EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.3.2022.

COM(2022) 120 final

2022/0074(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 909/2014 u pogledu discipline namire, prekograničnog pružanja usluga, suradnje u području nadzora, pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa i zahtjeva za središnje depozitorije vrijednosnih papira iz trećih zemalja

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2022) 160 final} - {SWD(2022) 75 final} - {SWD(2022) 76 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Razlozi i ciljevi prijedloga

Člankom 75. Uredbe o CSD-ima od Komisije se zahtijeva da do 19. rujna 2019. preispita Uredbu te sastavi izvješće o procjeni njezine provedbe i daljnjim koracima za njezino preispitivanje. Europski parlament u svojoj je rezoluciji o daljnjem razvoju unije tržišta kapitala 10   pozvao Komisiju i da zbog Brexita i krize uzrokovane bolešću COVID-19 preispita režim discipline namire 11 iz Uredbe o CSD-ima. U tu je svrhu u razdoblju od 8. prosinca 2020. do 2. veljače 2021. provedeno ciljano savjetovanje 12 . Komisija je donijela izvješće 1. srpnja 2021. 13 . Zaključila je da je Uredba o CSD-ima općenito uspješna u ostvarivanju svojih izvornih ciljeva koji se odnose na jačanje učinkovitosti namire u EU-u i dobrog funkcioniranja CSD-ova. U većini područja znatne izmjene Uredbe o CSD-ima smatrale su se preuranjenima jer su se zahtjevi počeli primjenjivati tek nedavno. Međutim, u izvješću su utvrđena područja u kojima bi dodatno djelovanje moglo biti potrebno radi proporcionalnijeg, djelotvornijeg i učinkovitijeg ostvarivanja ciljeva Uredbe o CSD-ima.

S obzirom na to da je potrebno ukloniti nerazmjerne troškove i opterećenja te pojednostavniti pravila a da se ne ugrozi financijska stabilnost, preispitivanje Uredbe o CSD-ima uključeno je u Komisijin Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT) za 2021. 14  

Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Tržišne infrastrukture, pa tako i CSD-i, obuhvaćene su i komunikacijom Komisije „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti” 24 . Tom se Komunikacijom utvrđuje kako EU može ojačati svoju otvorenu stratešku autonomiju u makroekonomskom i financijskom području, posebno, među ostalim, daljnjim razvojem infrastruktura financijskog tržišta EU-a i povećanjem njihove otpornosti. Snažan sustav namire u EU-u, kako je uređen Uredbom o CSD-ima, stoga je važan element koji pridonosi otvorenoj strateškoj autonomiji EU-a u području infrastrukture financijskih tržišta.

Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

·Djelotvornost i učinkovitost: Iako se od stupanja na snagu Uredbe o CSD-ima povećao volumen namirenih trgovanja, prekogranične transakcije zadržale su se na istoj razini. U nekoliko područja, npr. u sustavu izdavanja putovnica, postoje znatne prepreke, a preliminarni nalazi upućuju na to da bi se mogle poduzeti mjere radi smanjenja nerazmjernog opterećenja povezanog s usklađivanjem i poboljšanja prekogranične aktivnosti. Poboljšanja bi se mogla provesti i u području bankovnih usluga gdje je ograničen pristup pomoćnim uslugama bankovnog tipa, što pak ometa namiru u stranim valutama, te u području nadzornih aranžmana, pri čemu i jedno i drugo utječe na mogućnosti CSD-ova da pružaju usluge preko granica.

·Relevantnost: Ciljevi Uredbe o CSD-ima u pogledu povećavanja sigurnosti i učinkovitosti tržišta za namire u EU-u i osiguravanja ravnopravnih uvjeta za usluge CSD-a i dalje su relevantni.

·Koherentnost: Uredba o CSD-ima usklađena je s međunarodnim nastojanjima da se osigura stabilnost i sigurnost infrastruktura za aktivnosti nakon trgovanja. Uredba o CSD-ima usklađena je s drugim zakonodavnim aktima i inicijativama politika EU-a.

·Dodana vrijednost EU-a: Uredba o CSD-ima popunila je prazninu koja je postojala u zakonodavstvu uvođenjem novog okvira čiji je cilj da se jedinstvenim postupkom na razini EU-a riješi nedostatak usklađenog pristupa u pogledu tržišta za namire u EU-u i otklanjanja s time povezanih sistemskih rizika. 

•Savjetovanja s dionicima

·ciljano savjetovanje 26 provedeno je u razdoblju od 8. prosinca 2020. do 2. veljače 2021.,

·savjetovanje o početnoj procjeni učinka 27 provedeno je u razdoblju od 8. ožujka do 5. travnja 2021.,

·održana su dva sastanka skupine stručnjaka država članica (22. rujna 2020. i 15. srpnja 2021.) na koje su pozvani i Europska središnja banka (ESB), ESMA i tajništvo Odbora Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku.

(a)svođenje prepreka za prekograničnu namiru na najmanju moguću mjeru pojednostavnjenjem i pojašnjavanjem opterećujućih zahtjeva za izdavanje putovnica, poboljšanjem suradnje među nadzornim tijelima i olakšavanjem pristupa pomoćnim uslugama bankovnog tipa kako bi se olakšala namira u stranim valutama;

(b)bolje kalibriranje primjene određenih zahtjeva (npr. u pogledu discipline namire, pomoćnih usluga bankovnog tipa) kako bi se smanjili administrativno opterećenje i troškovi usklađivanja a da se pritom ne ugrozi financijska stabilnost;

(c)osiguravanje da tijela u EU-u raspolažu odgovarajućim ovlastima i informacijama za praćenje rizika povezanih sa CSD-ima iz EU-a i trećih zemalja, među ostalim i jačanjem njihove suradnje u području nadzora.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

–Izvješća ESMA-e: ESMA je 2020. i 2021. podnijela Komisiji četiri izvješća o internaliziranoj namiri 28 , prekograničnom pružanju usluga CSD-ova i postupanju sa zahtjevima za prekogranično pružanje bilježničkih usluga i usluga središnjeg vođenja računa 29 , pružanju pomoćnih usluga bankovnog tipa 30 i primjeni financijskih tehnologija pri CSD-ima 31 . U tim su izvješćima uzeti u obzir i odgovori nacionalnih tijela, CSD-ova i sudionika na ESMA-ine ankete. Komisija je razmotrila i polugodišnja izvješća ESMA-e o trendovima, rizicima i slabostima 32 u sektorima financijske infrastrukture i usluga.

–Ciljane povratne informacije Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) za potrebe savjetovanja o Uredbi o CSD-ima, uključujući anonimizirane i objedinjene rezultate istraživanja provedenog među CSD-ima.

•Procjena učinka

·pojasniti međudjelovanje revidirane Uredbe o CSD-ima i Komunikacije „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti”,

·bolje obrazložiti zašto se čini da sustav putovnice, koji se uspješno primjenjuje u mnogim drugim područjima financijskog prava, ne funkcionira u ovom segmentu,

·obrazložiti analizu koja je 2014. dovela do uvođenja obveznih nakupa kao elementa režima discipline namire te kako se procjena Komisije otada promijenila,

·pojasniti koje se opcije politike međusobno dopunjavaju, a koje se uzajamno isključuju.

·pojednostavniti postupak izdavanja putovnica iz Uredbe o CSD-ima tako što će se ukinuti mogućnost da nadzorna tijela države domaćina odbiju izdati putovnicu, a umjesto nje će se uvesti obveza nadzornih tijela matičnih država da nadzornim tijelima država domaćina pošalju obavijest. Najpoželjnijom opcijom politike na najmanju se moguću mjeru svode prepreke za prekograničnu namiru te se smanjuju administrativno opterećenje i troškovi usklađivanja. Druge razmatrane opcije politike odnosile su se na mogućnost da se područje primjene zahtjeva o putovnicama ograniči na vlasničke vrijednosne papire ili da se pojasne uloga i ovlasti nadležnih tijela te zahtjevi povezani s nacionalnim pravom. Međutim, obje bi dovele tek do djelomičnog ostvarenja ciljeva,

·pojačati suradnju među nacionalnim nadzornim tijelima tako što će se osnovati kolegiji supervizora kako bi se CSD-ima olakšao pristup tržištima različitima od onog na kojem su dobili odobrenje za rad te osigurati financijsku stabilnost tako što će se nadzornim tijelima dati veće ovlasti za praćenje rizika. Druge razmatrane opcije odnosile su se na poboljšanje postojećih pravila iz Uredbe o CSD-ima u pogledu dogovora o suradnji te uvođenje jačeg nadzora nad CSD-ima na razini EU-a. Međutim, kolegijima se postiže odgovarajuća ravnoteža između ostvarivanja ciljeva i činjenice da nadzorna odgovornost ostaje na matičnoj državi članici CSD-a,

·CSD-ima olakšati pristup pomoćnim uslugama bankovnog tipa tako što će se CSD-ima s dozvolom za pružanje bankovnih usluga omogućiti da takve usluge nude drugim CSD-ima te će se preispitati pragovi ispod kojih se CSD-i mogu koristiti uslugama poslovne banke. Druga razmatrana opcija odnosila se na ukidanje ograničenja na pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa CSD-ima, no ta je mogućnost odbačena jer bi se tako mogli znatno povećati rizici za financijsku stabilnost,

·kombinacija pojašnjavanja različitih elemenata povezanih s disciplinom namire (npr. područje primjene) i izmjene vremenskog okvira za provedbu obveznih nakupa 33 („pristup u dva koraka”) najdjelotvornija je i najučinkovitija opcija. Provedba obveznih nakupa ovisit će o tome kako će se razvijati situacija u pogledu učinkovitosti namire u EU-u. Kao prvo, prikupljeni dokazi upućuju na to da će novčane kazne potaknuti pozitivne pomake u učinkovitosti namire a da se pritom ne ugrozi stabilnost i likvidnost tržišta i financijskih instrumenata. Kao drugo, nakon što se krene s primjenom novčanih kazni, moći će se procijeniti kako najbolje primijeniti obvezni nakup s obzirom na razvoj situacije u pogledu učinkovitosti namire. Mogućnost ukidanja čitavog okvira odbačena je jer je broj neuspjelih namira u EU-u i dalje veći nego na drugim velikim financijskim tržištima,

·uvesti datum prestanka važenja klauzule o stečenim pravima za CSD-ove iz EU-a i trećih zemalja 34 te obvezu obavješćivanja za CSD-e iz trećih zemalja. Dobivene informacije omogućile bi Komisiji da odredi prioritete u svojoj procjeni jednakovrijednosti okvira za CSD-e iz trećih zemalja jer je odluka Komisije o potvrđivanju jednakovrijednosti uvjet da ESMA prizna CSD-e iz trećih zemalja koji žele pružati bilježničke usluge i usluge središnjeg vođenja računa u vezi s financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava neke države članice. Stoga će se kombinacijom tih mjera osigurati da tijela raspolažu odgovarajućim ovlastima i pravodobnim informacijama za praćenje rizika u skladu s razvojem situacije u pogledu tržišnih potreba. Međutim, predložene izmjene ne utječu na postupke odlučivanja o jednakovrijednosti i priznavanja CSD-ova koji se već primjenjuju u skladu s Uredbom o CSD-ima. Stoga se treće zemlje i tamošnji CSD-i kao potencijalni podnositelji zahtjeva i dalje pozivaju da svoje zahtjeve za potvrđivanje jednakovrijednosti odnosno priznavanje podnose u skladu s postojećim odredbama Uredbe o CSD-ima. Druga razmatrana opcija odnosila se na jačanje režima za CSD-e iz trećih zemalja koji pružaju usluge povezane s financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava neke države članice, npr. tako što bi se za pružanje usluga namire zahtijevalo priznanje ESMA-e ili tako što bi se povećale njezine nadzorne ovlasti, ali to se u ovom trenutku smatralo preuranjenim i nerazmjernim,

·cjelokupni paket opcija pozitivno će djelovati na okruženje EU-a za aktivnosti nakon trgovanja jer će omogućiti proporcionalnije reguliranje CSD-ova, povećati učinkovitost namire vrijednosnih papira i tako pridonijeti konkurentnosti financijskih tržišta EU-a.

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

5.2.1. Definicije

Člankom 1. stavkom 1. Uvodi se definicija pojma grupa društava, u skladu s definicijom iz Uredbe (EU) br. 2019/2033.

5.2.2. Režim discipline namire

Člankom 1. stavkom 2. uvode se izmjene režima discipline namire.

U točki (a) izmjenama članka 7. stavka 2. Uredbe CSD-ima predviđa se da u slučajevima u kojima je neuspjela namira uzrokovana čimbenicima koji se ne mogu pripisati sudionicima u transakciji ili u kojima transakcija ne uključuje dvije strane u transakciji takva neuspjela namira ne podliježe mehanizmu kazni. U njoj se utvrđuje i da bi novčane kazne trebalo izračunati ili do kraja postupka nakupa ako je Komisija donijela relevantni provedbeni akt ili do stvarnog datuma namire, ovisno o tome što nastupi ranije.

Točkom (b) uvodi se novi stavak 2.a u skladu s kojim Komisija može donijeti provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenim u Uredbi (EU) br. 182/2011, kojim se odlučuje o primjeni obveznih nakupa na određene financijske instrumente ili kategorije transakcija. Komisija može donijeti tu odluku ako smatra da su te mjere razmjerno sredstvo za smanjivanje razine neuspjelih namira u Uniji i da su, na temelju broja i volumena neuspjelih namira, ispunjeni određeni uvjeti utvrđeni u toj odredbi.

U točki (c) izmjenom članka 7. stavka 3. Uredbe o CSD-ima određuje se kad se pokreće postupak nakupa ako je Komisija donijela provedbeni akt u skladu s člankom 7. stavkom 2.a te se utvrđuje da se produljeno razdoblje za financijske instrumente kojima se trguje na rastućem tržištu MSP-ova izračunava na temelju kalendarskih dana.

Točkom (d) uvodi se novi stavak 3.a u članku 7. Uredbe o CSD-ima kako bi se objasnilo kako će funkcionirati mehanizam prijenosa. Mehanizmom prijenosa spriječit će se kaskada neuspjelih namira od kojih bi svaka zahtijevala zaseban postupak nakupa tako što će se svakom sudioniku u transakcijskom lancu omogućiti prenošenje obavijesti o nakupu na sudionika s neuspjelom namirom, tako da će za rješavanje cijelog lanca transakcija biti potreban samo jedan nakup. Taj mehanizam prijenosa zatim se može opetovano primjenjivati temelju ugovora između sudionika i njihovih klijenata sve do krajnjih kupaca i prodavatelja.

