EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 1.2.2022.
COM(2022) 37 final
2022/0026(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini
{SWD(2022) 25 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 1.2.2022.
COM(2022) 37 final
2022/0026(COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini
{SWD(2022) 25 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
•Razlozi i ciljevi prijedloga
Ukrajina je od 2014. izgradila snažan partnerski odnos s Europskom unijom, koji nadilazi običnu bilateralnu suradnju i razvija se u smjeru postupnog političkog pridruživanja i gospodarske integracije. Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine, koji je stupio na snagu 1. rujna 2017. i uključuje detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine, glavni je instrument približavanja Ukrajine i EU-a. Osim što promiče snažnije političke i gospodarske veze i poštovanje zajedničkih vrijednosti, Sporazum osigurava čvrst okvir za provedbu ambicioznog programa reformi, usmjerenog na borbu protiv korupcije, neovisnost pravosuđa, vladavinu prava i bolju poslovnu klimu. EU kontinuirano podupire te reforme, koje su ključne za privlačenje ulaganja, poticanje produktivnosti i poboljšanje životnog standarda u srednjoročnom razdoblju. Uz druge instrumente potpore, EU je u razdoblju od 2014. do 2021. Ukrajini odobrio pet uzastopnih programa makrofinancijske pomoći u obliku zajmova u ukupnom iznosu od 5 milijardi EUR.
Međutim, bez obzira na dugoročnu stratešku političku orijentaciju i predanost provedbi reformi, Ukrajina se i dalje suočava sa znatnim izazovima. Od izbijanja pandemije bolesti COVID-19 zabilježila je više od 3,8 milijuna slučajeva zaraze i gotovo 100 000 smrtnih slučajeva. Povratak gospodarskog rasta u 2021. bio je spor – uglavnom potaknut maloprodajom i građevinskim sektorom – a izgledi su i dalje podložni znatnim rizicima. Inflacija je počela ubrzano rasti te je krajem 2021. dosegnula 10 %. Sve veće geopolitičke napetosti na granici s Rusijom znatno su utjecale na povjerenje, posebno stranih ulagača. Od sredine studenoga 2021. nacionalna valuta izgubila je 9 % vrijednosti u odnosu na američki dolar unatoč tome što je Narodna banka Ukrajine u tom razdoblju intervenirala u iznosu od oko 1,6 milijardi USD, čime se iznos službenih pričuva smanjio za 5,5 %.
U tom kontekstu, prinosi na euroobveznice ukrajinske vlade dosegnuli su sredinom siječnja 2022. neodrživo visoke razine, zbog čega Ukrajina više nije u mogućnosti svoj manjak u platnoj bilanci financirati privatnim sredstvima pod održivim uvjetima. Na temelju posljednjih projekcija Međunarodnog monetarnog fonda u okviru prve revizije programa, dovršene 8. studenoga i odobrene 22. studenoga 2021., nemogućnost pristupa tržištima kapitala dovela bi 2022. do dodatnog manjka financijskih sredstava od najmanje 2,5 milijardi USD. Nadalje, rast geopolitičkih napetosti štetno utječe na već ionako krhku gospodarsku i financijsku stabilnost Ukrajine. Stalne sigurnosne prijetnje već su potaknule znatan odljev kapitala. To negativno utječe na buduća ulaganja, u kojima Ukrajina već zaostaje za usporedivim gospodarstvima u regiji, čime se dodatno smanjuje otpornost zemlje na gospodarske i političke šokove. Osim toga, zbog brojnih prijetnji s kojima se Ukrajina suočava državne institucije izložene su pritisku da zaštite svoje građane, što stvara znatne dodatne rizike za opću stabilnost zemlje i društva u cjelini.
U kontekstu gubitka pristupa međunarodnim tržištima kapitala zbog povećane geopolitičke nesigurnosti i njegova utjecaja na gospodarsku situaciju u Ukrajini, Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi prijedlog za pružanje nove makrofinancijske pomoći u iznosu od 1,2 milijarde EUR u obliku zajmova, kako bi se potaknula stabilnost u Ukrajini.
Planirana hitna makrofinancijska pomoć, koja se predlaže kako bi se Ukrajini pružila brza potpora u uvjetima akutne krize i ojačala otpornost zemlje, trajat će 12 mjeseci i uključuje dvije isplate. Isplata prvog obroka, podložno ispunjenju političkog preduvjeta i zadovoljavajućoj provedbi programa MMF-a, uslijedila bi ubrzo nakon odobrenja ovog prijedloga, nakon stupanja na snagu memoranduma o razumijevanju o posebnim strukturnim mjerama politike dogovorenog između Europske komisije, u ime EU-a, i Ukrajine. Isplata drugog obroka ovisila bi o kontinuiranoj uspješnoj provedbi programa MMF-a i mjera politike dogovorenih u memorandumu o razumijevanju. Memorandum o razumijevanju na kojem će se temeljiti ovaj hitni program makrofinancijske pomoći bio bi usmjeren na ograničen broj izvedivih kratkoročnih mjera politike u najhitnijim prioritetnim područjima, kao što su jačanje gospodarske otpornosti i stabilnosti, upravljanje i vladavina prava te energija. Naknadna dugoročnija makrofinancijska pomoć mogla bi se zatim usmjeriti na širi skup prioriteta politike, izvan konteksta neposredne krize. Očekuje se da će se predloženi program provesti usporedno s proračunskom potporom koja se financira u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI). Najavljena dodatna dodjela bespovratnih sredstava u iznosu od 120 milijuna EUR iz tog instrumenta bit će dodatni poticaj naporima Ukrajine u izgradnji državnih institucija i jačanju otpornosti. Osim toga, EU će blisko surađivati s Ukrajinom u kontekstu njezina zahtjeva za naknadnu redovitu makrofinancijsku pomoć nakon što se stanje stabilizira.
Kako je dodatno objašnjeno u radnom dokumentu službi Komisije koji je priložen ovom Prijedlogu, Komisija smatra, među ostalim i na temelju procjene političke situacije koju je provela Europska služba za vanjsko djelovanje, da su ispunjeni politički i gospodarski preduvjeti za predloženi program makrofinancijske pomoći.
•Opći kontekst
Rizici koji proizlaze iz geopolitičkih napetosti i sigurnosnih prijetnji na granici s Rusijom stalno se povećavaju od sredine studenoga. Time je narušeno povjerenje ulagača, što je vidljivo iz stalnog odljeva kapitala i smanjenja službenih deviznih pričuva. Slabljenje hrivnje, unatoč kontinuiranim intervencijama Narodne banke Ukrajine za potporu domaćoj valuti, i de facto gubitak pristupa tržištima kapitala znatno povećavaju rizike za makrofinancijske izglede Ukrajine. Nakon što je 2020. recesija bila manja od očekivane (4 %), u prvom tromjesečju 2021. bruto domaći proizvod na godišnjoj razini pao je za 2,2 %. Oporavak od 5,7 % u drugom tromjesečju, na godišnjoj razini, bio je razočaravajući s obzirom na razmjere prethodnog pada, a u trećem tromjesečju rast je usporio na 2,7 %. Slabi rast može se prije svega pripisati aktualnoj teškoj situaciji u pogledu pandemije (rast slučajeva zaraze i relativno slaba procijepljenost od 33 % krajem siječnja 2022.), slabljenju povjerenja zbog rasta napetosti te strukturnim ograničenjima, uključujući trajno nisku stopu ulaganja. Među znatnim strukturnim preprekama ulaganju kao prioriteti budućeg djelovanja politike ističu se i dalje raširena korupcija te nedovršena reforma u upravljanju gustom mrežom poduzeća u državnom vlasništvu.
S obzirom na rastuću ponudu novca i sve bržu inflaciju, Narodna banka Ukrajine povećala je između lipnja 2021. i siječnja 2022. svoju službenu kamatnu stopu za 400 baznih bodova na 10 %. Nakon znatne dezinflacije u prvoj polovini 2020. inflacija je u studenome 2020. ponovno počela ubrzavati. Prosječni rast cijena robe široke potrošnje u rujnu 2021. dosegnuo je 11 %, a zatim se u prosincu smanjio na 10 %. Inflacija cijena industrijske robe i dalje ubrzava, a u prosincu 2021. dosegnula je čak 62,2 %. Iako Narodna banka Ukrajine smatra da je vrhunac inflacije dosegnut, tijekom 2022. očekuje se daljnje pooštravanje monetarne politike, posebice kako bi se inflacija ograničila na ciljnu razinu od 4 % do 6 %. U kontekstu postupnog pooštravanja uvjeta financiranja na globalnoj razini Ukrajina je kao tržište u usponu izložena i dodatnoj nesigurnosti zbog preispitivanja globalnih rizika.
