EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.1.2022.

COM(2022) 18 final

2022/0009(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za droge

{SEC(2022) 45 final} - {SWD(2022) 8 final} - {SWD(2022) 9 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Kanabis je najčešće korištena droga. Uporaba heroina i drugih opioida i dalje je najčešće povezana sa štetnijim oblicima uporabe droga. Crack je sve dostupniji, a razne nedopuštene droge postaju dostupne i u manjim dozama ili jeftinijim pakiranjima, što se smatra prikladnijim za kućnu uporabu. Među visokorizičnim konzumentima droga, zatvorenicima i nekim skupinama povremenih konzumenata droga uočen je i porast uporabe benzodiazepinâ 5 , što može biti odraz visoke dostupnosti i niske cijene tih droga, ali i problema s mentalnim zdravljem povezanih s pandemijom. Među osobama koje uzimaju droge raširena je uporaba više različitih tvari 6 , što štetno utječe na javno zdravlje. Nadalje, veća dostupnost drugih droga, posebice kokaina i nekih sintetičkih droga, povezana je s povećanom razinom nasilja povezanog s drogom i drugih kaznenih djela 7 .

Prema najnovijim studijama 8 tržišta droga pokazala su se izuzetno otpornima na poremećaje uzrokovane pandemijom. Proizvodnja droge i nezakonita trgovina njome uglavnom nisu bile pogođene, a marginalizirano stanovništvo zbog pandemije je izloženo još većim rizicima. Tijekom prvotnih ograničenja kretanja povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 uočene su određene promjene ruta i metoda na veleprodajnoj razini te poremećaji i poneke lokalne nestašice. Ipak, prodavači i kupci droga brzo su se prilagodili novoj situaciji, posebno povećanjem uporabe usluga za šifriranu razmjenu poruka, društvenih medija, internetskih izvora te poštanskih usluga i usluga dostave na kućnu adresu. Smanjenje konzumacije droga uočeno tijekom prvotnih ograničenja kretanja nestalo je sa smanjenjem ograničenja kretanja. Zbog toga su se do sredine 2021. razine uporabe većine droga vratile na razine prije izbijanja bolesti COVID-19, a moguće je da su i porasle. Osim toga, nije zabilježen pad ponude. Naprotiv, u europskim lukama 2020. i 2021. bilo je višetonskih zapljena kokaina, a uzgoj kanabisa i proizvodnja sintetičkih droga u Europskoj uniji tijekom 2020. nastavili su se na razini prije pandemije, pri čemu je zabilježeno sve više slučajeva miješanja kanabisa sa sintetičkim kanabinoidima. Iako su službe za korisnike droga u cijeloj Europi, uključujući programe niskog praga, prostorije za konzumaciju droga te službe za liječenje u ustanovama i ambulantno liječenje ponovno počele s radom, i dalje su ograničene strogim postojećim mjerama za suzbijanje bolesti COVID-19 i rade smanjenim kapacitetom.

Zbog tog razvoja događaja potrebno je učinkovito djelovanje na razini Unije. Strategija EU-a u području droga za razdoblje 2021. – 2025. 9 i Akcijski plan EU-a u području droga za razdoblje 2021.–2025. 10 strateški su okvir za to. U strategiji se, među ostalim, Komisija poziva „da što prije podnese prijedlog za reviziju mandata te agencije [Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama 11 ] kako bi se osiguralo da ona ima snažniju ulogu u suočavanju s trenutačnim i budućim izazovima povezanima s fenomenom droge” 12 . Ovim se prijedlogom ispunjava ta obveza.

Komisija je 2018./2019. provela četvrtu evaluaciju Centra u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 1920/2006 13 . Zaključeno je da Centar općenito dobro funkcionira, ali da su u nekoliko područja moguća daljnja poboljšanja, posebice s obzirom na razvoj fenomena droga.

Taj zaključak dodatno je potkrijepljen tijekom redovitih kontakata s Centrom i njegovim dionicima, koji su naglasili sve veću nepovezanost složenosti i brzog razvoja fenomena droga sa zadaćama predviđenima mandatom Centra. Uredba (EZ) br. 1920/2006 ne odražava trenutačnu stvarnost fenomena droga i nije u skladu sa zadaćama koje Centar mora obavljati kako bi se riješili postojeći i budući problemi povezane s fenomenom droga.

Stoga se ovim prijedlogom predviđaju ciljana revizija i jačanje mandata Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama kako bi buduća Agencija mogla učinkovito reagirati na nove probleme, pružiti bolju potporu državama članicama i doprinijeti razvoju na međunarodnoj razini. Prijedlogom se posebno nastoji izričito obuhvatiti uporaba više različitih tvari, tj. ovisnosti o drugim tvarima kad se te tvari uzimaju zajedno s nedopuštenim drogama; ojačati sposobnosti praćenja i procjene prijetnji; oformiti laboratorij kako bi Agenciji bili dostupni svi forenzički i toksikološki podaci; ojačati položaj nacionalnih kontaktnih točaka kako bi mogle dostavljati relevantne podatke; utvrditi nadležnost Agencije za razvoj kampanja za prevenciju i informiranje javnosti na razini EU-a te izdavanje upozorenja ako su na tržištu dostupne posebno opasne tvari. Konačno, prijedlogom se pojašnjava uloga Agencije na međunarodnom planu 14 . Prijedlogom će se istodobno i institucionalni okvir Agencije prilagoditi zajedničkom pristupu Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije o decentraliziranim agencijama EU-a 15 .

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Uredba (EZ) br. 1920/2006 Agencije temeljila se na članku 152. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, tj. na pravnoj osnovi javnog zdravlja. Ta odredba odgovara članku 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

Članak 168. stavak 1. treći podstavak, UFEU-a glasi: „Unija nadopunjuje djelovanje država članica na smanjenju oštećenja zdravlja povezanog sa zloporabom droga, uključujući obavješćivanje i prevenciju.” Člankom 168. stavkom 5. UFUE-a predviđeno je da Europski parlament i Vijeće mogu donijeti „mjere povezane s nadzorom ozbiljne prekogranične ugroženosti zdravlja i ranim izvješćivanjem o toj ugroženosti”.

Rješavanjem pitanja opskrbe drogom i tržišta droga doprinosi se smanjenju dostupnosti droga u EU-u i smanjenju potražnje za drogama, a u konačnici i boljem javnom zdravlju. Zdravstvene i sigurnosne dimenzije fenomena droga neodvojivo su povezane i ne mogu se razmatrati zasebno. Stoga je sadržaj ovog zakonodavnog prijedloga obuhvaćen pravnom osnovom javnog zdravlja i ne prelazi ono što je moguće na temelju te pravne osnove.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Potrebno je djelovanje EU-a za reviziju mandata Agencije.

Fenomen droga pogađa sve Europljane, prekograničan je i obuhvaća više jurisdikcija, posebice kad su u pitanju tržišta droga i organizirani kriminal. Države članice suočavaju se s mnogim zajedničkim problemima, i u području zdravlja i u pogledu sigurnosti, koje je potrebno riješiti. Fenomen droga ne može se razmatrati samo na nacionalnoj ili regionalnoj/podnacionalnoj razini jer je nezakonita trgovina drogom prekogranično kazneno djelo. Organizirane kriminalne skupine koje se bave nezakonitom trgovinom drogom iskorištavaju razlike u regulatornim i pravnim pristupima među državama članicama. Problematičan zdravstveni ili sigurnosni obrazac otkriven u jednoj državi članici vrlo se često pojavljuje i u drugima. Prekogranični aspekti fenomena droga ne bi se mogli riješiti nacionalnim zakonodavstvom, pa čak ni najboljom nacionalnom praksom. Zbog tog prekograničnog karaktera postoji potreba za djelovanjem na razini EU-a.

Ovim će se zakonodavnim prijedlogom stvoriti znatna dodana vrijednost EU-a. Donošenje ciljane revizije mandata Agencije, čime bi joj se omogućilo rješavanje sadašnjih i budućih izazova, u interesu je EU-a, posebno s obzirom na nedavno pogoršanje situacije s drogama u EU-u koju karakterizira raširena dostupnost raznih droga sve veće čistoće ili snage, kojoj doprinosi zlouporaba inovacija i tehnološkog razvoja, što uzrokuje složenije obrasce uporabe i ima sve veći utjecaj na javno zdravlje i sigurnost. Revizija mandata Agencije dio je odgovora EU-a na te događaje.

Kako je vidljivo iz evaluacije, Agencija ima važnu dodanu vrijednost u odnosu na rješavanje fenomena droga isključivo na nacionalnoj razini. Mnogi su fenomeni prekogranične i sve više globalne prirode, stoga ih država članica ne može riješiti sama. Međutim, postojećim mandatom Agencije ograničeni su njezino djelovanje, pomoć koju može pružiti državama članicama i uloga koju može imati na međunarodnom planu. Zbog toga što, na primjer, postojeći mandat Agencije samo u ograničenoj mjeri obuhvaća uporabu više različitih tvari, gubi se preglednost fenomena droga na razini EU-a, pri čemu su podaci koji se prikupljaju fragmentirani ili možda uopće ne postoje. To je u suprotnosti sa zahtjevima politike EU-a prema drogama utemeljene na dokazima, koja se za dostavu činjeničnih i objektivnih podataka oslanja na nepristrano tijelo. Ciljanom revizijom predloženom u ovom zakonodavnom prijedlogu Agencija se jača u ključnim područjima kako bi mogla bolje rješavati ta zajednička pitanja.

Revizijom trenutačnog mandata doprinijelo bi se i smanjenju administrativnog opterećenja i pojednostavnjenju administrativnih postupaka u državama članicama. Tomu doprinose čimbenici kao što su predloženo pojednostavnjenje i centralizacija obveza izvješćivanja u državama članicama putem nacionalnih kontaktnih točaka, praćenje tržišta droga i održavanje sustava ranog upozoravanja i sustava upozoravanja na droge, organizacija osposobljavanja, razvoj najbolje prakse itd. To bi uzrokovalo smanjenje administrativnih troškova u državama članicama. Osim toga, Agencija bi mogla dostavljati bolje informacije, što bi koristilo i EU-u i državama članicama. Države članice same ne bi mogle u jednakoj mjeri prikupljati i analizirati podatke jer nemaju znanja ili resursa ili zato što je određeni problem prekogranične prirode. Potonji element argument je i za administrativno pojednostavnjenje jer nijedna država članica ne bi mogla sama riješiti ta pitanja, a suradnja s brojnim zemljama uzrokovala bi veliko administrativno opterećenje.

•Proporcionalnost

Prijedlog je proporcionalan jer je jedini način da se ostvare potrebne promjene mandata Agencije.

Djelovanjem na razini EU-a ne namjeravaju se zamijeniti nacionalno djelovanje ili tijela niti dovesti u pitanje njihova relevantnost. Fenomen droga može se riješiti samo suradnjom na svim razinama (europska, nacionalna i lokalna). Ovaj prijedlog neće prijeći ono što je razmjerno za rješavanje fenomena na razini EU-a.

Kad je riječ o mogućim novim pravilima i odgovornostima nacionalnih kontaktnih točaka, države članice odlučit će kako točno žele uspostaviti nacionalnu kontaktnu točku. Međutim, kako bi mogle pružiti sve što je potrebno na razini EU-a i pristupiti financiranju na razini EU-a, nacionalne kontaktne točke trebale bi ispunjavati niz minimalnih zahtjeva. Osim toga, budući da je pružanje osnovnih podataka država članica Agenciji putem nacionalnih kontaktnih točaka temelj za cjelokupni sustav praćenja droga, primjereno je utvrditi takve minimalne zahtjeve.

•Odabir instrumenta

Budući da je mandat Agencije utvrđen Uredbom (EZ) br. 1920/2006, i revizija njezina mandata mora biti u obliku uredbe.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

Savjetovanje s glavnim dionicima za ovaj prijedlog provedeno je u okviru evaluacije Agencije provedene 2018./2019. Taj se postupak sastojao od opsežnog savjetovanja s dionicima, uključujući javno savjetovanje u trajanju od 12 tjedana. Detalji tog savjetovanja s dionicima dostupni su u Prilogu III. povezanom radnom dokumentu službi Komisije 31 . Prilog sadržava i kratki sažetak rezultata javnog savjetovanja. Sažeto izvješće javnog savjetovanja objavljeno je kao Prilog 5. izvješću o evaluaciji 32 .

Osim toga, na sastancima i/ili u posebnim zahtjevima za informacije odgovarajuće su obrađena stajališta određenih dionika, kao što su države članice, nacionalne kontaktne točke ili druge agencije.

Od provedene studije savjetnika održano je više rasprava radi revizije mandata Agencije, uključujući rasprave u Upravnom odboru EMCDDA-a u prosincu 2018. i lipnju 2019., predstavljanje rezultata evaluacije Horizontalnoj skupini za droge u srpnju 2019., prezentaciju voditeljima nacionalnih kontaktnih točaka na njihovu sastanku u svibnju 2019.

Više službenih i neslužbenih sastanaka održano je 2019. i 2020. Među njima su neslužbeni sastanci s raznim članovima osoblja Agencije, voditeljem nacionalnih kontaktnih točaka, Forumom civilnog društva o drogama i predstavnicima država članica.

Službe Komisije organizirale su i službenije sastanke. Virtualni sastanak s temeljnom grupom Foruma civilnog društva o drogama održan je 1. srpnja 2020. O predloženoj reviziji mandata EMCDDA-a raspravljalo se i na plenarnoj sjednici Foruma civilnog društva o drogama 8. listopada 2020. Rasprava o aspektima koji se odnose na nacionalne kontaktne točke održana je na tehničkom sastanku mreže Reitox 7. listopada 2020. i na sastanku voditelja nacionalnih kontaktnih točaka 26. studenoga 2020. Za članove Upravnog odbora EMCDDA-a 26. listopada 2020. održana je virtualna neslužbena radionica, na kojoj se raspravljalo o opciji politike i glavnim idejama za najpoželjniju opciju.

Na tim sastancima naglašena je potreba za prilagodbom Uredbe o EMCDDA-u postojećim izazovima povezanima s drogama, kao što je uporaba više različitih tvari, te za osiguranjem odgovarajućeg financiranja Agencije. Sudionici su pozvali na proširenje kapaciteta Agencije za praćenje, prikupljanje podataka i procjenu, kao i njezine nadležnosti za pokretanje informativnih kampanja i komunikacija o rizicima, jačanje njezina odnosa s tijelima država članica, a posebno s nacionalnim kontaktnim točkama. Naglašene su i uloga EMCDDA-a u odnosu na međunarodnu politiku o drogama te potreba za odgovarajućim kapacitetima forenzičkih i toksikoloških laboratorija.

•Prikupljanje podataka i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

U skladu sa svojom politikom bolje regulative Komisija je provela procjenu učinka.

Razmotren je niz zakonodavnih i nezakonodavnih opcija politike. Neke opcije politike 36 odbačene su u ranoj fazi i nisu bile predmet temeljitije analize i procjene. Dvije su opcije politike detaljno procijenjene: obje imaju slične ciljeve, ali različite razine učinka u smislu troškova, koristi i administrativnog opterećenja.

–Opcija politike 4: Ciljana revizija – stvaranje veće vrijednosti u politici prema drogama

U toj opciji predviđen je tematski opseg djelovanja usredotočen na nedopuštene droge i usmjeren na produbljivanje baze dokaza o fenomenu droga, uz jačanje sposobnosti Agencije za praćenje i procjenu prijetnji kako bi se povećala njezina sposobnost djelovanja i reagiranja na nove izazove, uključujući međunarodne. Nacionalne kontaktne točke trebale bi biti ovlaštene da djeluju kao učinkovitiji posrednici koji prenose i provode ključne ulazne elemente Agencije na nacionalnoj razini. U okviru te opcije politike Agencija bi postala prilagodljiva u odgovoru na potrebe koje se javljaju u području politike prema drogama i nudila razne usluge prilagođene državama članicama. Tom bi se opcijom znatno smanjilo administrativno opterećenje i pojednostavnili postupci za države članice. Ujedno bi bila prikladnija kad je riječ o potrebnom jačanju financijskih i ljudskih resursa.

–Opcija politike 5: Opsežna revizija – fokusiranje na razne ovisnosti

Tematski opseg djelovanja u okviru te opcije proširen je s droga na ovisnost u širem smislu, a sustav praćenja Agencije preinačen je na temelju primjenjivih metodologija i pokazatelja koji obuhvaćaju različite ovisnosti. Tematski opseg proširen na ovisnosti utjecao bi na opće podatke koje bi nacionalne kontaktne točke trebale dostaviti Agenciji, kao i na ulogu Agencije kao središta za razmjenu znanja. Naposljetku, uključenost Agencije u međunarodnu suradnju uglavnom bi bila ograničena na trenutačne aktivnosti koje se odnose na droge jer druge ovisnosti nemaju jednaku razinu međunarodne i prekogranične izloženosti. Posljedica te opcije mogla bi biti preklapanja s postojećim politikama. Ta opcija izaziva i pitanja o mogućem zadiranju u nacionalne nadležnosti i mogla bi biti teško ostvariva iz perspektive supsidijarnosti. Podrazumijevala bi i znatno povećanje financijskih i ljudskih resursa potrebnih Agenciji za obavljanje zadaća.

Nakon detaljne procjene učinka navedenih opcija politike kao najpoželjnija utvrđena je opcija politike 4, koja podrazumijeva ciljanu reviziju mandata. Glavni su elementi te ciljane revizije sljedeći:

–Opseg djelovanja Agencije proširio bi se na suzbijanje uporabe više različitih tvari, tj. ovisnosti o drugim tvarima kad se te tvari uzimaju zajedno s nedopuštenim drogama. Revizijom bi stoga trebalo pojasniti što uključuje uporaba više vrsta droga i u kojim se uvjetima taj koncept može primijeniti. Zbog tog ograničenog proširenja mandata nacionalne kontaktne točke morale bi izvješćivati o relevantnim podacima.

–Mandat Agencije proširio bi se na izričita pitanja opskrbe drogom i tržišta droga jer je to sve važnija dimenzija fenomena droga, a Agencija EU-a za droge (EUDA) mora se moći u potpunosti baviti tom dimenzijom.

–Ojačali bi se kapaciteti Agencije za praćenje i procjenu prijetnji, a Agencija bi pružila dodatnu potporu državama članicama kako bi se povećali njezin učinak na fenomen droga i sposobnost da reagira na nove izazove.

–Uspostavio bi se virtualni laboratorij, tj. mreža laboratorija u kombinaciji s centrom stručnosti u Agenciji, kako bi Agenciji bilo dostupno više forenzičkih i toksikoloških informacija.

–Nacionalne kontaktne točke bile bi ovlaštene za dostavljanje relevantnih podataka Agenciji. Novom uredbom bili bi utvrđeni minimalni zahtjevi za njihovu uspostavu, koje Agencija zatim ovjerava. Mandat nacionalnih kontaktnih točaka mora odražavati reviziju mandata Agencije.

–Agencija bi dobila nadležnost za postupanje na temelju svoje analize, razvoj kampanja za prevenciju i informiranje javnosti na razini EU-a te za izdavanje upozorenja ako su na tržištu dostupne posebno opasne tvari.

–Ti bi se elementi dopunili pojačanom suradnjom s državama članicama, decentraliziranim agencijama i tijelima Unije, koja jest ključna, ali sama po sebi ne bi ispunila ciljeve ove inicijative.