Točkom (e) mijenja se članak 7. stavak 4. Uredbe o CSD-ima tako što se predviđa da u slučajevima u kojima je neuspjela namira uzrokovana čimbenicima koji se ne mogu pripisati sudionicima u transakciji ili u kojima transakcija ne uključuje dvije strane u transakciji takva neuspjela namira ne podliježe mehanizmu obveznog nakupa.

Točkom (f) mijenja se članak 7. stavak 6. Uredbe o CSD-ima tako što se uvodi simetrija plaćanja između kupca i prodavatelja u slučaju da se ekonomski uvjeti transakcije pri izvršenju nakupa razlikuju od ekonomskih uvjeta prvobitne transakcije. Cilj je osigurati da se nakupom omogući da se stranke u transakciji vrate u isti ekonomski položaj u kojem bi bile da je izvršena prvobitna transakcija.

Točkom (g) mijenja se članak 7. stavak 11. Uredbe o CSD-ima tako što se pojašnjava da se izuzeće središnjih drugih ugovornih strana od zahtjevâ za disciplinu namire primjenjuje samo kad središnja druga ugovorna strana posreduje između drugih ugovornih strana. Pojašnjava se i da, ako zbog primjene obveznih nakupa pretrpe gubitke, središnje druge ugovorne strane svojim pravilima mogu uspostaviti mehanizam za pokrivanje takvih gubitaka.

Točkom (h) u članak 7. Uredbe o CSD-ima uvodi se novi stavak 13.a kojim se Komisiji daje ovlast za suspenziju primjene mehanizma nakupa na određene kategorije financijskih instrumenata ako je to potrebno kako bi se izbjegla ili otklonila ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji. Novim stavkom 13.a utvrđuje se i postupak koji bi Komisija trebala slijediti u slučaju takve suspenzije, tj. slijedom preporuke ESMA-e nakon savjetovanja s ESSB-om i Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB). U njemu se navodi i da takva suspenzija ostaje na snazi najviše šest mjeseci, uz mogućnost produljenja za razdoblja od tri mjeseca na ukupno razdoblje od najviše 12 mjeseci od početka suspenzije.

U točki i. izmjenama članka 7. stavka 14. Uredbe o CSD-ima pojašnjava se da se u delegiranom aktu Komisije kojim se utvrđuju mjerila za izračun odvraćajuće i proporcionalne razine novčanih kazni mora voditi računa o učincima negativnih kamatnih stopa.

Točkom (j) u članak 7. Uredbe o CSD-ima uvodi se novi stavak 14.a kojim se Komisija ovlašćuje da odredi slučajeve u kojima bi se trebalo smatrati da je neuspjela namira uzrokovana čimbenicima koji se ne mogu pripisati sudionicima i u kojima transakcija ne uključuje dvije strane u transakciji, u skladu s izmjenama uvedenima u članku 7. stavcima 2. i 4.

Točkom (k) mijenja se članak 7. stavak 15. Uredbe o CSD-ima tako što se uvodi novi datum do kojeg je ESMA dužna podnijeti regulatorne tehničke standarde kojima se određuju aspekti režima discipline namire navedeni u tom stavku. Ta promjena datuma trebala bi omogućiti ESMA-i da revidira regulatorne tehničke standarde kako bi se u obzir uzele promjene Uredbe o CSD-ima provedene slijedom ovog preispitivanja te unijele sve potrebne izmjene radi pojašnjavanja zahtjeva utvrđenih u tim regulatornim tehničkim standardima, kao što su uvjeti pod kojima sudionici mogu izvršavati vlastite nakupe.

5.2.3. Suradnja nadležnih i relevantnih tijela, preispitivanje i ocjena te strategije oporavka i uredne likvidacije

Člankom 1. stavkom 3. mijenja se članak 12. stavci (b) i (c) Uredbe o CSD-ima kako bi se pojasnilo da se, ako CSD prije početka postupka izdavanja odobrenja za rad nije obavljao djelatnost namire, u kriterijima kojima se određuje koja bi relevantna tijela trebala biti uključena u taj postupak u obzir mora uzeti očekivana djelatnost namire.

Člankom 1. stavkom 4. točkom (b) mijenja se članak 17. stavak 4. Uredbe o CSD-ima koji se odnosi na savjetovanje nadležnih tijela s relevantnim tijelima u vezi s postupkom izdavanja odobrenja za rad CSD-u. U članku 1. stavku 6. točki (e) uvode se istovjetne izmjene članka 22. stavka 6. Uredbe o CSD-ima koji se odnosi na savjetovanje nadležnih tijela s relevantnim tijelima u vezi s postupkom preispitivanja i ocjene. Izmjenama članka 17. stavka 4. i članka 22. stavka 6. Uredbe o CSD-ima uvodi se postupak prema kojem tijela s kojima je obavljeno savjetovanje mogu izdati obrazloženo mišljenje u roku od tri mjeseca nakon što nadležno tijelo primi informacije. U slučaju da od jednog od relevantnih tijela s kojima se posavjetovalo dobije negativno mišljenje, nadležno tijelo o tom se mišljenju očituje u obrazloženoj odluci, koja opet može podlijegati negativnom mišljenju tijela s kojima se posavjetovalo. Ako se nadležno tijelo ne slaže s tim negativnim mišljenjem, o tome će obavijestiti tijela koja su uložila prigovor, a ona potom mogu uputiti predmet ESMA-i. Ako se pitanje ne riješi u roku od 30 dana od takvog upućivanja, nadležno tijelo donosi konačnu odluku o preispitivanju i ocjeni te relevantnim tijelima u pisanom obliku dostavlja detaljno obrazloženje svoje odluke.

Člankom 1. stavkom 4. točkom (c) u članak 17. Uredbe o CSD-ima umeće se novi stavak 7.a radi uvođenja novih zahtjeva za nadležna tijela u pogledu razmjene informacija s drugim tijelima, a ponajprije s relevantnim tijelima.

Člankom 1. stavkom 5. mijenja se članak 20. stavak 5. Uredbe o CSD-ima tako što se pojašnjava da postupci koje CSD mora imati u slučaju oduzimanja odobrenja za rad uključuju prijenos računa za izdavanje i evidencije koja se vodi u vezi s pružanjem osnovnih usluga iz točaka 1. i 2. odjeljka A Priloga.

Člankom 1. stavkom 6. mijenja se članak 22. stavci 1., 4. i 7. Uredbe o CSD-ima kako bi se učestalost postupka preispitivanja i ocjene promijenila tako da ga se više ne provodi jednom godišnje, već svake dvije godine. Osim toga, njime se mijenja članak 22. stavci 2. i 3. Uredbe o CSD-ima ne bi li se pojasnilo kako bi se CSD-i trebali pripremiti za suočavanje sa scenarijima koji bi ih možda mogli spriječiti u obavljanju ključnih operacija i pružanju usluga prema načelu trajnosti poslovanja. Zahtjev za izradu planova sanacije uklonjen je jer se smatra nejasnim, a na razini Unije trenutačno ne postoji sustav za sanaciju na temelju kojeg bi se mogao izraditi plan sanacije. Umjesto toga, revidiranim stavkom 2. od CSD-ova se zahtijeva da izrade i nadležnom tijelu dostave odgovarajuće planove za svoj oporavak ili urednu likvidaciju. Revidiranim stavkom 3. utvrđuje se minimalni sadržaj planova iz stavka 2. te učestalost njihova preispitivanja i ažuriranja (najmanje svake dvije godine). Pojašnjava se i da se u tim planovima moraju uzeti u obzir veličina, sistemski značaj, priroda, opseg i složenost aktivnosti dotičnog CSD-a te svi relevantni planovi oporavka ili sanacije doneseni u skladu s Direktivom o oporavku i sanaciji banaka (BRRD). Izmjene stavka 3. ne utječu na obvezu nadležnih tijela da obavijeste ESMA-u o donošenju i provedbi plana sanacije za CSD. Do toga može doći na temelju nacionalnog zakonodavstva ili obveze poštovanja drugih zakonodavnih akata EU-a kao što je Direktiva BBRD.

Člankom 1. stavkom 6. točkom (c) mijenja se članak 22. stavak 11. Uredbe o CSD-ima tako što se uvodi novi datum do kojeg je ESMA dužna podnijeti Komisiji nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za preispitivanje i ocjenu. Ta promjena datuma trebala bi omogućiti ESMA-i da regulatorne tehničke standarde, prema potrebi, prilagodi izmjenama Uredbe o CSD-ima provedenima slijedom ove inicijative.

Naposljetku, člankom 1. stavkom 18. mijenja se članak 55. Uredbe o CSD-ima kako bi se rok u kojem relevantna i nadležna tijela mogu izdati obrazloženo mišljenje o odobrenju za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa produljio s mjesec dana na dva mjeseca. Naime, rok od mjesec dana prekratak je za izdavanje takvog mišljenja.

5.2.4. Sustav putovnice i pravo trgovačkih društava ili slično pravo države članice na temelju kojeg su koncipirani vrijednosni papiri

Člankom 1. stavkom 15. mijenja se članak 49. stavak 1. drugi podstavak Uredbe o CSD-ima kako bi se pojasnilo da pravo trgovačkih društava ili slično pravo države članice na temelju kojeg su koncipirani vrijednosni papiri i koje se nastavlja primjenjivati u kontekstu prekograničnih izdanja vrijednosnih papira obuhvaća: i. pravo trgovačkih društava ili slično pravo države članice u kojoj izdavatelj ima poslovni nastan i ii. ako se razlikuje, mjerodavno pravo trgovačkih društava ili slično pravo prema kojem su vrijednosni papiri izdani. To se posebno odnosi na obveznice koje je izdao izdavatelj koji se nalazi u jednoj državi članici, ali na koje se prema ugovoru primjenjuje pravo neke druge države članice. Člankom 1. stavkom 15. mijenja se i članak 49. stavak 3. treći podstavak Uredbe o CSD-ima kako bi se uključio zahtjev da države članice redovito ažuriraju popis relevantnih odredaba.

Člankom 1. stavkom 7. mijenja se članak 23. Uredbe o CSD-ima kako bi se pojasnili sljedeći aspekti postupka izdavanja putovnica.

Kao prvo, u članku 23. stavcima 2. i 3. prilagođava se unakrsno upućivanje na članak 49. stavak 1. drugi podstavak tako da CSD koji želi pružati bilježničke usluge ili usluge središnjeg vođenja računa u vezi s financijskim instrumentima koncipiranima prema pravu druge države članice mora uzeti u obzir pravo države članice u kojoj izdavatelj ima poslovni nastan i, ako se razlikuje, mjerodavno pravo trgovačkih društava ili slično pravo prema kojem su vrijednosni papiri izdani.

Kao drugo, mijenja se članak 23. stavak 2. Uredbe o CSD-ima kako bi se novim CSD-ima omogućilo da s podnošenjem zahtjeva za izdavanje putovnice nastave usporedno s podnošenjem zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, tako da s obavljanjem svoje prekogranične aktivnosti mogu početi od datuma kad im nadležno tijelo njihove matične države izda odobrenje za rad, pod uvjetom da je proteklo najmanje mjesec dana od datuma kad je nadležno tijelo matične države o zahtjevu za izdavanje putovnice obavijestilo nadležno tijelo države domaćina.

Kao treće, mijenja se članak 23. stavak 3. točka (e) Uredbe o CSD-ima kako bi se pojasnilo da bi CSD koji podnosi zahtjev za izdavanje putovnice trebao uvijek dostaviti procjenu mjera koje namjerava poduzeti kako bi svojim korisnicima omogućio usklađenost s nacionalnim pravom navedenim u članku 49. stavku 1.

Kao četvrto, mijenja se članak 23. stavak 4. Uredbe o CSD-ima kako bi se skratio rok u kojem je nadležno tijelo matične države dužno obavijestiti nadležno tijelo države domaćina o zahtjevu za izdavanje putovnice.

Kao peto, mijenja se članak 23. stavak 6. tako što se ukida mogućnost da nadležno tijelo države domaćina odbije zahtjev za izdavanje putovnice. Prema revidiranoj odredbi, CSD može početi pružati usluge mjesec dana nakon datuma kad je nadležno tijelo matične države obavijestilo nadležno tijelo države domaćina o zahtjevu za izdavanje putovnice ili ranije ako se s time složi nadležno tijelo države domaćina.

5.2.5. Kolegiji supervizora

Člankom 1. stavkom 9. u Uredbu o CSD-ima u sklopu novog odjeljka 4.a glave III. uvodi se novi članak 24.a o suradnji tijela putem kolegija, kojim se zahtijeva osnivanje kolegija supervizora u dva slučaja:

(a)ako CSD podliježe postupku izdavanja putovnice iz članka 23. stavaka od 3. do 7., u kojem je slučaju riječ o takozvanom „kolegiju za izdavanje putovnica”; ili

(b)ako je CSD dio grupe društava koja se sastoji od dvaju ili više CSD-ova s odobrenjem za rad u najmanje dvije države članice, tj. u kojem je slučaju riječ o takozvanom „grupnom kolegiju”.

Ako je CSD koji podliježe postupku izdavanja putovnice iz članka 23. stavaka od 3. do 7. ujedno dio grupe društava koja se sastoji od barem još jednog CSD-a, za taj bi CSD trebalo biti moguće osnovati samo jedan kolegij, a ne dva zasebna kolegija (tj. zaseban kolegij za izdavanje putovnica i zaseban kolegij na razini grupe), kako bi se osigurala sinergija i izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje uključenih tijela.

Osnivanje samo jednog kolegija trebalo bi isto tako biti moguće ako drugi CSD-i unutar grupe podliježu postupku izdavanja putovnice kako bi se izbjegla situacija u kojoj postoji više kolegija za izdavanje putovnica i zaseban kolegij na razini grupe za CSD-ove koji su dio iste grupe i koji u mnogim slučajevima imaju zajedničke postupke, zajedničke resurse, procjene mjera koje su uveli radi osiguravanja usklađenosti s pravom države članice domaćina u kojima pružaju prekogranične usluge itd. Međutim, ako ti drugi CSD-i unutar grupe isto tako podliježu postupku izdavanja putovnice, osnivanje samo jednog kolegija za cijelu grupu moguće je samo uz suglasnost nadležnih tijela tih CSD-ova.

Osim toga, člankom 24.a utvrđuju se pravila o određivanju predsjednika, posebno za kolegij na razini grupe, o sastavu kolegijâ i njihovim zadaćama kako bi se osigurao dosljedan nadzorni pristup u cijelom EU-u. ESMA je ovlaštena za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju praktični mehanizmi za rad kolegija.

Naposljetku, u cijeloj uredbi uvode se izmjene kako bi se osiguralo obavješćivanje kolegijâ o važnim odlukama donesenima u pogledu CSD-ova (tj. izmjene članka 22. stavka 7., članka 23. stavaka 4., 5. i 7., članka 24. stavaka 1. i 5. te članka 60. stavaka 1. i 2. Uredbe o CSD-ima).