Zahvaljujući ponovnom rastu i većim poreznim prihodima javni deficit u 2021. procjenjuje se na 3,1 % bruto domaćeg proizvoda, što je 200 baznih bodova manje od prvotno planiranog. U 2021. javni prihodi povećali su se za 24 %, što je 2,8 postotnih bodova više nego što je planirano, dok se potrošnja povećala za 11 %, što je 1,5 postotnih bodova ispod ciljne razine. S obzirom na navedeno, prošla godina može se smatrati uspješnom godinom za javne financije. Zasad se planira da će proračunski deficit u 2022. iznositi 3,5 % bruto domaćeg proizvoda. Međutim, to je predviđanje vrlo neizvjesno i moguće je da će stvarni deficit biti znatno veći, što će u velikoj mjeri ovisiti o razvoju međunarodne geopolitičke situacije.
S nastavkom gospodarskog rasta znatni suficit tekućeg računa iz 2020., koji je bio odraz smanjene potražnje, pretvorio se 2021. u deficit. Nakon što je u 2020. ostvaren suficit tekućeg računa od 5,3 milijarde USD, u razdoblju od siječnja do kolovoza 2021. bilježi se deficit od 830 milijuna USD, odnosno 0,5 % bruto domaćeg proizvoda. U istom razdoblju izvoz robe povećao se za 36 %, a uvoz za 30 %, na godišnjoj razini, što je rezultiralo robnim deficitom od 3 milijarde USD. U bilanci usluga ostvaren je suficit od 2,3 milijarde USD, uz povećanje izvoza od 12 % i uvoza od 21 %. Nakon suficita od 3,2 milijarde USD u razdoblju od siječnja do kolovoza 2020., primarni dohodak zabilježio je znatan deficit od 3 milijarde USD, unatoč rastu novčanih doznaka za 18 % na 8,9 milijardi USD. U prvoj polovini 2021. znatno se oporavila i razina izravnih stranih ulaganja, posebno zahvaljujući reinvestiranoj dobiti.
Službene devizne pričuve pokazale su se stabilnima tijekom pandemije u 2020. te su u kolovozu 2021. čak dosegnule rekordnu razinu od 31,6 milijardi USD, uključujući dodatnu dodjelu posebnih prava vučenja od MMF-a u protuvrijednosti od 2,73 milijarde USD. Unatoč neznatnom smanjenju u rujnu, pričuve su i u 2021. nastavile rasti te su u prosincu ostale na razini od približno 31 milijarde USD, što je i dalje 6 % više nego godinu dana ranije. Međutim, nakon nedavne promjene u povjerenju ulagača i intervencija središnje banke na deviznom tržištu početkom 2022. u iznosu većem od 700 milijuna USD, očekuje se da su se službene pričuve smanjile.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Europski parlament i Vijeće donijeli su 25. svibnja 2020. Odluku br. 701/2020/EU kojom je Ukrajini pružena prethodna makrofinancijska pomoć u obliku zajmova u iznosu od 1,2 milijarde EUR (kao dio paketa makrofinancijske pomoći zemljama kandidatkinjama, potencijalnim zemljama kandidatkinjama i zemljama susjedstva u kontekstu pandemije bolesti COVID-19). Ta je pomoć u potpunosti isplaćena u razdoblju 2020.–2021.
•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Predložena makrofinancijska pomoć u skladu je s ciljevima europske politike susjedstva. Njome se podupiru ciljevi Europske unije u pogledu gospodarske stabilnosti i razvoja u Ukrajini te, šire, otpornosti istočnog europskog susjedstva. Pružanjem potpore vlastima u stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira i provedbi ambicioznih strukturnih reformi predloženim se programom makrofinancijske pomoći povećava dodana vrijednost ukupnog angažmana EU-a u Ukrajini i učinkovitost ostalih oblika financijske pomoći EU-a toj zemlji, uključujući proračunsku potporu i bespovratna sredstva dostupna putem vanjskih financijskih instrumenata u okviru postojećeg višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. Predložena hitna makrofinancijska pomoć dio je paketa EU-a koji sadržava i komponentu bespovratnih sredstava, u obliku dodatne dodjele 120 milijuna EUR iz „Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa” (NDICI–Globalna Europa), te je sastavni dio ukupne međunarodne potpore Ukrajini. Makrofinancijskom pomoći i dalje će se dopunjavati potpora ostalih multilateralnih i bilateralnih donatora.
Te napore treba promatrati u kontekstu važnih gospodarskih veza koje je Ukrajina uspostavila s EU-om. Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine stupio je na snagu 1. rujna 2017. Odredbe koje se odnose na detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine privremeno se primjenjuju od 1. siječnja 2016., kad su EU i Ukrajina započeli uzajamno otvarati svoja tržišta robe i usluga. EU je najvažniji trgovinski partner Ukrajine s 38,1 % udjela u ukupnom vanjskotrgovinskom prometu Ukrajine u 2020. (u pogledu vrijednosti). Na države članice EU-a kontinuirano otpada trećina ukrajinskog izvoza robe i usluga. Uvoz iz država članica EU-a rastao je još i brže te je u 2020. dosegnuo 43,3 % ukupnog uvoza.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Pravna je osnova Prijedloga članak 212. UFEU-a.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Prijedlog je u skladu s načelom supsidijarnosti jer države članice ne mogu same dostatno ostvariti ciljeve kratkoročne obnove makrofinancijske stabilnosti u Ukrajini, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Europske unije. Glavni su razlozi proračunska ograničenja na nacionalnoj razini i potreba za dobrom koordinacijom donatora radi što većeg opsega i učinkovitosti pomoći.
•Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti: ograničen je na minimum potreban za ostvarivanje ciljeva kratkoročnog jačanja makrofinancijske stabilnosti i ne prelazi ono što je potrebno za tu svrhu.
Kako je Komisija utvrdila na temelju procjena MMF-a u kontekstu aktualnog stand-by aranžmana, iznos predložene nove makrofinancijske pomoći približno odgovara polovini procijenjenog preostalog manjka u financiranju za 2022., pri čemu valja napomenuti da je taj manjak izračunan prije nedavnog produbljenja krize. To je u skladu sa standardnim praksama raspodjele tereta za programe makrofinancijske pomoći (za zemlju s kojom je sklopljen sporazum o pridruživanju gornja granica bila bi 60 % u skladu sa zaključcima Vijeća ECOFIN od 8. listopada 2002.), uzimajući u obzir pomoć koju su Ukrajini obećali drugi bilateralni i multilateralni donatori.
•Odabir instrumenta
Financiranje projekata ili tehnička pomoć ne bi bili pogodni ni dostatni za postizanje makroekonomskih ciljeva. Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a bila bi ublažavanje ograničenja u vanjskom financiranju i doprinos stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održivog stanja platne bilance i proračuna, te primjerenog okvira za strukturne reforme. Doprinoseći uspostavi primjerenog sveobuhvatnog okvira za politike, makrofinancijskom pomoći može se povećati učinkovitost mjera koje se financiraju u Ukrajini u okviru drugih, uže usmjerenih financijskih instrumenata EU-a.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Savjetovanja s dionicima
Makrofinancijska pomoć pruža se kao sastavni dio međunarodne potpore gospodarskoj stabilizaciji Ukrajine. Tijekom pripreme ovog prijedloga makrofinancijske pomoći službe Komisije savjetovale su se s MMF-om i Svjetskom bankom, koji su već pokrenuli opsežne programe financiranja. Komisija je i u redovitom kontaktu s ukrajinskim vlastima.
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
U skladu sa zahtjevima Financijske uredbe, u kontekstu paketa makrofinancijske pomoći donesenog zbog bolesti COVID-19, službe Komisije provele su operativnu procjenu financijskih kanala i administrativnih postupaka u Ukrajini kako bi se uvjerile da su uspostavljenim postupcima za upravljanje programima pomoći, uključujući makrofinancijsku pomoć, osigurana primjerena jamstva. Ta operativna procjena temeljila se na nalazima operativne procjene iz 2018., koji su se mogli u velikoj mjeri smatrati aktualnima, te temeljitoj analizi iz izvješća o ocjeni javnih rashoda i financijske odgovornosti iz 2019. U procjeni se zaključuje da se financijski kanali i administrativni postupci u Ukrajini temelje i funkcioniraju na zdravim načelima te se stoga smatraju primjerenima za potrebe makrofinancijske pomoći. Kretanja u tom području i dalje će se pomno pratiti, među ostalim i na temelju redovitih izvješća o napretku reformi u upravljanju javnim financijama koje sastavlja Delegacija EU-a u Kijevu.
