstu ove Uredbe.

Članak 6.e

Područje primjene

Odredbe članaka od 6.a do 6.d ne primjenjuju se na dijelove terminala za UPP koji se upotrebljavaju za skladištenje.

(3)Prilozi se mijenjaju u skladu s tekstom iz Priloga I. ovoj Uredbi.”.

Članak 2.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 715/2009

(1)Umeće se sljedeći članak 3.a:

„Članak 3.a

Certificiranje operatora sustava skladišta plina

(1)Države članice osiguravaju da svakog operatora sustava skladišta plina, uključujući operatore sustava skladišta plina koje kontroliraju operatori transportnih sustava, certificira regulatorno tijelo u skladu s ovim člankom ili drugo nadležno tijelo koje je imenovala predmetna država članica, u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku. Obveza certificiranja operatora skladišta plina u skladu s ovim člankom primjenjuje se i na operatore sustava skladišta plina koje kontroliraju operatori transportnih sustava koji su već certificirani na temelju pravila o razdvajanju u skladu s člancima od 9. do 11. Direktive 2009/73/EZ.

(2)Za operatore sustava skladišta plina koji upravljaju skladištima kapaciteta iznad 3,5 TWh i koji su popunjeni 31. ožujka 2021. i 31. ožujka 2022. na razini koja je u prosjeku manja od 30 % njihova maksimalnog kapaciteta, regulatorno tijelo ili imenovano tijelo na temelju stavka 1. donosi nacrt odluke o certificiranju operatora sustava skladišta plina u roku od 100 radnih dana od datuma stupanja na snagu ove Uredbe ili primitka obavijesti u skladu sa stavkom 8. Za sve ostale operatore sustava skladišta plina nacrt odluke donosi se u roku od 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu ove Uredbe ili primitka obavijesti u skladu sa stavcima 7. ili 8. Pri razmatranju rizika za sigurnost opskrbe energijom regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. uzima u obzir svaki rizik za sigurnost opskrbe na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili razini Unije koji proizlazi, na primjer, iz sljedećeg:

(a)vlasništva, opskrbe ili drugih komercijalnih odnosa koji bi mogli negativno utjecati na poticaje i sposobnost operatora skladišta da popuni sustav skladišta plina;

(b)prava i obveza Unije u pogledu treće zemlje ili trećih zemalja koje proizlaze iz međunarodnog prava, uključujući bilo koji sporazum sklopljen s jednom ili više trećih zemalja u kojem je Unija jedna od strana i koji se bavi pitanjima sigurnosti opskrbe energijom;

(c)prava i obveza predmetne države članice ili predmetnih država članica u odnosu na treću zemlju ili treće zemlje koje proizlaze iz sporazuma koji su s njima sklopljeni, u mjeri u kojoj su u skladu s pravom Unije; ili

(d)svih drugih konkretnih činjenica i okolnosti slučaja.

(3)Regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. odbija certificiranje ako se dokaže da bi osoba koja ima izravnu ili neizravnu kontrolu ili ostvaruje bilo koje pravo nad operatorom sustava skladišta plina u smislu članka 9. Direktive 2009/73/EZ mogla ugroziti sigurnost opskrbe energijom ili bitne sigurnosne interese bilo koje države članice ili Unije. Regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. može umjesto toga odlučiti dodijeliti certifikaciju s uvjetima kojima se osigurava da su svi rizici koji mogu negativno utjecati na punjenje skladišta kako je predviđeno ovom Uredbom dovoljno ublaženi i pod uvjetom da se njihova izvedivost može u potpunosti osigurati djelotvornom provedbom i praćenjem.

(4)Ako regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. zaključi da se rizici za sigurnost opskrbe ne mogu ukloniti uvođenjem uvjeta u skladu sa stavkom 3. i stoga odbije certificiranje, ono mora:

(a)zahtijevati od bilo koje osobe ili osoba za koje smatra da mogu ugroziti sigurnost opskrbe energijom ili bitni sigurnosni interes bilo koje države članice ili Unije da ustupe svoj vlasnički udio ili prava nad operatorom sustava skladišta i odrediti rok za takvo ustupanje;

(b)prema potrebi, naložiti privremene mjere kako bi se osiguralo da takva osoba ili osobe ne mogu imati nikakvu kontrolu ili ostvarivati pravo nad tim operatorom sustava skladišta sve dok se ne ustupi vlasništvo ili prava; i

(c)odlučiti o odgovarajućim kompenzacijskim mjerama.