5.2.6. CSD-i iz trećih zemalja i prestanak važenja klauzule o stečenim pravima

Člankom 1. stavkom 10. mijenja se članak 25. Uredbe o CSD-ima kojim se utvrđuje okvir za CSD-ove trećih zemalja. Točkom (a) uvodi se zahtjev prema kojem su CSD-i koji namjeravaju pružati usluge namire povezane s financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava države članice dužni dostaviti obavijest ESMA-i, čime se rješava problem nedostatka informacija u tom pogledu na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Točkom (c) ESMA se ovlašćuje za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju informacije koje CSD iz treće zemlje u toj obavijesti dostavlja ESMA-i, utvrđuje se da su te informacije ograničene na ono što je nužno te se navodi popis primjera.

Člankom 1. stavkom 10. točkom (b) mijenja se članak 25. stavak 6. peti podstavak tako što se navodi da je ESMA pisanim putem i potpuno obrazloženom odlukom dužna obavijestiti CSD treće zemlje koji je podnio zahtjev za priznavanje radi pružanja bilježničkih usluga ili usluga središnjeg vođenja računa je li priznanje odobreno ili odbijeno u roku od šest mjeseci od podnošenja potpunog zahtjeva ili donošenja odluke Komisije o jednakovrijednosti, ovisno o tome što nastupi kasnije.

Člankom 1. stavkom 23. mijenja se članak 69. stavak 4. Uredbe o CSD-ima tako što se uvodi datum prestanka važenja klauzule o stečenim pravima i za CSD-e iz EU-a i za CSD-e iz trećih zemalja. Točnije, točkom (a) mijenja se članak 69. stavak 4. tako što se utvrđuje da datum prestanka važenja klauzule o stečenim pravima za CSD-ove iz EU-a nastupa godinu dana od stupanja na snagu ove Uredbe. Točkom (b) uvodi se novi stavak 4.a kojim se utvrđuje datum prestanka važenja klauzule o stečenim pravima za CSD-e iz trećih zemalja, koji zbog postupaka odlučivanja o jednakovrijednosti i priznavanja nastupa tri godine od stupanja na snagu ove Uredbe. Osim toga, CSD-i iz trećih zemalja na koje se primjenjuje klauzula o stečenim pravima dužni su ESMA-i dostaviti obavijest kad nude bilježničke usluge i usluge središnjeg vođenja računa u vezi s financijskim instrumentima koncipiranima na temelju prava države članice kako bi se riješio problem nedostatka informacija u tom pogledu i na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Točkom (b) ESMA se ovlašćuje za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju informacije koje CSD iz treće zemlje u toj obavijesti dostavlja ESMA-i, utvrđuje se da su te informacije ograničene na ono što je nužno te se navodi popis primjera. Slično tome, obveza obavješćivanja uvodi se za CSD-e iz trećih zemalja koji su usluge namire pružali prije stupanja na snagu ove Uredbe.

5.2.7. Pomoćne usluge bankovnog tipa

Kao prvo, člankom 1. stavkom 13. mijenja se članak 40. stavak 2. Uredbe o CSD-ima, a člankom 1. stavkom 17. točkom (a) mijenja se članak 54. stavak 2. točka (b) Uredbe o CSD-ima kako bi se za CSD-ove s odobrenjem za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa uvela mogućnost pružanja tih usluga CSD-ima koji nisu dobili to odobrenje i koji stoga ne mogu izvršavati namiru u određenim valutama iznad određenih iznosa ako nemaju pristup relevantnoj središnjoj banci.

Člankom 1. stavkom 17. točkom (b) mijenja se uvodni tekst stavka 4., čime se CSD-ima omogućava da pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa ne traže samo od imenovanih kreditnih institucija, nego i od drugih CSD-ova koji su dobili odobrenje za pružanje tih usluga u skladu s člankom 54. stavkom 3., bez obzira na to jesu li ti CSD-i dio iste grupe društava ili ne. U tom smislu, člankom 1. stavkom 17. točkom (b) briše se članak 54. stavak 4. točka (c) Uredbe o CSD-ima, čime se imenovanim kreditnim institucijama ukida zabrana pružanja osnovnih usluga CSD-a.

Kao drugo, člankom 1. stavkom 17. točkom (c) mijenja se članak 54. stavak 5. Uredbe o CSD-ima kojim se predviđao poseban prag ispod kojeg su se CSD-i mogli koristiti kreditnom institucijom za pružanje bankovnih usluga. Radi primjerenog kalibriranja tog praga i upravljanja financijskim rizicima, člankom 1. stavkom 17. točkom (d) EBA se zadužuje da u suradnji s ESSB-om i ESMA-om izradi nacrt regulatornih tehničkih standarda koje treba donijeti Komisija i kojima se određuje odgovarajući prag ispod kojeg kreditne institucije mogu pružati pomoćne usluge bankovnog tipa, što uključuje relevantne standarde upravljanja rizicima i bonitetne standarde, a čime se ublažavaju mogući rizici od izmjene tog praga.

Naposljetku, člankom 1. stavkom 19. mijenja se članak 59. stavak 4. Uredbe o CSD-ima kako bi se osigurali odgovarajući bonitetni zahtjevi, čime se postiže usklađenost s drugim primjenjivim zakonodavstvom ili se pojašnjavaju određeni zahtjevi kako bi se osigurala dosljednost nadzora ili pobliže odredio niz manjih pitanja u području upravljanja rizicima. U tom smislu točkom (a):

(a)mijenja se članak 59. stavak 4. točka (c) tako što se pojašnjava i usklađuje s postojećim regulatornim standardima prema kojima bi se za scenarij likvidnosnog stresa umjesto likvidnih sredstava trebala održavati kvalificirana likvidna sredstva, a u stresnom bi scenariju umjesto samo najvećeg sudionika u obzir trebalo uzeti najveća dva sudionika;

(b)mijenja se članak 59. stavak 4. točka (d) tako što se pojašnjava da bi kvalificirana likvidna sredstva trebalo održavati za relevantne valute, a ne sve valute;

(c)mijenja se članak 59. stavak 4. točka (e) tako što se pojašnjava da bi, u slučaju da ih se primjenjuje, prethodno dogovoreni aranžmani financiranja trebali biti vrlo pouzdani. Isto tako, izričito se navodi da bi se, kad se primjenjuju aranžmani slični namjenskima, ti aranžmani trebali rukovoditi istim standardom visoke pouzdanosti i provoditi samo kod bonitetnih kreditnih institucija;

(d)mijenja se članak 59. stavak 4. točka (i) tako što se pojašnjava da CSD, umjesto da ga „utrži”, može pretvoriti u gotovinu svaki kolateral klijenta koji ne ispunjava svoje obveze te da bi se, ako se primjenjuju nenamjenski aranžmani, CSD trebao moći uvjeriti da su svi povezani potencijalni rizici utvrđeni i smanjeni. Cilj je omogućiti nenamjenske aranžmane pod uvjetom da postoji sveobuhvatan okvir;

(e)umeće se nova točka (k) u članak 59. stavak 4. kako bi se pojasnilo da bi CSD-i trebali pokriti relevantne rizike u svojim okvirima za upravljanje rizicima i bonitetnim okvirima, uključujući relevantne sporazume o netiranju. Time bi se trebalo osigurati da CSD-i pravilno upravljaju kreditnim i likvidnosnim rizicima povezanima sa sporazumima o netiranju. Taj bi zahtjev trebalo dodatno pojasniti u postojećim regulatornim tehničkim standardima koje je EBA izradila u skladu s člankom 59. stavkom 5.

5.2.8 Organizacijski zahtjevi i veze

Člankom 1. stavkom 4. točkom (a) umeće se novi podstavak u članak 17. stavak 2. Uredbe o CSD-ima kako bi se nadležnom tijelu omogućilo da, ako CSD podnositelj zahtjeva u trenutku njegova podnošenja ne ispunjava sve zahtjeve Uredbe o CSD-ima, ali se može opravdano pretpostaviti da će ih ispuniti kad stvarno započne obavljati svoje aktivnosti, tom CSD-u izda odobrenje za rad pod uvjetom da je CSD uspostavio sve mehanizme potrebne za usklađivanje s Uredbom o CSD-ima kad stvarno započne obavljati svoje aktivnosti.

Člankom 1. stavkom 11. umeće se novi stavak 3.a u članak 27. Uredbe o CSD-ima kako bi se pojasnilo značenje pojma „neovisni član upravljačkog tijela” u kontekstu tog članka.

Člankom 1. stavkom 12. mijenja se članak 28. stavak 3. Uredbe o CSD-ima kako bi se pojasnio pojam „razina usluge” i osiguralo njegovo dosljedno tumačenje navođenjem primjera tema na koje bi se trebao odnositi.

Člankom 1. stavkom 32. mijenja se članak 36. Uredbe o CSD-ima kako bi se pojasnilo da bi CSD-i trebali ne samo smanjiti rizike povezane s čuvanjem i namirom transakcija vrijednosnim papirima nego bi ih trebali nastojati svesti na najmanju moguću mjeru. Izraz „smanjio” stoga se zamjenjuje izrazom „sveo na najmanju moguću mjeru”.

Člankom 1. stavkom 16. mijenja se članak 52. stavak 1. Uredbe o CSD-ima kako bi se spriječilo da CSD primatelj nepotrebno odgađa upravljanje odobrenom vezom. Stoga bi CSD primatelj trebao biti dužan uspostaviti vezu u roku od 12 mjeseci.

5.2.9. Izvješća ESMA-e

Člankom 1. stavkom 24. uvode se izmjene članka 74. Uredbe o CSD-ima kako bi se bolje prilagodila učestalost izvješća koja ESMA podnosi Komisiji.

2022/0074 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe (EU) br. 909/2014 u pogledu discipline namire, prekograničnog pružanja usluga, suradnje u području nadzora, pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa i zahtjeva za središnje depozitorije vrijednosnih papira iz trećih zemalja

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 35 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 36 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Uredba (EU) br. 909/2014. Europskog parlamenta i Vijeća 37 objavljena je u Službenom listu Europske unije 28. kolovoza 2014., a stupila je na snagu 17. rujna 2014. Njome se standardiziraju zahtjevi za namiru financijskih instrumenata i pravila za organizaciju i poslovanje središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-i) radi promicanja sigurne, učinkovite i neometane namire. Tom su uredbom uvedena kraća razdoblja namire, mjere discipline namire, strogi organizacijski zahtjevi, zahtjevi za poslovanje i bonitetni zahtjevi za CSD-ove, pojačani bonitetni i nadzorni zahtjevi za CSD-ove i druge institucije koje pružaju bankovne usluge kojima se podržava namira vrijednosnih papira te režim kojim se CSD-ima koji imaju odobrenje za rad omogućava pružanje usluga u cijeloj Uniji.

(1)Pojednostavnjenje zahtjeva u određenim područjima obuhvaćenima Uredbom (EU) br. 909/2014 i razmjerniji pristup tim područjima u skladu su s Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), u kojem se ističe potreba za smanjenjem troškova i pojednostavnjenjem kako bi se ciljevi politika Unije ostvarili na najučinkovitiji način, a osobito je usmjeren na smanjenje regulatornih i administrativnih opterećenja.

(2)Učinkovite i otporne infrastrukture za aktivnosti nakon trgovanja ključni su elementi funkcionalne unije tržišta kapitala te jačaju napore za potporu ulaganjima, rast i radna mjesta u skladu s političkim prioritetima Komisije. Zbog toga je preispitivanje Uredbe (EU) br. 909/2014. uključeno u Komisijin akcijski plan za uniju tržišta kapitala iz 2020. 38 kao jedna od ključnih mjera.

(3)Komisija je 2019. provela ciljano savjetovanje o primjeni Uredbe (EU) br. 909/2014, a povratne informacije dobila je i od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala („ESMA”) i Europskog sustava središnjih banaka („ESSB”). Savjetovanja su pokazala da dionici podupiru i smatraju relevantnima ciljeve te uredbe, odnosno promicanje sigurne, učinkovite i neometane namire financijskih instrumenata, te da nije potrebna nikakva veća reforma. Komisija je 1. srpnja 2021. donijela izvješće o preispitivanju 39 u skladu s člankom 75. Uredbe (EU) br. 909/2014. Iako sve odredbe te uredbe još uvijek nisu u cijelosti primjenjive, u izvješću su utvrđena područja u kojima je potrebno ciljano djelovanje kako bi se osiguralo proporcionalnije, učinkovitije i djelotvornije ostvarivanje njezinih ciljeva.

(4)Uredbom (EU) br. 909/2014 uvedena su pravila o disciplini namire kako bi se spriječile i riješile neuspjele namire transakcija vrijednosnim papirima i time omogućila sigurnost namire transakcija. Ta se pravila ponajprije odnose na zahtjeve za izvješćivanje, sustav novčanih kazni i obvezne nakupe. Unatoč neiskustvu u primjeni tih pravila, postupak izrade i utvrđivanja okvira u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2018/1229 40 omogućio je svim zainteresiranim stranama bolje razumijevanje tog režima i problema koji bi se mogli javiti u njegovoj primjeni. U tom smislu trebalo bi pojasniti područje primjene novčanih kazni i obveznih nakupa iz članka 7. Uredbe (EU) br. 909/2014, ponajprije određivanjem kategorija transakcija koje su izuzete. Ta izuzeća trebala bi prije svega obuhvaćati transakcije koje nisu namirene iz razloga koji se ne mogu pripisati sudionicima i transakcije koje ne uključuju dvije strane u transakciji, kod kojih primjena novčanih kazni ili obveznih nakupa ne bi bila izvediva ili bi mogla dovesti do štetnih posljedica za tržište, kao što su određene transakcije na primarnom tržištu, korporativne akcije, reorganizacije, zasnivanje i otkup udjela u fondovima te ponovna usklađenja. Komisiju bi trebalo ovlastiti za dopunu Uredbe (EU) br. 909/2014 donošenjem delegiranog akta kojim će se pobliže odrediti pojedinosti takvih izuzeća.