–Kad je riječ o međunarodnoj dimenziji, zadaće Agencije razjasnile bi se kako bi se relevantne nadležnosti uključile u sam mandat.

•Temeljna prava

Revizija kao takva nema izravan učinak na temeljna prava. Podaci koje prikuplja Agencija i koji su njoj namijenjeni statistički su podaci, ali ne uključuju osobne podatke, stoga članak 8. Povelje o temeljnim pravima („Zaštita osobnih podataka”) nije doveden u pitanje. Prijedlog ne utječe ni na druga temeljna prava.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ovaj bi zakonodavni prijedlog utjecao na proračun i kadrovske potrebe Agencije kako su trenutačno predviđeni višegodišnjim financijskim okvirom (VFO), koji su nedostatni za zadaće koje bi Agencija trebala obavljati radi boljeg rješavanja fenomena droga, među ostalim kad je riječ o tržištima droga i opskrbi drogom. Procjenjuje se da će za preostalo razdoblje VFO-a biti potrebni dodatni proračun od približno 63 milijuna EUR i otprilike 40 dodatnih radnih mjesta kako bi Agencija imala potrebne resurse za provedbu svojeg revidiranog mandata. Za nove zadaće Agencije predložene u ovom zakonodavnom prijedlogu stoga bi bila potrebna dodatna financijska sredstva i osoblje u odnosu na resurse izdvojene u donesenom višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.–2027., u kojem je predviđeno godišnje povećanje doprinosa EU-a Agenciji od 2 %. Proračunski učinak dodatnih financijskih sredstava za Agenciju EU-a za droge nadoknadit će se kompenzacijskim smanjenjem planirane potrošnje u okviru naslova 4. 40 , a njime bi se trebale i stabilizirati potrebe Agencije za resursima u razdoblju 2021.–2027.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Praćenje i evaluacija mandata Agencije uglavnom bi se provodili u okviru primjenjivih mehanizama u skladu s ovom Uredbom. Člankom 52. predviđa se evaluacija kojom se procjenjuju, prije svega, učinak, djelotvornost i učinkovitost Agencije i njezinih radnih praksi, a osobito može biti usmjerena na moguću potrebu prilagodbe strukture, operacije, područja djelovanja i zadaća Agencije te na financijske posljedice takve prilagodbe. Nastavno na tu evaluaciju Komisija će prikupiti podatke od svojih predstavnika na sastancima Upravnog odbora Agencije i u okviru nadzora rada Agencije koji provodi zajedno s državama članicama.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Poglavlje I. (članci od 1. do 5.) obuhvaća ciljeve i opće zadaće Agencije. Nakon što je utvrđeno da Agencija Europske unije za droge (EUDA) zamjenjuje Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) (članak 1.) te su definirani pravni status i sjedište Agencije (članak 2.) i navedene neke definicije (članak 3.), u članku 4. definira se cilj Agencije, koji ostaje isti kao u Uredbi (EZ) br. 1920/2006. U članku 5. navode se opće zadaće Agencije podijeljene u tri glavna područja nadležnosti, koja su detaljnije opisana u poglavljima od II. do IV.

U Poglavlju II. (članci 6. i 7.) pojašnjavaju se zadaće Agencije koje se odnose na praćenje. U članku 6. definira se koje podatke Agencija treba prikupljati i koje bi radnje trebala poduzeti kako bi za analizu imala na raspolaganju najnovije informacije. Definiraju se i zadaće Agencije koje se odnose na širenje. U članku 7. utvrđuju se glavne zadaće Agencije koje se odnose na praćenje.

U Poglavlju III. (članci od 8. do 15.) definiraju se zadaće Agencije koje se odnose na rano upozoravanje i procjenu rizika. U člancima od 8. do 11. utvrđuju se pravila o razmjeni informacija o novim psihoaktivnim tvarima, sustavu ranog upozoravanja na njih i postupku procjene rizika za te tvari. Te odredbe nisu izmijenjene u usporedbi s člancima od 5.a do 5.d Uredbe (EZ) br. 1920/2006 (uvedene Uredbom (EU) 2017/2101). Rad Agencije u tom pogledu temelj je za moguće uključivanje nove psihoaktivne tvari u definiciju „droge” putem delegirane direktive u skladu s Okvirom odlukom Vijeća 2004/757/PUP. U članku 12. utvrđuje se mogućnost da Agencija izradi procjene prijetnji novih kretanja fenomena droga koja bi mogla negativno utjecati na javno zdravlje, sigurnost i zaštitu. Tim će se procjenama povećati pripravnost EU-a da reagira na nove prijetnje i poduprijeti druge zadaće Agencije. Članak 13. temelji se na informacijama iz Sustava ranog upozoravanja, procjenama prijetnji i drugim informacijama iz država članica o pojavi ozbiljnog izravnog ili neizravnog rizika povezanog s drogom. Njime se predviđa europski sustav upozoravanja na droge, koji olakšava brzu razmjenu informacija koje mogu zahtijevati brzo poduzimanje mjera za očuvanje javnog zdravlja, sigurnosti ili zaštite. Člankom 14. utvrđuju se nadležnosti Agencije u području prekursora za droge. Konačno, člankom 15. uspostavlja se mreža forenzičkih i toksikoloških laboratorija („virtualni laboratorij”).

U Poglavlju IV. (članci od 16. do 21.) definiraju se zadaće koje treba ispuniti u okviru razvoja kompetencija. Člankom 16. utvrđuju se nadležnosti Agencije koje se odnose na prevenciju. Agencija već radi u tom području, npr. razvija Europski prevencijski kurikulum ili registar za razmjenu iskustava u području prevencije. To bi trebalo unaprijediti tako što će se Agenciji omogućiti razvoj programâ i kampanja prevencije u cijelom EU-u, ali i pružanjem potpore državama članicama u pripremi nacionalnih kampanja. Člankom 17. predviđa se postupak akreditacije i certifikacije nacionalnih programa, posebno nacionalnih programa prevencije, liječenja, smanjenja štete i drugih povezanih programa. Zahvaljujući takvoj akreditaciji ili certifikaciji nacionalna ili stručna tijela bila bi sigurna da su njihovi programi u skladu s najnovijim znanstvenim stanjem i da su se pokazali korisnima. Člankom 18. Agencija se ovlašćuje za pružanje potpore državama članicama, npr. u evaluaciji i razvoju njihovih nacionalnih strategija, ali i u razmjeni inovativnih najboljih praksi ili drugih relevantnih informacija. Člankom 19. Agenciji se omogućuje da u okviru svojeg mandata provodi osposobljavanje kao osnovnu ili popratnu zadaću, pri čemu bi se osposobljavanje kao popratna zadaća moglo omogućiti uz zasebne naknade ako se tako odluči. U članku 20. utvrđuju se aktivnosti Agencije u području međunarodne suradnje i tehničke pomoći, koje bi ona trebala razraditi. Odredbom se pojašnjava i da je međunarodna suradnja dio osnovnih zadaća Agencije. Člankom 21. Agenciji se dodjeljuje mandat kako bi bila aktivnija u kontekstu ciklusa istraživačkih spoznaja EU-a. To bi trebalo obuhvaćati i sudjelovanje Agencije u europskom inovacijskom centru za unutarnju sigurnost 41 .

U Poglavlju V. (članci od 22. do 34.) utvrđuju se pravila o organizaciji Agencije. Pravila se temelje na Uredbi (EZ) br. 1920/2006. Promjene pravila u tom Poglavlju posljedica su uvođenja zajedničkog pristupa. Posebnosti Agencije, kao što je Znanstveni odbor ili mreža nacionalnih kontaktnih točaka, zadržane su, ali su prema potrebi prilagođene.

Člankom 22. definira se ustroj Agencije. U člancima od 23. do 27. utvrđuju se sastav, funkcije i metode rada Upravnog odbora. Te su odredbe sastavljene na temelju članka 9. Uredbe (EZ) br. 1920/2006, poslovnika Upravnog odbora Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) i zajedničkog pristupa. Člankom 28. utvrđuju se pravila za Izvršni odbor, koji podupire Upravni odbor i priprema njegove sastanke. Ta se odredba temelji na članku 10. Uredbe (EZ) br. 1920/2006, poslovniku Upravnog odbora EMCDDA-a i zajedničkom pristupu. Člankom 29. utvrđuju se odgovornosti izvršnog direktora, a temelji se na članku 11. Uredbe (EZ) br. 1920/2006 i zajedničkom pristupu. Člankom 30. utvrđuju se pravila za Znanstveni odbor te je u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 1920/2006. Konačno, u člancima od 31. do 34. utvrđuju se pravila za mrežu nacionalnih kontaktnih točaka Reitox i za same nacionalne kontaktne točke. Nacionalne kontaktne točke potrebno je ojačati u skladu s revizijom mandata Agencije, stoga su pravila o nacionalnim kontaktnim točkama proširena kako bi se detaljnije utvrdile njihove uloge i odgovornosti. Nacionalne kontaktne točke trebaju biti ovlaštene da djeluju kao središnje tijelo u državama članicama za sve podatke o drogama, a odgovarajuću ulogu trebale bi imati i na nacionalnoj razini. Kako bi mogle na odgovarajući način ispuniti svoju ulogu, njihov ustroj trebao bi biti u skladu s određenim minimalnim zahtjevima, a usklađenost s njima trebala bi potvrditi Agencija. Osim tih minimalnih zahtjeva, države članice moraju odlučiti kako uspostaviti nacionalne kontaktne točke u okviru svojeg nacionalnog pravnog sustava.

Poglavlje VI. (članci od 35. do 41.) obuhvaća financijske odredbe. Člankom 35. utvrđuju se pravila o jedinstvenom programskom dokumentu Agencije, koji uključuje trogodišnje planiranje i program rada za sljedeću godinu. Ta je odredba prilagođena najnovijim financijskim propisima 42 . Izmjene u financijskim odredbama u usporedbi s Uredbom (EZ) br. 1920/2006 posljedica su primjene zajedničkog pristupa i financijskih pravila za decentralizirane agencije EU-a koja se trenutačno primjenjuju. Izmjene u području proračunskih postupaka te financijskog izvješćivanja i razrješnica manje su. Jedina nova odredba u ovom poglavlju jest članak 37., kojim bi se Agenciji omogućilo da naplaćuje naknade za određene zadaće koje nisu dio njezinih osnovnih zadaća. Agencija će u kasnijoj fazi, nakon što se ova Uredba počne primjenjivati, sama odlučiti hoće li iskoristiti tu mogućnost.

Poglavlje VII. (članci od 42. do 44.) obuhvaća pravila o osoblju. Izmjene u usporedbi s Uredbom (EZ) br. 1920/2006 posljedica su primjene zajedničkog pristupa i izmjena Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika (članci od 42. i 44.) 43 . Članak 43. sadržava pravila o osoblju koja se primjenjuju na izvršnog direktora.

2022/0009 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Agenciji Europske unije za droge

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 168. stavak 5.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom 44 ,

nakon savjetovanja s Odborom regija 45 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 302/93 46 . Taj akt o osnivanju preinačen je 2006. Uredbom (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 47 .

(2)Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan je radi pružanja činjeničnih, objektivnih, pouzdanih i usporedivih informacija o drogama, ovisnosti o drogama i njihovim posljedicama na razini Unije kako bi Unija i države članice imale dokaze za utemeljeno oblikovanje politika i usmjeravanje inicijativa za suzbijanje droga te kako bi im se dala dodana vrijednost kad u svojim područjima nadležnosti poduzimaju mjere ili odlučuju o djelovanju za suočavanje s fenomenom droga. Osnivanjem Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama vidno je poboljšana dostupnost informacija o drogama i ovisnosti o drogama u cijeloj Europi.

(3)Iako je njezin opći cilj i dalje valjan i trebalo bi ga zadržati, Uredba (EZ) br. 1920/2006 u postojećem obliku više nije prikladna za rješavanje sadašnjih i budućih problema povezanih s drogama. Stoga bi trebalo revidirati mandat Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, uključujući njegovu zamjenu i preimenovanje u „Agenciju Europske unije za droge” („Agencija”). Budući da su potrebne znatne izmjene Uredbe (EZ) br. 1920/2006 kako bi se uskladio zajednički pristup za decentralizirane agencije Unije 48 i kako bi se uzeo u obzir razvoj fenomena droga, tu uredbu radi jasnoće treba zamijeniti novom uredbom.

(4)Uredba (EZ) br. 1920/2006 bila je usmjerena prvenstveno na zdravstvena pitanja. Međutim, za razumijevanje utjecaja fenomena droga na javno zdravlje, smanjenje dostupnosti droga u Uniji i ograničavanje potražnje za drogama nužno je i riješiti pitanja tržišta droga i opskrbe drogom. Zdravstvena pitanja i pitanja opskrbe neodvojivo su povezana. Agencija bi stoga fenomenu droga trebala pristupiti holistički.

(5)Rad Agencije trebao bi se obavljati uzimajući u obzir ovlasti Unije i njezinih država članica u području droga. Taj bi rad trebao obuhvaćati različite aspekte fenomena droga i primijenjena rješenja. Agencija bi se pritom trebala rukovoditi relevantnim strategijama i akcijskim planovima koje je donijela Unija, posebice primjenjivom Strategijom i akcijskim planom EU-a u području droga.

(6)U obavljanju svojih aktivnosti Agencija bi trebala surađivati s drugim agencijama i tijelima Unije, posebno s Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Agencijom Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), Europskom agencijom za lijekove (EMA), Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) i Europskom izvršnom agencijom za obrazovanje i kulturu (EACEA) te bi trebala uzeti u obzir njihove aktivnosti kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla. Suradnja bi se trebala odvijati i na međunarodnoj razini s relevantnim vlastima i tijelima u trećim zemljama te na razini Ujedinjenih naroda.

(7)Uporaba više različitih tvari, odnosno istodobna uporaba jedne ili više dopuštenih ili nedopuštenih psihoaktivnih tvari ili vrsta tvari zajedno s drogama, sve je češća. Agencija bi se stoga trebala posvetiti pitanju ovisnosti o drugim tvarima kad se te tvari uzimaju zajedno s drogama tako da razvije sustave praćenja u kojima bi se umjesto praćenja samo jedne tvari, na primjer heroina, uzela u obzir i važna uloga istodobne ili uzastopne uporabe drugih tvari, kao što su nekontrolirani opioidi ili zlouporabljeni lijekovi.

(8)Agencija bi svoje aktivnosti trebala razvijati oko tri glavna područja nadležnosti, a to su praćenje u svrhu boljeg usmjeravanja politika, rano upozoravanje i procjena rizika u svrhu usmjeravanja djelovanja, te razvoj kompetencija za odlučniji odgovor Unije na fenomen droga.

(9)Prikupljanje, analiza i širenje podataka trebale bi ostati glavne zadaće Agencije. Standardni podaci prikupljaju se preko nacionalnih kontaktnih točaka, koje bi trebale ostati jedan od glavnih pružatelja podataka Agenciji. Osim toga, izvori podataka koji su bliži stvarnom vremenu sve su dostupniji zahvaljujući inovativnim metodama prikupljanja podataka. Stoga bi Agencija trebala imati pristup svim dostupnim podacima kako bi dobila cjelovitu sliku o fenomenu droga u Uniji i vanjskim čimbenicima koji na njega utječu.

(10)Zahtjevi Agencije za podatke trebali bi se odražavati u nacionalnim kontaktnim točkama. One bi u državama članicama trebale biti ovlaštene za primanje svih relevantnih podataka od raznih nacionalnih tijela. Prikupljanje podataka u državama članicama trebalo bi se što više pojednostavniti kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje i udvostručavanje posla.

(11)Kako bi se olakšali i strukturirali prikupljanje podataka i razmjena kvalitativnih i kvantitativnih informacija te poduprla uspostava integriranog i interoperabilnog sustava praćenja koji omogućuje praćenje u stvarnom vremenu, Agencija bi trebala imati odgovarajuće digitalno rješenje. To bi trebalo omogućiti automatizaciju upravljanja podacima i informacijama i njihovu razmjenu. Takvim bi se rješenjem tržišta droga utemeljena na tehnologiji, uključujući darknet, trebala lakše pratiti u stvarnom vremenu.

(12)Da bi Agencija mogla bolje iskorištavati informacije koje su joj na raspolaganju, na primjer za proaktivnije mjere kao što su procjene prijetnji, strateška obavještajna izvješća i upozorenja, te kako bi se poboljšala pripravnost Unije za buduće događaje, trebalo bi ojačati njezine kapacitete za praćenje i analizu.

(13)Kako bi se poboljšala pripravnost Unije, potrebno je imati i cjelovitu sliku o mogućim budućim kretanjima u području droga. Da bi pripremila sebe i oblikovatelje politika za ta buduća kretanja, Agencija bi trebala provoditi redovite postupke predviđanja uzimajući u obzir glavna kretanja, odnosno dugoročne pokretačke sile koje su trenutačno vidljive i koje će najvjerojatnije znatno utjecati na buduće stanje, radi prepoznavanja novih izazova i mogućnosti za odgovor na probleme povezane s drogom.

(14)Fenomen droga sve se više oslanja na tehnologiju, što se pokazalo i u pandemiji bolesti COVID-19, kad je zabilježena šira primjena novih tehnologija za olakšavanje distribucije droge. Procjenjuje se da se otprilike dvije trećine ponuda na tržištima darkneta odnosi na drogu. Drogom se trguje na raznim platformama, uključujući društvene mreže i mobilne aplikacije. Te nove metode odražavaju se i u odgovorima na fenomen droga, koji sve češće uključuju upotrebu mobilnih aplikacija i intervencija e-zdravlja. Agencija bi s drugim relevantnim agencijama Unije i izbjegavajući udvostručavanje posla trebala pratiti taj razvoj stanja u okviru svojeg holističkog pristupa fenomenu droga.

(15)Problem novih psihoaktivnih tvari koje predstavljaju javnozdravstvene i društvene rizike u cijeloj Uniji trebalo bi se nastojati riješiti na razini Unije. Stoga je potrebno pratiti te tvari i, kako bi se omogućio brz odgovor, održavati sustav ranog upozoravanja EU-a. Sustav razmjene informacija i ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima, uključujući početno izvješće i procjenu rizika novih psihoaktivnih tvari, nedavno je izmijenjen i ne bi ga trebalo mijenjati.

(16)Na temelju pojačanog praćenja koje će provoditi Agencija i iskustva stečenog u procjeni rizika novih psihoaktivnih tvari Agencija bi trebala razviti opće kapacitete za procjenu prijetnji. Hitno je potreban proaktivniji kapacitet za brzo utvrđivanje novih prijetnji i osmišljavanje protumjera jer dinamična priroda današnjeg fenomena droga znači da se povezani problemi mogu brzo širiti preko granica.

(17)Budući da bi opasne tvari mogle naštetiti javnom zdravlju, Agencija bi trebala moći izdavati upozorenja. Radi podupiranja te funkcije Agencija bi trebala razviti europski sustav upozoravanja na droge, kojem će moći pristupati nacionalna tijela. Takav bi sustav trebao olakšati brzu razmjenu informacija koje bi mogle zahtijevati brzo poduzimanje mjera za očuvanje javnog zdravlja, sigurnosti i zaštite. Agencija bi trebala moći izdavati upozorenja za nacionalna tijela, ali i potencijalne korisnike tih tvari.