(5)Regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. bez odgode obavješćuje Komisiju o nacrtu odluke i o svim relevantnim informacijama u vezi s tom odlukom. Komisija dostavlja svoje mišljenje o nacrtu odluke nacionalnom regulatornom tijelu ili imenovanom tijelu u skladu sa stavkom 1. u roku od 50 radnih dana. Regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije.

(6)Regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. donosi svoju odluku o certificiranju operatora sustava skladišta plina najkasnije 25 radnih dana od primitka mišljenja Komisije.

(7)Prije puštanja u rad novoizgrađenog sustava skladišta plina operator sustava skladišta plina certificira se u skladu sa stavcima od 1. do 6. Operator sustava skladišta plina obavješćuje regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. o svojoj namjeri puštanja u rad sustava skladišta plina.

(8)Operatori sustava skladišta plina obavješćuju regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. o svakoj planiranoj transakciji za koju bi bila potrebna ponovna procjena njihove usklađenosti sa zahtjevima certificiranja utvrđenima u stavcima 1. i 2.

(9)Regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1. prati je li operator sustava skladišta plina stalno usklađen sa zahtjevima iz stavaka 1. i 2. Tijelo pokreće postupak certificiranja kako bi osiguralo takvu usklađenost:

(a)kad zaprimi obavijest operatora sustava skladišta plina u skladu sa stavcima 7. ili 8.;

(b)na vlastitu inicijativu ako zna da planirana promjena prava ili utjecaja na operatora sustava skladišta plina može dovesti do neusklađenosti sa zahtjevima iz stavaka 1. i 2.;

(c)na utemeljeni zahtjev Komisije.

(10)Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale nastavak rada sustava skladišta plina na svojem državnom području. Prestanak rada tih sustava skladišta plina moguć je tek nakon procjene koju je provelo regulatorno tijelo ili imenovano tijelo u skladu sa stavkom 1., uzimajući u obzir mišljenje mreže ENTSOG u kojem se zaključuje da prestanak rada ne umanjuje sigurnost opskrbe plinom na nacionalnoj razini ili na razini Unije. Odgovarajuće kompenzacijske mjere poduzimaju se, prema potrebi, ako prestanak rada nije dopušten.

(11)Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta kojim se utvrđuju pojedinosti o postupku koji treba slijediti za primjenu ovog stavka u skladu s člankom 19.

(12)Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na dijelove terminala za UPP koji se upotrebljavaju za skladištenje.”;

(2)u članku 13. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Popust od 100 % primjenjuje se na transportne tarife koje se temelje na kapacitetu na ulaznim i izlaznim točkama sustava skladišta plina, osim ako i u mjeri u kojoj se sustav skladišta plina povezan s više od jedne transportne ili distribucijske mreže upotrebljava za tržišno natjecanje s interkonekcijskom točkom. Komisija ponovno ispituje taj tarifni popust pet godina nakon stupanja Uredbe na snagu. Procjenjuje je li razina smanjenja utvrđena u ovom članku i dalje primjerena s obzirom na obvezu skladištenja u skladu s člankom 6.a Uredbe (EU) 2017/1938.”.

Članak 3.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova se Uredba primjenjuje do datuma stupanja na snagu Uredbe (EU) Europskog parlamenta i Vijeća o unutarnjim tržištima plinova iz obnovljivih izvora i prirodnih plinova te vodika, na temelju prijedloga Komisije od 15. prosinca 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednica Predsjednik

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina.

1.1.Predmetna područja politike

Europski zeleni plan – Energija – sigurnost opskrbe energijom

1.2.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

✓ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 5

◻ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.3.Ciljevi

1.3.1.Opći ciljevi

1.3.2.Posebni ciljevi

Posebni cilj 1.:

Odgovarajuće razine plina u skladištima EU-a u studenome 2022.

Posebni cilj 2.:

Odgovarajuće razine plina u skladištima EU-a u studenome 2023. i nakon toga

Posebni cilj 3.:

Certificiranje operatora sustava skladišta plina u EU-u u roku od 18 mjeseci

1.3.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

Veća strateška autonomija EU-a

Veća energetska sigurnost EU-a

Stabilnost/smanjena volatilnost na tržištima plina

1.3.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

Stope punjenja skladišta u studenome od 2022. nadalje

Broj certificiranih operatora sustava skladišta plina u EU-u

1.4.Osnova prijedloga/inicijative

1.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

Prijedlog je u skladu sa zahtjevom sa sastanka čelnika država i vlada u Versaillesu i trebao bi se odmah provesti, među ostalim i putem dogovora sa suzakonodavcima kako bi se ubrzalo postupak suodlučivanja.