(5)Glavni je cilj režima discipline namire povećati učinkovitost namire u Uniji. Međutim, volatilnost tržišta tijekom 2020. pojačala je zabrinutost zbog mogućih negativnih učinaka pravila o obveznom nakupu u uobičajenim i stresnim tržišnim uvjetima. Komisija bi stoga trebala procijeniti primjerenost tih pravila s obzirom na razvoj učinkovitosti namire u Uniji. Međutim, novčane kazne i zahtjevi za izvješćivanje trebali bi se i dalje primjenjivati kako bi se procijenio njihov učinak na povećanje učinkovitosti namire u Uniji. S obzirom na moguće učinke pravila o obveznom nakupu, ta bi se pravila trebala primjenjivati samo ako su ispunjeni određeni uvjeti, odnosno ako primjena novčanih kazni nije dovela do dugoročnog i trajnog smanjenja broja neuspjelih namira u Uniji, ako učinkovitost namire u Uniji nije dosegnula odgovarajuću razinu s obzirom na stanje na tržištima kapitala trećih zemalja koja su usporediva u smislu veličine, likvidnosti te instrumenata kojima se na njima trguje i vrsta transakcija koje se na njima izvršavaju ili ako razina neuspjelih namira u Uniji ima ili će vjerojatno imati negativan učinak na financijsku stabilnost Unije. Ako smatra da je ispunjen bilo koji od tih uvjeta i da je primjena obveznih nakupa razmjerno rješenje za problem razine neuspjelih namira u Uniji, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti provedbeni akt kojim se određuje na koje bi se financijske instrumente ili kategorije transakcija trebala početi primjenjivati pravila o obveznom nakupu. Novčane kazne iz članka 7. stavka 2. trećeg podstavka Uredbe (EU) br. 909/2014 trebalo bi izračunavati po danu za svaki radni dan za koji namira nije izvršena do kraja postupka nakupa ili do stvarnog dana namire, ovisno o tome što nastupi ranije.

(6)Kako bi se izbjegli višestruki nakupi za transakcije istim financijskim instrumentom duž lanca drugih ugovornih strana, što bi moglo dovesti do nepotrebnih dvostrukih troškova i utjecati na likvidnost financijskog instrumenta, sudionicima u takvim transakcijama trebao bi biti dostupan mehanizam „prijenosa”. Svakom sudioniku uključenom u lanac transakcija trebalo bi omogućiti da obavijest o nakupu prenese na sudionika koji ga nije namirio sve dok ne stigne do prvobitnog sudionika s neuspjelom namirom.

(7)Postupci obveznih nakupa i novčane naknade omogućavaju da prodavatelj kupcu plati razliku između cijene nakupa i prvobitne cijene trgovanja samo ako je ta referentna cijena nakupa ili novčana naknada viša od prvobitne cijene trgovanja. Ta asimetrija kod plaćanja razlike mogla bi se poslužiti kao nepravično sredstvo koje bi kupcu donijelo neopravdanu korist u slučaju da je cijena nakupa ili referentna cijena niža od prvobitne cijene trgovanja. Stoga bi se plaćanje razlike između cijene nakupa i prvobitne cijene trgovanja trebalo primjenjivati u oba smjera kako bi se stranama u transakciji omogućilo da se s obzirom na ekonomske uvjete vrate u isti položaj u kojem bi bile da je izvršena prvobitna transakcija.

(8)Režim discipline namire iz članka 7. Uredbe (EU) br. 909/2014 ne bi trebalo primjenjivati na sudionika s neuspjelom namirom koji je središnja druga ugovorna strana kako je definirana u Uredbi (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 41 . Međutim, kod transakcija koje sklapa središnja druga ugovorna strana, ali u kojima ne posreduje između drugih ugovornih strana, kao što je dopuštena upotreba kolaterala za potrebe ulaganja, središnja druga ugovorna strana trebala bi podlijegati režimu discipline namire kao i svaki drugi sudionik.

(9)Ako se primjenjuju obvezni nakupi, Komisiji bi trebalo omogućiti da privremeno suspendira njihovu primjenu u određenim iznimnim situacijama. Takva bi suspenzija trebala biti moguća za određene kategorije financijskih instrumenata ako je to potrebno kako bi se izbjegla ili otklonila ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji. Takva suspenzija trebala bi biti razmjerna tim ciljevima.

(10)U delegiranom aktu o izračunu novčanih kazni trebalo bi povesti računa o kontekstu negativnih kamatnih stopa kako bi se izbjegli neželjeni učinci na sudionike koji uspješno izvršavaju namiru uklanjanjem svih negativnih poticaja za neuspjelu namiru koji bi se mogli pojaviti u okruženju niskih ili negativnih kamatnih stopa.

(11)ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih standarda radi revizije postojećih regulatornih tehničkih standarda kako bi se u obzir uzele izmjene Uredbe (EU) br. 909/2014 te se tako Komisiji omogućilo da provede sve potrebne ispravke ili izmjene radi pojašnjavanja zahtjeva utvrđenih u tim regulatornim tehničkim standardima, kao što su uvjeti pod kojima sudionici mogu izvršavati vlastite nakupe.

(12)Ako središnji depozitorij vrijednosnih papira (CSD) ne obavlja djelatnost namire prije početka postupka izdavanja odobrenja za rad, u kriterijima kojima se određuje koja bi relevantna tijela trebala biti uključena u taj postupak trebalo bi uzeti u obzir očekivanu djelatnost namire kako bi se povelo računa o stajalištima svih relevantnih tijela koja bi mogla biti zainteresirana za aktivnosti tog CSD-a.

(13)Iako se Uredbom (EU) br. 909/2014 od nacionalnih nadzornih tijela zahtijeva suradnja s relevantnim tijelima i njihovo uključivanje, nacionalna nadzorna tijela nisu dužna obavijestiti ta relevantna tijela o tome jesu li i na koji način njihova stajališta uzeta u obzir kad je riječ o ishodu postupka izdavanja odobrenja za rad te jesu li tijekom godišnjih preispitivanja i ocjena uočeni dodatni problemi. Relevantnim tijelima stoga bi trebalo omogućiti izdavanje obrazloženih mišljenja o odobrenju CSD-ova za rad i postupku preispitivanja i ocjene. Nadležna tijela trebala bi ta mišljenja uzeti u obzir ili u obrazloženoj odluci objasniti zašto nije postupilo u skladu sa njima.

(14)Nadležna tijela moraju obavljati redovita preispitivanja i ocjene CSD-ova kako bi se osiguralo da CSD-i i dalje imaju odgovarajuće aranžmane, strategije, postupke i mehanizme za procjenu rizika kojima su izloženi ili bi im mogli biti izloženi, odnosno koji mogu predstavljati prijetnju neometanom funkcioniranju tržišta vrijednosnih papira. Međutim, iskustvo je pokazalo da godišnje preispitivanje i ocjena nerazmjerno opterećuju CSD-ove i nadležna tijela te da donose ograničenu dodanu vrijednost. Stoga bi njihovu učestalost trebalo primjerenije kalibrirati kako bi se ublažilo to opterećenje i izbjeglo nepotrebno ponavljanje informacija iz jednog preispitivanja u drugom. Međutim, time ne bi trebalo ugroziti nadzorne kapacitete nadležnih tijela i cilj očuvanja financijske stabilnosti.

(15)CSD bi trebao biti spreman suočiti se sa scenarijima koji bi mu potencijalno mogli onemogućiti obavljanje ključnih operacija i usluga prema načelu trajnosti poslovanja i procijeniti djelotvornost svih opcija za oporavak ili urednu likvidaciju. Uredbom (EU) br. 909/2014 uvedeni su zahtjevi u tom pogledu kojima se posebno predviđa da nadležno tijelo od CSD-a zahtijeva podnošenje odgovarajućeg plana oporavka te osigurava uspostavu i održavanje odgovarajućeg plana sanacije za svaki CSD. Međutim, trenutačno ne postoji usklađeni sustav za sanaciju na kojem bi se mogao temeljiti plan sanacije. Iako su CSD-i koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća 42 , ne postoje posebne odredbe za CSD-ove koji nemaju odobrenje za pružanje takvih usluga te se stoga ne smatraju kreditnim institucijama u skladu s Direktivom 2014/59/EU koje imaju obvezu uspostaviti planove oporavka i sanacije. Stoga bi se, u cilju usklađivanja zahtjeva koji se primjenjuju na CSD-ove, trebalo uvesti pojašnjenja, uzimajući pritom u obzir nepostojanje okvira Unije za oporavak i sanaciju za sve CSD-ove.

(16)Ako novi CSD podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, no usklađenost tog CSD-a s određenim zahtjevima ne može se procijeniti jer dotični CSD još nije operativan, nadležno tijelo trebalo bi moći izdati odobrenje za rad pod uvjetom da ti zahtjevi budu ispunjeni kad CSD stvarno započne obavljati svoje aktivnosti.

(17)Postupak iz članka 23. Uredbe (EU) br. 909/2014 koji se odnosi na pružanje bilježničkih usluga i usluga središnjeg vođenja računa od strane CSD-ova u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih prema pravu one države članice u kojoj ti CSD-i nemaju odobrenje za rad pokazao se opterećujućim, a neki su od zahtjeva u njemu neprecizni. To je dovelo do nerazmjerno skupog i dugotrajnog postupka za CSD-ove. Taj bi postupak stoga trebalo pojednostavniti u cilju boljeg svladavanja prepreka za prekograničnu namiru kako bi CSD-i koji imaju odobrenje za rad u potpunosti ostvarili korist od slobode pružanja usluga unutar Unije.

(18)Uredbom (EU) br. 909/2014 zahtijeva se suradnja tijela koja su zainteresirana za poslovanje CSD-ova koji nude usluge povezane s financijskim instrumentima izdanima u skladu s pravom više od jedne države članice. Međutim, nadzorni aranžmani i dalje su rascjepkani i mogu dovesti do razlika u alokaciji i prirodi nadzornih ovlasti ovisno o dotičnom CSD-u. Time se pak stvaraju prepreke prekograničnom pružanju usluga CSD-a u Uniji, nastavljaju preostale neučinkovitosti na tržištu namire Unije te se negativno utječe na stabilnost njezinih financijskih tržišta. Unatoč tome što postoji mogućnost osnivanja kolegija u skladu s člankom 24. stavkom 4. te uredbe, ta se mogućnost gotovo uopće ne koristi. Kako bi se osigurala djelotvorna i učinkovita koordinacija nadzora koji provode nadležna tijela, zahtjev za osnivanje obveznih kolegija trebao bi se primjenjivati u dva slučaja. Prvo, za CSD-ove koji nude bilježničke usluge i usluge središnjeg vođenja računa u vezi s financijskim instrumentima izdanima u skladu s pravom više od jedne države članice („kolegiji za izdavanje putovnica”) i, drugo, za CSD-ove koji pripadaju istoj grupi („kolegiji na razini grupe”). Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje tijela koja sudjeluju u kolegijima, ako je CSD koji nudi prekogranične usluge ujedno dio grupe CSD-ova, predsjednik kolegija trebao bi moći donijeti odluku da se za taj CSD osniva samo jedan kolegij. Ako i drugi CSD-i u grupi nude prekogranične usluge, predsjednik kolegija tu bi odluku trebao moći donijeti samo ako su nadležna tijela tih drugih CSD-ova suglasna. U tom bi slučaju postojao samo jedan kolegij za sve CSD-ove unutar grupe koji bi izvršavao zadaće dodijeljene kolegijima za izdavanje putovnica i kolegijima na razini grupe. Takvi kolegiji trebali bi osigurati razmjenu informacija koje se odnose na dotične CSD-ove.

(19)ESMA i nadležna tijela trenutačno imaju ograničene informacije o uslugama koje CSD-i s poslovnim nastanom u trećoj zemlji nude u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih u skladu s pravom države članice iz nekoliko razloga. Kao prvo, zbog vremenski neograničene odgode primjene zahtjeva za priznavanje CSD-a iz trećih zemalja koji su već pružali usluge središnjeg vođenja računa i bilježničke usluge u Uniji prije datuma početka primjene Uredbe (EU) br. 909/2014 u skladu s člankom 69. stavkom 4. te uredbe. Kao drugo, zbog toga što CSD iz treće zemlje, ako pruža samo uslugu namire, ne podliježe zahtjevima za priznavanje. Naposljetku, zbog toga što se Uredbom (EU) br. 909/2014 od CSD-ova s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ne zahtijeva da obavijeste tijela Unije o svojim aktivnostima u pogledu financijskih instrumenta koncipiranih u skladu s pravom države članice. Zbog tog nedostatka informacija ni izdavatelji ni javna tijela na nacionalnoj razini i razini Unije ne bi mogli procijeniti aktivnosti tih CSD-ova u Uniji ako bi to bilo potrebno. CSD-i s poslovnim nastanom u trećoj zemlji stoga bi trebali biti dužni obavijestiti tijela Unije o svojim aktivnostima u području financijskih instrumenata koncipiranih u skladu s pravom države članice.

(20)Člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014 od CSD-a se zahtijeva da ima upravljačko tijelo u kojem je neovisna najmanje jedna trećina članova, no ne manje od dva njegova člana. Međutim, taj pojam neovisnosti može se različito tumačiti te bi ga stoga trebalo pojasniti u skladu s definicijom „neovisnih članova” iz članka 2. stavka 28. Uredbe (EU) br. 648/2012.

(21)Kako bi se osigurala dosljednost tumačenja ključnih pitanja o kojima bi odbori korisnika trebali savjetovati upravljačko tijelo, trebalo bi dodatno pojasniti koji su elementi uključeni u „razinu usluge”.

(22)S obzirom na njihovu središnju ulogu u pogledu sigurnosti transakcija, CSD-i ne bi trebali samo smanjiti rizike povezane s čuvanjem i namirom transakcija vrijednosnim papirima, već i nastojati svesti te rizike na najmanju moguću mjeru

(23)U određenim okolnostima vrijednosni papir može biti koncipiran u skladu s nacionalnim pravom o trgovačkim društvima ili sličnim pravom dviju država članica. To se posebno odnosi na dužničke vrijednosne papire u slučaju kad izdavatelj ima poslovni nastan u jednoj državi članici, a vrijednosni papiri mogu se izdati u skladu s mjerodavnim pravom druge države članice. U tom bi se slučaju i dalje trebali primjenjivati nacionalno pravo o trgovačkim društvima ili slično pravo.

(24)Kako bi se osiguralo da izdavatelji koji organiziraju evidentiranje svojih vrijednosnih papira u CSD-u s poslovnim nastanom u drugoj državi članici mogu poštovati relevantne odredbe prava trgovačkih društava ili sličnog prava tih država članica, države članice trebale bi redovito ažurirati popis ključnih nacionalnih relevantnih odredaba takve vrste koje objavljuje ESMA.

(25)Kako bi se izbjegao rizik namire zbog insolventnosti posrednika za namire, CSD bi trebao namiriti, kad je to praktično i dostupno, gotovinsku stranu transakcija vrijednosnim papirima putem računa otvorenih kod središnje banke. Ako ta opcija nije praktična i dostupna, među ostalim ako CSD ne ispunjava uvjete za pristup središnjoj banci koja nije središnja banka njegove matične države članice, taj bi CSD trebao moći namiriti gotovinsku stranu transakcija u stranim valutama putem računa otvorenih u institucijama koje imaju odobrenje za pružanje bankovnih usluga na temelju uvjeta iz Uredbe (EU) br. 909/2014. Učinkovitost tržišta namire poboljšala bi se povećanjem mogućnosti CSD-ova da pružaju namiru u stranim valutama upotrebom računa otvorenih u institucijama koje imaju odobrenje za pružanje bankovnih usluga, u okviru odgovarajućih ograničenja rizika, u cilju produbljivanja tržišta kapitala i poboljšanja prekogranične namire. U tu bi svrhu CSD-i koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 i za koje se relevantni rizici već prate trebali moći nuditi takve usluge drugim CSD-ima koji nemaju takvu dozvolu, neovisno o tome jesu li CSD-i bez dozvole dio iste grupe društava.