(18)Prekursori za droge su tvari potrebne za proizvodnju droga kao što su amfetamini, kokain i heroin. Budući da se nezakonita proizvodnja droga u Uniji povećava, trebalo bi učinkovitije sprečavati nezakonitu trgovinu prekursorima i njihovo preusmjeravanje iz zakonitih kanala u nezakonitu proizvodnju droga. Kako bi se poduprlo to djelovanje, Agencija bi trebala sudjelovati u praćenju preusmjeravanja prekursora za droge i nezakonite trgovine tim prekursorima te pomoći Komisiji u provedbi zakonodavstva Unije o prekursorima za droge.

(19)Budući da raste potreba za forenzičkim i toksikološkim podacima te stručnim znanjem, a koordinacija među laboratorijima u državama članicama nije dostatna, potrebno je uspostaviti „virtualni” laboratorij, tj. mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija kompetentnih u području droga i štetnih posljedica povezanih s drogama. Taj „virtualni” laboratorij trebao bi Agenciji omogućiti pristup relevantnim informacijama, povećati njezine kapacitete u tom području i poduprijeti razmjenu znanja među relevantnim laboratorijima u državama članicama bez visokih troškova otvaranja i vođenja vlastitog laboratorija.

(20)Mreža forenzičkih i toksikoloških laboratorija trebala bi biti reprezentativna za države članice tako što bi im se omogućilo da u mrežu imenuju dva laboratorija, čime bi se osiguralo stručno toksikološko i forenzičko znanje. Radi što bolje pokrivenosti sudjelovanje u mreži trebalo bi omogućiti i stručnjacima iz drugih laboratorija relevantnih za rad Agencije, uključujući stručnjake iz Europske mreže carinskih laboratorija. Zahvaljujući toj suradnji svi uključeni laboratoriji mogli bi učiti jedni od drugih u raznim domenama struke.

(21)Kako bi unaprijedila znanje u tom području i poduprla države članice, Agencija bi trebala definirati i financirati relevantne projekte, kao što su razvoj referentnih standarda za nove droge, izrada toksikoloških ili farmakoloških studija te analiza svojstava droga. Takvim bi se pristupom doprinijelo razmjeni informacija među relevantnim laboratorijima te bi se smanjili troškovi pojedinačnih laboratorija.

(22)Budući da Agencija ima pristup podacima i znanstveno iskustvo potrebno za razvoj i promicanje strategija prevencije utemeljenih na dokazima, trebala bi biti uključena u rad na prevenciji, posebno u razmjenu najboljih praksi i provedivih rezultata istraživanja u području prevencije zlouporabe droga, kaznenih djela povezanih s drogama i štetnih posljedica povezanih s drogama, uključujući izradu standarda kvalitete za sprečavanje zlouporabe droga (europski standardi kvalitete za prevenciju zlouporabe droga) ili plana i programa kojim se donositeljima odluka i oblikovateljima politika pruža znanje o najdjelotvornijim intervencijama i pristupima za prevenciju koji se temelje na dokazima (Europski prevencijski kurikulum).

(23)S obzirom na perspektivu Unije Agencija bi trebala moći ocjenjivati nacionalne mjere i osposobljavanje, primjerice za prevenciju, liječenje, smanjenje štete i druge povezane mjere, s obzirom na njihovu usklađenost s aktualnim znanstvenim spoznajama i njihovu dokazanu korisnost. Državama članicama ili relevantnim stručnim tijelima trebalo bi omogućiti da upotrebljavaju akreditiranje ili certificiranje kao oznaku kvalitete za svoj rad.

(24)Budući da ima jedinstven položaj na razini Unije koji joj omogućuje uspoređivanje podataka i najboljih praksi, Agencija bi trebala podržati strukturiraniju evaluaciju i izradu nacionalnih strategija za borbu protiv droga u državama članicama, posebno kad je riječ o oblikovanju politike. Osim toga, trebalo bi ojačati ulogu Agencije u pružanju osposobljavanja i potpore državama članicama u provedbi standarda kvalitete i dobre prakse s obzirom na stručnost koju je razvila u tim područjima.

(25)Odgovornosti Agencije u području međunarodne suradnje trebalo bi jasnije definirati kako bi joj se omogućilo da se u potpunosti uključi u takve aktivnosti i odgovara na zahtjeve trećih zemalja i tijela. Agencija bi trebala moći doprinijeti razvoju i provedbi vanjske dimenzije politike Unije prema drogama i vodeće uloge Unije na multilateralnoj razini kao jamstva za učinkovitu i dosljednu provedbu politika Unije prema drogama na unutarnjoj i međunarodnoj razini. Kako bi za tu zadaću mogla izdvojiti odgovarajuća sredstva, rad na međunarodnoj suradnji trebao bi biti dio osnovnih zadaća Agencije. Trebao bi se temeljiti na okviru za međunarodnu suradnju Agencije, koji bi trebao biti u skladu s prioritetima Unije u pogledu međunarodne suradnje te bi ga trebalo redovito revidirati kako bi na odgovarajući način odražavao međunarodna kretanja.

(26)Kako bi se ostvario puni potencijal financijskih sredstava Unije za istraživanja u području sigurnosti i odgovorilo na potrebe politike prema drogama, Agencija bi trebala pomagati Komisiji pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja te izradi i provedbi okvirnih programa Unije za istraživanja i inovacije koji su relevantni za ciljeve Agencije. Dok pomaže Komisiji pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja, izradi i provedbi okvirnog programa Unije, Agencija ne bi trebala primati sredstva iz tog programa kako bi se izbjegao mogući sukob interesa. Konačno, Agencija bi trebala sudjelovati u inicijativama na razini Unije koje se bave istraživanjem i inovacijama kako bi se osigurali razvoj i dostupnost tehnologija potrebnih za njezine aktivnosti.

(27)Izvršni odbor trebao bi pomagati Upravnom odboru u izradi njegovih odluka. Na čelu Agencije trebao bi biti izvršni direktor. Znanstveni odbor trebao bi i dalje pomagati Upravnom odboru i izvršnom direktoru u rješavanju relevantnih znanstvenih pitanja.

(28)Nacionalne kontaktne točke trebale bi biti jedan od glavnih pružatelja podataka Agenciji. Potrebno je utvrditi minimalne zahtjeve za njihovo osnivanje, koje provode države članice, i certificiranje, koje provodi Agencija. Kako bi se zajamčilo odgovarajuće funkcioniranje nacionalnih kontaktnih točaka, trebalo bi ih osnovati na trajnoj osnovi te im osigurati namjenski proračun i određeni stupanj neovisnosti u obavljanju njihovih funkcija.

(29)Agencija bi trebala imati odgovarajuće resurse za obavljanje svojih zadaća i zasebni proračun. Trebala bi se financirati uglavnom iz doprinosa iz općeg proračuna Unije. Trebao bi se primjenjivati proračunski postupak Unije u pogledu doprinosa Unije i svih drugih subvencija koje se isplaćuju iz općeg proračuna Unije. Reviziju računa trebao bi provoditi Revizorski sud Europske unije.

(30)Naknadama se poboljšava financiranje Agencije i mogu se razmotriti za posebna pitanja koja se mogu jasno odvojiti od osnovnih zadaća Agencije. Sve naknade koje Agencija naplaćuje trebale bi pokrivati njezine troškove za pružanje pojedinih usluga.

(31)Izvršni direktor trebao bi podnijeti godišnje izvješće Agencije Europskom parlamentu i Vijeću. Nadalje, Europski parlament i Vijeće trebali bi imati mogućnost pozvati izvršnog direktora da ih izvijesti o obavljanju svojih dužnosti.

(32)Na Agenciju bi se trebala primjenjivati Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 49 . Agencija bi trebala biti što transparentnija u pogledu svojih aktivnosti, ne ugrožavajući time ostvarenje ciljeva svojih operacija.

(33)Na Agenciju bi se trebali primjenjivati Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 50 i Međuinstitucijski sporazum od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama Europskoga ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) 51 , kojem je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama već pristupio.

(34)Kako bi se nadzirao i osigurao uspješan rad Agencije te kako bi u skladu sa svojim mandatom mogla provoditi potrebne aktivnosti u pogledu kretanja na tržištu droga i u području politike, trebalo bi redovito provoditi vanjsku evaluaciju rada Agencije i prema potrebi u skladu s tim prilagoditi njezin mandat.

(35)Agencija bi u provedbi svojeg programa rada trebala blisko surađivati s relevantnim međunarodnim organizacijama, drugim vladinim i nevladinim tijelima te relevantnim tehničkim tijelima unutar i izvan Unije, posebice kako bi se izbjeglo udvostručavanje posla i osigurao pristup svim podacima i alatima potrebnima za obavljanje njezina mandata.

(36)Agencija zamjenjuje i nasljeđuje Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan Uredbom (EZ) br. 1920/2006. Ona bi stoga trebala biti pravni sljednik svih njegovih ugovora, uključujući ugovore o zapošljavanju, te obveza i stečene imovine. Međunarodni sporazumi koje je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama sklopio prije datuma primjene ove Uredbe trebali bi ostati na snazi.

(37)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno osnivanje agencije za suzbijanje fenomena droga, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

CILJEVI I OPĆE ZADAĆE AGENCIJE

Članak 1.

Osnivanje agencije

1.Ovom se Uredbom osniva Agencija Europske unije za droge („Agencija”).

2.Agencija zamjenjuje i nasljeđuje Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan Uredbom (EZ) br. 1920/2006.

Članak 2.

Pravni status i sjedište

1.Agencija je tijelo Unije koje ima pravnu osobnost.

2.Agencija u svim državama članicama ima najširu pravnu osobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju nacionalnog prava. Konkretno, ona može stjecati pokretnine i nekretnine ili njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku.

3.Sjedište Agencije nalazi se u Lisabonu, u Portugalu.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(1)„droge” znači droge kako su definirane u članku 1. točki 1. Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP 52 ;

(2)„nove psihoaktivne tvari” znači tvari kako su definirane u članku 1. točki 4. Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP;

(3)„uporaba više različitih tvari” znači istodobna uporaba jedne ili više psihoaktivnih tvari ili vrsta tvari, dopuštenih ili nedopuštenih, kad se te tvari uzimaju zajedno s drogama;

(4)„prekursori za droge” znači tvari koje se kontroliraju i prate u skladu s Uredbom (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 53 i s Uredbom Vijeća (EZ) br. 111/2005 54 ;

(5) „zemlje sudionice” znači države članice i treće zemlje koje su sklopile sporazum s Unijom u skladu s člankom 54.;

(6)„međunarodna organizacija” znači organizacija i njezina podređena tijela uređena međunarodnim javnim pravom ili bilo koje drugo tijelo koje su sporazumom ili na temelju sporazuma osnovale dvije zemlje ili više njih;

(7)„konvencije Ujedinjenih naroda o drogama” znači Jedinstvena konvencija Ujedinjenih naroda o opojnim drogama iz 1961. kako je izmijenjena Protokolom iz 1972. 55 , Konvencija Ujedinjenih naroda o psihotropnim tvarima iz 1971. 56 i Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima iz 1988. 57 ;

(8)„sustav Ujedinjenih naroda” znači sustav kontrolnih mehanizama uspostavljen konvencijama Ujedinjenih naroda o drogama.

Članak 4.

Opća zadaća Agencije

Agencija Uniji i njezinim državama članicama osigurava činjenične, objektivne, pouzdane i usporedive informacije, rano upozoravanje i procjenu rizika na razini Unije u vezi s drogama, ovisnošću o drogama, tržištima droga i njihovim posljedicama te preporučuje prikladne i konkretne radnje utemeljene na dokazima o tome kako pravodobno odgovoriti na povezane izazove.

Članak 5.

Posebne zadaće

1.Za provedbu opće zadaće iz članka 4. Agencija obavlja sljedeće zadaće:

(a)zadaće praćenja, koje uključuju:

(1)prikupljanje informacija i podataka u skladu s člankom 6. stavkom 1.;

(2)širenje informacija i podataka u skladu s člankom 6. stavkom 5.; i

(3)praćenje fenomena droga, što obuhvaća dimenziju javnog zdravlja, sigurnosti i zaštite, u skladu s člankom 7.;

(b)zadaće pripravnosti, koje uključuju:

(1)razmjenu informacija i sustav ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima, uključujući izradu početnog izvješća i procjenu rizika u skladu s člancima od 8. do 11.;

(2)procjenu prijetnji i pripravnost na prijetnje u skladu s člankom 12.;

(3)uspostavu i rad europskog sustava upozoravanja na droge u skladu s člankom 13.;

(4)praćenje kretanja povezanih s nezakonitom trgovinom i zlouporabom prekursora za droge te doprinos provedbi zakonodavstva o prekursorima za droge u skladu s člankom 14.;

(5) uspostavu i rad mreže forenzičkih i toksikoloških laboratorija u skladu s člankom 15.;

(c)zadaće razvoja kompetencija, koje uključuju:

(1)izradu, širenje i promicanje programâ i kampanja za prevenciju na razini Unije u skladu s člankom 16.;

(2)akreditaciju i certifikaciju nacionalnih mjera u skladu s člankom 17.;

(3)potporu državama članicama u skladu s člankom 18.;

(4)osposobljavanje u skladu s člankom 19.;

(5)međunarodnu suradnju i tehničku pomoć u skladu s člankom 20.;

(6)istraživačke i inovacijske aktivnosti u skladu s člankom 21.

2.Agencija uspostavlja i koordinira mrežu iz članka 31. uz savjetovanje i u suradnji s nadležnim tijelima i organizacijama u zemljama sudionicama.

3.U obavljanju i provedbi zadaća iz stavka 1. Agencija djeluje objektivno, nepristrano i strogo znanstveno.

4.Agencija poboljšava koordinaciju između nacionalnog djelovanja i djelovanja Unije u svojim područjima djelovanja te olakšava razmjenu informacija između donositeljâ odluka, istraživačâ, stručnjakâ i subjekata u vladinim i nevladinim organizacijama koji se bave pitanjima povezanima s drogom.

5.U provedbi tih strategija Agencija prema potrebi podupire Komisiju, države članice i druge relevantne dionike utvrđene u primjenjivim strategijama Unije u području droga.

6.U obavljanju i provedbi zadaća iz stavka 1. Agencija prema potrebi može organizirati sastanke stručnjaka, osnivati ad hoc radne skupine i financirati projekte.

7.U obavljanju i provedbi zadaća iz stavka 1. Agencija aktivno surađuje s drugim decentraliziranim agencijama i tijelima Unije, posebice s Europolom, Eurojustom, Europskom agencijom za lijekove, Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti, organizacijama civilnog društva i drugim relevantnim dionicima, kako bi se postigla maksimalna učinkovitost praćenja, procjene i odgovora na fenomen droga.

8.Agencija može na vlastitu inicijativu sudjelovati u komunikacijskim aktivnostima u okviru svojeg mandata. Dodjelom sredstava za komunikacijske aktivnosti ne smije se ugroziti učinkovito izvršavanje zadaća iz stavka 1. Komunikacijske aktivnosti provode se u skladu s relevantnim komunikacijskim planovima i planovima za širenje informacija koje donosi Upravni odbor.

POGLAVLJE II.

PRAĆENJE

Članak 6.

Prikupljanje i širenje informacija i podataka

1.Agencija čini sljedeće:

(a)prikuplja sve relevantne informacije i podatke, uključujući informacije i podatke koje dostavljaju nacionalne kontaktne točke, koji proizlaze iz istraživanja, koji su dostupni iz otvorenih izvora i podatke koji potječu iz Unije, nevladinih izvora i nadležnih međunarodnih organizacija;

(b)prikuplja informacije i podatke potrebne za praćenje uporabe više različitih tvari kako je navedeno u članku 7. stavku 1. točki (c);

(c)od nacionalnih kontaktnih točaka i nacionalnih jedinica Europola prikuplja dostupne informacije i podatke o novim psihoaktivnim tvarima te ih bez nepotrebne odgode priopćava nacionalnim kontaktnim točkama, nacionalnim jedinicama Europola i Komisiji;

(d)prikuplja i analizira informacije i podatke o prekursorima za droge, njihovoj zlouporabi i nezakonitoj trgovini tim prekursorima;

(e)provodi i naručuje istraživanja i praćenja, ankete, studije izvedivosti i pilot-projekte potrebne za izvršavanje njezinih zadaća;

(f)osigurava poboljšanu usporedivost, objektivnost i pouzdanost podataka na razini Unije tako što uspostavlja pokazatelje i zajedničke neobvezujuće standarde, čije ispunjavanje Agencija može preporučiti, radi veće ujednačenosti metoda mjerenja koje koriste države članice i Unija; Agencija posebno razvija alate i instrumente kojima državama članicama pomaže u praćenju i ocjenjivanju njihovih nacionalnih politika, a Komisiji u praćenju i ocjenjivanju politika Unije.

2.Agencija prikuplja relevantne nacionalne podatke preko nacionalnih kontaktnih točaka. Blisko surađuje i s drugim nacionalnim, europskim i međunarodnim organizacijama i tijelima koja već raspolažu informacijama te vrste.

3.Agencija u okviru svojeg mandata razvija metode i pristupe prikupljanju podataka, među ostalim u okviru projekata s vanjskim partnerima.

4.Agencija može razviti potrebna digitalna rješenja za upravljanje informacijama i podacima te njihovu automatsku razmjenu.

Ako se razviju, ta digitalna rješenja moraju:

(a)omogućivati automatizirano prikupljanje podataka, uključujući informacije iz otvorenih izvora, uz mogućnost ručnog unosa podataka;

(b)primjenjivati umjetnu inteligenciju za validaciju podataka, analizu i automatizirano izvješćivanje;

(c)omogućivati računalnu obradu i razmjenu informacija, podataka i dokumenata.

5.Agencija širi informacije i podatke tako što:

(a)informacije koje izrađuje stavlja na raspolaganje Uniji, državama članicama i drugim zainteresiranim stranama, uključujući informacije o novostima i kretanjima koja se mijenjaju;

(b)opsežno širi svoje analize, zaključke i izvješća;

(c)opsežno širi pouzdane podatke, osim osjetljivih podataka koji nisu povjerljivi i povjerljivih podataka, objavljivanjem redovitog izvješća o stanju fenomena droga na temelju podataka koje prikuplja, uključujući podatke o novim kretanjima;

(d)uspostavlja i stavlja na raspolaganje otvorene znanstvene dokumentacijske resurse i pomaže u promicanju aktivnosti informiranja;

(e)pruža informacije o standardima kvalitete, inovativnim najboljim praksama i provedivim rezultatima istraživanja u državama članicama te olakšava razmjenu i provedbu tih standarda i praksi.

6.Agencija ne smije prikupljati podatke koji omogućuju identifikaciju pojedinaca ili malih skupina pojedinaca. Agencija se mora suzdržati od prijenosa informacija koje se odnose na konkretne pojedince.

Članak 7.

