Mišljenje Europskog odbora regija – Sljedeća generacija vlastitih sredstava za proračun EU-a

(2023/C 79/12)

Izvjestiteljica:

Nathalie SARRABEZOLLES (FR/PES), članica Vijeća Departmana Finistère

Referentni dokumenti:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Sljedeća generacija vlastitih sredstava za proračun EU-a

COM(2021) 566 final

Prijedlog odluke Vijeća o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije

COM(2021) 570

Prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

COM(2021) 569

I. PREPORUKE ZA AMANDMANE

Prijedlog Odluke Vijeća o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije

COM(2021) 570

Amandman 1.

Uvodna izjava 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Sustav EU-a za trgovanje emisijama, uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*), okosnica je klimatske politike Unije. S obzirom na usku povezanost trgovanja emisijama s ciljevima klimatske politike Unije i prekograničnu prirodu emisija ugljika , moglo bi biti primjereno razmotriti da se dio tih prihoda raspodijeli u proračun Unije , pod strogim uvjetom da to: 1. ne utječe negativno na financijsku sposobnost nacionalnih tijela da ispune ciljeve zelenog plana;

Obrazloženje

Premještanjem prihoda od sustava za trgovanje emisijama s država članica na razinu EU-a mogao bi se smanjiti kapacitet država članica da ulažu u mjere za borbu protiv klimatskih promjena zbog manjih prihoda.

Amandman 2.

Uvodna izjava 5.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Kako bi se izbjegao pretjerano regresivan učinak na doprinose iz trgovanja emisijama, trebalo bi utvrditi maksimalni doprinos za države članice koje ispunjavaju uvjete. Za razdoblje 2023.–2027. države članice ispunjavaju uvjete ako je njihov bruto nacionalni dohodak po stanovniku, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za 2020., manji od 90 % prosjeka EU-a. Za razdoblje 2028.–2030. trebalo bi upotrijebiti bruto nacionalni dohodak po stanovniku iz 2025. Maksimalni doprinos trebalo bi utvrditi usporedbom udjela država članica u ukupnim vlastitim sredstvima koja se temelje na trgovanju emisijama s udjelima tih država članica u bruto nacionalnom dohotku Unije. Trebalo bi utvrditi minimalni doprinos za sve države članice čiji je udio u ukupnom iznosu vlastitih sredstava koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama manji od 75 % njihova udjela u bruto nacionalnom dohotku Unije.

Kako bi se izbjegao pretjerano regresivan učinak na doprinose iz trgovanja emisijama, trebalo bi utvrditi maksimalni doprinos za države članice koje ispunjavaju uvjete. Za razdoblje 2023.–2027. države članice ispunjavaju uvjete ako je njihov bruto nacionalni dohodak po stanovniku, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za razdoblje 2018.– 2020., manji od 90 % prosjeka EU-a. Za razdoblje 2028.–2030. trebalo bi upotrijebiti bruto nacionalni dohodak po stanovniku za razdoblje 2023.– 2025. Maksimalni doprinos trebalo bi utvrditi usporedbom udjela država članica u ukupnim vlastitim sredstvima koja se temelje na trgovanju emisijama s udjelima tih država članica u bruto nacionalnom dohotku Unije. Trebalo bi utvrditi minimalni doprinos za sve države članice čiji je udio u ukupnom iznosu vlastitih sredstava koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama manji od 75 % njihova udjela u bruto nacionalnom dohotku Unije.

Obrazloženje

Uobičajena praksa u kohezijskoj politici jest upotreba podataka o BND-u za prosječno razdoblje od tri godine kako bi se regije i države članice klasificiralo kao razvijenije, slabije razvijene ili u tranziciji. Predlažemo tu metodu za izračun mehanizma rabata koji se primjenjuje na vlastita sredstva temeljena na ETS-u.

Amandman 3.

Uvodna izjava 6.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Uredbom (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 15 uspostavlja se mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama kako bi se dopunio sustav EU-a za trgovanje emisijama i osigurala učinkovitost klimatske politike Unije. S obzirom na usku povezanost mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama s klimatskom politikom Unije, udio prihoda od prodaje certifikata trebalo bi prenijeti u proračun Unije kao vlastita sredstva.

Uredbom (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 15 uspostavlja se mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama kako bi se dopunio sustav EU-a za trgovanje emisijama i osigurala učinkovitost klimatske politike Unije. S obzirom na usku povezanost mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama s klimatskom politikom Unije i prekograničnu prirodu emisija ugljika i industrijskih vrijednosnih lanaca , udio prihoda od prodaje certifikata trebalo bi prenijeti u proračun Unije kao vlastita sredstva.

Obrazloženje

Prekogranična priroda emisija ugljika i industrijskih vrijednosnih lanaca otežava dodjelu prihoda u okviru mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama pojedinačnim državama članicama i snažan je argument u korist raspodjele prihoda na razini EU-a.

Amandman 4.