(26)Unutar primjereno utvrđenog ograničenja rizika, CSD-i koji nemaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa trebali bi moći ponuditi dovoljan iznos namire u stranoj valuti putem računa otvorenih kod kreditnih institucija ili putem vlastitog računa. Prag ispod kojeg CSD može odrediti kreditnu instituciju za pružanje ikakvih pomoćnih usluga bankovnog tipa iz zasebnog pravnog subjekta bez obveze ispunjavanja uvjeta iz glave IV. Uredbe (EU) br. 909/2014 trebalo bi korigirati na način kojim se promiče učinkovitost namire i upotreba pomoćnih bankovnih usluga uz istodobno osiguravanje financijske stabilnosti. EBA-i, stručnom tijelu specijaliziranom za pitanja bankarstva i kreditnog rizika, trebalo bi povjeriti izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kako bi se odredili odgovarajući pragovi i, prema potrebi, svi zahtjevi za smanjenje rizika. ESMA bi trebala blisko surađivati i s članovima ESSB-a i EBA-e. Komisija bi trebala biti ovlaštena da u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) donese regulatorne tehničke standarde o detaljnim elementima za određivanje pružanja pomoćnih usluga bankovnog tipa, popratnim pojedinostima uz zahtjeve za upravljanje rizicima i kapitalnim zahtjevima za CSD-ove te bonitetne zahtjeve za kreditne i likvidnosne rizike za CSD-ove i imenovane kreditne institucije koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa.

(27)CSD-i, uključujući one koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, i imenovane kreditne institucije trebali bi pokriti relevantne rizike u svojim okvirima za upravljanje rizicima i bonitetnim okvirima, uključujući relevantne sporazume o netiranju. Alati za pokrivanje tih rizika trebali bi uključivati održavanje dostatnog iznosa kvalificiranih likvidnih sredstava u svim relevantnim valutama i osigurati dovoljnu stabilnost scenarija otpornosti na stres. CSD-i bi isto tako trebali osigurati da se odgovarajućim likvidnosnim rizicima upravlja i da su pokriveni vrlo pouzdanim aranžmanima financiranja s kreditno sposobnim institucijama, bez obzira na to jesu li ti aranžmani namjenski ili imaju sličnu pouzdanost. EBA bi trebala podnijeti nacrt regulatornih tehničkih standarda radi revizije postojećih regulatornih tehničkih standarda kako bi se uzele u obzir te promjene bonitetnih zahtjeva i time Komisiji omogućilo da provede sve potrebne izmjene u cilju pojašnjenja zahtjeva utvrđenih u tim regulatornim tehničkim standardima, kao što su zahtjevi koji se odnose na upravljanje mogućim manjkovima likvidnosti.

(28)Pokazalo se da je relevantnim i nadležnim tijelima razdoblje od samo mjesec dana za izdavanje obrazloženog mišljenja o odobrenju za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa prekratko da provedu potkrijepljenu analizu. Stoga bi trebalo utvrditi razdoblje dulje od dva mjeseca.

(29)Kako bi se CSD-ima s poslovnim nastanom u Uniji ili trećim zemljama osiguralo dovoljno vremena za podnošenje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i priznanje njihovih djelatnosti, datum početka primjene zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i priznanje tih djelatnosti iz Uredbe (EU) br. 909/2014 prvotno je odgođen do donošenja odluke o odobrenju za rad ili priznanju u skladu s tom Uredbom. Od stupanja na snagu te uredbe proteklo je dovoljno vremena. Ti bi se zahtjevi stoga sada trebali početi primjenjivati kako bi se osiguralo, s jedne strane, da su uvjeti jednaki za sve CSD-ove koji nude usluge u području financijskih instrumenata uspostavljenih u skladu s pravom države članice i, s druge strane, da tijela na nacionalnoj razini i razini Unije imaju potrebne informacije kako bi se osigurala zaštita ulagatelja i pratila financijska stabilnost.

(30)Uredbom (EU) br. 909/2014 trenutačno se od ESMA-e zahtijeva da u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima i EBA-om priprema godišnja izvješća o 12 tema i podnosi ih Komisiji. Taj je zahtjev nerazmjeran s obzirom na prirodu određenih tema za koje nije potrebno godišnje ažuriranje. Učestalost i broj tih izvješća trebalo bi stoga prilagoditi kako bi se smanjilo opterećenje ESMA-e i nadležnih tijela te istodobno osiguralo da se Komisiji dostavljaju informacije koje su joj potrebne za preispitivanje provedbe Uredbe (EU) br. 909/2014.

(31)Uredbu (EU) br. 909/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(32)Komisiji treba delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a kako bi se utvrdili učinak koji bi, u kontekstu negativnih kamatnih stopa, neuspjele namire mogle imati na pogođene druge ugovorne strane u pogledu izračuna novčanih kazni ili negativnih poticaja novčanih kazni za neuspjele namire, razlozi neuspjelih namira za koje se ne smatra da ih se može pripisati sudionicima u transakciji i transakcije za koje se ne smatra da uključuju dvije strane u transakciji, funkcioniranje kolegija supervizora, informacije koje trebaju dostavljati CSD-i iz trećih zemalja te najveći iznos ispod kojeg se CSD-i mogu koristiti bilo kojom kreditnom institucijom za namiru gotovinskih plaćanja.

(33)Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, osobito u pogledu primjene i suspenzije zahtjeva za obvezni nakup, ako se ti zahtjevi primjenjuju, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 43 .

(34)S obzirom na to da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Uredbe, odnosno povećano pružanje prekogranične namire od strane CSD-ova, smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja te osiguravanje tijelima dovoljne količine informacija za praćenje rizika, nego se zbog svojeg opsega učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(35)Primjenu revidiranog područja primjene pravila o novčanim kaznama, novim zahtjevima u pogledu osnivanja kolegija supervizora, podnošenju obavijesti CSD-a iz trećih zemalja o osnovnim uslugama koje pružaju u području financijskih instrumenata koncipiranih u skladu s pravom države članice, revidiranom pragu ispod kojeg kreditne institucije mogu ponuditi namiru gotovinskih plaćanja za dio sustava za namiru vrijednosnih papira CSD-a i revidiranim bonitetnim zahtjevima koji se primjenjuju na kreditne institucije ili CSD-e koji imaju odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) br. 909/2014 trebalo bi odgoditi kako bi se osiguralo dovoljno vremena za donošenje potrebnih delegiranih akata kojima se dodatno određuju takvi zahtjevi,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene Uredbe (EU) br. 909/2014

Uredba (EU) br. 909/2014 mijenja se kako slijedi:

(1) U članku 2. umeće se sljedeća točka 25.a:

„25.a ‚grupa’ znači grupa u smislu članka 2. stavka 11. Direktive 2013/34/EU;”;

(2) Članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Mehanizam kazni iz prvog podstavka obuhvaća novčane kazne za sudionike koji uzrokuju neuspjele namire (,sudionici s neuspjelim namirama’), osim u slučaju da su te neuspjele namire uzrokovane čimbenicima koji se ne mogu pripisati sudionicima u transakciji ili za operacije koje ne uključuju dvije strane u transakciji. Novčane kazne izračunavaju se po danu za svaki radni dan za koji namira nije izvršena nakon predviđenog datuma namire do kraja postupka nakupa iz stavaka od 3. do 8. koji se primjenjuje u skladu sa stavkom 2.a ili nakon stvarnog dana namire, ovisno o tome što nastupi ranije. Novčane kazne nisu izvor prihoda za CSD.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Ne dovodeći u pitanje mehanizam kazni iz stavka 2. ovog članka i pravo na bilateralno poništenje namire, Komisija može provedbenim aktom odlučiti na koji od financijskih instrumenata iz članka 5. stavka 1. ili na koje kategorije namira tih financijskih instrumenata treba primijeniti mjere discipline namire iz stavaka od 3. do 8. ovog članka ako smatra da te mjere predstavljaju proporcionalno sredstvo za rješavanje problema neuspjelih namira u Uniji i da je, na temelju broja i volumena neuspjelih namira, ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a) primjena mehanizma novčanih kazni iz stavka 2. nije dovela do dugoročnog, kontinuiranog smanjenja broja neuspjelih namira u Uniji;

(b) učinkovitost namire u Uniji nije dosegnula odgovarajuće razine s obzirom na stanje na tržištima kapitala trećih zemalja koja su usporediva u pogledu veličine, likvidnosti i instrumenata kojima se trguje te vrsta transakcija koje se izvršavaju na takvim tržištima;

(c) razina neuspjelih namira u Uniji ima ili će vjerojatno imati negativan učinak na financijsku stabilnost Unije.

Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 68. stavka 2.”;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako je Komisija donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.a i ako sudionik s neuspjelom namirom sudioniku primatelju nije dostavio financijske instrumente obuhvaćene tim provedbenim aktom unutar razdoblja nakon predviđenog datuma namire (,produljeno razdoblje’) u trajanju od četiri radna dana, pokreće se postupak nakupa na temelju kojeg su ti instrumenti dostupni za namiru i dostavljeni sudioniku primatelju u odgovarajućem vremenskom okviru.

Ako se transakcija odnosi na financijske instrumente kojima se trguje na rastućem tržištu MSP-ova, produljeno razdoblje iznosi 15 kalendarskih dana osim ako rastuće tržište MSP-ova odluči primijeniti kraće razdoblje.”

(d)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Ako sudionik primatelj (,posredni sudionik primatelj’) ne primi financijske instrumente do datuma iz stavka 3., što dovodi do neuspjele daljnje isporuke tih financijskih instrumenata drugom sudioniku primatelju (,krajnji sudionik primatelj’), smatra se da posredni sudionik primatelj ispunjava obvezu izvršenja nakupa u odnosu na sudionika s neuspjelom namirom ako krajnji sudionik primatelj izvrši nakup za te financijske instrumente. Slično tome, posredni sudionik primatelj može na sudionika s neuspjelom namirom prenijeti svoje obveze do krajnjeg sudionika primatelja u skladu sa stavcima 6., 7. i 8.”;

(e)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Ne dovodeći u pitanje stavak 3.a, primjenjuju se sljedeća odstupanja od zahtjeva iz stavka 3.:

(a) produljeno razdoblje može se, na temelju vrste imovine i likvidnosti dotičnog financijskog instrumenta, s četiri radna dana produljiti na najviše sedam radnih dana ako bi kraće razdoblje produljenja utjecalo na neometano i pravilno funkcioniranje dotičnih financijskih tržišta;

(b) postupak nakupa iz stavka 3. ne primjenjuje se na operacije koje se sastoje od više transakcija, uključujući sporazume o povratnoj kupnji ili pozajmljivanju vrijednosnih papira, ako je vremenski okvir tih operacija dovoljno kratak i čini postupak nakupa neučinkovitim;

(c) na neuspjele namire do kojih je došlo iz razloga koji se ne mogu pripisati sudionicima ne primjenjuje se postupak nakupa iz stavka 3.;

(d) na transakcije koje ne uključuju dvije strane u transakciji ne primjenjuje se postupak nakupa iz stavka 3.”;

(f)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6. Ne dovodeći u pitanje mehanizam kazni iz stavka 2., ako se cijene financijskih instrumenata dogovorene prilikom trgovanja razlikuju od cijene plaćene za izvršenje nakupa, sudionik koji ostvaruje korist od takve cijene isplaćuje odgovarajuću razliku drugom sudioniku najkasnije drugog radnog dana po isporuci financijskih instrumenata nakon nakupa.”;

(g)stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„11. Stavci od 2. do 9. ne primjenjuju se na sudionike s neuspjelom namirom koji su središnje druge ugovorne strane, osim u transakcijama koje je sklopila središnja druga ugovorna strana, ali u kojima ne posreduje između drugih ugovornih strana.

Ako pretrpi gubitke zbog primjene članka 7. stavka 2. trećeg podstavka, središnja druga ugovorna strana može u svojim pravilima uspostaviti mehanizam za pokrivanje takvih gubitaka.”;

(h)umeće se sljedeći stavak 13.a:

„13.a ESMA može preporučiti da Komisija na razmjeran način suspendira mehanizam nakupa iz stavaka od 3. do 8. za određene kategorije financijskih instrumenata ako je to potrebno u cilju izbjegavanja ili uklanjanja ozbiljne prijetnje financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji. Takva preporuka popraćena je detaljno obrazloženom procjenom njezine nužnosti i ne objavljuje se.

Prije davanja preporuke, ESMA se savjetuje s ESRB-om i ESSB-om.

Nakon primitka preporuke, Komisija na temelju razloga i dokaza koje je dostavila ESMA bez nepotrebne odgode provedbenim aktom suspendira mehanizam nakupa iz stavka 3. za određene kategorije financijskih instrumenata ili odbija preporučenu suspenziju. Komisija daje pismeno obrazloženje ESMA-i za svaki odbijeni zahtjev za suspenziju. Te se informacije ne objavljuju.

Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom iz članka 68. stavka 3.

Suspenzija mehanizma nakupa dostavlja se ESMA-i i objavljuje u Službenom listu Europske unije i na internetskim stranicama Komisije.

Suspenzija mehanizma nakupa valjana je tijekom početnog razdoblja koje nije dulje od šest mjeseci od datuma početka primjene suspenzije.

Ako razlozi za suspenziju i dalje postoje, Komisija s pomoću provedbenog akta može produljiti suspenziju iz trećeg podstavka za dodatna razdoblja ne dulja od tri mjeseca, pri čemu ukupno razdoblje suspenzije ne traje dulje od 12 mjeseci. Svako produljenje suspenzije objavljuje se u skladu s petim podstavkom.

Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom iz članka 68. stavka 3. ESMA u dovoljnom roku prije kraja razdoblja suspenzije iz šestog podstavka ili razdoblja produljenja iz sedmog podstavka izdaje mišljenje za Komisiju o tome postoje li i dalje razlozi za suspenziju.”;

(i)stavak 14. zamjenjuje se sljedećim:

„14. Komisija je ovlaštena dopuniti ovu Uredbu donošenjem delegiranih akata u skladu s člankom 67. kojima se određuju parametri za izračun odvraćajuće i proporcionalne razine novčanih kazni iz stavka 2. trećeg podstavka ovog članka na temelju vrste imovine, likvidnosti financijskog instrumenta, vrste transakcije i učinka koji bi niske ili negativne kamatne stope mogle imati na poticaje drugih ugovornih strana i neuspjele namire. Parametrima koji se upotrebljavaju za izračun novčanih kazni osigurava se visok stupanj discipline namire te neometano i pravilno funkcioniranje dotičnih financijskih tržišta.”;

(j)umeće se sljedeći stavak 14.a:

„14.a U cilju dopune ove uredbe, Komisija može donijeti delegirane akte u skladu s člankom 67. u kojima se navode razlozi za neuspjele namire za koje se smatra da se ne mogu pripisati sudionicima u transakciji i transakcije za koje se smatra da ne uključuju dvije strane u transakciji u skladu sa stavkom 2. i stavkom 4. točkama (c) i (d) ovog članka.”;

(k)u stavku 15. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(3) U članku 12. stavku 1. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:

„(b) središnje banke u Uniji koje izdaju najvažnije valute u kojima se namira izvršava ili će se izvršavati;

(c) gdje je to primjenjivo, središnja banka u Uniji u čijoj se evidenciji izvršava ili će se izvršavati namira gotovinske strane sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD.”;

(4) Članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odstupajući od prvog podstavka, ako CSD podnositelj zahtjeva ne ispunjava sve zahtjeve iz ove Uredbe, ali se može opravdano pretpostaviti da će to učiniti kad stvarno počne obavljati svoje aktivnosti, nadležno tijelo može dodijeliti odobrenje za rad pod uvjetom da CSD ima sve potrebne mehanizme za ispunjavanje zahtjeva iz ove Uredbe kad stvarno počne obavljati svoje aktivnosti.”;

(b)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Od trenutka kad se zahtjev smatra potpunim, nadležno tijelo prenosi relevantnim tijelima sve informacije uključene u zahtjev te se savjetuje s tim tijelima o svojstvima sustava za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja CSD podnositelj zahtjeva.

Svako relevantno tijelo može nadležnom tijelu izdati obrazloženo mišljenje u roku od tri mjeseca nakon primitka informacija od relevantnog tijela. Ako relevantno tijelo ne dostavi mišljenje unutar tog vremenskog okvira, smatra se da je izdalo pozitivno mišljenje.

U slučaju kad jedno od relevantnih tijela izda negativno obrazloženo mišljenje, nadležno tijelo koje želi dodijeliti odobrenje za rad u roku od 30 kalendarskih dana dostavlja relevantnim tijelima obrazloženu odluku povezanu s negativnim mišljenjem.

Ako u roku od 30 kalendarskih dana nakon što je nadležno tijelo izdalo obrazloženu odluku iz trećeg podstavka bilo koje relevantno tijelo izda drugo negativno mišljenje, a nadležno se tijelo s njim ne slaže, nadležno tijelo o tome obavješćuje ta relevantna tijela. Svako tijelo koje je izdalo negativno mišljenje može se za pomoć obratiti ESMA-i u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ako se pitanje ne riješi u roku od 30 kalendarskih dana nakon upućivanja ESMA-i, nadležno tijelo koje želi dodijeliti odobrenje donosi konačnu odluku i pruža detaljno pisano obrazloženje svoje odluke relevantnima tijelima.

Ako nadležno tijelo želi odbiti odobrenje, stvar se ne prosljeđuje ESMA-i.

U negativnom mišljenju u pisanom obliku navode se potpuni i detaljni razlozi zbog kojih nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi ili drugi zahtjevi prava Unije.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 7.a:

7.a Nadležno tijelo u skladu sa stavcima od 4. do 7. bez nepotrebne odgode obavješćuje tijela s kojima se savjetovalo o rezultatima postupka odobrenja, uključujući sve korektivne mjere.”;

(5) U članku 20. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. CSD uspostavlja, provodi i održava prikladan postupak kojim osigurava pravodobnu i pravilnu namiru i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom CSD-u u slučaju oduzimanja odobrenja za rad iz stavka 1. Takvi postupci uključuju prijenos računa za izdavanje i evidencije povezane s pružanjem osnovnih usluga iz točaka 1. i 2. odjeljka A Priloga.”;

(6) Članak 22. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci od 1. do 4. zamjenjuju se sljedećim:

„1. Nadležno tijelo najmanje jednom svake dvije godine preispituje aranžmane, strategije, postupke i mehanizme koje provodi CSD u pogledu usklađenosti s ovom Uredbom te ocjenjuje rizike kojima je CSD izložen ili bi mogao biti izložen ili pak rizike koje on stvara za neometano funkcioniranje tržišta vrijednosnih papira ili za stabilnost financijskih tržišta.

2. CSD utvrđuje scenarije koji bi mu potencijalno mogli onemogućiti obavljanje ključnih poslova i usluga prema načelu trajnosti poslovanja te procjenjuje djelotvornost svih opcija za oporavak ili redovan prestanak rada. U tim se scenarijima u obzir uzimaju različiti neovisni i povezani rizici kojima je CSD izložen. Služeći se tom analizom, CSD priprema i nadležnom tijelu dostavlja odgovarajuće planove za vlastiti oporavak ili urednu likvidaciju.

3. Planovi iz stavka 2. sadržavaju najmanje sljedeće:

(a) temeljni prikaz ključnih strategija oporavka i uredne likvidacije;

(b) identifikaciju ključnih operacija i usluga CSD-a;

(c) adekvatne postupke kojima se osigurava pravodobna namira i prijenos imovine klijenata i sudionika drugom CSD-u u slučaju da CSD trajno ne može ponovno uspostaviti ključne operacije i usluge;

(d) opis mjera potrebnih radi provedbe ključnih strategija.

CSD mora imati kapacitete za pravodobno utvrđivanje i pružanje informacija povezanim subjektima koje su potrebne za provedbu planova tijekom stresnih scenarija.

CSD preispituje i ažurira planove redovito, a najmanje svake dvije godine. U tim se planovima moraju uzeti u obzir veličina, sistemski značaj, priroda, opseg i složenost aktivnosti dotičnog CSD-a te svi relevantni planovi oporavka ili sanacije doneseni u skladu s Direktivom 2014/59/EU.

Ako je plan sanacije uspostavljen i održava se za CSD u cilju osiguravanja njegovih osnovnih funkcija, nadležno tijelo o tome obavješćuje ESMA-u.

4. Nadležno tijelo određuje učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1. s obzirom na veličinu, sistemski značaj, prirodu, opseg i složenost aktivnosti dotičnog CSD-a. Preispitivanje i ocjena ažuriraju se najmanje svake dvije godine.”;

(b)stavci 6. i 7. zamjenjuju se sljedećim:

„6. Pri provođenju preispitivanja i ocjene iz stavka 1. nadležno tijelo u ranoj fazi prenosi potrebne informacije relevantnim tijelima i, prema potrebi, tijelu iz članka 67. Direktive 2014/65/EU te se s njima savjetuje, posebno u pogledu funkcioniranja sustava za namiru vrijednosnih papira kojima upravlja CSD.

Tijela s kojima je obavljeno savjetovanje mogu izdati obrazloženo mišljenje u roku od tri mjeseca nakon što nadležno tijelo primi informacije.

Ako tijelo ne dostavi mišljenje unutar tog roka, smatra se da je izdalo pozitivno mišljenje.

U slučaju kad jedno od relevantnih tijela izda negativno obrazloženo mišljenje, nadležno tijelo u roku od 30 kalendarskih dana dostavlja relevantnim tijelima obrazloženu odluku povezanu s negativnim mišljenjem.

Ako u roku od 30 kalendarskih dana od izdavanja obrazložene odluke iz četvrtog podstavka ovog stavka bilo koje relevantno tijelo izda drugo negativno mišljenje, a nadležno se tijelo s njim ne slaže, nadležno tijelo o tome obavješćuje to relevantno tijelo. Svako tijelo koje je izdalo negativno mišljenje može se za pomoć obratiti ESMA-i u skladu s člankom 31. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ako se pitanje ne riješi u roku od 30 kalendarskih dana nakon upućivanja ESMA-i, nadležno tijelo donosi konačnu odluku o preispitivanju i ocjeni te relevantnim tijelima u pisanom obliku dostavlja detaljno obrazloženje svoje odluke.

U negativnom mišljenju u pisanom obliku navode se potpuni i detaljni razlozi zbog kojih nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni u ovoj Uredbi ili drugi zahtjevi prava Unije.

7. Nadležno tijelo redovito, a najmanje jednom svake dvije godine, obavješćuje relevantna tijela te, gdje je primjenjivo, kolegije iz članka 24.a ove Uredbe i tijelo iz članka 67. Direktive 2014/65/EU o rezultatima, uključujući sve korektivne mjere ili kazne, preispitivanje i ocjenu u skladu sa stavkom 1. ovog članka.”;

(c)u stavku 11. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(7) U članku 23. stavci od 2. do 7. zamjenjuju se sljedećim:

„2. CSD koji ima odobrenje za rad ili je podnio zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 17., a koji namjerava pružati osnovne usluge navedene u točkama 1. i 2. odjeljka A Priloga u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih prema pravu druge države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka ili uspostaviti podružnicu u drugoj državi članici, podliježe postupku navedenom u stavcima od 3. do 7. ovog članka. CSD može pružati takve usluge samo nakon što dobije odobrenje za rad u skladu s člankom 17., ali ne prije relevantnog datuma koji se primjenjuje u skladu sa stavkom 6.

3. Svaki CSD koji prvi put želi pružati usluge iz stavka 2. ovog članka u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih prema pravu druge države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka ili promijeniti vrstu tih usluga nadležnom tijelu matične države članice dostavlja dokumente koji sadržavaju sljedeće informacije:

(a) državu članicu domaćina;

(b) program djelovanja, posebno navodeći usluge koje CSD namjerava pružati;

(c) valutu ili valute koje CSD namjerava obrađivati;

(d) ako postoji podružnica, organizacijsku strukturu podružnice i imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom;

(e) procjenu mjera koje CSD namjerava poduzeti kako bi omogućio svojim korisnicima usklađenost s nacionalnim pravom iz članka 49. stavka 1.

4. U roku od mjesec dana od primitka informacija iz stavka 3., nadležno tijelo matične države članice priopćuje te informacije nadležnom tijelu države članice domaćina osim ako, uzimajući u obzir pružanje predviđenih usluga, ima razloge sumnjati u prikladnost administrativne strukture ili financijskog položaja CSD-a koji želi pružati svoje usluge u državi članici domaćinu. Ako CSD već pruža usluge drugim državama članicama domaćinima, nadležno tijelo matične države članice izvješćuje i kolegij za izdavanje putovnica iz članka 24.a.

Nadležno tijelo države članice domaćina bez odgode izvješćuje relevantna tijela te države članice o svakom zaprimljenom priopćenju na temelju prvog podstavka.

5. Ako nadležno tijelo matične države članice odluči, u skladu sa stavkom 4., da nadležnom tijelu države članice domaćina ne priopći sve informacije iz stavka 3., mora navesti razloge za svoje odbijanje dotičnom CSD-u u roku od tri mjeseca nakon što je zaprimilo sve informacije te o svojoj odluci obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina i kolegij za izdavanje putovnica iz članka 24.a.

6. CSD može početi pružati usluge iz stavka 2. u državi članici na najraniji od sljedećih datuma:

(a) mjesec dana od datuma slanja priopćenja iz stavka 4.;

(b) po primitku priopćenja nadležnog tijela države članice domaćina kojim se odobrava pružanje usluga u državi članici domaćinu.

Nadležno tijelo matične države članice odmah obavješćuje CSD o datumu slanja priopćenja iz stavka 4.

7. U slučaju promjene informacija koje su navedene u dokumentima podnesenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, CSD nadležnom tijelu matične države članice daje pismenu obavijest o toj promjeni najmanje mjesec dana prije uvođenja promjene. Nadležno tijelo matične države članice mora isto tako bez odgode obavijestiti o toj promjeni nadležno tijelo države članice domaćina i kolegij za izdavanje putovnica iz članka 24.a.”;

(8) Članak 24. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. dodaju se sljedeći podstavci:

„Na zahtjev bilo kojeg člana kolegija za izdavanje putovnica iz članka 24.a nadležno tijelo matične države članice može pozvati osoblje nadležnih tijela država članica domaćina i ESMA-u da sudjeluju u izravnom nadzoru.

Nadležno tijelo matične države članice može ESMA-i dostaviti sve informacije koje primi od CSD-ova tijekom izravnog nadzora ili u pogledu izravnog nadzora.”;

(b)briše se stavak 4.;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Ako nadležno tijelo države članice domaćina ima jasne i dokazive osnove za pretpostavku da CSD koji pruža usluge unutar njezina državnog područja u skladu s člankom 23. krši obveze koje proizlaze iz odredaba ove Uredbe, o tim će dokazima obavijestiti nadležno tijelo matične države članice, ESMA-u i kolegij za izdavanje putovnica iz članka 24.a.

Ako usprkos poduzetim mjerama nadležnog tijela matične države članice CSD nastavi kršiti obveze koje proizlaze iz odredaba ove Uredbe, nakon što je obavijestilo nadležno tijelo matične države članice, nadležno tijelo države članice domaćina poduzima sve odgovarajuće mjere koje su potrebne kako bi se osigurala usklađenost s odredbama ove Uredbe na državnom području države članice domaćina. ESMA i kolegij za izdavanje putovnica iz članka 24.a o takvim se mjerama obavješćuju bez odgode.

Nadležno tijelo države članice domaćina i matične države članice predmet mogu proslijediti ESMA-i, koja može djelovati u skladu s ovlastima koje su joj dodijeljene na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(d)stavci 7. i 8. brišu se;

(9) U glavu III. umeće se sljedeći odjeljak 4.a:

„Odjeljak 4.a

Suradnja tijela putem kolegija

Članak 24.a

Kolegiji supervizora za CSD-e koji pružaju usluge u drugoj državi članici i za CSD-e koji su dio grupe s dva ili više CSD-a

1. Kolegiji supervizora osnivaju se za provođenje zadaća iz stavka 6. u sljedećim slučajevima:

(a) ako CSD podliježe postupku iz članka 23. stavaka od 3. do 7. (,kolegij za izdavanje putovnica’);

(b) ako je CSD dio grupe koja se sastoji od dvaju ili više CSD-a koji imaju odobrenje za rad u najmanje dvije države članice (,kolegij na razini grupe’).

U slučaju iz prvog podstavka točke (a), matično nadležno tijelo CSD-a osniva kolegij za izdavanje putovnica te njime upravlja i predsjeda. Taj se kolegij osniva u roku od mjesec dana od datuma iz članka 23. stavka 6. Ako CSD podnese naknadne obavijesti u skladu s člankom 23. stavkom 3., nadležno tijelo matične države članice poziva nadležna tijela relevantnih država članica domaćina na kolegij za izdavanje putovnica u roku od mjesec dana od datuma iz članka 23. stavka 6.