Praćenje fenomena droga

1.Agencija prati:

(a)fenomen droga u Uniji na holistički način, na temelju epidemioloških i drugih pokazatelja, koji obuhvaćaju aspekte zdravlja, sigurnosti i zaštite, uključujući provedbu primjenjivih strategija Unije u području droga;

(b)nova kretanja u pogledu fenomena droga u Uniji i na međunarodnoj razini u mjeri u kojoj oni utječu na Uniju; to obuhvaća praćenje korištenja novih tehnologija za usluge povezane s drogama ili nezakonitu trgovinu drogom te, prema potrebi, poveznice s drugim područjima kriminala;

(c)uporabu više različitih tvari i njezine posljedice, posebno posljedice na politike i odgovore koji proizlaze iz interakcije uporabe droga zajedno s jednom ili više dopuštenih ili nedopuštenih psihoaktivnih tvari ili vrsta tvari; uključujući povećane rizike od zdravstvenih i društvenih problema koji se mogu pojaviti kad se droge i druge psihoaktivne tvari konzumiraju istodobno ili uzastopno u kratkom vremenu ili kad se različite tvari proizvode ili prodaju zajedno; potrebu za razmatranjem uobičajenih uzroka uporabe droga i ovisnosti; te posljedice na praćenje i razmjenu najboljih praksi koje nastaju kad su politike i odgovori holistički usmjereni na više tvari;

(d)probleme povezane s drogom i primijenjena rješenja, posebice provedbu inovativnih najboljih praksi i rezultata istraživanja;

(e)u suradnji s Europolom i uz potporu nacionalnih kontaktnih točaka i nacionalnih jedinica Europola sve nove psihoaktivne tvari koje države članice prijave;

(f)prekursore za droge, nezakonitu trgovinu njima i njihovu zlouporabu;

(g)politike Unije i nacionalne politike prema drogama, među ostalim radi podupiranja njihova razvoja i neovisne evaluacije;

(h)tržišta droga koja se temelje na tehnologiji, u suradnji s Europolom u okviru njihovih mandata.

2.Na temelju svojih aktivnosti praćenja Agencija utvrđuje najbolje inovativne prakse i dalje ih razrađuje. Agencija pruža i razmjenjuje informacije o inovativnim najboljim praksama u državama članicama te olakšava razmjenu tih praksi među državama članicama.

3.Agencija provodi redovite postupke predviđanja uzimajući u obzir dostupne informacije. Na temelju toga izrađuje relevantna predviđanja za razradu buduće politike prema drogama.

POGLAVLJE III.

PRIPRAVNOST

Članak 8.

Razmjena informacija i sustav ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima

1.Svaka država članica osigurava da njezine nacionalne kontaktne točke i nacionalne jedinice Europola Agenciji i Europolu, uzimajući u obzir mandate obiju tih agencija, pravodobno i bez nepotrebne odgode dostavljaju dostupne informacije o novim psihoaktivnim tvarima.

Informacije se odnose na otkrivanje i identifikaciju, uporabu i obrasce uporabe, proizvodnju, ekstrakciju, distribuciju i način distribucije, nezakonitu trgovinu, komercijalnu, medicinsku i znanstvenu uporabu, te potencijalne i identificirane rizike tih tvari.

2.Agencija u suradnji s Europolom prikuplja, objedinjuje, analizira i procjenjuje informacije o novim psihoaktivnim tvarima. Te informacije pravodobno prenosi nacionalnim kontaktnim točkama, nacionalnim jedinicama Europola i Komisiji kako bi im dala sve informacije potrebne za rano upozoravanje.

Agencija sastavlja početno izvješće ili kombinirano početno izvješće u skladu s člankom 9. na temelju informacija prikupljenih u skladu s prvim podstavkom.

Članak 9.

Početno izvješće

1.Ako Agencija, Komisija ili većina država članica smatra da razmijenjene informacije o novoj psihoaktivnoj tvari prikupljene u jednoj ili više država članica izazivaju zabrinutost da ta psihoaktivna tvar može predstavljati zdravstvene ili socijalne rizike na razini Unije, Agencija sastavlja početno izvješće o novoj psihoaktivnoj tvari.

Za potrebe prvog podstavka države članice informiraju Komisiju i druge države članice o svojoj želji da se sastavi početno izvješće. Ako je postignuta većina država članica, Komisija u skladu s tim daje upute Agenciji i o tome obavješćuje države članice.

2.Početno izvješće sadržava:

(a)preliminarne pokazatelje prirode, broja i razmjera slučajeva u kojima su prisutni zdravstveni i društveni problemi s kojima bi nova psihoaktivna tvar mogla biti povezana te obrasce uporabe nove psihoaktivne tvari;

(b)preliminarne pokazatelje kemijskih i fizičkih svojstava nove psihoaktivne tvari te metoda i prekursora koji se upotrebljavaju za proizvodnju ili ekstrakciju te tvari;

(c)preliminarne pokazatelje farmakološkog i toksikološkog opisa nove psihoaktivne tvari;

(d)preliminarnu naznaku uključenosti kriminalnih skupina u proizvodnju ili distribuciju nove psihoaktivne tvari;

(e)informacije o uporabi nove psihoaktivne tvari u humanoj ili veterinarskoj medicini, uključujući uporabu kao djelatne tvari u lijeku za humanu uporabu ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu;

(f)informacije o komercijalnoj i industrijskoj uporabi nove psihoaktivne tvari, opsegu takve uporabe te njezinoj uporabi u svrhe znanstvenog istraživanja i razvoja;

(g)informacije o tome podliježe li nova psihoaktivna tvar mjerama ograničenja u državama članicama;

(h)informacije o tome je li nova psihoaktivna tvar trenutačno predmet ili je bila predmet procjene u okviru sustava Ujedinjenih naroda;

(i)druge relevantne informacije ako su dostupne.

3.Za potrebe početnog izvješća Agencija se koristi informacijama kojima raspolaže.

4.Ako smatra da je to potrebno, Agencija od nacionalnih kontaktnih točaka zahtijeva da dostave dodatne informacije o novoj psihoaktivnoj tvari. Nacionalne kontaktne točke te informacije dostavljaju u roku od dva tjedna od primitka zahtjeva.

5.Agencija bez nepotrebne odgode nakon početka izrade početnog izvješća na temelju prvog stavka od Europske agencije za lijekove zahtijeva da dostavi informacije o tome je li, na razini Unije ili na nacionalnoj razini, nova psihoaktivna tvar djelatna tvar u sljedećim lijekovima:

(a)lijeku za humanu uporabu ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu kojemu je dano odobrenje za stavljanje u promet skladu s Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 58 , Direktivom 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 59 ili Uredbom (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 60 ;

(b)lijeku za humanu uporabu ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu koji je predmet zahtjeva za odobrenje za stavljanje u promet;

(c)lijeku za humanu uporabu ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu kojemu je nadležno tijelo suspendiralo odobrenje za stavljanje u promet;

(d)neodobrenom lijeku za humanu uporabu iz članka 5. stavaka 1. i 2. Direktive 2001/83/EZ ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu koji je ex tempore posebno pripravila osoba za to ovlaštena na temelju nacionalnog prava u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (c) Direktive 2001/82/EZ;

(e)ispitivanom lijeku kako je definiran u članku 2. točki (d) Direktive 2001/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 61 .

Ako se informacija odnosi na odobrenja za stavljanje u promet koja daju države članice, predmetne države članice Europskoj agenciji za lijekove na njezin zahtjev dostavljaju tu informaciju.

6.Agencija bez nepotrebne odgode nakon početka izrade početnog izvješća na temelju prvog stavka od Europola zahtijeva da dostavi informacije o uključenosti kriminalnih skupina u proizvodnju, distribuciju, načine distribucije nove psihoaktivne tvari i nezakonitu trgovinu njome te svaku uporabu nove psihoaktivne tvari.

7.Agencija bez nepotrebne odgode nakon početka izrade početnog izvješća na temelju prvog stavka od Europske agencije za kemikalije, Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti te Europske agencije za sigurnost hrane zahtijeva da dostave informacije i podatke o novoj psihoaktivnoj tvari koji su im na raspolaganju.

8.Pojedinosti suradnje između Agencije i decentraliziranih agencija Unije iz stavaka 5., 6. i 7. uređuju se radnim dogovorima. Ti radni dogovori sklapaju se u skladu s člankom 53. stavkom 2.

9.Agencija mora poštovati uvjete o uporabi informacija koje su joj priopćene, uključujući uvjete o pristupu dokumentima, sigurnosti informacija i podataka i zaštiti povjerljivih podataka, uključujući osjetljive podatke i povjerljive poslovne informacije trećih strana.

10.Agencija početno izvješće Komisiji i državama članicama dostavlja u roku od pet tjedana od podnošenja zahtjevâ za dostavljanje informacija iz stavaka 5., 6. i 7.

11.Ako prikupi informacije o više novih psihoaktivnih tvari za koje smatra da su sličnog kemijskog sastava, Agencija u roku od šest tjedana od podnošenja zahtjevâ za dostavljanje informacija iz stavaka 5., 6. i 7. Komisiji i državama članicama dostavlja pojedinačna ili kombinirana početna izvješća koja obuhvaćaju nekoliko novih psihoaktivnih tvari, pod uvjetom da su svojstva svake nove psihoaktivne tvari jasno identificirana.

Članak 10.

Postupak procjene rizika i izvješće

1.U roku od dva tjedna od primitka početnog izvješća iz članka 9. stavka 10. Komisija od Agencije može zahtijevati procjenu potencijalnih rizika koje predstavlja nova psihoaktivna tvar i izradu izvješća o procjeni rizika ako u početnom izvješću postoje naznake da bi ta tvar mogla predstavljati velike rizike za javno zdravlje i, ako je primjenjivo, za društvo. Procjenu rizika provodi Znanstveni odbor.

2.U roku od dva tjedna od primitka kombiniranog početnog izvješća iz članka 9. stavka 11. Komisija od Agencije može zahtijevati procjenu potencijalnih rizika koje predstavlja nekoliko novih psihoaktivnih tvari sličnog kemijskog sastava i izradu kombiniranog izvješća o procjeni rizika ako u početnom izvješću postoje naznake da bi ta tvar mogla predstavljati velike rizike za javno zdravlje, i ako je primjenjivo, za društvo. Kombiniranu procjenu rizika provodi Znanstveni odbor.

3.Izvješće o procjeni rizika ili kombinirano izvješće o procjeni rizika sadržava:

(a)dostupne informacije o kemijskim i fizičkim svojstvima nove psihoaktivne tvari te o metodama i prekursorima koji se upotrebljavaju za proizvodnju ili ekstrakciju te tvari;

(b)dostupne informacije o farmakološkim i toksikološkim svojstvima nove psihoaktivne tvari;

(c)analizu zdravstvenih rizika povezanih s novom psihoaktivnom tvari, posebno u pogledu njezine akutne i kronične toksičnosti, potencijala za zlouporabu i uzrokovanje ovisnosti, fizičkih i mentalnih učinaka te učinaka na ponašanje;

(d)analizu društvenih rizika povezanih s novom psihoaktivnom tvari, a posebno njezin učinak na funkcioniranje društva, javni poredak i kriminalne aktivnosti, sudjelovanje kriminalnih skupina u proizvodnji te distribuciji i načinima distribucije nove psihoaktivne tvari i nezakonitoj trgovini njome;

(e)dostupne informacije o opsegu i obrascima uporabe nove psihoaktivne tvari, njezinoj dostupnosti i potencijalu za širenje unutar Unije;

(f)dostupne informacije o komercijalnoj i industrijskoj uporabi nove psihoaktivne tvari, opsegu takve uporabe te njezinoj uporabi u svrhe znanstvenog istraživanja i razvoja;

(g)druge relevantne informacije ako su dostupne.

4.Znanstveni odbor procjenjuje rizike koje predstavlja nova psihoaktivna tvar ili skupina novih psihoaktivnih tvari.

Komisija, Agencija, Europol i Europska agencija za lijekove imaju pravo imenovati po dva promatrača.

5.Znanstveni odbor provodi procjenu rizika na temelju dostupnih informacija i drugih relevantnih znanstvenih dokaza. Uzima u obzir sva mišljenja svojih članova. Agencija organizira postupak procjene rizika, uključujući utvrđivanje budućih potreba za informacijama i relevantnih studija.

6.Agencija Komisiji i državama članicama dostavlja izvješće o procjeni rizika ili kombinirano izvješće o procjeni rizika u roku od šest tjedana nakon što od Komisije primi zahtjev za sastavljanje izvješća o procjeni rizika.

7.Na odgovarajuće obrazložen zahtjev Agencije Komisija može produljiti razdoblje za dovršetak procjene rizika ili kombinirane procjene rizika kako bi omogućila dodatna istraživanja i prikupljanje podataka. Taj zahtjev mora sadržavati informacije o vremenu koje je potrebno za završetak procjene rizika ili kombinirane procjene rizika.

8.Agencija provodi i pravodobne brze procjene rizika, u skladu s člankom 20. Uredbe (EU) …/… o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU, u slučaju prijetnje iz članka 2. stavka 1. točke (b) te uredbe ako je ta prijetnja obuhvaćena mandatom Agencije.

Članak 11.

Isključivanje iz procjene rizika

1.Procjena rizika ne provodi se ako je nova psihoaktivna tvar u naprednoj fazi procjene u sustavu Ujedinjenih naroda, odnosno nakon što stručni odbor Svjetske zdravstvene organizacije za ovisnosti o drogama objavi svoje kritičko izvješće zajedno s pisanom preporukom, osim ako postoji dovoljno podataka i informacija koji ukazuju na potrebu za izvješćem o procjeni rizika na razini Unije, a razlozi za to naznačuju se u početnom izvješću.

2.Procjena rizika ne provodi se ako je nakon procjene u sustavu Ujedinjenih naroda odlučeno da se nova psihoaktivna tvar ne uvrsti na popis, osim ako postoji dovoljno podataka i informacija koji ukazuju na potrebu za izvješćem o procjeni rizika na razini Unije, a razlozi za to naznačuju se u početnom izvješću.

3.Procjena rizika ne provodi se ako je nova psihoaktivna tvar djelatna tvar u sljedećim lijekovima:

(a)lijeku za humanu uporabu ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu kojem je dano odobrenje za stavljanje u promet u skladu s Direktivom 2001/83/EZ, Direktivom 2001/82/EZ ili Uredbom (EZ) br. 726/2004;

(b)lijeku za humanu uporabu ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu koji je predmet zahtjeva za odobrenje za stavljanje u promet;

(c)lijeku za humanu uporabu ili u veterinarsko-medicinskom proizvodu kojemu je nadležno tijelo suspendiralo odobrenje za stavljanje u promet;

(d)ispitivanom lijeku kako je definiran u članku 2. točki (d) Direktive 2001/20/EZ.

Članak 12.

Procjena prijetnji i pripravnost na prijetnje

1.Agencija razvija kapacitet za stratešku opću procjenu prijetnji kako bi u ranoj fazi utvrdila nova kretanja u vezi s fenomenom droga koja bi mogla negativno utjecati na javno zdravlje, sigurnost i zaštitu te kako bi time relevantnim dionicima pomogla da budu pripravniji za pravodoban i djelotvoran odgovor na nove prijetnje.

2.Agencija utvrđuje kriterije na temelju kojih se ocjenjuje kada je potrebno pokrenuti procjenu prijetnje.

Agencija može pokrenuti procjenu prijetnje na vlastitu inicijativu na temelju unutarnje procjene signala koji proizlaze iz rutinskog praćenja, istraživanja ili drugih odgovarajućih izvora informacija. Procjena prijetnje može se pokrenuti i na zahtjev Komisije ili države članice ako su ispunjeni utvrđeni kriteriji.

3.Procjena prijetnje sastoji se od brze evaluacije postojećih informacija i, prema potrebi, prikupljanja novih informacija putem informacijskih mreža Agencije. Agencija razvija odgovarajuće metode brze znanstvene procjene.

4.U izvješću o procjeni prijetnje opisuju se utvrđena prijetnja, trenutačna situacija na temelju dostupnih dokaza, mogući ishodi ako se ništa ne poduzme te se navode opcije za pripravnost i odgovor koje se mogu odabrati za ublažavanje utvrđene prijetnje. Izvješće može sadržavati i moguće daljnje mjere koje treba donijeti. Izvješće o procjeni prijetnje prema potrebi se šalje Komisiji i državama članicama.

5.Agencija u provođenju procjena prijetnji blisko surađuje s drugim decentraliziranim agencijama i tijelima Unije, organizacijama Unije i međunarodnim organizacijama tako što ih prema potrebi uključuje u procjenu. Ako je potencijalna prijetnja već predmet analize u okviru drugog mehanizma Unije, Agencija ne provodi procjenu prijetnje.

6.Agencija uz suglasnost Komisije provodi procjene prijetnji povezanih s drogama koje dolaze od izvan Unije, a koje mogu utjecati na javno zdravlje, sigurnost i zaštitu unutar Unije.

Članak 13.

Europski sustav upozoravanja na droge

1.Agencija uspostavlja europski sustav upozoravanja na droge i njime upravlja.

2.Države članice odmah obavješćuju Agenciju o svim informacijama koje se odnose na pojavu ozbiljnog izravnog ili neizravnog rizika za ljudsko zdravlje, sigurnost ili zaštitu povezanog s drogom, kao i o svim informacijama koje bi mogle biti korisne za koordinaciju odgovora kad god saznaju za takve informacije, kao što su:

(a)vrsta i podrijetlo rizika;

(b)datum i mjesto događaja koji uključuje rizik;

(c)način izlaganja, prijenosa ili širenja;

(d)analitički i toksikološki podaci;

(e)identifikacijske metode;

(f)rizici za javno zdravlje;

(g)javnozdravstvene mjere koje se provode ili planiraju poduzeti na nacionalnoj razini;

(h)druge mjere osim javnozdravstvenih;

(i)sve druge informacije koje se odnose na predmetni ozbiljni rizik za zdravlje.

3.Agencija analizira i procjenjuje dostupne informacije i podatke o potencijalnim ozbiljnim rizicima za ljudsko zdravlje i dopunjuje ih svim znanstvenim i tehničkim informacijama koje ima na raspolaganju iz sustava ranog upozoravanja iz članka 8. i drugih procjena prijetnji provedenih u skladu s člankom 12., od drugih agencija i tijela Unije te od međunarodnih organizacija, posebno Svjetske zdravstvene organizacije. Agencija uzima u obzir informacije dobivene s pomoću svojih alata za prikupljanje podataka te informacije iz otvorenih izvora.

4.Na temelju informacija primljenih u skladu sa stavkom 3. Agencija relevantnim nacionalnim tijelima, uključujući nacionalne kontaktne točke, šalje ciljane brze obavijesti o rizicima, strateške obavijesti ili oboje. U tim obavijestima o rizicima ili strateškim obavijestima mogu se predložiti opcije odgovora, koje države članice mogu razmotriti u okviru svojih aktivnosti planiranja pripravnosti i nacionalnih aktivnosti odgovora.

5.Države članice obavješćuju Agenciju o svim dodatnim informacijama koje su im na raspolaganju kako bi dodatno analizirale i procijenile rizik, kao i o radnjama ili mjerama poduzetima nakon primitka obavijesti i informacija prenesenih u okviru europskog sustava upozoravanja na droge.

6.Agencija blisko surađuje s Komisijom i državama članicama kako bi promicala potrebnu usklađenost procesa obavješćivanja o riziku.

7.Agencija može trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama omogućiti sudjelovanje u europskom sustavu upozoravanja na droge. To se sudjelovanje temelji na uzajamnosti i uključuje mjere povjerljivosti istovjetne mjerama koje se primjenjuju u Agenciji.

8.Agencija može razviti sustav upozoravanja putem kojeg može izravno doprijeti do osoba koje uzimaju ili bi mogle uzimati droge.

Članak 14.