•Procjena učinka
Makrofinancijska pomoć EU-a izvanredni je instrument za hitne slučajeve namijenjen otklanjanju ozbiljnih poteškoća povezanih s platnom bilancom u trećim zemljama. Stoga je ovaj prijedlog makrofinancijske pomoći izuzet od uvjeta provedbe procjene učinka u skladu s Komisijinim Smjernicama za bolju regulativu (SWD(2015) 111 final) zbog političkog imperativa brzog djelovanja u hitnoj situaciji koja zahtijeva brz odgovor.
Komisijini prijedlozi makrofinancijske pomoći općenito se temelje na iskustvu stečenom ex post evaluacijama ranijih programa u susjedstvu EU-a. Novom makrofinancijskom pomoći i pratećim programom gospodarske prilagodbe i reformi doprinijet će se smanjenju kratkoročnih financijskih potreba Ukrajine. Pratećim mjerama politike usmjerenima na jačanje srednjoročne platne bilance i fiskalne održivosti povećat će se otpornost i doprinijeti održivijem modelu rasta te tako nadopuniti aktualni program MMF-a. Uvjeti politike trebali bi se temeljiti na postignućima pet programa makrofinancijske pomoći od 2015., uključujući najnoviju hitnu makrofinancijsku pomoć zbog bolesti COVID-19. Njima bi načelno mogla biti obuhvaćena sljedeća područja: reforme za jačanje borbe protiv korupcije, neovisnost pravosuđa, upravljanje državnim poduzećima i energetski sektor.
•Temeljna prava
Zemlje obuhvaćene europskom politikom susjedstva imaju pravo zatražiti makrofinancijsku pomoć. Preduvjet za odobravanje takve pomoći jest da zemlja poštuje učinkovite demokratske mehanizme (uključujući višestranački parlamentarni sustav) i vladavinu prava te zajamči poštovanje ljudskih prava.
Obnovljena predanost reformama i snažna politička volja ukrajinskih vlasti, koja se posebno očituje u uspješnom ispunjenju uvjeta u pogledu strukturnih mjera politike povezanih s petim i posljednjim programom makrofinancijske pomoći Ukrajini zbog bolesti COVID-19 u ključnim područjima uključujući pravosuđe, dobro upravljanje, vladavinu prava i borbu protiv korupcije, jasan su pozitivan signal. Vlasti su spremne provesti te reforme na transparentan način i u skladu sa standardima EU-a. U tom se smislu smatra da je politički preduvjet za program makrofinancijske pomoći ispunjen.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Predviđeno je da se predložena makrofinancijska pomoć Ukrajini u iznosu od 1,2 milijarde EUR isplati u dva jednaka obroka u razdoblju od 12 mjeseci. Ta će se sredstva pozajmiti na tržištima kapitala i dodijeliti Ukrajini u obliku zajma. Zajam će se poduprijeti Jamstvom za vanjsko djelovanje. Potrebne rezervacije (po stopi od 9 % iznosa zajma) osiguravaju se u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) u ukupnom iznosu od 108 milijuna EUR (proračunska linija 14 02 01 70 „NDICI – Izdvajanje rezervacija za zajednički fond za rezervacije”).
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Europska unija stavlja na raspolaganje Ukrajini makrofinancijsku pomoć u ukupnom iznosu od 1,2 milijarde EUR u obliku srednjoročnih i dugoročnih zajmova. Makrofinancijska pomoć doprinijet će pokrivanju preostalih potreba Ukrajine za financiranjem u 2022. Isplata pomoći planirana je u dva jednaka obroka. Isplata prvog obroka uslijedila bi ubrzo nakon odobrenja ovog Prijedloga i stupanja na snagu odgovarajućeg memoranduma o razumijevanju. Isplata drugog obroka ovisila bi o uspješnoj i pravodobnoj provedbi strukturnih mjera politike na koje bi se obvezale ukrajinske vlasti.
Makrofinancijskom pomoći upravljat će Komisija. Primjenjuju se posebne odredbe o sprečavanju prijevara i drugih nepravilnosti, u skladu s Financijskom uredbom.
Komisija i ukrajinske vlasti dogovorili bi memorandum o razumijevanju u kojem se utvrđuju mjere strukturnih reformi povezane s predloženim programom makrofinancijske pomoći, uključujući pitanja vremenskog okvira i redoslijeda. Nadalje, kao što je to obično slučaj s makrofinancijskom pomoći, isplate bi, među ostalim, bile uvjetovane kontinuiranom uspješnom provedbom programa MMF-a te napretkom u provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine te detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine. Komisija će blisko surađivati s ukrajinskim tijelima radi praćenja napretka u pogledu navedenih mjera politike i preduvjeta.
2022/0026 (COD)
Prijedlog
ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o pružanju makrofinancijske pomoći Ukrajini
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)Odnosi između Europske unije („Unija”) i Ukrajine razvijaju se unutar okvira europske politike susjedstva i Istočnog partnerstva. Sporazum o pridruživanju između Unije i Ukrajine, uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (DCFTA), stupio je na snagu 1. rujna 2017.
(2)U proljeće 2014. Ukrajina je započela s provedbom ambicioznog programa reformi kako bi stabilizirala gospodarstvo i poboljšala životne uvjete građana. Među glavnim prioritetima tog programa ističu se borba protiv korupcije te ustavne, izborne i pravosudne reforme. Provedba reformi podržana je u okviru pet uzastopnih programa makrofinancijske pomoći kojima su Ukrajini dodijeljeni zajmovi u ukupnom iznosu od 5 milijardi EUR. Zadnji od njih, program hitne makrofinancijske pomoći zbog bolesti COVID-19 1 , dovršen je u rujnu 2021., a osigurani su zajmovi u iznosu od 1,2 milijarde EUR.
(3)Gospodarstvo Ukrajine pogođeno je recesijom 2020. prouzročenom pandemijom bolesti COVID-19 i dugotrajnim sigurnosnim prijetnjama na granici s Rusijom. Stalno povećanje nesigurnosti u zadnje je vrijeme rezultiralo gubitkom povjerenja, što je negativno utjecalo na gospodarske izglede, te gubitkom pristupa međunarodnim tržištima kapitala od sredine siječnja 2022. Zbog naglog pogoršanja uvjeta financiranja već oprije velik preostali manjak u vanjskom financiranju dodatno se povećava, što se negativno odražava na ulaganja i smanjuje otpornost na buduće gospodarske i političke šokove.
(4)Ukrajinska vlada pokazala je snažnu predanost provedbi dodatnih reformi, stavljajući u ovom kritičnom trenutku kratkoročni naglasak na ključna područja politike, kao što su gospodarska otpornost i stabilnost, upravljanje i vladavina prava te energija.
(5)Zahvaljujući obnovljenoj predanosti reformama i snažnoj političkoj volji vlasti su od ljeta 2021. ubrzale provedbu reformi, što je Ukrajini omogućilo da uspješno dovrši program makrofinancijske pomoći odobren zbog pandemije bolesti COVID-19 jer su provedene sve reformske mjere dogovorene s Unijom u Memorandumu o razumijevanju.
(6)Kako bi se omogućila veća fleksibilnost politika u kontekstu krize povezane s bolešću COVID-19, Međunarodni monetarni fond („MMF”) odobrio je u lipnju 2020. 18-mjesečni stand-by aranžman s Ukrajinom u protuvrijednosti od 5 milijardi USD. Dogovorene politike usmjerene su na četiri prioriteta: i. ublažavanje gospodarskih posljedica krize, među ostalim pružanjem potpore kućanstvima i poduzećima; ii. osiguravanje kontinuirane neovisnosti središnje banke i fleksibilnog deviznog tečaja; iii. očuvanje financijske stabilnosti uz povrat troškova sanacije banaka; i iv. nastavak provedbe ključnih mjera u području upravljanja i suzbijanja korupcije radi očuvanja i produbljivanja ostvarenog napretka. Zbog neujednačenih rezultata provedbe prva revizija programa, u okviru koje je dogovoreno i produljenje programa do kraja lipnja 2022., dovršena je tek u studenome 2021. Time su ukupne isplate u okviru aktualnog programa MMF-a dosegnule 2,8 milijardi USD. Još su dvije revizije predviđene do kraja drugog tromjesečja 2022.