1.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

Razlozi za djelovanje na europskoj razini (ex ante)

Očekivana dodana vrijednost Unije (ex post)

1.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Ovogodišnje iskustvo pokazuje da se skladišta plina moraju na odgovarajući način popuniti do početka sezone grijanja, a povlačenje plina ne smije ugroziti sigurnost opskrbe EU-a. To je ključno za zaštitu europskih građana i poduzeća od mogućih poremećaja te za očuvanje strateške autonomije EU-a.

1.4.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

Inicijativa je obuhvaćena europskim zelenim planom, jedan od ključnih stupova kojega je sigurnost opskrbe.

1.4.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

Za provedbu ovog zakonodavnog akta bit će potrebni dodatni ljudski resursi i određeni administrativni rashodi.

1.5.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻ na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻ financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

✓ neograničeno trajanje

–Provedba s razdobljem uspostave od 2022. do 2027.

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 6

✓ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–✓ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

nije primjenjivo

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Ovaj zakonodavni financijski izvještaj uključuje rashode za osoblje i moguće administrativne mjere. Primjenjuju se standardna pravila za ovu vrstu rashoda.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Primjenjuju se standardna pravila za ovu vrstu rashoda.

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

Inicijativa općenito zahtijeva rashode za osoblje, a možda i administrativne mjere. Primjenjuju se standardna pravila za ovu vrstu rashoda.

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

Inicijativa općenito zahtijeva rashode za osoblje, a možda i administrativne mjere. Primjenjuju se standardna pravila za ovu vrstu rashoda.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Inicijativa općenito zahtijeva rashode za osoblje, a možda i administrativne mjere. Primjenjuju se standardna pravila za ovu vrstu rashoda.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Proračunska linija

Vrsta
rashoda

Doprinos

Broj

dif./nedif. 7

zemalja EFTA-e 8

zemalja kandidatkinja 9

trećih zemalja

u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

nije primjenjivo

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
	nije primjenjivo	nije primjenjivo	nije primjenjivo	nije primjenjivo	nije primjenjivo	nije primjenjivo

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

Broj

nije primjenjivo

Glavna uprava: <…….>

Godina
N 10

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

• Odobrena sredstva za poslovanje

Proračunska linija 11

Obveze

(1 a)

Plaćanja

(2a)

Proračunska linija

Obveze

(1b)

Plaćanja

(2b)

Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 12

Proračunska linija

(3)

UKUPNA odobrena sredstva
za Glavnu upravu <…….>

Obveze

=1a+1b+3

Plaćanja

=2a+2b

+3

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)
	Plaćanja	(5)
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….> višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	=4+6
	Plaćanja	=5+6

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze	(4)
	Plaćanja	(5)
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–6. višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Obveze	=4+6
	Plaćanja	=5+6

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira

„Administrativni rashodi”

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			UKUPNO
Glavna uprava: ENER
• Ljudski resursi		2,355	2,355	2,355	2,198	2,041	1,884	—	13,188
• Ostali administrativni rashodi		0,080	0,150	0,150	0,150	0,150	0,150	—	0,830
GLAVNA UPRAVA <…….> UKUPNO	Odobrena sredstva	2,455	2,505	2,505	2,384	2,191	2,304	—	14,018

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

2,455

2,505

2,505

2,384

2,191

2,304

—

14,018

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina N 13	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–7. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	2,455	2,505	2,505	2,384	2,191	2,304	—	14,018
	Plaćanja	2,455	2,505	2,505	2,384	2,191	2,304	—	14,018

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje nije primjenjivo

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate

⇩

Godina
N

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 14

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 15 …

– Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2...

– Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–✓ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
N 16