Prekursori za droge

1.Agencija pomaže Komisiji u praćenju kretanja povezanih s nezakonitom trgovinom prekursorima i njihovom zlouporabom te u procjeni potrebe za dodavanjem, uklanjanjem ili izmjenom kategorije predviđenih i nepredviđenih tvari s popisa u vezi s Uredbom (EZ) br. 273/2004 i Uredbom (EZ) br. 111/2005, uključujući utvrđivanje i procjenu njihove zakonite i nezakonite uporabe.

2.Agencija na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Komisije izrađuje izvješće o procjeni prijetnji prekursora za droge.

Članak 15.

Mreža forenzičkih i toksikoloških laboratorija

1.Agencija uspostavlja mrežu forenzičkih i toksikoloških laboratorija posebno aktivnih u forenzičkim i toksikološkim istraživanjima droga i štetnih posljedica povezanih s drogama.

2.Mreža prije svega djeluje kao forum za generiranje podataka i razmjenu informacija o novim razvojima događaja i trendovima, organizaciju osposobljavanja radi jačanja kompetencija forenzičkih stručnjaka za droge, potporu u uspostavi sustava osiguravanja kvalitete i daljnjem usklađivanju prikupljanja podataka i analitičkih metoda.

3.Svaka država članica preko svojeg predstavnika u Upravnom odboru ima pravo imenovati dva laboratorija kao nacionalne reprezentativne laboratorije mreže, od kojih je jedan specijaliziran za forenzičku analizu, a drugi za toksikologiju. Za posebne projekte Agencija može odabrati dodatne laboratorije ili stručnjake posebno aktivne u forenzičkim i toksikološkim istraživanjima droga i štetnih posljedica povezanih s drogama.

4.Zajednički istraživački centar Komisije član je mreže i u njoj predstavlja Komisiju.

5.Mreža blisko surađuje s postojećim mrežama i organizacijama aktivnima u tom području. Mreža iz članka 31. redovito se informira o radu mreže forenzičkih i toksikoloških laboratorija.

6.Agencija predsjedava mrežom i saziva najmanje jedan sastanak godišnje. Mreža može odlučiti osnovati radne skupine, a njima mogu predsjedati članovi mreže.

7.Mreža je dužna Agenciji omogućiti pristup forenzičkim i toksikološkim laboratorijima, među ostalim za analizu novih psihoaktivnih tvari ako je to potrebno.

8.Agencija utvrđuje i financira posebne projekte za unapređenje mreže, prema potrebi i na temelju jasnih i transparentnih pravila i postupaka koje Agencija unaprijed definira.

9.Agencija stvara bazu podataka za pohranu, analizu i stavljanje na raspolaganje informacija i podataka koje je mreža prikupila ili stvorila.

POGLAVLJE IV.

RAZVOJ KOMPETENCIJA

Članak 16.

Preventivne kampanje

1.Agencija osmišljava, razvija i promiče programe i kampanje na razini Unije za prevenciju problema povezanih s drogama i informiranje o štetnim učincima droga.

2.Programi i kampanje iz stavka 1. moraju biti u skladu s političkim smjernicama utvrđenima u primjenjivoj Strategiji i akcijskom planu EU-a u području droga. U njima se razmatraju važne dimenzije fenomena droga; usmjereni su na određene skupine i utemeljeni na prikupljenim dokazima i najboljim praksama Agencije.

3.Agencija izrađuje i promiče provedbu standardâ kvalitete za sprečavanje zlouporabe droga te pruža ili podupire osposobljavanje u skladu s člankom 19.

4.Agencija pomaže državama članicama u razvoju nacionalnih preventivnih kampanja u okviru svojeg mandata, uključujući razvoj programa prevencije usmjerenih na smanjenje kriminala povezanog s drogom i prevenciju iskorištavanja ranjivih osoba na tržištu droga.

Članak 17.

Akreditacija i certifikacija nacionalnih programa

1.Na zahtjev nacionalnog tijela zemlje sudionice ili relevantnog stručnog tijela u slučajevima ako zemlja sudionica nema slično akreditacijsko ili certifikacijsko tijelo, Agencija osigurava akreditaciju i certifikaciju nacionalnih programa u skladu sa standardnim operativnim protokolom iz stavka 3.

2.Prije nego što akreditira ili certificira nacionalni program, Agencija ocjenjuje program i njegovu usklađenost s najnovijim znanstvenim spoznajama te je li se pokazao korisnim za ostvarivanje svojih deklariranih ciljeva.

3.Agencija osmišljava postupak akreditacije i certifikacije te ga na transparentan način utvrđuje u standardnom operativnom protokolu. Upravno vijeće Agencije odobrava standardni operativni protokol i sve njegove izmjene prije njegove primjene.

Standardni operativni protokol iz podstavka 1. trebao bi sadržavati najmanje:

(a)posebne uvjete koji se odnose na kapacitet i resurse Agencije za provođenje postupka akreditacije ili certifikacije;

(b)kriterije prema kojima će se nacionalni program ocjenjivati s obzirom na akreditaciju ili certifikaciju i koji omogućuju provjeru uvjeta iz stavka 2.; programi na koje se primjenjuje akreditacija ili certificiranje moraju obuhvaćati najmanje prevenciju, liječenje, smanjenje štete i druga povezana područja;

(c)pojedinosti postupka akreditacije ili certifikacije koji provodi Agencija, uključujući navođenje dokumentacije koju treba dostaviti i vremenskog okvira za postupak;

(d)uvjete za ograničavanje, obustavu ili povlačenje akreditacije ili certifikacije;

(e)postupke za rješavanje žalbi, uključujući, prema potrebi, pravne lijekove protiv odluka o akreditaciji ili zbog njihova nedonošenja.

Članak 18.

Potpora državama članicama

1.Na zahtjev države članice Agencija može poduprijeti neovisnu evaluaciju svojih politika u području droga i razvoj politika prema drogama utemeljenih na dokazima u skladu s primjenjivim strategijama Unije.

2.Agencija podupire države članice u provedbi njihovih nacionalnih strategija za borbu protiv droge, standarda kvalitete i inovativnih najboljih praksi te olakšava razmjenu informacija između nacionalnih donositelja odluka.

3.Pri potpori evaluacije politike Agencija djeluje neovisno i vodi se svojim znanstvenim standardima.

Članak 19.

Osposobljavanje

Agencija u okviru svojeg mandata, u skladu s ljudskim i proračunskim resursima koji su joj na raspolaganju te u koordinaciji s drugim decentraliziranim agencijama i tijelima Unije:

(a)pruža stručno osposobljavanje te planove i programe u područjima od interesa i važnosti za Uniju;

(b)pruža alate i sustave podrške povezane s osposobljavanjem kako bi se olakšala razmjena znanja na razini Unije;

(c)pomaže državama članicama u organizaciji inicijativa za osposobljavanje i izgradnju kapaciteta.

Članak 20.

Međunarodna suradnja i tehnička pomoć

1.Agencija:

(a)izrađuje okvir za međunarodnu suradnju, koji odobrava Upravni odbor uz prethodno odobrenje Komisije, kojim se usmjeravaju aktivnosti Agencije u području međunarodne suradnje;

(b)aktivno surađuje s organizacijama i tijelima iz članka 53.;

(c)podupire razmjenu i širenje najboljih praksi Unije i provedivih rezultata istraživanja na međunarodnoj razini;

(d)prati razvoj međunarodnog fenomena droga koji može predstavljati prijetnju ili imati posljedice za Uniju praćenjem i analizom dostupnih informacija dobivenih od međunarodnih tijela, nacionalnih tijela, na temelju rezultata istraživanja i iz drugih relevantnih izvora informacija;

(e)pruža podatke i analize o situaciji s drogama u Europi na odgovarajućim međunarodnim sastancima i tehničkim forumima, u bliskoj suradnji s Komisijom te podupire Komisiju i države članice u međunarodnim dijalozima o drogama;

(f)promiče uključivanje podataka o drogama i ovisnosti o drogama koji su prikupljeni u državama članicama ili potječu iz Unije u međunarodne programe praćenja i kontrole droga, posebno one koje su uspostavili UN i njegove specijalizirane agencije, ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu prijenosa informacija u skladu s odredbama konvencija Ujedinjenih naroda o drogama;

(g)podupire države članice u izvješćivanju o relevantnim informacijama i pružanju potrebne analize sustavu Ujedinjenih naroda, uključujući podnošenje svih relevantnih podataka povezanih s novom psihoaktivnom tvari Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminal te Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji;

(h)podupire treće zemlje u razvoju politika prema drogama u skladu s načelima strategija Unije u području droga, među ostalim pružanjem potpore neovisnoj evaluaciji njihovih politika.

2.U okviru za međunarodnu suradnju iz stavka 1. točke (a) uzimaju se u obzir relevantni dokumenti o politikama Unije i razvoj fenomena droga, posebno rute nezakonite trgovine i područja proizvodnje droge. U njemu se utvrđuju prioritetne zemlje ili regije za suradnju i ključni rezultati suradnje. Agencija redovito ocjenjuje i revidira okvir za međunarodnu suradnju.

3.Na zahtjev Komisije i uz odobrenje Upravnog odbora Agencija prenosi svoje znanje i iskustvo te pruža tehničku pomoć trećim zemljama.

Tehnička pomoć posebno je usmjerena na uspostavu ili konsolidaciju nacionalnih kontaktnih točaka, nacionalnih sustava za prikupljanje podataka i nacionalnih sustava ranog upozoravanja, a zatim i na pomoć u stvaranju i jačanju strukturnih veza sa sustavom ranog upozoravanja iz članka 8. i mrežom iz članka 31. Ako to treća zemlja zatraži, Agencija tim nacionalnim tijelima može izdati certifikat.

4.Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama provodi se u skladu s člancima 53. i 54.

Članak 21.

Istraživanje i inovacije

1.Agencija pomaže Komisiji i državama članicama pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja, izradi i provedbi okvirnih programa Unije za istraživačke i inovacijske aktivnosti koje su relevantne za ostvarenje njezine opće zadaće iz članka 4. Ako pomaže Komisiji pri utvrđivanju ključnih tema istraživanja, izradi i provedbi okvirnog programa Unije, Agencija ne smije primati sredstva iz tog programa.

2.Agencija proaktivno prati istraživačke i inovacijske aktivnostima i doprinosi im radi ostvarenja opće zadaće iz članka 4., podupire povezane aktivnosti država članica te provodi svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti povezane s pitanjima obuhvaćenima ovom Uredbom, uključujući razvoj, osposobljavanje, ispitivanje i potvrdu algoritama za razvoj alata. Agencija dostavlja rezultate tih istraživanja Europskom parlamentu, državama članicama i Komisiji u skladu s člankom 49.

3.Agencija doprinosi i sudjeluje u aktivnostima europskog inovacijskog centra za unutarnju sigurnost ili drugog instrumenta koji bi ga zamijenio, u okviru ciklusa istraživanja i inovacija.

4.Agencija može planirati i provoditi pilot-projekte koji se odnose na pitanja obuhvaćena ovom Uredbom.

5.Agencija javno objavljuje informacije o svojim istraživačkim projektima, uključujući pokazne projekte, partnere koji sudjeluju u projektima i proračun projekata.

6.Agencija stvara bazu podataka za pohranu, analizu i stavljanje na raspolaganje istraživačkih programa u području droga.

POGLAVLJE V.

USTROJSTVO AGENCIJE

Članak 22.

Administrativna i upravljačka struktura

Administrativnu i upravljačku strukturu Agencije čine:

(a)Upravni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 24.;

(b)Izvršni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 28.;

(c)izvršni direktor, koji obavlja dužnosti utvrđene u članku 29.;

(d)Znanstveni odbor, koji obavlja funkcije utvrđene u članku 30.;

(e)Europska informacijska mreža za droge i ovisnost o drogama (Reitox) u skladu s člankom 31.

Članak 23.

Sastav Upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika iz svake države članice i dvaju predstavnika Komisije, pri čemu svi imaju pravo glasa.

2.Upravni odbor sastoji se i od:

(a)jednog neovisnog stručnjaka s posebnim znanjem u području droge kojeg je imenovao Europski parlament, s pravom glasa;

(b)po jednog predstavnika iz svake treće zemlje koja je sklopila sporazum s Unijom u skladu s člankom 54., bez prava glasa.

3.Svaki član Upravnog odbora ima zamjenika. Zamjenik predstavlja člana u njegovu odsustvu.

4.Članovi Upravnog odbora i njihovi zamjenici imenuju se uzimajući u obzir njihovo znanje u području droge i ovisnosti o drogama te relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Sve strane zastupljene u Upravnom odboru nastoje ograničiti mijenjanje svojih predstavnika radi kontinuiteta rada Upravnog odbora. Sve stranke nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.

5.Upravni odbor kao promatrače može pozvati predstavnike međunarodnih organizacija s kojima Agencija surađuje u skladu s člankom 53.

6.Mandat članova i njihovih zamjenika traje četiri godine. Taj se mandat može produljiti.

Članak 24.

Funkcije Upravnog odbora

1.Upravni odbor:

(a)daje opće smjernice za rad Agencije;

(b)donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 35. prije nego što ga podnese Komisiji na mišljenje;

(c)nakon što dobije mišljenje Komisije, dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa i u skladu s člankom 23. donosi jedinstveni programski dokument Agencije;

(d)dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa donosi godišnji proračun Agencije i izvršava ostale funkcije u odnosu na proračun Agencije u skladu s poglavljem VI.;

(e)ocjenjuje i dvotrećinskom većinom članova s pravom glasa donosi konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima Agencije te ga do 1. srpnja svake godine zajedno s ocjenom šalje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu. Konsolidirano godišnje izvješće o aktivnostima mora se objaviti;

(f)donosi financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju u skladu s člankom 41.;

(g)donosi strategiju za suzbijanje prijevara proporcionalno rizicima od prijevara i uzimajući u obzir troškove i koristi mjera koje treba provoditi;

(h)donosi strategiju za povećanje učinkovitosti i sinergije s drugim decentraliziranim agencijama i tijelima Unije;

(i)donosi pravila za sprečavanje sukoba interesa i upravljanje njime u odnosu na svoje članove, članove Izvršnog odbora, Znanstvenog odbora i Europske informacijske mreže za droge i ovisnost o drogama (Reitox), kao i upućene nacionalne stručnjake i drugo osoblje koje nije zaposleno u nadzornom tijelu iz članka 44., te svake godine na svojim internetskim stranicama objavljuje izjave o sukobu interesa članova upravnog odbora;

(j)donosi standardni operativni protokol iz članka 17. stavka 3.;

(k)donosi okvir za međunarodnu suradnju Agencije iz članka 20. stavka 1. i programe tehničke pomoći iz članka 20. stavka 3.;

(l)odobrava razinu minimalnog sufinanciranja iz članka 32. stavka 7.;

(m)donosi i redovito ažurira planove komunikacije i širenja informacija iz članka 5. stavka 8. na temelju analize potreba;

(n)donosi svoj poslovnik;

(o)u skladu sa stavkom 2. u odnosu na osoblje Agencije izvršava ovlasti tijela za imenovanje koje su mu dodijeljene na temelju Pravilnika o osoblju i ovlasti tijela nadležnog za sklapanje ugovora o radu na temelju Uvjeta zaposlenja ostalih službenika 62 („ovlasti tijela nadležnog za imenovanje”);

(p)u suglasnosti s Komisijom donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;

(q)imenuje izvršnog direktora i, prema potrebi, odlučuje o produljenju mandata ili razrješenju dužnosti u skladu s člankom 43.;

(r)imenuje računovodstvenog službenika, na temelju Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, koji je potpuno neovisan u obavljanju svojih dužnosti;

(s)imenuje članove Znanstvenog odbora;

(t)odobrava popis stručnjaka koji će se upotrebljavati za proširenje Znanstvenog odbora u skladu s člankom 10. stavkom 4.;

(u)osigurava odgovarajuće daljnje postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješćâ i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF), osnovanog Odlukom Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom 63 i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), osnovanog Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939 64 , kako je navedeno u članku 48.;

(v)donosi sve odluke o unutarnjem ustrojstvu Agencije te, prema potrebi, o njegovim izmjenama, uzimajući u obzir potrebe Agencije kad je riječ o aktivnostima te razumno financijsko upravljanje;

(w)odobrava sklapanje radnih dogovora u skladu s člankom 53.

2.Upravni odbor donosi, u skladu s člankom 110. Pravilnika o osoblju, odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika, kojom se relevantne ovlasti tijela nadležnog za imenovanja delegiraju izvršnom direktoru i utvrđuju uvjeti pod kojima se to delegiranje ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

Upravni odbor može u iznimnim okolnostima odlukom privremeno suspendirati delegiranje ovlasti tijela nadležnog za imenovanje na izvršnog direktora i ovlasti koje je izvršni direktor delegirao dalje te ih izvršavati sam ili ih delegirati jednom od svojih članova ili zaposlenika koji nije izvršni direktor.  

Članak 25.

Predsjednik Upravnog odbora

1.Upravni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika među svojim članovima koji imaju pravo glasa. Predsjednik i zamjenik predsjednika biraju se dvotrećinskom većinom članova Upravnog odbora s pravom glasa.

2.Zamjenik predsjednika automatski mijenja predsjednika ako je on spriječen izvršavati svoje dužnosti.

3.Mandat predsjednika i potpredsjednika traje četiri godine. Njihov se mandat može obnoviti jednom. Međutim, ako njihovo članstvo u Upravnom odboru prestane u bilo kojem trenutku trajanja njihova mandata, tog datuma automatski prestaje i njihov mandat.

4.Detaljniji postupak izbora predsjednika i potpredsjednika utvrđuje se poslovnikom Upravnog odbora.

Članak 26.

Sastanci Upravnog odbora

1.Predsjednik saziva sastanke Upravnog odbora.

2.Izvršni direktor Agencije sudjeluje u raspravama, ali bez prava glasa.

3.Upravni odbor održava najmanje jedan redovni sastanak godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev Komisije ili na zahtjev najmanje trećine svojih članova.

4.Upravni odbor na sastanke kao promatrača može pozvati svaku osobu čije bi mišljenje moglo biti korisno.

5.Članovima Upravnog odbora u skladu s poslovnikom na sastancima mogu pomagati savjetnici ili stručnjaci.

6.Agencija Upravnom odboru pruža usluge tajništva.

Članak 27.

Pravila o glasanju Upravnog odbora

1.Ne dovodeći u pitanje članak 24. stavak 1. točke (c) i (d), članak 25. stavak 1., članak 43. stavak 8. i članak 53. stavak 2. Upravni odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova s pravom glasa.

2.Svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U odsutnosti člana s pravom glasa njegovo pravo glasa izvršava njegov zamjenik.

3.Predsjednik i zamjenik predsjednika sudjeluju u glasanju.

4.Izvršni direktor ne sudjeluje u glasanju.

5.Poslovnikom Upravnog odbora utvrđuju se detaljnija pravila glasanja, a posebice okolnosti u kojima jedan član može djelovati u ime drugoga.

Članak 28.

Izvršni odbor

1.Izvršni odbor:

(a)odlučuje o pitanjima predviđenima financijskim pravilima donesenima u skladu s člankom 41. koja ovom Uredbom nisu namijenjena Upravnom odboru;

(b)osigurava odgovarajuće postupanje na temelju nalaza i preporuka koji proizlaze iz izvješćâ i evaluacija unutarnje i vanjske revizije te istraga OLAF-a i EPPO-a, kako je navedeno u članku 48.;

(c)ne dovodeći u pitanje odgovornosti izvršnog direktora iz članka 29. prati i nadzire provedbu odluka Upravnog odbora radi pojačanog nadzora nad administrativnim i proračunskim upravljanjem.