(7)S obzirom na velike rizike povezane s financiranjem proračuna u kontekstu sporog oporavka od recesije uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 i ubrzane inflacije, Ukrajina je 16. studenoga 2021. od Unije zatražila novi dugoročni program makrofinancijske pomoći u iznosu do 2,5 milijarde EUR. Međutim, taj hitni program prije svega je odgovor na nagli i neočekivani rast potreba za vanjskim financiranjem te zemlje uzrokovan de facto gubitkom pristupa financijskim tržištima i na povezane neposredne izazove.
(8)Budući da je Ukrajina obuhvaćena europskom politikom susjedstva, trebala bi se smatrati zemljom koja ispunjava uvjete za primanje makrofinancijske pomoći Unije.
(9)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi biti izvanredan financijski instrument nevezane i nenamjenske potpore platnoj bilanci čija je svrha zadovoljiti neposredne potrebe korisnika za vanjskim financiranjem te bi trebala podržati provedbu programa politike koji sadržava odlučne mjere za neposrednu prilagodbu i strukturne reforme radi kratkoročnog poboljšanja stanja platne bilance i srednjoročnog poboljšanja gospodarske otpornosti.
(10)S obzirom na to da je zbog gubitka pristupa tržištu i odljeva kapitala u platnoj bilanci Ukrajine preostao znatan manjak vanjskog financiranja, koji se ne može pokriti samo sredstvima koja su stavili na raspolaganje MMF i ostale multilateralne institucije, smatra se da je brza makrofinancijska pomoć Unije Ukrajini zbog trenutačnih iznimnih okolnosti prikladan kratkoročni odgovor na velike rizike kojima je izložena ta zemlja. Makrofinancijskom pomoći Unije dopunila bi se sredstva stavljena na raspolaganje u okviru financijskog aranžmana MMF-a te bi se doprinijelo gospodarskoj stabilizaciji, nastojeći ojačati neposrednu otpornost zemlje i podupirući program reformi Ukrajine tamo gdje je to trenutačno moguće.
(11)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi doprinijeti ponovnoj uspostavi održivog stanja vanjskog financiranja Ukrajine, čime bi se podupro njezin gospodarski i socijalni razvoj.
(12)Očekuje se da će se makrofinancijska pomoć Unije pružati usporedno s isplatama proračunske potpore u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća 2 .
(13)Iznos makrofinancijske pomoći Unije određen je na temelju kvantitativne procjene preostalih potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem, pri čemu se uzima u obzir njezina sposobnost financiranja vlastitim sredstvima, posebno međunarodnim pričuvama. Makrofinancijskom pomoći Unije trebali bi se dopuniti programi i sredstva koja stavljaju na raspolaganje MMF i Svjetska banka. Pri određivanju iznosa pomoći u obzir se uzimaju i očekivani financijski doprinosi multilateralnih donatora te potreba za pravednom raspodjelom tereta između Unije i drugih donatora, kao i prethodna primjena drugih instrumenata Unije za vanjsko financiranje u Ukrajini te dodana vrijednost sveukupne intervencije Unije.
(14)Komisija bi trebala osigurati pravnu i stvarnu usklađenost makrofinancijske pomoći Unije s ključnim načelima, ciljevima i mjerama poduzetima u okviru različitih područja vanjskog djelovanja i ostalih relevantnih politika Unije.
(15)Makrofinancijskom pomoći Unije trebalo bi podupirati vanjsku politiku Unije prema Ukrajini. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi blisko surađivati tijekom cijele provedbe makrofinancijske pomoći kako bi osigurale usklađenost i dosljednost vanjske politike Unije.
(16)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi poduprijeti predanost Ukrajine vrijednostima koje dijeli s Unijom, kao što su demokracija, vladavina prava, dobro upravljanje, poštovanje ljudskih prava, održivi razvoj i smanjenje siromaštva, te njezinu predanost načelima otvorene, uređene i pravedne trgovine.
(17)Kao preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije Ukrajina bi trebala poštovati učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te jamčiti poštovanje ljudskih prava. Osim toga, posebni ciljevi makrofinancijske pomoći Unije trebali bi ojačati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama te potaknuti strukturne reforme za postizanje održivog i uključivog rasta, otvaranje radnih mjesta i fiskalnu konsolidaciju. Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje trebale bi redovito pratiti napredak u ispunjavanju preduvjeta i postizanju navedenih ciljeva.
(18)Radi učinkovite zaštite financijskih interesa Unije u vezi s makrofinancijskom pomoći Unije, Ukrajina bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje i borbu protiv prijevara, korupcije i drugih nepravilnosti povezanih s pomoći. Nadalje, trebalo bi predvidjeti da Komisija obavlja provjere, a Revizorski sud revizije.
(19)Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije ne dovode se u pitanje ovlasti Europskog parlamenta i Vijeća kao proračunskog tijela.
(20)Iznosi rezervacija koji su potrebni za makrofinancijsku pomoć trebali bi biti usklađeni s proračunskim odobrenim sredstvima utvrđenima višegodišnjim financijskim okvirom.
(21)Makrofinancijskom pomoći Unije trebala bi upravljati Komisija. Kako bi Europski parlament i Vijeće mogli pratiti provedbu ove Odluke, Komisija bi ih trebala redovito obavješćivati o razvoju događaja u pogledu pomoći i dostavljati im relevantne dokumente.
(22)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Odluke, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 3 .
(23)Makrofinancijska pomoć Unije trebala bi podlijegati uvjetima ekonomske politike, koji će biti utvrđeni u memorandumu o razumijevanju. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta provedbe te radi učinkovitosti Komisija bi trebala biti ovlaštena pregovarati o tim uvjetima s ukrajinskim tijelima, pod nadzorom odbora predstavnika država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011. U skladu s tom uredbom u svim bi se slučajevima u pravilu trebao primjenjivati savjetodavni postupak, osim ako je u njoj predviđeno drukčije. Zbog mogućeg znatnog učinka pomoći veće od 90 milijuna EUR za iznose koji prelaze taj prag prikladno je provesti postupak ispitivanja. S obzirom na iznos makrofinancijske pomoći Unije Ukrajini, postupak ispitivanja trebao bi se primjenjivati na donošenje memoranduma o razumijevanju te na svako smanjenje, suspenziju ili ukidanje pomoći.
(24)S obzirom na to da cilj ove Odluke, to jest osiguravanje hitne pomoći Ukrajini radi potpore njezinoj otpornosti i stabilnosti, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
(25)S obzirom na hitnost koja proizlazi iz iznimnih okolnosti uzrokovanih pandemijom bolesti COVID-19 i s time povezanih gospodarskih posljedica, smatralo se primjerenim predvidjeti iznimku od roka od osam tjedana iz članka 4. Protokola br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog UEU-u, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.
(26)Ova Odluka trebala bi hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
1.Unija Ukrajini stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć („makrofinancijska pomoć Unije”) u iznosu od najviše 1,2 milijarde EUR radi potpore makrogospodarskoj stabilizaciji i opsežnom programu reformi. Pomoć se pruža u obliku zajmova. Dodjela makrofinancijske pomoći Unije ovisi o odobrenju proračuna Unije za relevantnu godinu od strane Europskog parlamenta i Vijeća. Ta pomoć doprinosi pokrivanju potreba platne bilance Ukrajine utvrđenih u programu MMF-a.
2.Radi financiranja makrofinancijske pomoći Unije Komisija je ovlaštena u ime Unije pozajmiti potrebna sredstva na tržištima kapitala ili od financijskih institucija te ih potom u obliku zajma dodijeliti Ukrajini. Prosječno dospijeće zajma iznosi najviše 15 godina.
3.Dodjelom makrofinancijske pomoći Unije upravlja Komisija u skladu sa sporazumima i dogovorima postignutima između Međunarodnog monetarnog fonda („MMF”) i Ukrajine te s glavnim načelima i ciljevima gospodarskih reformi navedenima u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Ukrajine, uključujući DCFTA-u, koji je sklopljen u okviru europske politike susjedstva.
Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u pogledu makrofinancijske pomoći Unije, među ostalim o isplatama te pomoći, te pravovremeno dostavlja tim institucijama relevantne dokumente.
4.Makrofinancijska pomoć Unije stavlja se na raspolaganje na rok od godinu dana, počevši od prvog dana nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju iz članka 3. stavka 1.
5.Ako se potrebe Ukrajine za financiranjem tijekom razdoblja isplate makrofinancijske pomoći Unije znatno smanje u usporedbi s prvotnim predviđanjima, Komisija, u skladu s postupkom preispitivanja iz članka 7. stavka 2., smanjuje iznos pomoći ili tu pomoć suspendira ili ukida.
Članak 2.
1.Preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći Unije jest da Ukrajina poštuje učinkovite demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav, kao i vladavinu prava te da jamči poštovanje ljudskih prava.
2.Komisija i Europska služba za vanjsko djelovanje prate ispunjavanje tog preduvjeta tijekom cijelog trajanja makrofinancijske pomoći Unije.
3.Stavci 1. i 2. primjenjuju se u skladu s Odlukom Vijeća 2010/427/EU 4 .
Članak 3.
1.U skladu s postupkom ispitivanja iz članka 7. stavka 2. Komisija dogovara s ukrajinskim tijelima jasno definirane uvjete ekonomske politike i financijske uvjete, s naglaskom na strukturnim reformama i zdravim javnim financijama, na kojima se temelji makrofinancijska pomoć Unije i koji se utvrđuju u memorandumu o razumijevanju („Memorandum o razumijevanju”), u kojem će biti naveden rok za njihovo ispunjenje. Uvjeti ekonomske politike i financijski uvjeti utvrđeni u Memorandumu o razumijevanju u skladu su sa sporazumima i dogovorima iz članka 1. stavka 3., uključujući programe makroekonomske prilagodbe i strukturnih reformi koje Ukrajina provodi uz potporu MMF-a.
2.Uvjetima iz stavka 1. posebno se nastoji povećati učinkovitost, transparentnost i odgovornost sustava upravljanja javnim financijama u Ukrajini, među ostalim i kad je riječ o korištenju makrofinancijske pomoći Unije. Pri oblikovanju mjera politike također se na odgovarajući način uzima u obzir napredak u području uzajamnog otvaranja tržišta, razvoja uređene i pravedne trgovine i drugih prioriteta u kontekstu vanjske politike Unije. Komisija redovito prati napredak u postizanju tih ciljeva.
3.Pojedinosti o financijskim uvjetima makrofinancijske pomoći Unije utvrđuju se ugovorom o zajmu koji trebaju sklopiti Komisija i Ukrajina.
4.Komisija redovito provjerava jesu li uvjeti iz članka 4. stavka 3. i dalje ispunjeni te je li ekonomska politika Ukrajine usklađena s ciljevima makrofinancijske pomoći Unije. Pritom Komisija blisko surađuje s MMF-om i Svjetskom bankom te, prema potrebi, s Europskim parlamentom i Vijećem.
Članak 4.
1.Podložno uvjetima iz stavka 3., Komisija stavlja na raspolaganje makrofinancijsku pomoć Unije u dva jednaka obroka, pri čemu se svaki obrok sastoji od zajma. Rok isplate svakog obroka utvrđuje se u Memorandumu o razumijevanju iz članka 3.
2.Za iznose makrofinancijske pomoći Unije u obliku zajmova formiraju se, prema potrebi, rezervacije u skladu s Uredbom (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća 5 .
3.Komisija odlučuje o isplati obroka podložno ispunjenju sljedećih uvjeta:
(a)preduvjet iz članka 2.;
(b)stalni zadovoljavajući rezultati provedbe nepreventivnog kreditnog aranžmana s MMF-om;
(c)zadovoljavajuća provedba uvjeta ekonomske politike i financijskih uvjeta dogovorenih u Memorandumu o razumijevanju.
Drugi se obrok u načelu isplaćuje najranije tri mjeseca nakon isplate prvog obroka.
4.Ako uvjeti iz stavka 3. nisu ispunjeni, Komisija privremeno suspendira ili ukida isplatu makrofinancijske pomoći Unije. U tom slučaju obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razlozima te suspenzije ili ukidanja.
5.Makrofinancijska pomoć Unije isplaćuje se Narodnoj banci Ukrajine. Podložno odredbama koje treba dogovoriti u Memorandumu o razumijevanju, uključujući potvrdu preostalih potreba za proračunskim financiranjem, sredstva Unije mogu se prenijeti ukrajinskom ministarstvu financija kao krajnjem korisniku.
Članak 5.
1.Operacije uzimanja i davanja zajmova povezane s makrofinancijskom pomoći Unije izvršavaju se u eurima koristeći isti datum valute i ne smiju prouzročiti promjenu dospijeća za Uniju te je ne smiju izložiti valutnim ili kamatnim rizicima ili bilo kakvom drugom komercijalnom riziku.
2.Ako okolnosti to dopuštaju i na zahtjev Ukrajine, Komisija može poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se u uvjete zajma uključi odredba o prijevremenoj otplati i da se ona podudara s odgovarajućom odredbom uvjeta za operacije uzimanja zajma.
3.Ako okolnosti dopuštaju poboljšanje kamatne stope na zajam i ako Ukrajina to zatraži, Komisija može odlučiti refinancirati cijelo prvotno zaduživanje ili jedan njegov dio ili može restrukturirati odgovarajuće financijske uvjete. Operacije refinanciranja ili restrukturiranja provode se u skladu sa stavcima 1. i 4. i ne smiju imati za posljedicu produženje dospijeća dotičnog zaduživanja ili povećanje iznosa glavnice nepodmirene na datum refinanciranja ili restrukturiranja.
4.Sve troškove koji su nastali za Uniju, a koji se odnose na operacije uzimanja i davanja zajmova u skladu s ovom Odlukom, snosi Ukrajina.
5.Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o razvoju događaja u vezi s operacijama iz stavaka 2. i 3.
Članak 6.
1.Makrofinancijska pomoć Unije provodi se u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 1046/2018 Europskog parlamenta i Vijeća 6 .
2.Provedbom makrofinancijske pomoći Unije upravlja se izravno.
3.Ugovor o zajmu i ugovor o bespovratnim sredstvima koji se sklapaju s ukrajinskim tijelima sadržavaju odredbe kojima se:
(a)osigurava da Ukrajina redovito provjerava jesu li financijska sredstva odobrena iz proračuna Unije pravilno iskorištena, poduzima odgovarajuće mjere radi sprečavanja nepravilnosti i prijevara te, prema potrebi, pokreće pravne postupke radi osiguravanja povrata svih sredstava isplaćenih na temelju ove Odluke koja nisu pravilno iskorištena;
(b)osigurava zaštita financijskih interesa Unije, posebno utvrđivanjem posebnih mjera za sprečavanje i suzbijanje prijevara, korupcije i svih drugih nepravilnosti koje utječu na makrofinancijsku pomoć Unije, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 7 , Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2185/96 8 , Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 9 te, za države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s Uredom europskog javnog tužitelja, Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 10 . U tu će svrhu Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) biti izričito ovlašten provoditi istrage, posebno provjere i inspekcije na terenu, uključujući digitalne forenzičke operacije i razgovore; Komisiju ili njezine predstavnike izričito ovlašćuje za provedbu provjera, uključujući provjere i inspekcije na terenu;
(c)Komisiju i Revizorski sud izričito ovlašćuje za provođenje revizija tijekom i nakon razdoblja dostupnosti makrofinancijske pomoći Unije, uključujući revizije dokumentacije te revizije na terenu, primjerice operativne procjene;
(d)osigurava da Unija ima pravo na prijevremenu otplatu zajma i/ili puni povrat bespovratnih sredstava ako se u vezi s upravljanjem makrofinancijskom pomoći Unije utvrdi da je Ukrajina sudjelovala u prijevari ili korupciji ili u bilo kojoj drugoj nezakonitoj aktivnosti koja šteti financijskim interesima Unije;
(e)osigurava da sve troškove koji su nastali za Uniju u vezi s financijskom pomoći snosi Ukrajina.
4.Prije provedbe makrofinancijske pomoći Unije Komisija provodi operativnu procjenu kvalitete ukrajinskih financijskih propisa, administrativnih postupaka te mehanizama unutarnje i vanjske kontrole koji su relevantni za takvu pomoć.