U slučaju iz prvog podstavka točke (b), ako je matično društvo CSD koji ima odobrenje za rad u Uniji, nadležno tijelo matične države članice tog CSD-a osniva kolegij na razini grupe te njime upravlja i predsjeda. Ako matično društvo nije CSD koji ima odobrenje za rad u Uniji, nadležno tijelo matične države članice CSD-a s najvećom ukupnom bilancom osniva kolegij na razini grupe te njime upravlja i predsjeda.

Odstupajući od trećeg podstavka, ako bi primjena kriterija iz tog podstavka bila neprimjerena, nadležna tijela mogu na temelju zajedničkog sporazuma odustati od tih kriterija i imenovati drugo nadležno tijelo CSD-a za upravljanje i predsjedanje kolegijem, uzimajući u obzir dotične CSD-e i relativnu važnost njihovih aktivnosti u relevantnim državama članicama. U takvim slučajevima matični CSD ili CSD s najvećom ukupnom bilancom, ovisno o slučaju, imaju pravo na saslušanje prije nego što nadležna tijela donesu odluku.

Nadležna tijela bez odgode obavješćuju Komisiju i ESMA-u o svim sporazumima postignutima u skladu s četvrtim podstavkom.

2. Kolegij iz stavka 1. sastoji se od:

(a) ESMA-e;

(b) nadležnog tijela matične države članice CSD-a;

(c) relevantnih tijela navedenih iz članka 12.;

(d) u slučaju kolegija za izdavanje putovnica, nadležnog tijela države članice domaćina;

(e) u slučaju grupnog kolegija, nadležnog tijela i relevantnih tijela svakog CSD-a u grupi;

(f) EBA-e, ako je CSD dobio odobrenje za rad u skladu s člankom 54. stavkom 3.

3. Ako je CSD koji podliježe postupku iz članka 23. stavaka od 3. do 7. isto tako dio grupe koja se sastoji od dvaju ili više CSD-ova, a njegovo nadležno tijelo predsjeda kolegijem na razini grupe, to nadležno tijelo može odlučiti da se za potrebe stavka 1. točaka (a) i (b) ovog članka za taj CSD osnuje samo jedan kolegij. Ako neki drugi CSD-i unutar grupe isto tako podliježu postupku iz članka 23. stavaka od 3. do 7., predsjednik kolegija može tu odluku donijeti samo uz suglasnost nadležnih tijela tih CSD-ova.

Ako se kolegij osnovan na temelju prvog podstavka:

(a)sastaje radi obavljanja zadaća iz stavka 6. točaka od (a) do (d) ovog članka, tijela iz stavka 2. točaka od (a) do (f) ovog članka u pogledu svakog CSD-a unutar grupe dužna su sudjelovati na tom sastanku kolegija;

(b)sastaje radi obavljanja zadaća iz stavka 6. točke (e) ovog članka, samo tijela iz stavka 2. točaka (a), (b), (c), (e) i, gdje je primjenjivo, (f) ovog članka u pogledu svakog CSD-a unutar grupe dužna su sudjelovati na tom sastanku kolegija.

4. Predsjednik obavješćuje ESMA-u o sastavu kolegija u roku od 30 kalendarskih dana od osnivanja kolegija, a o svakoj promjeni njegova sastava u roku od 30 kalendarskih dana od te promjene. ESMA na svojoj internetskoj stranici bez nepotrebne odgode objavljuje popis članova tog kolegija i ažurira taj popis.

5. Nadležno tijelo države članice koja nije član kolegija može tražiti od kolegija sve informacije koje su važne za obavljanje njegovih nadzornih zadaća.

6. Ne dovodeći u pitanje odgovornosti nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom, kolegij osigurava:

(a)razmjenu informacija, uključujući zahtjeve za informacijama u skladu s člancima 13., 14. i 15. te informacije o postupku preispitivanja i ocjene u skladu s člankom 22.;

(b)učinkovitiji nadzor izbjegavanjem nepotrebnih dvostrukih nadzornih mjera, kao što su zahtjevi za informacijama;

(c)sporazum o dobrovoljnom povjeravanju zadaća između njegovih članova;

(d)u slučaju kolegija za izdavanje putovnica, suradnju matične države članice i države članice domaćina u skladu s člankom 24. te u pogledu mjera iz članka 23. stavka 4. točke (e) i svih pitanja na koja se naišlo pri pružanju usluga u drugim državama članicama;

(e)u slučaju grupnih kolegija, razmjenu informacija o zajedničkim resursima i aranžmanima o izdvajanju usluga unutar grupe CSD-ova u skladu s člankom 19., o znatnim promjenama u strukturi i vlasništvu grupe te o promjenama u organizaciji, višem rukovodstvu, postupcima ili aranžmanima ako te promjene imaju znatan utjecaj na rukovođenje ili upravljanje rizicima CSD-ova koji pripadaju grupi.

Predsjednik saziva sastanak kolegija najmanje jednom godišnje.

Kako bi se olakšalo obavljanje zadaća dodijeljenih kolegijima na temelju prvog podstavka ovog stavka, članovi kolegija iz stavka 2. mogu dodati točke dnevnom redu sastanka.

7. Osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova.

Tim sporazumom utvrđuju se praktični aranžmani za funkcioniranje kolegija, kao i načini komunikacije među članovima kolegija, a mogu se utvrđivati i zadaće koje se povjeravaju nadležnom tijelu CSD-a ili drugom članu kolegija.

8. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju detalji praktičnih aranžmana iz stavka 7.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji dostavlja do [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(10) Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a CSD iz treće zemlje koji namjerava pružati osnovne usluge iz točke 3. odjeljka A Priloga u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih prema pravu države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka dostavlja obavijest ESMA-i.”;

(b)u stavku 6. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U roku od šest mjeseci od podnošenja potpunog zahtjeva ili nakon što Komisija donese odluku o jednakovrijednosti u skladu sa stavkom 9., ovisno o tome što nastupi kasnije, ESMA pisanim putem i potpuno obrazloženom odlukom obavješćuje CSD podnositelja zahtjeva je li priznanje odobreno ili odbijeno.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 13.:

„13. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojim se određuju informacije koje CSD iz treće zemlje mora dostaviti ESMA-i u obavijesti iz stavka 2.a. Takve su informacije ograničene na ono što je nužno, uključujući, ako je primjenjivo i dostupno:

(a)broj sudionika iz Unije kojima CSD iz treće zemlje pruža usluge iz stavka 2.a;

(b)broj i volumen transakcija u financijskim instrumentima koncipiranima u skladu s pravom države članice koje su namirene tijekom prethodne godine;

(c)broj i volumen transakcija koje su sudionici iz Unije namirili tijekom prethodne godine.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji dostavlja do … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(11) U članku 27. umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Za potrebe stavaka 2. i 3., neovisni član upravljačkog tijela znači član upravljačkog tijela koji nije u poslovnom, obiteljskom ili drugom odnosu koji dovodi do sukoba interesa s obzirom na CSD ili vlasnike njegovih kontrolnih udjela, njegovu upravu ili sudionike i koji nije bio u takvom odnosu tijekom razdoblja od pet godina prije članstva u upravljačkom tijelu;”

(12) U članku 28. stavak 3 zamjenjuje se sljedećim:

„3. Odbori korisnika savjetuju upravljačko tijelo o ključnim mehanizmima koji utječu na njihove članove, uključujući kriterije prihvaćanja izdavatelja ili sudionika u njihove sustave za namiru vrijednosnih papira te na razini usluge, što uključuje izbor mehanizma poravnanja i namire, operativnu strukturu CSD-a, opseg proizvoda koji se namiruju ili evidentiraju te primjenu tehnologije i postupaka za poslovanje CSD-a.”;

(13) Članak 36. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 36.

Opće odredbe

CSD za svaki sustav za namiru vrijednosnih papira kojim upravlja ima odgovarajuća pravila i postupke, uključujući pouzdanu računovodstvenu praksu i nadzor, kako bi osigurao integritet izdavanja vrijednosnih papira te sveo na najmanju moguću mjeru rizike povezane s čuvanjem i namirom transakcija vrijednosnim papirima i upravljao njima.”;

(14) U članku 40. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Ako nije izvedivo ni dostupno namiriti se s računa središnjih banaka, kako je predviđeno u stavku 1., CSD može ponuditi namiru gotovinskih plaćanja za sve ili dio svojih sustava za namiru vrijednosnih papira preko računa otvorenih pri kreditnim institucijama, preko CSD-a koji ima odobrenje za pružanje usluga navedenih u odjeljku C Priloga i pripada ili ne pripada istoj grupi društava pod krajnjom kontrolom istog matičnog društva, ili preko vlastitih računa. Ako CSD nudi namiru preko računa otvorenih pri kreditnoj instituciji, preko vlastitih računa ili preko računa drugog CSD-a, to čini u skladu s odredbama glave IV.”;

(15) U članku 49. stavku 1. drugi i treći podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Ne dovodeći u pitanje pravo izdavatelja iz prvog podstavka, i dalje se primjenjuje pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice na temelju kojeg su koncipirani vrijednosni papiri. Pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice na temelju kojeg su koncipirani vrijednosni papiri uključuje:

(a)pravo trgovačkih društava ili drugo slično pravo države članice u kojoj izdavatelj ima poslovni nastan; i

(b)mjerodavno pravo trgovačkih društava ili slično pravo na temelju kojeg se izdaju vrijednosni papiri.

Države članice sastavljaju popis ključnih relevantnih odredaba svojeg prava iz drugog podstavka. Nadležna tijela taj popis podnose ESMA-i do 18. prosinca 2014. ESMA objavljuje taj popis do 18. siječnja 2015. Države članice taj popis ažuriraju redovito, a najmanje svake dvije godine. Ažurirani popis u tim redovitim vremenskim razmacima dostavljaju ESMA-i. ESMA objavljuje ažurirani popis.”;

(16) U članku 52. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Kad CSD podnese zahtjev za pristup drugom CSD-u na temelju članaka 50. i 51., CSD primatelj žurno rješava taj zahtjev te dostavlja odgovor CSD-u podnositelju zahtjeva u roku od tri mjeseca. Ako CSD primatelj pristane na zahtjev, veza se provodi u razumnom roku, ali ne duljem od 12 mjeseci.”;

(17) Članak 54. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) imenovati u tu svrhu jednu ili više kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 8. Direktive 2013/36/EU ili CSD koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa u skladu sa stavkom 3. ovog članka.”;

(b)u stavku 4. prvi podstavak mijenja se kako slijedi:

i. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„Ako CSD želi imenovati kreditnu instituciju ili koristiti CSD koji ima odobrenje za rad u skladu sa stavkom 3. za pružanje bilo kojih pomoćnih usluga bankovnog tipa iz odvojenog pravnog subjekta koji može biti dio grupe kojoj pripada prethodni CSD, bez obzira na to kontrolira li ga u konačnici isto matično društvo ili ne, odobrenje navedeno u stavku 2. dodjeljuje se samo ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:”;

ii. točka (c) briše se;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Stavak 4. ne primjenjuje se na kreditne institucije iz stavka 2. točke (b) koje pružaju namiru gotovinskih plaćanja za dio CSD-ova sustava za namiru vrijednosnih papira ako ukupna vrijednost te gotovinske namire preko računa otvorenih pri tim kreditnim institucijama ne prelazi maksimalni iznos izračunan tijekom jednogodišnjeg razdoblja. Prag se određuje u skladu sa stavkom 9.

Nadležno tijelo najmanje jednom godišnje prati poštuje li se prag iz prvog podstavka te o nalazima izvješćuje ESMA-u, ESSB i EBA-u. Ako nadležno tijelo utvrdi da je prag prekoračen, od dotičnog CSD-a zahtijeva traženje odobrenja u skladu sa stavkom 4. Dotični CSD podnosi zahtjev za odobrenje u roku od šest mjeseci.”;

(d)dodaje se sljedeći stavak 9.:

„9. EBA u bliskoj suradnji s ESMA-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila maksimalni iznos iz stavka 5., uzimajući u obzir potrebu za uravnoteženjem kreditnih i likvidnosnih rizika za CSD-ove koji proizlaze iz namire gotovinskih plaćanja preko računa otvorenih pri kreditnim institucijama te potrebu da se CSD-ima omogući namira u stranim valutama preko računa otvorenih u takvim kreditnim institucijama. Pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda EBA prema potrebi određuje i sve popratne odgovarajuće zahtjeve za upravljanje rizicima i bonitetne zahtjeve za ublažavanje rizika.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji dostavlja do [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;

(18) U članku 55. stavku 5. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Tijela iz stavka 4. točaka od (a) do (e) izdaju obrazloženo mišljenje o odobrenju u roku od dva mjeseca od primitka informacija iz tog podstavka. Ako tijelo ne dostavi mišljenje unutar tog roka, smatra se da ima pozitivno mišljenje.”;

(19) Članak 59. mijenja se kako slijedi:

(a) stavak 4. mijenja se kako slijedi:

i. točke (c), (d) i (e) zamjenjuju se sljedećim:

„(c) održavaju dovoljno kvalificiranih likvidnih sredstava u svim relevantnim valutama za pravodobno pružanje usluga namire u širokom rasponu potencijalnih stresnih scenarija, uključujući likvidnosni rizik nastao zbog neispunjavanja obveze najmanje dvaju sudionika, uključujući njegova matična društva i društva kćeri, kojima su najviše izloženi;

(d) smanjuju odgovarajuće likvidnosne rizike kvalificiranim likvidnim sredstvima u svakoj relevantnoj valuti poput gotovine u središnjoj banci izdanja i u drugim bonitetnim financijskim institucijama, namjenskim kreditnim linijama ili sličnim aranžmanima te visoko utrživim kolateralima ili investicijama koje su odmah dostupne i zamjenjive za gotovinu preko prethodno dogovorenih i vrlo pouzdanih financijskih aranžmana, čak i u ekstremnim, ali prihvatljivim tržišnim uvjetima te utvrđuju, mjere i prate svoj likvidnosni rizik koji proizlazi iz različitih financijskih institucija korištenih za upravljanje likvidnosnim rizicima;

(e) ako se upotrebljavaju prethodno dogovoreni i vrlo pouzdani financijski aranžmani, namjenske kreditne linije ili slični aranžmani, odabiru samo bonitetne financijske institucije kao pružatelje likvidnosti; uspostavljaju i primjenjuju odgovarajuća koncentracijska ograničenja za svaki od dotičnih pružatelja likvidnosti, uključujući svoja matična društva i društva kćeri;”;

ii. točka (i) zamjenjuje se sljedećim:

„(i)    imaju prethodno dogovorene i vrlo pouzdane aranžmane kako bi osigurale da mogu pravodobno pretvoriti kolateral klijenta koji ne ispunjava svoje obveze u gotovinu, a ako se upotrebljavaju nenamjenski aranžmani, utvrđuju da su svi povezani potencijalni rizici utvrđeni i ublaženi;”;

iii. dodaje se sljedeća točka (k):

„(k) na odgovarajući način prate i upravljaju svim rizicima, uključujući relevantne sporazume o netiranju u pogledu gotovinske strane primijenjenog modela namire.”;

(b) u stavku 5. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda Komisiji dostavlja do … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(20) Članak 60. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležna tijela iz prvog podstavka redovito, a barem jednom godišnje, procjenjuju jesu li imenovana kreditna institucija ili CSD koji ima odobrenje za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa usklađeni s člankom 59. i izvješćuju nadležno tijelo CSD-a koji zatim izvješćuje tijela iz članka 55. stavka 4. i, prema potrebi, kolegije iz članka 24.a o rezultatima, uključujući sve korektivne mjere ili kazne, o svojem nadzoru prema ovom stavku.”;

(b)u stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nadležno tijelo CSD-a redovito, a najmanje jednom godišnje, obavješćuje tijela iz članka 55. stavka 4. i, prema potrebi, kolegije iz članka 24.a, o rezultatima svojeg preispitivanja i ocjene u skladu s ovim stavkom, uključujući sve korektivne aktivnosti ili kazne.”;

(21) Članak 67. mijenja se kako slijedi:

(a)umeće se sljedeći stavak 2.a:

„2.a Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 14.a., članka 24.a stavka 8., članka 25. stavka 13. i članka 54. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(b)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 2. stavka 2., članka 7. stavka 14., članka 24. stavka 7., članka 7. stavka 14.a, članka 24.a stavka 8., članka 25. stavka 13. i članka 54. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koja je u njoj navedena. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.”;

(c)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Delegirani akt donesen na temelju članka 2. stavka 2., članka 7. stavka 14., članka 24. stavka 7., članka 7. stavka 14.a, članka 24.a stavka 8., članka 25. stavka 13. i članka 54. stavka 9. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;

(22) U članku 68. dodaje se sljedeći stavak 3.:

„3. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.”;

(23) Članak 69. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4. Nacionalna pravila za odobrenje CSD-ova nastavljaju se primjenjivati do sljedećeg datuma, ovisno o tome što nastupi ranije:

(a) datuma na koji je na temelju ove Uredbe donesena odluka o odobrenju CSD-ova i njihovih aktivnosti, uključujući veze CSD-ova; ili

(b) … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(b)umeću se sljedeći stavci 4.a, 4.b i 4.c:

„4.a Nacionalna pravila za priznavanje CSD-a iz trećih zemalja nastavljaju se primjenjivati do sljedećeg datuma, ovisno o tome što nastupi ranije:

(a) datuma na koji je na temelju ove Uredbe donesena odluka o priznavanju predmetnih CSD-a iz trećih zemalja i njihovih aktivnosti; ili

(b) … [Ured za publikacije: unijeti datum = tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

CSD iz treće zemlje koji pruža osnovne usluge iz točaka 1. i 2. odjeljka A Priloga u vezi s financijskim instrumentima koncipiranima u skladu s pravom države članice iz članka 49. stavka 1. drugog podstavka u skladu s primjenjivim nacionalnim pravilima o priznavanju CSD-a iz trećih zemalja dostavlja obavijest ESMA-i u roku od dvije godine od [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].

ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju informacije koje CSD treće zemlje dostavlja ESMA-i u obavijesti iz drugog podstavka. Takve su informacije ograničene na ono što je nužno, uključujući, ako je primjenjivo i dostupno:

(a)broj sudionika kojima CSD iz treće zemlje pruža usluge iz drugog podstavka;

(b)kategorije financijskih instrumenata u vezi s kojima CSD iz treće zemlje pruža takve usluge; i

(c)ukupan volumen i vrijednost takvih financijskih instrumenata.

ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

4.b CSD iz treće zemlje koji je pružao osnovnu uslugu iz točke 3. odjeljka A Priloga u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih u skladu s pravom države članice iz članka 49. stavka 1. prije … [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe] dostavlja obavijest iz članka 25. stavka 2.a u roku od dvije godine od … [Ured za publikacije: unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].

4.c Ako je CSD podnio potpuni zahtjev za priznavanje u skladu s člankom 25. stavcima 4., 5. i 6. prije … [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe], ali ESMA do tog datuma nije donijela odluku u skladu s člankom 25. stavkom 6., nacionalna pravila o priznavanju CSD-ova nastavljaju se primjenjivati do donošenja ESMA-ine odluke.”;

(c)dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6. Matična nadležna tijela osnivaju kolegije i upravljaju kolegijima u skladu s člankom 24.a za sve CSD-ove koji pružaju usluge u pogledu financijskih instrumenata koncipiranih u skladu s pravom druge države članice na temelju članka 23. stavka 2. prije … [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe] ili, za CSD-ove koji pripadaju grupi koja obuhvaća druge CSD-ove, do … [Ured za publikacije: unijeti datum = četiri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].”;

(24) Članak 74. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i. uvodni tekst zamjenjuje se sljedećim:

„ESMA, u suradnji s EBA-om te nadležnim i relevantnim tijelima, podnosi izvješća Komisiji u kojima pruža procjenu trendova, potencijalnih rizika i slabosti te, prema potrebi, preporuke za preventivne ili korektivne aktivnosti na tržištima usluga pokrivenih ovom Uredbom. Ta izvješća obuhvaćaju procjenu sljedećeg:”;

ii. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a) djelotvornost namire za domaće i prekogranične operacije za svaku državu članicu na temelju broja i volumena neuspjelih namira i njihovih kretanja, uključujući analizu učinka novčanih kazni na neuspjele namire za sve instrumente, trajanje i glavne uzroke neuspjelih namira, kategorije financijskih instrumenata i tržišta na kojima su zabilježene najviše stope neuspjelih namira te međunarodnu usporedbu stopa neuspjelih namira, uključujući procjenu iznosa kazni iz članka 7. stavka 2. te, prema potrebi, broj i volumen transakcija nakupa iz članka 7. stavaka 3. i 4., kao i sve druge relevantne kriterije;”;

iii. dodaje se sljedeća točka (l):

„(l) postupanje s obavijestima podnesenima u skladu s člankom 25. stavkom 2.a;”;

(b)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Izvješća iz stavka 1. dostavljaju se Komisiji na sljedeći način:

(a)najmanje svake dvije godine od … [Ured za publikacije: unijeti datum = datum stupanja na snagu ove Uredbe] za izvješće iz stavka 1. točke (a);

(b)svake dvije godine za izvješća iz stavka 1. točaka (b) i (c);

(c)svake godine do … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i svake tri godine od … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] za izvješća iz stavka 1. točaka (d) i (f);

(d)na zahtjev Komisije, za izvješća iz stavka 1. točaka (e), (h), (j) i (k);

(e)svake godine do … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] i svake dvije godine od … [Ured za publikacije: unijeti datum = godinu dana nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] za izvješća iz stavka 1. točaka (i) i (l).”;

(c)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Izvješća iz stavka 1. dostavljaju se Komisiji do 30. travnja relevantne godine kako je utvrđeno u skladu s periodičnošću iz stavka 1.a.”;

(25) Članak 75. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 75.

Preispitivanje

Komisija do … [Ured za publikacije: unijeti datum = pet godina nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe] preispituje ovu Uredbu i priprema opće izvješće o njoj. U tom se izvješću posebno procjenjuju pitanja iz članka 74. stavka 1. točaka od (a) do (l), određuje postoje li znatne prepreke za tržišno natjecanje u pogledu usluga koje podliježu ovoj Uredbi a kojima nije posvećena dovoljna pozornost te utvrđuje moguća potreba za primjenom dodatnih mjera u cilju:

(a) poboljšanja učinkovitosti namire;

(b) ograničavanja učinka propasti CSD-ova na porezne obveznike;

(c) smanjivanja prepreka prekograničnoj namiri na najmanju moguću mjeru;

(d) osiguravanja da nadležna tijela raspolažu odgovarajućim ovlastima i informacijama za praćenje rizika.

Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.”.

Članak 2.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Međutim, članak 1. točka 2. podtočka (a), točka 9., točka 10. podtočka (a), točka 17. podtočka (c), točka 19. podtočka (a) i točka 23. podtočka (b) drugi podstavak primjenjuju se od …. [Ured za publikacije: unijeti datum = 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na:

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

☒ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 44  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.3.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

☒ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 45   

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☒ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–☒ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–☒    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–☒    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–◻    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–☒    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–☒    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije) 

(1)    Članak 2. stavak 7. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, SL L 257, 28.8.2014. (CSDR).

(2)    Te usluge obuhvaćaju osiguravanje gotovinskih računa, prihvaćanje depozita od sudionika u sustavu za namiru vrijednosnih papira, osiguravanje gotovinskih kredita te garancije usluga plaćanja. Druge pomoćne usluge obuhvaćaju upravljanje kolateralima, vođenje registara dioničara te podršku obrade korporativnih akcija.

(3)    Podaci dobiveni iz Baze statističkih podataka o trgovanju, poravnanju i namiri vrijednosnih papira, Europska središnja banka, https://sdw.ecb.europa.eu/browse.do?node=9691131  

(4)    Direktiva 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata te o izmjeni direktiva Vijeća 85/611/EEZ i 93/6/EEZ i Direktive 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/22/EEZ, SL L 145, 30.4.2004. Direktiva o tržištima financijskih instrumenata (MiFID) bila je na snazi do 2. siječnja 2018. Danas je djelomično preinačena Direktivom MiFID2 (Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU, SL L 173, 12.6.2014.), a djelomično je zamijenjena Uredbom MiFIR (Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, SL L 173, 12.6.2014.).

(5)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, SL L 201, 27.7.2012.

(6)     https://www.ecb.europa.eu/paym/target/t2s/html/index.en.html .

(7)     https://www.fsb.org/wp-content/uploads/pr_101020.pdf .  

(8)     https://www.bis.org/cpmi/publ/d101.htm .  

(9)    Vidjeti Komunikaciju Komisije „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590, mjera 13.

(10)    Rezolucija Europskog parlamenta od 8. listopada 2020. o daljnjem razvoju unije tržišta kapitala (CMU) (2020/2036, (INI)), vidjeti točku 21.

(11)    Cilj režima discipline namire jest potaknuti sudionike na tržištu da izbjegavaju neuspjele namire. Njegova su dva glavna elementa mjere za sprečavanje neuspjelih namira (članak 6. Uredbe o CSD-ima) i mjere za rješavanje neuspjelih namira (članak 7. Uredbe o CSD-ima). Potonje počivaju na tri glavna stupa, a to su zahtjevi za izvješćivanje, novčane kazne i obvezni nakupi.

(12)    Ciljano savjetovanje Komisije o preispitivanju Uredbe o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, https://ec.europa.eu/info/consultations/finance-2020-csdr-review_en  

(13)    Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 75. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, COM(2021) 348 final.

(14)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Program rada Komisije za 2021. Vitalna Unija u nestabilnom svijetu”, Prilog I., COM(2020) 690 final.

(15)    Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira, SL L 166, 11.6.1998.

(16)    Uredba (EU) 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012, SL L 176, 27.6.2013.

(17)    Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ, SL L 176, 27.6.2013.

(18)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 173, 12.6.2014.

(19)    Komunikacija Komisije „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590.

(20)     https://ec.europa.eu/info/publications/200924-digital-finance-proposals_en .

(21)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pilot-režimu za tržišne infrastrukture koje se temelje na tehnologiji decentraliziranog vođenja evidencije transakcija, COM(2020) 594 final.

(22)     https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/MEX_21_6293  

(23)    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o digitalnoj operativnoj otpornosti financijskog sektora, COM(2020) 595 final.

(24)    Komunikacija Komisije „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti”, COM(2021) (32).

(25)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”), SL L 243, 9.7.2021.

(26)    Za opći pregled Komisijina dokumenta o savjetovanju, pojedinačne doprinose i sažetak dobivenih povratnih informacija vidjeti „Ciljano savjetovanje o preispitivanju Uredbe o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira”, dostupno na: https://ec.europa.eu/info/consultations/finance-2020-csdr-review_en

(27)    Za početnu procjenu učinka i pristigle komentare vidjeti: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12649-Financijska-trzista-sredisnji-depozitoriji-vrijednosnih-papira-preispitivanje-Unijinih-propisa-_hr

(28)    Izvješće ESMA-e Europskoj komisiji, CSDR Internalised Settlement (Internalizirana namira u okviru Uredbe o CSD-ima), 5. studenoga 2020., ESMA70-156-3729.

(29)    Izvješće ESMA-e Europskoj komisiji, Cross-border services and handling of applications under Article 23 of CDSR (Prekogranične usluge i obrada zahtjeva u skladu s člankom 23. Uredbe o CSDR-u), ESMA70-156-3569, 5. studenoga 2020.

(30)    Izvješće ESMA-e Europskoj komisiji, Provision of banking-type ancillary services under CSDR (Pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa u okviru Uredbe o CSD-ima), 8. srpnja 2021., ESMA70-156-4582.

(31)    Izvješće ESMA-e Europskoj komisiji, Use of FinTech by CSDs (Primjena financijskih tehnologija pri CSD-ima), 2. kolovoza 2021., ESMA70-156-4576.

(32)    ESMA Report on trends, risks and vulnerabilities (Izvješće ESMA-e o trendovima, rizicima i slabostima), ESMA-50-165-1287, br. 2, 2020.

(33)    Ako se transakcija ne namiri do kraja propisanog razdoblja, kupac vrijednosnih papira koji ih je prisiljen otkupiti negdje drugdje pokreće postupak obveznog nakupa. Stranka odgovorna za neuspjelu namiru dužna je podmiriti svaku razliku u cijeni između prvobitne i nove transakcije te sve troškove nakupa.

(34)    Prema članku 69. stavku 4. Uredbe o CSD-ima, dok nacionalna nadležna tijela i ESMA ne odobre ili ne priznaju CSD-e iz EU-a odnosno trećih zemalja, nastavljaju se primjenjivati nacionalna pravila o odobravanju i priznavanju koja su se primjenjivala prije stupanja na snagu Uredbe o CSD-ima.

(35)    SL C […], […], str. […].

(36)    SL C , str. .

(37)    Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.).

(38)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, COM(2020) 590.

(39)    Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 75. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (COM(2021) 348 final).

(40)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2018/1229 od 25. svibnja 2018. o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o disciplini namire (SL L 230, 13.9.2018., str. 1.).

(41)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).

(42)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EZ, 2012/30/EZ i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

(43)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(44)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(45)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(46)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(47)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(48)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(49)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(50)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(51)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(52)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(53)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(54)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”. 

(55)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(56)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(57)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(58)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(59)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(60)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.