Godina
N+1

Godina
N+2

Godina
N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

Ljudski resursi

2.355

2.355

2.355

2.198

2.041

1.884

—

13.188

Ostali administrativni rashodi

0.080

0.150

0.150

0.150

0.150

0.150

—

0.830

Međuzbroj za NASLOV 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

2.455

2.505

2.505

2.384

2.191

2.304

—

14.018

Izvan NASLOVA 7. 17
of the multiannual financial framework

Ljudski resursi

0

0

0

0

0

0

0

Ostali administrativni
rashodi

0

0

0

0

0

0

0

Međuzbroj
izvan NASLOVA 7.
višegodišnjeg financijskog okvira

0

0

0

0

0

0

0

UKUPNO

2.455

2.505

2.505

2.384

2.191

2.304

—

14.018

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–✓ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije)		15	15	15	14	13	12	—
20 01 02 03 (delegacije)		—	—	—	—	—	—	—
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)		—	—	—	—	—	—	—
01 01 01 11 (izravno istraživanje)		—	—	—	—	—	—	—
Druge proračunske linije (navesti)		—	—	—	—	—	—	—
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 18
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)		—	—	—	—	—	—	—
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)		—	—	—	—	—	—	—
XX 01 xx yy zz 19	– u sjedištima	—	—	—	—	—	—	—
	– u delegacijama	—	—	—	—	—	—	—
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)		—	—	—	—	—	—	—
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)		—	—	—	—	—	—	—
Druge proračunske linije (navesti)		—	—	—	—	—	—	—
UKUPNO		15	15	15	14	13	12	—

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Zemlja	Razina popunjenosti na kontrolnoj točki 1. kolovoza	Razina popunjenosti na kontrolnoj točki 1. rujna	Razina popunjenosti na kontrolnoj točki 1. listopada	Ciljana razina popunjenosti 1. studenoga
AT	57 %	65 %	72 %	80 %
BE	75 %	77 %	78 %	80 %
BG	59 %	66 %	73 %	80 %
CZ	62 %	68 %	74 %	80 %
DE	62 %	68 %	74 %	80 %
DK	68 %	72 %	76 %	80 %
ES	76 %	77 %	79 %	80 %
FR	60 %	67 %	73 %	80 %
HR	58 %	65 %	73 %	80 %
HU	60 %	67 %	73 %	80 %
IT	66 %	71 %	75 %	80 %
LV	64 %	69 %	75 %	80 %
NL	60 %	67 %	73 %	80 %
PL	78 %	79 %	79 %	80 %
PT	80 %	80 %	80 %	80 %
RO	61 %	67 %	74 %	80 %
SE	54 %	63 %	71 %	80 %
SK	61 %	67 %	74 %	80 %
Prosjek EU-a	63 %	68 %	74 %	80 %

Zemlja	Razina popunjenosti na kontrolnoj točki 1. veljače	Razina popunjenosti na kontrolnoj točki 1. svibnja	Razina popunjenosti na kontrolnoj točki 1. srpnja	Razina popunjenosti na kontrolnoj točki 1. rujna	Ciljana popunjenost 1. studenoga
AT	47 %	39 %	56 %	73 %	90 %
BE	43 %	37 %	65 %	82 %	90 %
BG	40 %	24 %	46 %	73 %	90 %
CZ	39 %	29 %	49 %	70 %	90 %
DE	47 %	39 %	56 %	73 %	90 %
DK	42 %	23 %	45 %	68 %	90 %
ES	66 %	64 %	72 %	81 %	90 %
FR	30 %	19 %	43 %	66 %	90 %
HR	32 %	23 %	45 %	68 %	90 %
HU	52 %	46 %	61 %	75 %	90 %
IT	41 %	33 %	52 %	74 %	90 %
LV	49 %	36 %	54 %	72 %	90 %
NL	38 %	27 %	48 %	69 %	90 %
PL	41 %	33 %	52 %	71 %	90 %
PT	68 %	72 %	78 %	84 %	90 %
RO	41 %	33 %	52 %	71 %	90 %
SE	60 %	55 %	67 %	78 %	90 %
SK	46 %	37 %	54 %	72 %	90 %
Prosjek EU-a	43 %	33 %	52 %	72 %	90 %

Glavna uprava: <…….>			Godina N 10	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija 11	Obveze	(1 a)
	Plaćanja	(2a)
Proračunska linija	Obveze	(1b)
	Plaćanja	(2b)
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 12
Proračunska linija		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>	Obveze	=1a+1b+3
	Plaćanja	=2a+2b +3

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	2.355	2.355	2.355	2.198	2.041	1.884	—	13.188
Ostali administrativni rashodi	0.080	0.150	0.150	0.150	0.150	0.150	—	0.830
Međuzbroj za NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	2.455	2.505	2.505	2.384	2.191	2.304	—	14.018

Izvan NASLOVA 7. 17 of the multiannual financial framework
Ljudski resursi	0	0	0	0	0	0	0
Ostali administrativni rashodi	0	0	0	0	0	0	0
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira	0	0	0	0	0	0	0

	Godina N 20	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju	—	—	—	—	—	—	—	—
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva	—	—	—	—	—	—	—	—

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 21
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….