Članak 7.
1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Članak 8.
1.Komisija do 30. lipnja svake godine Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o provedbi ove Odluke u prethodnoj godini, zajedno s ocjenom te provedbe. U izvješću se:
(a)ispituje napredak u provedbi makrofinancijske pomoći Unije;
(b)procjenjuju gospodarsko stanje i izgledi Ukrajine, kao i napredak u provedbi mjera politike iz članka 3. stavka 1.;
(c)navodi poveznica između uvjeta ekonomske politike utvrđenih u Memorandumu o razumijevanju, trenutačne gospodarske i fiskalne uspješnosti Ukrajine te odluka Komisije o isplati obroka makrofinancijske pomoći Unije.
2.Najkasnije dvije godine nakon isteka razdoblja dostupnosti iz članka 1. stavka 4. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o ex post evaluaciji u kojem se procjenjuju rezultati i učinkovitost isplaćene makrofinancijske pomoći Unije te mjera u kojoj se njome doprinijelo ostvarenju ciljeva pomoći.
Članak 9.
Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednica Predsjednik
ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ
1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
1.1.Naslov prijedloga/inicijative
Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o pružanju dodatne makrofinancijske pomoći Republici Ukrajini
1.2.Predmetna područja politike u strukturi ABM/ABB 11
Područje politike: Gospodarski i financijski poslovi
Aktivnost: Međunarodni gospodarski i financijski poslovi
1.3.Vrsta prijedloga/inicijative
X Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 12
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja
◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje
1.4.Ciljevi
1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa
„Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja: promicanje napretka izvan EU-a”
1.4.2.Posebni ciljevi
Posebni cilj br.
„Promicanje napretka izvan EU-a”
Predmetne aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB
Aktivnosti povezane s Glavnom upravom ECFIN odnose se na:
(a) potporu makrofinancijskoj stabilnosti i promicanje reformi za poticanje rasta izvan EU-a, među ostalim redovitim gospodarskim dijalozima s ključnim partnerima i pružanjem makrofinancijske pomoći; i
(b) potporu procesu proširenja i provedbi EU-ove politike proširenja i politike susjedstva te drugim prioritetima EU-a u zemljama partnerima provođenjem ekonomske analize te ocjenjivanjem politika i savjetovanjem.
1.4.3.Očekivani rezultati i učinak
Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.
·doprinos pokrivanju potreba Ukrajine za vanjskim financiranjem u kontekstu znatnog pogoršanja njezine platne bilance zbog aktualne krize uzrokovane bolešću COVID-19 i oslabljenog povjerenja zbog geopolitičkih napetosti na njezinim granicama,
·ublažavanje potrebe partnera za proračunskim financiranjem,
·podupiranje fiskalne konsolidacije i vanjske stabilizacije u kontekstu programa MMF-a,
·podupiranje strukturnih reformi namijenjenih poboljšanju ukupnog makroekonomskog upravljanja, jačanju gospodarskog upravljanja i transparentnosti te poboljšanju uvjeta za održivi rast.
1.4.4.Pokazatelji uspješnosti
Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.
Ukrajinska tijela bit će obvezna redovito izvješćivati službe Komisije o nizu gospodarskih pokazatelja i dostaviti sveobuhvatno izvješće o poštovanju dogovorenih uvjeta politike prije isplate obrokâ pomoći.
Službe Komisije nastavit će nadzirati upravljanje javnim financijama nakon operativne procjene financijskih kanala i administrativnih postupaka u Ukrajini provedene u lipnju 2020. Delegacija EU-a u partnerskoj zemlji uz to će redovito izvješćivati o pitanjima koja su relevantna za praćenje pomoći. Službe Komisije ostat će u bliskom kontaktu s MMF-om i Svjetskom bankom kako bi mogle iskoristiti saznanja iz njihovih tekućih aktivnosti u zemlji partneru.
Prijedlogom zakonodavne odluke predviđeno je i da se Vijeću i Europskom parlamentu podnosi godišnje izvješće o makrofinancijskoj pomoći koje uključuje ocjenu provedbe operacije. Nezavisna ex post evaluacija pomoći provest će se u roku od dvije godine nakon isteka razdoblja provedbe.
1.5.Osnova prijedloga/inicijative
1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative
Isplata pomoći ovisit će o ispunjenju političkih preduvjeta i kontinuiranoj uspješnoj provedbi programa MMF-a. Aktualni program MMF-a, koji je Odbor odobrio 9. lipnja 2020. nakon niza prethodnih mjera koje su poduzela ukrajinska tijela, produljen je 21. studenoga 2021. do kraja lipnja 2022., nakon uspješnog dovršetka prve revizije programa. Osim toga, Komisija će s ukrajinskim tijelima dogovoriti posebne uvjete povezane s politikom, koji će biti navedeni u Memorandumu o razumijevanju.
Isplata pomoći planirana je u dva obroka. Isplata prvog obroka očekuje se nakon stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju, možda već u prvom tromjesečju 2022. Drugi obrok mogao bi se isplatiti u roku od godine dana od stupanja na snagu Memoranduma o razumijevanju.
1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.
Instrument makrofinancijske pomoći instrument je koji se temelji na politici i usmjeren je na ublažavanje kratkoročnih i srednjoročnih potreba za vanjskim financiranjem. U uvjetima gubitka pristupa međunarodnim tržištima kapitala instrumentom se osigurava prijeko potrebno financiranje s obzirom na sve veći preostali manjak u financiranju zemlje. Makrofinancijska pomoć bit će dopuna sredstvima koja stavljaju na raspolaganje međunarodne financijske institucije, bilateralni donatori i druge financijske institucije EU-a. Na taj će način doprinijeti ukupnoj djelotvornosti financijske potpore koju pruža međunarodna zajednica te druge financijske pomoći EU-a, uključujući proračunsku potporu.
Nadalje, budući da se programom makrofinancijske pomoći osigurava dugoročno financiranje pod povlaštenim uvjetima, obično povoljnijima od onih koje nude drugi međunarodni ili bilateralni donatori, očekuje se da će se njime pomoći vladi da izvrši proračun bez fiskalnih odstupanja i doprinijeti održivosti duga.
Osim financijskog utjecaja predloženog programa makrofinancijske pomoći, njime će se ojačati predanost vlade reformama te njezina težnja za bližim odnosima s Unijom u skladu sa Sporazumom o pridruživanju koji je stupio na snagu 2017. To će se, među ostalim, postići utvrđivanjem odgovarajućih uvjeta za isplatu pomoći. U širem kontekstu programom će se pokazati da je Unija spremna pomoći partnerima u Istočnom susjedstvu (uključujući Ukrajinu) u razdoblju gospodarskih poteškoća.
1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava
Programi makrofinancijske pomoći partnerima podliježu ex post evaluaciji. U dosad provedenim evaluacijama (za dovršene programe makrofinancijske pomoći) zaključeno je da programi makrofinancijske pomoći doista doprinose poboljšanju vanjske održivosti, makroekonomskoj stabilnosti i provedbi strukturnih reformi u zemlji partneru, iako ponekad skromno i neizravno. U većini slučajeva programi makrofinancijske pomoći pozitivno su utjecali na platnu bilancu partnera i pomogli su smanjiti njihova proračunska ograničenja. Donekle su potaknuli i gospodarski rast.
Posljednja evaluacija provedena za program makrofinancijske pomoći Ukrajini odnosi se na intervenciju u razdoblju od 2015. do 2018. (treći program makrofinancijske pomoći). Evaluacijom je utvrđeno da je treći program makrofinancijske pomoći bio iznimno relevantan s obzirom na njegove ciljeve, financijsku omotnicu i uvjete politike. Program je podupro fiskalnu konsolidaciju zemlje i pomogao Ukrajini da poboljša platnu bilancu. Uvjetima trećeg programa makrofinancijske pomoći postignut je i politički učinak jer su doprinijeli odlučnosti ukrajinskih vlasti da provedu ključne reforme (upravljanje javnim financijama, energetski sektor, upravljanje i transparentnost, financijski sektor). Program je imao dodanu vrijednost i u smislu povećanja povjerenja privatnog sektora.