2.Prema potrebi, Izvršni odbor zbog hitnosti može donositi određene privremene odluke umjesto Upravnog odbora, osobito o pitanjima administrativnog upravljanja, uključujući obustavu delegiranja ovlasti tijela nadležnog za imenovanja, i proračunskim pitanjima.

3.Izvršni odbor sastoji se od predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora, dvaju drugih članova koje Upravni odbor imenuje iz redova svojih članova s pravom glasa i dvaju predstavnika Komisije u Upravnom odboru.

Predsjednik Upravnog odbora ujedno je i predsjednik Izvršnog odbora.

Izvršni direktor sudjeluje na sastancima Izvršnog odbora, ali nema pravo glasa. Izvršni odbor na svoje sjednice može pozvati druge promatrače.

4.Mandat članova Izvršnog odbora traje četiri godine. Mandat članova Izvršnog odbora ističe prestankom njihova članstva u Upravnom odboru.

5.Izvršni odbor održava najmanje dva redovita sastanka godišnje. Osim toga, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev svojih članova.

6.Izvršni odbor odluke donosi konsenzusom. Ako Izvršni odbor ne može donijeti odluku konsenzusom, pitanje se upućuje Upravnom odboru.

7.Upravni odbor utvrđuje poslovnik Izvršnog odbora, uključujući pravila glasanja za njegove članove.

Članak 29.

Odgovornosti izvršnog direktora

1.Izvršni direktor odgovoran je za upravljanje Agencijom. Izvršni direktor odgovara Upravnom odboru.

2.Ne dovodeći u pitanje ovlasti Komisije, Upravnog odbora i Izvršnog odbora izvršni direktor neovisan je u obavljanju svojih dužnosti te ne traži i ne prima upute ni od koje vlade te ni od kojeg drugog tijela.

3.Izvršni direktor na poziv izvješćuje Europski parlament o izvršavanju svojih dužnosti. Vijeće može pozvati izvršnog direktora da ga izvijesti o izvršavanju svojih dužnosti.

4.Izvršni direktor pravni je zastupnik Agencije.

5.Izvršni direktor odgovoran je za provedbu zadaća dodijeljenih Agenciji, kako je navedeno u članku 5. Izvršni direktor posebno je odgovoran za sljedeće:

(a)svakodnevno upravljanje Agencijom;

(b)pripremu i provedbu odluka koje donosi Upravni odbor;

(c)izradu jedinstvenog programskog dokumenta iz članka 35. i njegovo podnošenje Upravnom odboru nakon savjetovanja s Komisijom;

(d)provedbu jedinstvenog programskog dokumenta i izvješćivanje Upravnog odbora o toj provedbi;

(e)izradu konsolidiranog godišnjeg izvješća o radu Agencije i njegovo podnošenje Upravnom odboru radi ocjene i donošenja;

(f)predlaganje Upravnom odboru razine minimalnog sufinanciranja iz članka 32. stavka 7. ako se takvo sufinanciranje treba dodijeliti nacionalnim kontaktnim točkama;

(g)predlaganje Komisiji, nakon savjetovanja s Upravnim odborom, iznosa naknada u skladu s člankom 37.;

(h)pripremu akcijskog plana s obzirom na zaključke iz izvješćâ i evaluacija unutarnje ili vanjske revizije te istraga OLAF-a i EPPO-a, kako je navedeno u članku 48., i podnošenje izvješća o napretku dvaput godišnje Komisiji, a redovito Upravnom i Izvršnom odboru;

(i)zaštitu financijskih interesa Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti djelotvornim provjerama, ne dovodeći u pitanje istražnu nadležnost OLAF-a i EPPO-a, i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa i prema potrebi izricanjem učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(j)pripremu strategija Agencije za borbu protiv prijevara, povećanje učinkovitosti i sinergije te njihovo podnošenje Upravnom odboru radi odobrenja;

(k)izradu nacrta financijskih pravila koja se primjenjuju na Agenciju;

(l)izradu nacrta izvješća Agencije o procjeni prihoda i rashoda i izvršenje njezina proračuna.

6.Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe djelotvornog i učinkovitog izvršenja zadaća Agencije nekog člana osoblja potrebno razmjestiti u neku državu članicu. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Upravnog odbora i predmetnih država članica domaćina. U toj se odluci opseg aktivnosti koje se trebaju obavljati u tom lokalnom uredu utvrđuje tako se izbjegnu nepotrebni troškovi i udvostručavanje administrativnih zadaća Agencije. S predmetnim državama članicama domaćinima može se sklopiti sporazum o sjedištu.

Članak 30.

Znanstveni odbor

1.Znanstveni odbor čini najviše petnaest znanstvenika koje na temelju njihove znanstvene izvrsnosti i neovisnosti imenuje Upravni odbor nakon objavljivanja poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije. Postupak odabira osigurava da stručna područja članova Znanstvenog odbora obuhvaćaju najvažnija područja povezana s ciljevima Agencije.

2.Članovi Znanstvenog odbora imenuju se u osobnom svojstvu na razdoblje od četiri godine, koje se može jednom produljiti.

3.Članovi Znanstvenog odbora neovisni su i djeluju u javnom interesu. Ne smiju tražiti ni primati upute ni od koje vlade i ni od kojeg drugog tijela.

4.Ako više ne ispunjava kriterije neovisnosti, član je dužan o tome obavijestiti Upravni odbor. Osim toga, Upravni odbor na prijedlog najmanje trećine svojih članova ili Komisije može proglasiti nedovoljnu neovisnost i opozvati predmetnu osobu. Upravni odbor imenuje novog člana za preostalo razdoblje mandata u skladu s postupkom odabira običnih članova.

5.Znanstveni odbor daje mišljenje kad je to predviđeno ovom Uredbom ili o svim znanstvenim pitanjima u vezi s aktivnostima Agencije koja mu podnese Upravni odbor ili izvršni direktor. Mišljenja Znanstvenog odbora objavljuju se na internetskim stanicama Agencije.

6.Za potrebe procjene rizika koje predstavlja nova psihoaktivna tvar ili skupina novih psihoaktivnih tvari, ako izvršni direktor postupajući po savjetu predsjednika Znanstvenog odbora smatra da je to potrebno, Znanstveni odbor može se proširiti uključivanjem stručnjaka koji predstavljaju znanstvena područja relevantna za uravnoteženu procjenu rizika koje predstavlja nova psihoaktivna tvar. Izvršni direktor te stručnjake imenuje s popisa stručnjaka. Upravni odbor odobrava popis stručnjaka svake četiri godine.

7.Znanstveni odbor bira predsjednika i zamjenika predsjednika na vrijeme trajanja mandata Znanstvenog odbora. Predsjednik na sastancima Upravnog odbora može sudjelovati kao promatrač.

8.Znanstveni odbor sastaje se najmanje jednom godišnje.

9.Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje i ažurira popis članova Znanstvenog odbora.

Članak 31.

Europska informacijska mreža za droge i ovisnost o drogama (mreža Reitox)

1.Agencija ima na raspolaganju Europsku informacijsku mrežu za droge i ovisnost o drogama (mreža Reitox). Mreža Reitox sastoji se od nacionalnih kontaktnih točaka određenih u skladu s člankom 32. i kontaktne točke Komisije.

2.Mreža Reitox održava najmanje jedan redovni sastanak godišnje. Sastanke saziva i vodi Agencija. Usto, sastaje se na inicijativu svojeg glasnogovornika ili na zahtjev najmanje trećine svojih članova.

3.Mreža Reitox među svojim članovima bira glasnogovornika i najviše tri zamjenika glasnogovornika. Glasnogovornik predstavlja mrežu Reitox pred Agencijom i može sudjelovati kao promatrač na sastancima Upravnog odbora.

Članak 32.

Nacionalna kontaktna točka

1.Svaka zemlja sudionica određuje jednu nacionalnu kontaktnu točku, koja se uspostavlja na trajnoj osnovi i s jasnim mandatom, putem nacionalnog zakonodavstva ili drugog pravnog akta sa sličnim učinkom. Nacionalni član Upravnog odbora obavješćuje Agenciju o određivanju nacionalne kontaktne točke i imenovanju njezina voditelja te svim promjenama tih imenovanja.

2.Odgovorno nacionalno tijelo osigurava da se nacionalnoj kontaktnoj točki povjere zadaće navedene u članku 33. stavku 2. Voditelj nacionalne kontaktne točke predstavlja nacionalnu kontaktnu točku u mreži Reitox.

3.Voditelj nacionalne kontaktne točke u obavljanju svoje funkcije voditelja ne ovisi o uputama odgovornog nacionalnog tijela.

4.Nacionalna kontaktna točka planira svoje aktivnosti godišnjim planom rada.

5.Nacionalna kontaktna točka u svojem proračunu ima posebnu (godišnju) proračunsku liniju ili linije za praćenje koje se odnosi na droge i prima odgovarajuću potporu od donositelja odluka i odgovarajuća sredstva za obavljanje svojih zadaća. S tim u vezi zemlja sudionica nacionalnoj kontaktnoj točki osigurava dostatne financijske i ljudske resurse za ispunjavanje njezina mandata i zadaća, kako je navedeno u članku 33. stavku 2., te ima dovoljno opreme i objekata za podršku njezinim svakodnevnim aktivnostima. Ako tijelo koje je domaćin nacionalnoj kontaktnoj točki ima dodatne nacionalne zadaće i obveze, na raspolaganje se moraju staviti dodatni ljudski i financijski resursi.

6.Osnovni troškovi nacionalne kontaktne točke mogu se minimalno sufinancirati bespovratnim sredstvima Agencije ako su u skladu s uvjetima navedenima u stavcima od 1. do 6. Kako bi dobila to sufinanciranje, nacionalna kontaktna točka na godišnjoj razini s Agencijom potpisuje ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Razinu minimalnog sufinanciranja predlaže izvršni direktor, odobrava je Upravni odbor te se ona redovito provjerava. Dodatna sredstva Agencije za nacionalnu kontaktnu točku mogu se osigurati na ad hoc osnovi za sudjelovanje u određenim projektima i njihovu provedbu.

7.Agencija u skladu s člankom 34. certificira nacionalnu kontaktnu točku za tu funkciju.

Članak 33.

Zadaće nacionalnih kontaktnih točaka

1.Nacionalne kontaktne točke poveznica su između zemalja sudionica i Agencije.

2.Nacionalne kontaktne točke provode najmanje sljedeće aktivnosti:

(a)na nacionalnoj razini koordiniraju aktivnosti povezane s prikupljanjem i praćenje podataka o drogama;

(b)promiču i podupiru donošenje odluka na temelju dokaza na nacionalnoj razini i sudjeluju u dijalozima o nacionalnim politikama;

(c)uspostavljaju ili podupiru nacionalne sustave suradnje između politike prema drogama i drugih relevantnih politika, među ostalim u području politike izvršavanja zakonodavstva/sigurnosti i zdravstvene/socijalne politike, uključujući relevantne dionike u različitim područjima;

(d)prikupljaju, analiziraju i objektivno tumače sve relevantne informacije o drogama, ovisnosti o drogama, tržištima droga, opskrbi drogom i pitanjima povezanima s kriminalom na nacionalnoj razini, kao i o politikama i rješenjima koja se primjenjuju, a koja su potrebna kako bi Agencija bila usklađena s člankom 6. Pritom nacionalna kontaktna točka objedinjuje iskustva iz raznih sektora, posebice zdravstva, pravosuđa i izvršavanja zakonodavstva te surađuje sa stručnjacima i nacionalnim organizacijama aktivnima u području politike prema drogama;

(e)prate i izvješćuju nacionalna tijela o drogama i uporabi droga te doprinose izvješćivanju međunarodnih organizacija;

(f)podupiru razvoj novih izvora epidemioloških podataka kako bi se unaprijedilo pravodobno izvješćivanje o trendovima uporabe droga;

(g)podupiru ad hoc i ciljano prikupljanje podataka u vezi s novim prijetnjama zdravlju i sigurnosti;

(h)pružaju informacije Agenciji o novim kretanjima u uporabi postojećih psihoaktivnih tvari ili novih kombinacija psihoaktivnih tvari, koje predstavljaju potencijalan rizik za javno zdravlje, kao i informacije o mogućim mjerama koje se odnose na javno zdravlje;

(i)doprinose utvrđivanju relevantnih ključnih epidemioloških pokazatelja i drugih relevantnih skupova podataka, uključujući smjernice za njihovu provedbu radi dobivanja pouzdanih i usporedivih informacija na razini Unije, u skladu s člankom 6.;

(j)promiču primjenu međunarodno dogovorenih protokola i standarda za prikupljanje podataka za praćenje droga i uporabe droga u zemlji;

(k)podnose godišnje izvješće o aktivnostima Agenciji i nacionalnim dionicima, uključujući nacionalne donositelje odluka;

(l)sastavljaju ažurirani popis nacionalnih izvora informacija o drogama;

(m)provode postupke stručnog pregleda i druge mehanizme osiguranja kvalitete za ulaz ili izlaz podataka te primjenjuju postupke kontrole kvalitete radi pouzdanosti dobivenih podataka i informacija;

(n)procjenjuju potrebe za informacijama svojih nacionalnih dionika, posebno svojih nacionalnih donositelja odluka; i

(o)provode komunikacijsku strategiju ili druge aktivnosti kako bi svoje informacije predstavile stručnjacima ili široj javnosti.

3.Nacionalna kontaktna točka ima pravo od drugih nacionalnih tijela, institucija, agencija i organizacija prikupljati sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njezinih zadaća u skladu sa stavkom 2. Nacionalna kontaktna točka održava opsežnu mrežu nacionalnih partnera i pružatelja podataka za prikupljanje tih informacija.

Članak 34.

Postupak certificiranja nacionalnih kontaktnih točaka

1.Najkasnije do [Ured za publikacije; unijeti datum = 18 mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe] svaka nacionalna kontaktna točka podnosi zahtjev za certifikaciju Agenciji.

2.Agencija svaku nacionalnu kontaktnu točku certificira u funkciji nacionalne kontaktne točke ako je u skladu sa zahtjevima iz članka 32. i ako joj je povjereno izvršavanje zadaća utvrđenih u članku 33.

Certifikacija se ne bi trebala odnositi na druge funkcije tijela koje je domaćin nacionalnoj kontaktnoj točki ni cjelokupnu strukturu u koju je nacionalna kontaktna točka integrirana.

3.Nacionalna kontaktna točka Agenciji dostavlja sve relevantne informacije koje dokazuju da se poštuju članci 32. i 33. Ako je potrebno, Agencija obavlja posjet nacionalnoj kontaktnoj točki.

4.Ako nacionalna kontaktna točka ne ispunjava zahtjeve iz članka 32. ili joj nije povjereno izvršavanje zadaća utvrđenih u članku 33., Agencija joj dostavlja popis preporuka, a certificira je nakon ponovne ocjene tek nakon što ona postupi u skladu s preporukama.

POGLAVLJE VI.

FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 35.

Jedinstveni programski dokument

1.Upravni odbor do 15. prosinca svake godine donosi nacrt jedinstvenog programskog dokumenta koji sadržava višegodišnje i godišnje programiranje, kao i sve dokumente navedene u članku 32. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 65 , na temelju nacrta koji izvršni direktor predloži nakon savjetovanja sa Znanstvenim odborom i uzimajući u obzir mišljenje Komisije te nakon savjetovanja s Europskim parlamentom kad je riječ o višegodišnjem programiranju. Prosljeđuje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji najkasnije do 31. siječnja iduće godine.

Jedinstveni programski dokument postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna te se, ako je potrebno, može u skladu s njim prilagoditi.

2.U godišnjem programu rada navode se detaljni ciljevi i očekivani rezultati uključujući pokazatelje uspješnosti. Sadržava i opis aktivnosti koje je potrebno financirati i podatke o financijskim i ljudskim resursima dodijeljenima svakoj aktivnosti, u skladu s načelima upravljanja i pripreme proračuna na temelju aktivnosti. Godišnji program rada usklađen je s višegodišnjim programom rada iz stavka 4. U njemu su jasno navedene zadaće koje su dodane, izmijenjene ili izbrisane u usporedbi s prethodnom financijskom godinom.

Godišnje ili višegodišnje programiranje uključuje informacije o provedbi okvira za međunarodnu suradnju iz članka 20. i aktivnostima povezanima s tom strategijom.

3.Upravni odbor mijenja doneseni godišnji program rada kad Agencija dobije novu zadaću.

Svaka velika izmjena godišnjeg programa rada donosi se po istom postupku kao i početni godišnji program rada. Upravni odbor ovlast za donošenje manjih izmjena godišnjeg programa rada može delegirati izvršnom direktoru.

4.U višegodišnjem programu rada navodi se opći strateški program, uključujući ciljeve, očekivane rezultate i pokazatelje uspješnosti. On sadržava i plan resursa, uključujući višegodišnji proračun i osoblje.

Program resursa ažurira se jednom godišnje. Strateški plan ažurira se prema potrebi, a posebno kako bi se uvažio ishod evaluacije iz članka 51.

5.Višegodišnji i godišnji programi rada izrađuju se u skladu s člankom 32. Delegirane uredbe (EU) 2019/715.

Članak 36.

Proračun

1.Procjene svih prihoda i rashoda Agencije pripremaju se svake financijske godine, koja odgovara kalendarskoj godini, i prikazuju u proračunu Agencije.

2.Prihodi i rashodi u proračunu Agencije moraju biti uravnoteženi.

3.Ne dovodeći u pitanje druge izvore u prihode Agencije ubrajaju se:

(a)doprinos Unije iz općeg proračuna Europske unije;

(b)svi dobrovoljni doprinosi država članica;

(c)naknade plaćene za usluge pružene u skladu s člankom 37.; i

(d)svi financijski doprinosi organizacija i tijela i trećih zemalja iz članaka 53. i 54.

4.Rashodi Agencije uključuju plaće osoblja, administrativne, infrastrukturne i operativne troškove. Operativni troškovi mogu uključivati rashode za potporu nacionalnim kontaktnim točkama, kako je navedeno u članku 32. stavku 7.

Članak 37.

Naknade

1.Agencija može naplaćivati naknade za sljedeće:

(a)programe osposobljavanja;

(b)određene aktivnosti potpore državama članicama koje nisu utvrđene kao prioritetne, ali bi njihova provedba mogla biti korisna ako se podrže nacionalnim resursima;

(c)programe izgradnje kapaciteta za treće zemlje koji nisu obuhvaćeni zasebnim namjenskim financiranjem Unije;

(d)certifikaciju nacionalnih tijela osnovanih u trećim zemljama u skladu s člankom 20. stavkom 3.;

(e)druge usluge u okviru svojeg mandata koje se pružaju na zahtjev zemlje sudionice te zahtijevaju ulaganje sredstava za potporu nacionalnim aktivnostima.

2.Upravni odbor Agencije na prijedlog izvršnog direktora utvrđuje visinu naknada i način njihova plaćanja.

3.Naknade su proporcionalne troškovima relevantnih usluga pruženih na troškovno učinkovit način i dostatne su za pokrivanje tih troškova. Visina naknada utvrđuje se na razini koja nije diskriminirajuća i koja neće dovesti do nepotrebnog financijskog ili administrativnog opterećenja dionikâ.