1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom
U višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027. rezervacije za zajmove makrofinancijske pomoći pokrit će se u okviru ukupnog iznosa predviđenog za rezervacije za Jamstvo za vanjsko djelovanje u okviru instrumenta NDICI–Globalna Europa. (Okvirni) kapacitet za davanje zajmova predviđen za makrofinancijsku pomoć dovoljan je za pokrivanje potreba tog programa i drugih programa makrofinancijske pomoći čija je provedba u tijeku.
Moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima
Unija je jedan od glavnih donatora Ukrajine i podupire njezine gospodarske, strukturne i institucijske reforme i civilno društvo. Financijska potpora Unije Ukrajini u okviru programa makrofinancijske pomoći u razdoblju 2015.–2021. iznosila je 5 milijardi EUR. Ovaj program makrofinancijske pomoći nadopunjuje druga vanjska djelovanja i instrumente Unije kojima se pruža potpora Ukrajini. Usklađen je i s novim instrumentom Globalna Europa (Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju) i Instrumentom pretpristupne pomoći (IPA-III) za razdoblje 2021.–2027.
Ključna dodana vrijednost makrofinancijske pomoći u usporedbi s drugim instrumentima EU-a jest njezin doprinos stvaranju stabilnog makroekonomskog okvira, među ostalim promicanjem održivije platne bilance i stanja proračuna, te odgovarajućeg okvira za nastavak strukturnih reformi. Makrofinancijska pomoć nije redovita financijska potpora i ukida se čim partner ponovno uspostavi održivo stanje vanjskog financiranja.
Osim toga, makrofinancijska pomoć nadopuna je planiranim intervencijama međunarodne zajednice, posebno programima za prilagodbu i reforme koje podupiru MMF i Svjetska banka.
1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele
Zahvaljujući korištenju zajmova ovaj program makrofinancijske pomoći povećava učinkovitost proračuna EU-a učinkom poluge i troškovno je najučinkovitija opcija.
Komisija je ovlaštena pozajmiti sredstva na tržištima kapitala u ime Europske unije i Euratoma koristeći jamstvo proračuna EU-a. Cilj je pribaviti sredstva na tržištu po najpovoljnijim cijenama zahvaljujući vrhunskom kreditnom statusu EU-a/Euratoma (rejting „AAA”, koji su dodijelili Fitch, Moody’s i DBRS, te „AA”, koji je dodijelio S&P, svi uz stabilne izglede) te ih potom u obliku zajma dodijeliti prihvatljivim zajmoprimcima u kontekstu davanja zajmova u okviru Mehanizma za europsku financijsku stabilnost, instrumenta pomoći platnim bilancama, makrofinancijske pomoći i projekata Euratoma. Uzimanje i davanje zajmova provodi se kao naizmjenična operacija, čime se proračun EU-a štiti od kamatnog i valutnog rizika. Cilj pribavljanja sredstava po najpovoljnijim cijenama za uzimanje i davanje zajmova postignut je jer su te stope usklađene sa stopama usporedivih institucija (Europska investicijska banka, Mehanizam za europsku financijsku stabilnost i Europski stabilizacijski mehanizam).
1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative
X Ograničeno trajanje
–◻ 12 mjeseci, s početkom 2022.
–◻ financijski učinak od 2022. do 2023. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2022. do 2023. za odobrena sredstva za plaćanje
1.7.Predviđeni načini upravljanja 13
X Izravno upravljanje koje provodi Komisija
–X putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije
–◻ putem izvršnih agencija
◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama
◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:
–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile
–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)
–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu
–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe
–◻ tijelima javnog prava
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva
–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva
–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.
–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.
Napomene
2.MJERE UPRAVLJANJA
2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja
Navesti učestalost i uvjete.
Djelovanja koja će se financirati na temelju ove Odluke provest će se u okviru izravnog upravljanja Komisije iz sjedišta i uz potporu delegacija Unije.
Pomoć je makroekonomske prirode i njezin je oblik u skladu s programom koji podupire MMF. Službe Komisije pratit će djelovanje na temelju kontinuirane uspješne provedbe programa MMF-a i posebnih mjera reforme koje će se dogovoriti s ukrajinskim tijelima u Memorandumu o razumijevanju, pri čemu će učestalost praćenja biti usklađena s brojem obroka (vidjeti i točku 1.4.4.).
2.2.Sustavi upravljanja i kontrole
2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole
Djelovanja koja će se financirati na temelju ove Odluke provest će se u okviru izravnog upravljanja Komisije iz sjedišta i uz potporu delegacija Unije.
Isplate makrofinancijske pomoći ovise o uspješnim revizijama i povezane su s ispunjavanjem uvjeta za svaki program. Komisija u bliskoj suradnji s delegacijama Unije pomno prati provedbu uvjeta.
2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika
Utvrđeni rizici
U pogledu predloženih programa makrofinancijske pomoći postoje fiducijarni rizici, rizici povezani s provedbom politike te opći politički rizici.
Postoji rizik od prijevara pri korištenju makrofinancijske pomoći. Budući da makrofinancijska pomoć nije namijenjena za točno određene troškove (za razliku od npr. financiranja projekata), taj se rizik odnosi na čimbenike kao što su opća kvaliteta sustava upravljanja u Narodnoj banci Ukrajine i Ministarstvu financija, administrativni postupci, kontrolne i nadzorne funkcije, sigurnost informacijskih sustava i primjerenost unutarnje i vanjske revizije.
Drugi rizik proizlazi iz mogućnosti da Ukrajina ne ispuni svoje financijske obveze prema EU-u koje proizlaze iz predloženih zajmova makroekonomske pomoći (rizik nastanka statusa neispunjavanja obveza ili kreditni rizik), primjerice zbog značajnog dodatnog pogoršanja platne bilance i fiskalnog položaja partnera.
Još jedan važan rizik za program proizlazi iz povećanja napetosti između Ukrajine i Rusije, što bi se također moglo negativno odraziti na makroekonomsku stabilnost Ukrajine i utjecati na provedbu programa MMF-a i isplatu i/ili otplatu predložene makrofinancijske pomoći.
Sustavi unutarnje kontrole
Makrofinancijska pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije, za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud, kako je predviđeno člankom 129. Financijske uredbe.
Ex ante: Komisija provodi ocjenu mehanizama upravljanja i kontrole u zemlji korisnici. Za svaku zemlju korisnicu Komisija provodi ex ante operativnu procjenu financijskih kanala i mehanizama kontrole, prema potrebi uz tehničku podršku savjetnika. Provodi se analiza računovodstvenih postupaka, razdvajanja dužnosti i unutarnje/vanjske revizije središnje banke i Ministarstva financija kako bi se pružilo razumno jamstvo u pogledu dobrog financijskog upravljanja. Ako se utvrde slabosti, one se pretvaraju u uvjete koje je potrebno ispuniti prije isplate pomoći. Prema potrebi se uspostavljaju posebni aranžmani za plaćanja (npr. namjenski računi).
Tijekom provedbe: Komisija provjerava periodične izjave partnera. Plaćanje podliježe: 1. praćenju provedbe dogovorenih uvjeta, koje provodi osoblje Glavne uprave ECFIN u bliskoj suradnji s delegacijama EU-a i vanjskim dionicima, kao što je MMF, te 2. uobičajenom postupku kontrole predviđenom financijskim postupkom (model 2) koji se koristi u Glavnoj upravi ECFIN, uključujući provjeru ispunjavanja uvjeta za isplatu navedene pomoći koju provodi financijska jedinica. Isplata koja se odnosi na programe makrofinancijske pomoći može biti predmet dodatnih neovisnih ex post (dokumentacijskih i/ili terenskih) provjera koje provode službenici tima za ex post kontrole Glavne uprave. Takve provjere mogu se pokrenuti i na zahtjev nadležnog dužnosnika za ovjeravanje na osnovi daljnjeg delegiranja ovlasti. Prekidi i suspenzije isplata, financijski ispravci (koje provodi Komisija) i povrati mogu se provoditi prema potrebi (dosad se to nije dogodilo) i izričito su predviđeni u sporazumima o financiranju s partnerima.
2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)
Zahvaljujući postojećim kontrolnim sustavima, kao što su ex ante operativne procjene ili ex post ocjene, stvarna stopa pogreške za isplate makrofinancijske pomoći iznosila je 0 %. Nisu zabilježeni slučajevi prijevare, korupcije ili nezakonitih radnji. Programi makrofinancijske pomoći imaju jasnu logiku intervencije, koja omogućuje Komisiji da procijeni njihov utjecaj. Kontrole omogućuju potvrdu jamstva i postizanja ciljeva i prioriteta politike.
2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti
Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.
Kako bi se smanjio rizik od zlouporabe, poduzeto je i poduzet će se nekoliko mjera.
Prvo, ugovor o zajmu sadržavat će niz odredbi o inspekcijama, sprečavanju prijevara, revizijama i povratu sredstava u slučaju prijevare ili korupcije. Uz to je predviđeno da će se isplata pomoći ovisiti o ispunjenju posebnih uvjeta politike, među ostalim u području upravljanja javnim financijama, s ciljem jačanja učinkovitosti, transparentnosti i odgovornosti. Isto tako, pomoć će se uplaćivati na poseban račun otvoren u Narodnoj banci Ukrajine.
Službe Komisije, u skladu sa zahtjevima Financijske uredbe, provele su operativnu procjenu financijskih kanala i administrativnih postupaka u Ukrajini kako bi se uvjerile da su uspostavljenim postupcima za upravljanje programima pomoći, uključujući makrofinancijsku pomoć, osigurana primjerena jamstva. Procjena je provedena u lipnju 2020. i obuhvaća područja kao što su izrada i izvršenje proračuna, unutarnja financijska kontrola u javnom sektoru, unutarnja i vanjska revizija, javna nabava, upravljanje gotovinom i javnim dugom te neovisnost središnje banke. Delegacije EU-a u predmetnom partneru nastavit će budno motriti kretanja u tom području. Komisija koristi i oblike proračunske potpore kako bi pomogla ukrajinskim vlastima da poboljšaju svoje sustave upravljanja javnim financijama, a te napore snažno podupiru i drugi donatori.
Makrofinancijska pomoć podliježe postupcima provjere, kontrole i revizije, za čiju su provedbu nadležni Komisija, uključujući Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), i Europski revizorski sud, kako je predviđeno člankom 129. Financijske uredbe.
3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE
3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak
·Postojeće proračunske linije
Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.
|
Naslov višegodišnjeg financijskog okvira |
Proračunska linija |
Vrsta
|
Doprinos |
|||
|
Broj
|
dif./nedif. 14 |
zemalja EFTA-e 15 |
zemalja kandidatkinja 16 |
trećih zemalja |
u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe |
|
|
14.02.01.70.06 [zajmovi u okviru MFP-a – EAG] |
dif. |
NE |
NE |
NE |
NE |
|
·Zatražene nove proračunske linije – nije primjenjivo
3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva
3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje
–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.
–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
|
6. |
Naslov 6. „Susjedstvo i svijet” |
|
Glavna uprava: ECFIN |
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
|||
|
• Odobrena sredstva za poslovanje |
||||||||
|
Proračunska linija 17 14.02.01.70.06 [zajmovi u okviru MFP-a – EAG] |
Obveze |
(1a) |
108,0 18 |
108,0 |
||||
|
Plaćanja |
(2a) |
108,0 |
108,0 |
|||||
|
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 19 |
||||||||
|
Proračunska linija 14.20.03.01 [bespovratna sredstva u okviru MFP-a] |
(3) |
0,15 |
0,15 |
|||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=1a+1b+3 |
108,0 |
|||||
|
Plaćanja |
=2a+2b + 3 |
108,0 |
||||||
|
|
Obveze |
(4) |
108,0 |
0,15 |
108,15 |
||
|
Plaćanja |
(5) |
108,15 |
108,15 |
||||
|
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe |
(6) |
||||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=4+6 |
108,0 |
0,15 |
108,15 |
||
|
Plaćanja |
=5+6 |
108,15 |
108,15 |
||||
Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak: (U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta))
|
Naslov višegodišnjeg financijskog
|
7. |
Naslov 7. „Europska javna uprava” |
|
Glavna uprava: ECFIN |
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
|||
|
Ljudski resursi |
0,283 |
0,141 |
– |
0,024 |
0,448 |
||||
|
Ostali administrativni rashodi |
– |
0,020 |
– |
– |
0,020 |
||||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Odobrena sredstva |
0,283 |
0,161 |
– |
0,024 |
0,468 |
|||
|
(ukupne obveze = ukupna plaćanja) |
0,283 |
0,161 |
– |
0,024 |
0,468 |
||||
U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
|||
|
UKUPNA odobrena sredstva
|
Obveze |
=4+6 |
108,283 |
0,161 |
– |
0,174 |
108,618 |
|
|
Plaćanja |
=5+6 |
0,283 |
0,161 |
– |
108,174 |
108,618 |
3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje
Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva
–X Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:
U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
Godina
|
UKUPNO |
|
NASLOV 7.
|
||||||
|
Ljudski resursi |
0,283 |
0,141 |
– |
0,024 |
0,448 |
|
|
Ostali administrativni rashodi |
– |
0,020 |
– |
– |
0,020 |
|
|
Međuzbroj za NASLOV 7.
|
0,283 |
0,161 |
– |
0,024 |
0,468 |
|
Izvan NASLOVA 7.
22
|
||||||
|
Ljudski resursi |
||||||
|
Ostali administrativni
|
||||||
|
Međuzbroj
|
|
UKUPNO |
0,283 |
0,161 |
– |
0,024 |
0,468 |
Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave.
3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa
–X Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:
Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena
|
Godina
|
Godina
|
Godina 2024. |
Godina 2025. |
UKUPNO |
|||||
|
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) |
|||||||||
|
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije) |
1,8 |
0,9 |
– |
0,15 |
2,85 |
||||
|
20 01 02 03 (delegacije) |
|||||||||
|
01 01 01 01 (neizravno istraživanje) |
|||||||||
|
01 01 01 11 (izravno istraživanje) |
|||||||||
|
Druge proračunske linije (navesti) |
|||||||||
|
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 23 |
|||||||||
|
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”) |
|||||||||
|
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) |
|||||||||
|
XX 01 xx yy zz 24 |
– u sjedištima |
||||||||
|
– u delegacijama |
|||||||||
|
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje) |
|||||||||
|
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje) |
|||||||||
|
Druge proračunske linije (navesti) |
|||||||||
|
UKUPNO |
1,8 |
0,9 |
– |
0,15 |
2,85 |
||||
XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.
Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.
Opis zadaća:
|
Dužnosnici i privremeno osoblje |
Direktor Uprave D: nadgleda i upravlja programom, održava vezu s Vijećem i Parlamentom u postupku donošenja Odluke i odobravanja Memoranduma o razumijevanju, pregovara s ukrajinskim tijelima o memorandumu o razumijevanju, analizira izvješća, predvodi misije i ocjenjuje napredak u ispunjavanju uvjeta. Načelnik odjela/zamjenik načelnika odjela Uprave D: pomaže direktoru pri upravljanju programom, održava vezu s Vijećem i Parlamentom u postupku donošenja Odluke i odobravanja Memoranduma o razumijevanju, pregovara s ukrajinskim tijelima o memorandumu o razumijevanju i sporazumu o zajmu (zajedno s Glavnom upravom za proračun (GU BUDG)), analizira izvješća i ocjenjuje napredak u ispunjavanju uvjeta. Ekonomisti, sektor makrofinancijske pomoći (Uprava D): pripremaju Odluku i memorandum o razumijevanju, održavaju vezu s ukrajinskim tijelima i međunarodnim financijskim institucijama, provode revizijske misije, pripremaju izvješća službi Komisije i postupke Komisije u vezi s upravljanjem pomoći, održavaju vezu s vanjskim stručnjacima za potrebe operativne procjene i ex post evaluacije. GU BUDG (odjeli E1, E3 pod nadzorom direktora): pripremaju sporazum o zajmu, o njemu pregovaraju s ukrajinskim tijelima i dostavljaju ga na odobrenje nadležnim službama Komisije te objema stranama na potpis. Prate provedbu nakon stupanja na snagu sporazuma o zajmu. Pripremaju odluke Komisije o transakcijama uzimanja zajmova, prate podnošenje zahtjeva za uplatu sredstava, odabiru banke, pripremaju i izvršavaju financijske transakcije te isplaćuju sredstva Ukrajini. Administrativno prate otplatu zajmova. Pripremaju odgovarajuća izvješća o tim aktivnostima. |
|
Vanjsko osoblje |
– |
3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom
U prijedlogu/inicijativi:
–X može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).
3.2.5.Doprinos trećih strana
U prijedlogu/inicijativi:
–X ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.
3.3.Procijenjeni učinak na prihode
–X Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.