4.Visina naknada trebala bi biti takva da se izbjegne manjak ili znatno gomilanje viška u proračunu. Ako se znatan pozitivan saldo u proračunu nastao zbog pružanja usluga obuhvaćenih naknadama počne ponavljati, mora se provesti revizija visine naknada ili doprinosa Unije. Ako zbog pružanja usluga obuhvaćenih naknadama nastane znatan negativni saldo, mora se provesti revizija visine naknada.

Članak 38.

Donošenje proračuna

1.Izvršni direktor svake godine izrađuje nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu, uključujući nacrt plana radnih mjesta, te ga šalje Upravnom odboru.

2.Upravni odbor na osnovi tog nacrta donosi privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

3.Privremeni nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije šalje se Komisiji do 31. siječnja svake godine. Upravni odbor šalje konačni nacrt procjene Komisiji do 31. ožujka.

4.Komisija šalje izvještaj o procjenama proračunskom tijelu zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

5.Na temelju izvještaja o procjenama Komisija u nacrt općeg proračuna Unije unosi procjene koje smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije kojim se tereti opći proračun, koje dostavlja proračunskom tijelu u skladu s člancima 313. i 314. UFEU-a.

6.Proračunsko tijelo odobrava sredstva za doprinos Agenciji.

7.Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta Agencije.

8.Proračun Agencije donosi Upravni odbor dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa. Proračun postaje konačan nakon konačnog donošenja općeg proračuna Europske unije. Proračun se prema potrebi usklađuje na odgovarajući način.

9.Na svaki projekt povezan s nekretninama koji bi mogao imati znatne posljedice na proračun Agencije primjenjuju se odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715 66 .

Članak 39.

Izvršavanje proračuna

1.Izvršni direktor izvršava proračun Agencije.

2.Izvršni direktor svake godine proračunskom tijelu šalje sve informacije relevantne za postupak evaluacije utvrđen u članku 51.

Članak 40.

Financijsko izvještavanje i razrješnica

1.Računovodstveni službenik Agencije mora dostaviti privremeni financijski izvještaj računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu do 1. ožujka iduće financijske godine.

2.Agencija mora dostaviti izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu do 31. ožujka iduće financijske godine.

3.Računovodstveni službenik Komisije mora Revizorskom sudu dostaviti privremeni financijski izvještaj Agencije, konsolidiran s financijskim izvještajem Komisije, do 31. ožujka iduće financijske godine.

4.Po primitku primjedbi Europskog revizorskog suda na privremene financijske izvještaje Agencije, na temelju članka 246. Financijske uredbe 67 , izvršni direktor sastavlja završne financijske izvještaje Agencije na vlastitu odgovornost i dostavlja ih Upravnom odboru radi mišljenja.

5.Upravni odbor daje mišljenje o konačnim financijskim izvješćima Agencije.

6.Do 1. srpnja po isteku svake financijske godine računovodstveni službenik šalje završni financijski izvještaj, zajedno s mišljenjem Upravnog odbora, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom revizorskom sudu.

7.Završni financijski izvještaji objavljuju se u Službenom listu Europske unije do 15. studenoga sljedeće godine.

8.Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe do 30. rujna. Izvršni direktor taj odgovor šalje i Upravnom odboru.

9.Izvršni direktor Europskom parlamentu na njegov zahtjev dostavlja sve podatke potrebne za nesmetanu provedbu postupka davanja razrješnice za predmetnu financijsku godinu u skladu s člankom 261. stavkom 3. Financijske uredbe.

10.Na temelju preporuke Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom Europski parlament do 15. svibnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru za izvršenje proračuna za godinu N.

Članak 41.

Financijska pravila

Financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju donosi Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona ne smiju odstupati od Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/715, osim ako je to odstupanje posebno potrebno za rad Agencije i ako je Komisija prethodno dala svoju suglasnost.

POGLAVLJE VII.

OSOBLJE

Članak 42.

Opće odredbe

1.Na osoblje Agencije primjenjuju se Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika te pravila koja su zajednički donijele institucije Unije za provedbu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Ako Agencija zapošljava osoblje iz trećih zemalja nakon sklapanja sporazuma iz članka 54., u svakom slučaju poštuje Pravilnik o osoblju i Uvjete zaposlenja iz stavka 1.

Članak 43.

Izvršni direktor

1.Izvršni direktor zaposlen je kao privremeni službenik Agencije u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

2.Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor s popisa kandidata koje je predložila Komisija, nakon otvorenog i transparentnog postupka odabira.

3.Agenciju za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom zastupa predsjednik Upravnog odbora.

4.Mandat izvršnog direktora traje pet godina. Prije isteka tog razdoblja Komisija provodi procjenu u kojoj uzima u obzir evaluaciju rada izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove Agencije.

5.Upravni odbor, djelujući na prijedlog Komisije u kojem se uzima u obzir procjena iz stavka 4., mandat izvršnog direktora može produljiti jednom, i to za najviše pet godina.

6.Izvršni direktor kojem je produljen mandat na kraju ukupnog razdoblja ne može sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto mjesto.

7.Izvršni direktor može biti razriješen dužnosti samo odlukom Upravnog odbora, koji odlučuje na prijedlog Komisije.

8.Upravni odbor odluku o imenovanju, produljenju mandata ili razrješenju dužnosti izvršnog direktora donosi dvotrećinskom većinom glasova članova s pravom glasa.

Članak 44.

Upućeni nacionalni stručnjaci i drugo osoblje

1.Agencija se može koristiti upućenim nacionalnim stručnjacima i drugim osobljem koje nije zaposleno u Agenciji. Na to se osoblje ne primjenjuju Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika.

2.Upravni odbor donosi odluku kojom utvrđuje pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u Agenciju.

POGLAVLJE VIII.

OPĆE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Povlastice i imuniteti

Na Agenciju i njezino osoblje primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije.

Članak 46.

Pravila o jeziku

Na Agenciju se primjenjuju odredbe utvrđene u Uredbi Vijeća br. 1 68 .

Članak 47.

Transparentnost

1.Na dokumente koji su u posjedu Agencije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2.Agencija obrađuje osobne podatke u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 69 .

3.U roku od šest mjeseci od datuma svoje prve sjednice nakon datuma početka primjene ove Uredbe, kako je naveden u članku 63. drugom podstavku, Upravni odbor utvrđuje mjere na temelju kojih Agencija primjenjuje Uredbu (EU) 2018/1725, uključujući mjere koje se odnose na imenovanje službenika za zaštitu podataka Agencije. Te se mjere utvrđuju nakon savjetovanja s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka.

Članak 48.

Borba protiv prijevare

1.Radi borbe protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti na Agenciju se primjenjuju odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 883/2013 70 .

2.Agencija u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ove Uredbe pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. povezanom s internim istragama koje provodi OLAF i donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve osoblje Agencije na temelju predloška iz Priloga tom sporazumu.

3.Revizorski sud ovlašten je za provedbu revizije, na temelju dokumenata i na terenu, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije od Agencije.

4.OLAF i EPPO mogu provoditi istrage, uključujući provjere na licu mjesta i inspekcije, kako bi se utvrdilo postoji li prijevara, korupcija ili druga nezakonita aktivnost kojom se ugrožavaju financijski interesi Unije u vezi s bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financirala Agencija u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96 71 .

5.Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 4. sporazumi o suradnji s međunarodnim organizacijama i trećim zemljama iz članaka 53. i 54., ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava Agencije moraju sadržavati odredbe kojima se izričito ovlašćuju Revizorski sud i OLAF za provedbu tih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 49.

Zaštita klasificiranih i osjetljivih neklasificiranih podataka

1.Agencija donosi sigurnosna pravila koja su ekvivalentna sigurnosnim pravilima Komisije za zaštitu klasificiranih podataka Europske unije (EUCI) i osjetljivih neklasificiranih podataka, kako je utvrđeno u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 72 i 2015/444 73 . Sigurnosna pravila Agencije obuhvaćaju, među ostalim, odredbe za razmjenu, obradu i čuvanje tih podataka.

2.Agencija klasificirane podatke može razmjenjivati s relevantnim tijelima treće zemlje ili međunarodne organizacije ili dijeliti klasificirane podatke EU-a s drugim tijelom Unije samo u okviru administrativnih dogovora. Svaki takav administrativni dogovor podliježe odobrenju Upravnog odbora nakon savjetovanja s Komisijom. Ako administrativni dogovor ne postoji, svako iznimno ad hoc objavljivanje klasificiranih podataka EU-a tim tijelima podliježe odluci izvršnog direktora nakon savjetovanja s Komisijom.

Članak 50.

Odgovornost

1.Ugovornu odgovornost Agencije uređuje zakon koji se primjenjuje na predmetni ugovor.

2.Sud Europske unije nadležan je za donošenje presuda na temelju bilo koje arbitražne klauzule iz ugovora koje sklopi Agencija.

3.U slučaju izvanugovorne odgovornosti Agencija u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica nadoknađuje svu štetu koju u obavljanju svojih dužnosti prouzroče njezine službe ili njezino osoblje.

4.Sud Europske unije nadležan je u sporovima u vezi s naknadom štete iz stavka 3.

5.Osobna odgovornost osoblja Agencije prema Agenciji uređena je odredbama koje su utvrđene u Pravilniku o osoblju ili u Uvjetima zaposlenja.

Članak 51.

Evaluacija i revizija

1.Najkasnije [Ured za publikacije; unijeti datum = pet godina nakon datuma iz članka 63.] te svakih pet godina nakon toga Komisija ocjenjuje rad Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat, zadaće i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije. Evaluacijom se posebno ocjenjuje moguća potreba za izmjenom mandata Agencije, kao i financijski učinci svake takve izmjene.

2.Pri svakoj drugoj evaluaciji ocjenjuju se i rezultati koje je Agencija ostvarila u pogledu svojih ciljeva, mandata i zadaća, uključujući i procjenu toga smatra li se nastavak postojanja Agencije i dalje opravdanim u pogledu tih ciljeva, mandata i zadaća.

3.Komisija o nalazima evaluacije izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravni odbor. Nalazi evaluacije objavljuju se.

Članak 52.

Administrativne istrage

Aktivnosti Agencije podliježu istragama Europskog ombudsmana u skladu s člankom 228. UFEU-a.

Članak 53.

Suradnja s drugim organizacijama i tijelima

1.Agencija aktivno nastoji surađivati s međunarodnim organizacijama i drugim vladinim i nevladinim tijelima, a posebno tijelima Unije, kao i tehničkim tijelima nadležnima za pitanja obuhvaćena ovom Uredbom, u okviru radnih dogovora sklopljenih s tim tijelima, u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije i odredbama o nadležnosti tih tijela. Ti radni dogovori ne obuhvaćaju razmjenu klasificiranih podataka.

2.Takve radne dogovore donosi Upravni odbor na temelju nacrta koji podnosi izvršni direktor i nakon prethodnog odobrenja Komisije. Ako Komisija izrazi neslaganje s tim radnim dogovorima, Upravni odbor donosi ih tročetvrtinskom većinom članova s pravom glasa.

3.Izmjene ili promjene postojećih radnih dogovora, koje imaju ograničeno područje primjene i ne mijenjaju cjelokupno područje primjene i namjeru radnih dogovora, ili tehničkih radnih dogovora s drugim tehničkim tijelima donosi Upravni odbor na temelju nacrta koji podnosi izvršni direktor i nakon prethodne obavijesti upućene Komisiji.

Članak 54.

Suradnja s trećim zemljama

1.Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja u njezinu radu koje su u tu svrhu sklopile sporazume s Unijom.

2.U skladu s odgovarajućim odredbama sporazuma iz stavka 1. dogovaraju se aranžmani u kojima se posebno navode vrsta, opseg i način sudjelovanja navedenih trećih zemalja u radu Agencije, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama Agencije, financijskim doprinosima i osoblju.

Kad je riječ o pitanjima osoblja, ti radni dogovori u svakom slučaju moraju biti u skladu s Pravilnikom o osoblju.

Članak 55.

Savjetovanje s organizacijama civilnog društva

Agencija održava bliski dijalog s relevantnim organizacijama civilnog društva aktivnima u područjima obuhvaćenima ovom Uredbom na nacionalnoj razini, razini Unije ili međunarodnoj razini.

Članak 56.

Sporazum o sjedištu i uvjeti rada

1.Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici domaćinu te objekti i oprema koje ta država članica treba staviti na raspolaganje te posebna pravila koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Agencije i države članice domaćina u kojoj se sjedište nalazi.

2.Države članice domaćini Agencije pružaju najbolje moguće uvjete kako bi se omogućilo neometano i učinkovito funkcioniranje Agencije, uključujući višejezično i europski usmjereno školovanje i odgovarajuću prometnu povezanost.

Članak 57.

Pravno sljedništvo

1.Agencija osnovana ovom Uredbom pravni je sljednik svih ugovora koje je sklopio, obveza koje je preuzeo i imovine koju je stekao Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan Uredbom (EZ) br. 1920/2006.

2.Ova Uredba ne utječe na pravnu snagu sporazuma i dogovora koje je Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan Uredbom (EZ) br. 1920/2006 sklopio do [Ured za publikacije; unijeti datum = 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe].

Članak 58.

Prijelazna rješenja u vezi s Upravnim odborom

1.Upravni odbor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, kako je osnovan Uredbom (EZ) br. 1920/2006, nastavlja s radom i funkcioniranjem na temelju Uredbe (EZ) br. 1920/2006 i pravila utvrđenih tom uredbom do imenovanja svih predstavnika Upravnog odbora u skladu s člankom 23. ove Uredbe.

2.Države članice Komisiji do [Ured za publikacije; unijeti datum = 9 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu Uredbe] dostavljaju imena osoba koje su imenovale članom i zamjenikom člana Upravnog odbora, u skladu s člankom 23.

3.Upravni odbor osnovan u skladu s člankom 23. održava prvi sastanak u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ove Uredbe. Na tom sastanku može donijeti svoj poslovnik.

Članak 59.

Prijelazni aranžmani u vezi s izvršnim direktorom

1.Za preostalo razdoblje njegova mandata direktoru Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama imenovanom na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1920/2006 dodjeljuju se dužnosti izvršnog direktora kako je predviđeno člankom 29. ove Uredbe. Preostali uvjeti njegova ugovora ostaju nepromijenjeni.

Ako mandat završava između datuma stupanja na snagu ove Uredbe i datuma početka njezine primjene i ako taj mandat već nije produljen u skladu s Uredbom (EZ) br. 1920/2006, on se automatski produljuje do [Ured za publikacije; unijeti datum = 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu Uredbe].

2.Ako direktor imenovan na temelju članka 11. Uredbe (EZ) br. 1920/2006 nije voljan ili ne može postupiti u skladu sa stavkom 1., Upravni odbor iz članka 23. imenuje privremenog izvršnog direktora kako bi izvršavao dužnosti dodijeljene izvršnom direktoru u razdoblju koje nije dulje od 18 mjeseci, do imenovanja predviđenog člankom 43. stavkom 2.

Članak 60.

Prijelazni aranžmani u vezi s nacionalnim kontaktnim točkama

Do [Ured za publikacije; unijeti datum = 11 mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe] član Upravnog odbora Agenciji dostavlja ime institucije koja je određena kao nacionalna kontaktna točka u skladu s člankom 32. stavkom 1. i ime voditelja nacionalne kontaktne točke. To može biti u obliku e-poruke kojom se potvrđuje trenutačni status quo.

Članak 61.

Prijelazne proračunske odredbe

Postupak davanja razrješnice u pogledu proračuna odobrenih na temelju članka 14. Uredbe (EZ) br. 1920/2006 provodi se u skladu s pravilima utvrđenima u njezinu članku 15.

Članak 62.

Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 1920/2006

1.Uredba (EZ) br. 1920/2006 stavlja se izvan snage od [Ured za publikacije; unijeti datum = 12 mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe].

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga.

2.Interna pravila i mjere koje je Upravni odbor donio na temelju Uredbe (EZ) br. 1920/2006 ostaju na snazi nakon [Ured za publikacije; unijeti datum = 12 mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe], osim ako Upravni odbor primjenjujući ovu Uredbu odluči drukčije.

Članak 63.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od [Ured za publikacije, unijeti datum = 12 mjeseci nakon stupanja na snagu Uredbe].

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na 

◻ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 74  

⌧ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Posebni ciljevi 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ ograničeno trajanje

–◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

⌧ neograničeno trajanje

Provedba s razdobljem uspostave od 2024. do 2027., nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 79   

◻ Izravno upravljanje Komisije putem:

–◻    izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

⌧ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja pružaju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu

Napomene:

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Agencija Europske unije za droge			Year 2024.	Year 2025.	Year 2026.	Year 2027.	UKUPNO
Glava 1.:	Obveze	(1)
	Plaćanja	(2)
Glava 2.:	Obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Glava 3.:	Obveze	(3a)
	Plaćanja	(3b)
UKUPNA odobrena sredstva za Agenciju Europske unije za droge	Obveze	=1+1a +3a	14,137	15,634	16,376	16,784	62,931
	Plaćanja	=2+2a +3b	14,137	15,634	16,376	16,784	62,931

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,262

0,262

0,262

0,262

1,048

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva [tijela] 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Procijenjeni financijski učinak zakonodavne inicijative obuhvaća samo sredstva potrebna uz početni doprinos EU-a EMCDDA-u (dodatni troškovi u usporedbi s početnom vrijednošću – VFO 2021.–2027.).

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni učinak na ljudske resurse [tijela] 

3.2.3.1.Sažetak

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Privremeno osoblje – početna vrijednost (nacrt proračuna za 2022.) 89	10,524	10,524	10,524	10,524	42,095
Privremeno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)	0,900	2,423	3,254	3,600	10,178
Privremeno osoblje – UKUPNO 90	11,424	12,947	13,778	14,124	52,273
Ugovorno osoblje – početna vrijednost (nacrt proračuna za 2022.)	2,540	2,540	2,540	2,540	10,160
Ugovorno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)	—	0,037	0,261	0,485	0,784
Ugovorno osoblje – UKUPNO	2,540	2,577	2,801	3,025	10,944
Upućeni nacionalni stručnjaci – početna vrijednost (nacrt proračuna za 2022.) – bez dodatnih upućenih nacionalnih stručnjaka	0,078	0,078	0,078	0,078	0,313

UKUPNO sve osoblje

14,042

15,603

16,658

17,228

63,530

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

Privremeno osoblje – početna vrijednost (nacrt proračuna za 2022.)	76	76	76	76
Privremeno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)	13	22	25	27
Privremeno osoblje – UKUPNO	89	98	101	103
Ugovorno osoblje – početna vrijednost (nacrt proračuna za 2022.)	34	34	34	34
Ugovorno osoblje – dodatna vrijednost u odnosu na početnu vrijednost (kumulativno)	—	1	6	7
Ugovorno osoblje – UKUPNO	29	38	40	41
Upućeni nacionalni stručnjaci – početna vrijednost (nacrt proračuna za 2022.)	1	1	1	1

UKUPNO

119

137

142

145

Ljudski resursi potrebni za provedbu ciljeva u okviru novog mandata procijenjeni su u suradnji s EMCDDA-om. U okviru procjena uzima se u obzir očekivano povećanje radnog opterećenja s obzirom na učestalije korištenje uslugama EMCDDA-a među dionicima tijekom vremena, kao i vrijeme koje je EMCDDA-u potrebno da iskoristi sredstva kako bi se izbjegla situacija u kojoj Agencija ne bi mogla potpuno izvršiti svoj doprinos EU-a i pravodobno dodijeliti odobrena sredstva. Procjene uključuju i troškove potrebne za uspostavu virtualnog laboratorija, uključujući početne jednokratne troškove.

Osoblje potrebno za reviziju mandata opravdano je stalnim operativnim potrebama, posebno u područjima koja je navela Agencija. Dodani predviđeni profili zaposlenika uključeni su u operativu i ne predstavljaju povećanje broja zaposlenika u administraciji/upravi, čime se doprinosi učinkovitosti operative:

a)    Znanstvenici u području forenzike i toksikologije/kemičari. Potrebni za procjenu prijetnji, virtualni laboratorij, analizu droga i prekursora, analizu smrti i trovanja na mjestima proizvodnje itd.

b)    Analitičari sa stručnim znanjem o operativnim i strateškim aspektima rada kriminalističke policije i sigurnosti. Agencija trenutačno ima iznimno ograničeno stručno znanje u tom području.

c)    Strateški i operativni analitičari. Potrebni za međunarodnu i geopolitičku analizu, procjenu prijetnji i rano upozoravanje unutar EU-a, ali i za utvrđivanje vanjskih prijetnji.

d)    Podatkovni znanstvenici, dizajneri podataka i analitičari podataka. Potrebni za upravljanje, analizu i prezentiranje veće i složenije količine podataka koji bi se prikupljali u okviru novih zadaća.

e)    Politička podrška/politolozi. Potrebni za pojačanu podršku politici i evaluaciju politike.

f)    Tehnički voditelji projekata. Potrebni za upravljanje ugovorima o prikupljanju podataka i istraživačkim studijama.

g)    Predavači, stručnjaci za izradu plana i programa i za izgradnju kapaciteta. Potrebni zbog veće uloge Agencije u osposobljavanju i izgradnji kapaciteta unutar i izvan EU-a.

h)    Upravljanje bazom podataka za podršku IKT-u itd. Bit će potrebno povećati kapacitet za podršku predviđenim bazama podataka, infrastrukturi IKT-a, sigurnosti sustava i platformama dionikâ kako bi se mogli ostvariti mogući novi kapaciteti i kompetencije.

i)    Arhitekti umjetne inteligencije (IA) i analitičari poslovne inteligencije (BI) za pomoć u razvoju i održavanju digitalne platforme EMCDDA-a i razvoju novih rješenja, strojnog učenja i analize podataka.

Predlaže se da ukupan broj članova osoblja u revidiranom mandatu do 2027. bude 145, što uključuje 103 privremena djelatnika, 41 ugovornog djelatnika i 1 upućenog nacionalnog stručnjaka. U tih 145 članova osoblja predviđenih za rad u Agenciji do 2027. ne ubraja se osoblje zaposleno na temelju ad hoc sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava, delegiranju ili doprinosu, o kojima se zasebno izvješćuje u odjeljku 4.3. proračuna EU-a. Datumi zapošljavanja planirani su za sredinu godine. Iznosi su prilagođeni u skladu s tim: troškovi novozaposlenog osoblja iznose približno 50 % prosječnih troškova za godinu njihova zapošljavanja. Smatra se da će se predloženim povećanjem broja osoblja povećati učinkovitost operative jer broj administrativnog osoblja ostaje nepromijenjen.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–⌧    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

–◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

–⌧    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 94 .

3.2.5.Doprinos trećih strana 

–⌧    Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–⌧    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

–◻    na vlastita sredstva

–◻    na ostale prihode

– ◻    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

(1)    Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europsko izvješće o drogama za 2021., Europsko izvješće o drogama za 2021. | www.emcdda.europa.eu .

(2)    U Europi je 2019. zatvoreno više od 370 laboratorija za nezakonitu proizvodnju droga; Europsko izvješće o drogama za 2021.

(3)    EMCDDA/Europol, Izvješće o tržištima droga u EU-u za 2019., https://www.emcdda.europa.eu/2019/drug-markets .

(4)    Vidjeti Transcrime, From illegal markets to legitimate businesses: the portfolio of organised crime in Europe (hr. „Od nezakonitih tržišta do zakonitih poslova: portfelj organiziranog kriminala u Europi”), 2015., http://www.transcrime.it/wp-content/uploads/2015/03/OCP-Full-Report.pdf ; Europol, Procjena prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA), 2021.

(5)    To obuhvaća zlouporabu benzodiazepina namijenjenih terapijskoj uporabi ili onih koji se pojavljuju kao novi benzodiazepini. „Novi benzodiazepini” definirani su kao nove psihoaktivne tvari koje sadržavaju benzodiazepinsku jezgru, a koje nisu pod nadzorom međunarodnog sustava kontrole droga.

(6)    Svjetska zdravstvena organizacija uporabu više vrsta droga definira kao konzumiranje više tvari ili više vrsta tvari u isto vrijeme ili uzastopno u kratkom vremenu. Izvor: https://www.who.int/substance_abuse/terminology/who_lexicon/en/ .

(7)    EMCDDA/Europol, Izvješće o tržištima droga u EU-u za 2019., https://www.emcdda.europa.eu/2019/drug-markets.

(8)    EMCDDA, Europsko izvješće o drogama za 2021.; EMCDDA, Impact of COVID-19 on drug markets, use, harms and drug services in the community and prisons (Utjecaj bolesti COVID-19 na tržišta droga, uporaba, štetni učinci i službe za borbu protiv droga u zajednici i zatvorima), travanj 2021. | www.emcdda.europa.eu.

(9)    SL C 102I, 24.3.2021., str. 1.

(10)    SL C 272, 8.7.2021., str. 2.

(11)    Uredba (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama (preinačena), SL L 376, 27.12.2006., str. 1.–13.

(12)    Strategija EU-a u području droga za razdoblje 2021. – 2025., strateški prioritet 11., točka 5.

(13)    COM(2019) 228.

(14)    Za pojedinosti vidjeti najpoželjniju opciju opisanu u 3. odjeljku.

(15)    Zajedničkim pristupom o decentraliziranim agencijama EU-a uspostavlja se sveobuhvatan skup vodećih načela kako bi funkcioniranje decentraliziranih agencija EU-a postalo koherentnije, učinkovitije i odgovornije; vidjeti Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama – Zajednički pristup, 2012.; https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf .

(16)    Uredba (EU) 2017/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1920/2006 u pogledu razmjene informacija i sustava ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima te o postupku procjene njihovog rizika, (SL L 305, 21.11.2017., str. 1.).

(17)    SL L 335, 11.11.2004., str. 8. Vidjeti i Direktivu (EU) 2017/2103 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/757/PUP kako bi se nove psihoaktivne tvari obuhvatile definicijom „droge” te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2005/387/PUP (SL L 305, 21.11.2017., str. 12.). Delegirana direktiva Komisije (EU) 2019/369 od 13. prosinca 2018. o izmjeni Priloga Okvirnoj odluci Vijeća 2004/757/PUP u pogledu obuhvaćanja novih psihoaktivnih tvari definicijom „droge” (SL L 66, 7.3.2019., str. 3.); Delegirana direktiva Komisije (EU) 2020/1687 od 2. rujna 2020. o izmjeni Priloga Okvirnoj odluci Vijeća 2004/757/PUP u pogledu obuhvaćanja nove psihoaktivne tvari N,N-dietil-2-[[4-(1-metiletoksi)fenil]metil]-5-nitro-1H-benzimidazol-1-etanamin (izotonitazen) definicijom „droge” (SL L 379, 13.11.2020., str. 55.); Delegirana direktiva Komisije (EU) 2021/802 od 12. ožujka 2021. o izmjeni Priloga Okvirnoj odluci Vijeća 2004/757/PUP u pogledu obuhvaćanja novih psihoaktivnih tvari metil 3,3-dimetil-2-[1-(pent-4-en-1-il)-1H-indazol-3-karbonil]aminobutanoata (MDMB-4en-PINACA) i metil 2-[1-(4-fluorbutil)-1H-indol-3-karbonil]amino-3,3-dimetilbutanoata (4F-MDMB-BICA) definicijom „droge”, (SL L 178, 20.5.2021., str. 1.).

(18)    Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.–114.).

(19)    Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.–183.).

(20)    Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove (SL L 136, 30.4.2004., str. 1.–33.).

(21)    Uredba (EZ) br. 851/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o osnivanju Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (SL L 142, 30.4.2004., str. 1.–11.).

(22)    Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (SL L 170, 12.5.2021., str. 1.–68.).

(23)    Uredba (EU) br. 513/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, Instrumenta za financijsku potporu u području policijske suradnje, sprečavanja i suzbijanja kriminala i upravljanja krizama i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2007/125/PUP (SL L 150, 20.5.2014., str. 93.–111.). Vidjeti i prijedlog Komisije o Fondu za unutarnju sigurnost za sljedeći višegodišnji financijski okvir (COM(2018) 472 final).

(24)    Uredba (EU) br. 1382/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavi programa Pravosuđe za razdoblje 2014.–2020. (SL L 354, 28.12.2013., str. 73.–83.).

(25)    Uredba (EU) 2021/522 o uspostavi Programa djelovanja Unije u području zdravlja (program „EU za zdravlje”) za razdoblje 2021.–2027. i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014 (SL L 107, 26.3.2021., str. 1.–29.).

(26)    COM(2018) 435 final.

(27)    Odluka br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2119/98/EZ (SL L 293, 5.11.2013., str. 1.–15.); vidjeti i Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1082/2013/EU, COM(2020) 727 final.

(28)    Provedbena odluka Komisije (EU) 2017/253 od 13. veljače 2017. o utvrđivanju postupaka za obavješćivanje o uzbunama kao dijela sustava ranog upozorenja i odgovora uspostavljenog u vezi s ozbiljnim prekograničnim prijetnjama zdravlju te za razmjenu informacija, savjetovanje i koordinaciju odgovora na te prijetnje u skladu s Odlukom br. 1082/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 37, 14.2.2017., str. 23.–27.), koja obuhvaća prijetnje povezane s nedopuštenim drogama.

(29)    Za Europol, vidjeti COM(2020) 796 final; za zdravstvene agencije vidjeti općenito COM(2020) 724, a detaljnije za EMA-u COM(2020) 725 i za ECDC COM(2020) 726.

(30)    Povezana početna procjena učinka dostupna je na sljedećoj poveznici: Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize (HERA) (europa.eu) .

(31)    SWD(2019) 174.

(32)    ICF, Završno izvješće – vanjska evaluacija EMCDDA-a, studeni 2018.; poveznica: https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/4eaca79c-72f6-11e9-9f05-01aa75ed71a1/language-en/format-PDF/source-search .

(33)    COM(2019) 228.

(34)    SWD(2019) 174.

(35)    U odjeljku 2.1. procjene učinka može se naći i sažetak glavnih ishoda.

(36)    Opcija politike 0: osnovni scenarij – zadržavanje postojećeg pristupa bez promjena; opcija politike 1: minimalna revizija – jača suradnja; opcija politike 2: raspuštanje Agencije – stavljanje izvan snage Uredbe o osnivanju; opcija politike 3: spajanje Agencije s drugim tijelom EU-a.

(37)    Vidjeti bilješku 15.

(38)    Vidjeti odjeljak „Supsidijarnost”, stranica 5. Nema dostupnih kvantitativnih podataka o potencijalu pojednostavnjenja i smanjenja opterećenja. U nedavnoj evaluaciji Strategije EU-a u području droga za razdoblje 2013.–2020. zaključeno je da nema dostupnih informacija o resursima koje su države članice namijenile pitanjima povezanima s drogama. Vidjeti Evaluaciju Strategije EU-a u području droga za razdoblje 2013.–2020. i Akcijski plan Europske unije u području droga za razdoblje 2017.–2020., SWD(2020) 150 final.

(39)    Na primjer, rad na alternativama prisilnim sankcijama, rad na minimalnim standardima kvalitete u smanjenju potražnje za drogama, najboljim praksama u liječenju i smanjenju štete.

(40)    Za pojedinosti vidjeti zakonodavno financijsko izvješće u Prilogu I.

(41)    Dokumenti Vijeća 12837/19, 12496/19, 7829/20.

(42)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.–38.).

(43)    SL L 56, 4.3.1968., str. 1.

(44)    SL C , , str. .

(45)    SL C , , str. .

(46)    Uredba Vijeća (EEZ) br. 302/93 od 8. veljače 1993. o osnivanju Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (SL L 36, 12.2.1993., str. 1.).

(47)    Uredba (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama (preinačena) (SL L 376, 27.12.2006., str. 1.).

(48)    Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Europske komisije od 19. srpnja 2012. o decentraliziranim agencijama, https://european-union.europa.eu/sites/default/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf.

(49)    Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).

(50)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(51)    SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(52)    Okvirna odluka Vijeća 2004/757/PUP od 25. listopada 2004. o utvrđivanju minimalnih odredaba vezanih za elemente kaznenih djela i sankcija u području nezakonite trgovine drogom (SL L 335, 11.11.2004., str. 8.).

(53)    Uredba (EZ) br. 273/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o prekursorima za droge (SL L 47, 18.2.2004., str. 1.).

(54)    Uredba Vijeća (EZ) br. 111/2005 od 22. prosinca 2004. o utvrđivanju pravila za nadzor trgovine prekursorima za droge između Zajednice i trećih zemalja (SL L 22, 26.1.2005., str. 1.).

(55)    Zbornik ugovora Ujedinjenih naroda, svezak 976, br. 14152.

(56)    Zbornik ugovora Ujedinjenih naroda, svezak 1019, br. 14956.

(57)    Zbornik ugovora Ujedinjenih naroda, svezak 1582, br. 27627.

(58)    Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu (SL L 311, 28.11.2001., str. 67.).

(59)    Direktiva 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima (SL L 311, 28.11.2001., str. 1.).

(60)    Uredba (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove (SL L 136, 30.4.2004., str. 1.).

(61)    Direktiva 2001/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o usklađivanju zakonodavstava i drugih propisa država članica koji se odnose na provedbu dobre kliničke prakse prilikom provođenja kliničkih ispitivanja lijekova za humanu uporabu (SL L 121, 1.5.2001., str. 34.).

(62)    Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1.).

(63)    Odluka Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom od 28. travnja 1999. o osnivanju Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) (SL L 136, 31.5.1999., str. 20.).

(64)    Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(65)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 122, 10.5.2019., str. 1.).

(66)    SL L 122, 10.5.2019., str. 1.

(67)    Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

(68)    Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (SL 17, 6.10.1958., str. 385.).

(69)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(70)    Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(71)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).

(72)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/443 od 13. ožujka 2015. o sigurnosti u Komisiji (SL L 72, 17.3.2015., str. 41.).

(73)    Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.).

(74)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(75)    Četvrta evaluacija EMCDDA-a, ref. COM(2019) 228.

(76)    Uredba (EZ) br. 1920/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama (preinačena)

(77)    Reitox je kratica za Europsku informacijsku mrežu za droge i ovisnosti o drogama.

(78)    Na primjer, EMCDDA i Europol zajednički objavljuju ključno izvješće o drogama na razini EU-a (Izvješće o tržištima droga u EU-u). Drugi je primjer suradnja s relevantnim agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove u osposobljavanju donositelja odluka u području izvršavanja zakonodavstva o drogama i pravosuđa ili u kontekstu postupka procjene rizika za nove psihoaktivne tvari.

(79)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(80)    Radni dokument službi Komisije o decentraliziranim agencijama i EPPO-u, 8. lipnja 2020.

(81)    Uredba (EU) 2017/2101 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1920/2006 u pogledu razmjene informacija i sustava ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima te o postupku procjene njihovog rizika. Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama osnovan je Uredbom Vijeća (EEZ) br. 302/93. Taj je osnivački akt preinačen 2006. Uredbom (EZ) br. 1920/2006, koja je izmijenjena Uredbom (EU) br. 2017/2101 uvrštavanjem pravila u pogledu razmjene informacija i sustava ranog upozoravanja o novim psihoaktivnim tvarima te o postupku procjene njihovog rizika.

(82)    Financijska uredba Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA): https://www.emcdda.europa.eu/system/files/publications/1013/financial-regulation-emcdda-Jun2019.pdf .

(83)     https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf

(84)    U skladu s člankom 30. Financijske uredbe EMCDDA-a pod nazivom „Unutarnja kontrola izvršavanja proračuna”.

(85)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(86)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(87)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(88)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(89)    Broj osoblja naveden u nacrtu proračuna za 2022., uz pretpostavku da će ostati stabilan do 2024., izračunan na temelju prosječnih jediničnih troškova osoblja koji će se upotrebljavati za zakonodavni financijski izvještaj, indeksiranih prema koeficijentu ispravka za Portugal (91,1 %).

(90)    U ovoj fazi nije moguće detaljno navesti raspodjelu privremenog osoblja razreda AD u odnosu na privremeno osoblje razreda AST. Procjene troškova osoblja izrađene su na temelju prosječnih troškova za privremeno osoblje, indeksiranih prema koeficijentu ispravka za Portugal (91,1 %).

(91)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(92)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(93)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA).

(94)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(95)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 12.1.2022.

COM(2022) 18 final

PRILOG

Prijedlogu

uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o Agenciji Europske unije za droge

{SEC(2022) 45 final} - {SWD(2022) 8 final} - {SWD(2022) 9 final}

PRILOG

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 1920/2006 kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2017/2101	Ova Uredba
Članak 1. stavak 1.	Članak 1.
Članak 8.	Članak 2.
—	Članak 3.
Članak 1. stavak 2.	Članak 4.
Članak 2.	Članak 5.
Članak 1. stavci 3. i 5., članak 2. točke od (a) do (c)	Članak 6.
Prilog I.	Članak 7.
Članci od 5.a do 5.d	Članci od 8. do 11.
—	Članak 12.
—	Članak 13.
—	Članak 14.
—	Članak 15.
—	Članak 16.
—	Članak 17.
—	Članak 18.
—	Članak 19.
Članak 2. točka (d)	Članak 20.
—	Članak 21.
—	Članak 22.
Članak 9. stavak 1.	Članak 23.
—	Članak 24.
Članak 9. stavak 2.	Članak 25.
Članak 9. stavak 3.	Članak 26.
Članak 9. stavak 1. treći podstavak	Članak 27.
Članak 10.	Članak 28.
Članak 11.	Članak 29.
Članak 13.	Članak 30.
Članak 5. stavak 1.	Članak 31.
Članak 5. stavak 3.	Članak 32.
Članak 5. stavak 2.	Članak 33.
—	Članak 34.
Članak 9. stavci 4., 5. i 6.	Članak 35.
Članak 14. stavci od 1. do 4.	Članak 36.
—	Članak 37.
Članak 14. stavci od 5. do 9.	Članak 38.
Članak 15. stavak 1.	Članak 39.
Članak 15. stavci od 2. do 9.	Članak 40.
—	Članak 41.
Članak 18.	Članak 42.
Članak 11.	Članak 43.
Članak 18. peti podstavak	Članak 44.
Članak 17.	Članak 45.
—	Članak 46.
Članci 6. i 7.	Članak 47.
Članak 16.	Članak 48.
—	Članak 49.
Članak 19.	Članak 50.
Članak 23.	Članak 51.
—	Članak 52.
Članak 20.	Članak 53.
Članak 21.	Članak 54.
—	Članak 55.
—	Članak 56.
—	Članak 57.
—	Članak 58.
—	Članak 59.
—	Članak 60.
—	Članak 61.
Članak 24.	Članak 62.
Članak 25.	Članak 63.