Uvodna izjava 7.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

U listopadu 2021. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Uključivi okvir skupine G20 za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti postigli su dogovor o tome da se uključenim jurisdikcijama na tržištu dodijeli 25 % rezidualne dobiti velikih multinacionalnih poduzeća koje su iznad praga profitabilnosti od 10 % („Sporazum OECD-a i skupine G20 o prvom stupu IF-a”). Vlastita sredstva trebala bi se sastojati od prihoda dobivenih primjenom jedinstvene pozivne stope na udio rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća preraspodijeljen državama članicama [u skladu s Direktivom o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja].

U listopadu 2021. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Uključivi okvir skupine G20 za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti postigli su dogovor o tome da se uključenim jurisdikcijama na tržištu dodijeli 25 % rezidualne dobiti velikih multinacionalnih poduzeća koje su iznad praga profitabilnosti od 10 % („Sporazum OECD-a i skupine G20 o prvom stupu IF-a”). Vlastita sredstva trebala bi se sastojati od prihoda dobivenih primjenom jedinstvene pozivne stope na udio rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća preraspodijeljen državama članicama [u skladu sa stupanjem na snagu Multilateralne konvencije i s Direktivom o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja].

Obrazloženje

Potrebno je navesti da uspostava tih novih vlastitih sredstava ovisi o sklapanju Multilateralne konvencije čiji je cilj operacionalizacija prvog stupa Sporazuma OECD-a i skupine G20.

Amandman 5.

Članak 1.

Izmijeniti stavak 1. točku (d)

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

2.a Odstupajući od stavka 1. točke (e), do financijske godine 2030. primjenjuje se sljedeće:

(a)

ako je udio države članice u ukupnom iznosu prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e) manji od 75 % njezina udjela u bruto nacionalnom dohotku Unije, ta država članica stavlja na raspolaganje iznos koji je jednak 75 % tog udjela bruto nacionalnog dohotka, pomnožen s ukupnim iznosom prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e);

(a)

(b)

udio države članice u ukupnom iznosu prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e) ne smije biti veći od 150 % udjela te države članice u bruto nacionalnom dohotku Unije za države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka Unije, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan za razdoblje 2023.–2027. na temelju podataka za 2020., a za razdoblje 2028.–2030. na temelju podataka za 2025.

(b)

udio države članice u ukupnom iznosu prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e) ne smije biti veći od 150 % udjela te države članice u bruto nacionalnom dohotku Unije za države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka Unije, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan za razdoblje 2023.–2027. na temelju podataka za 2018.– 2020., a za razdoblje 2028.–2030. na temelju podataka za 2023.– 2025.

Obrazloženje

Prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) 2020/2093 kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

COM(2021) 569

Amandman 6.

Uvodna izjava 3.

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Primjena sustava EU-a za trgovanje emisijama za sektore zgrada i cestovnog prometa, kako je utvrđeno u Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 14, može dovesti do kratkoročnih socijalnih posljedica. Kako bi prevladao taj problem, Uredbom (EU) [XXX] final Europskog parlamenta i Vijeća 15 uspostavljen je Socijalni fond za klimatsku politiku, koji će se financirati iz općeg proračuna Unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira. Stoga bi gornju granicu za odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz naslova 3. „Prirodni resursi i okoliš” i gornju granicu za odobrena sredstva za plaćanje trebalo prilagoditi za 2025., 2026. i 2027.

Obrazloženje

Socijalni fond za klimatsku politiku trebao bi se početi primjenjivati godinu dana prije proširenja ETS-a na sektore cestovnog prometa i zgrada kako bi se ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i malim poduzećima te korisnicima mobilnosti dalo dovoljno vremena za prilagodbu.

Amandman 7.

Nova uvodna izjava nakon uvodne izjave 3.

Prijedlog Komisije	Amandman OR-a
	Primjereno je uvesti automatsku „prilagodbu fluktuacije cijena ugljika” za gornju granicu iz naslova 3. kako bi se omogućilo godišnje povećanje odobrenih sredstava za Socijalni fond za klimatsku politiku u slučaju povišenja cijena ugljika u sektoru mobilnosti i sektoru zgrada.

Obrazloženje

Potrebno je osigurati povećanje proračuna Socijalnog fonda za klimatsku politiku za slučaj da su cijene ugljika u sektorima ETS-a 2 više od početnih pretpostavki Komisije.

Amandman 8.

Članak 1. novi stavak 3. kojim se umeće članak 4.b

Prijedlog Komisije

Amandman OR-a

Umeće se članak 4.b:

„Članak 4.b

Mehanizam prilagodbe cijena ugljika

1. Počevši od 2024., nakon podnošenja privremene računovodstvene dokumentacije za godinu n-1 u skladu s člankom 245. stavkom 3. Financijske uredbe provodi se prilagodba naviše gornje granice rashoda za odobrena sredstva za preuzimanje obveza iz naslova 3. i gornje granice za odobrena sredstva za plaćanje za tekuću godinu u slučaju da su cijene ugljika u sektorima novog ETS-a (ETS 2) više od početnih pretpostavki Komisije.

2. Godišnja prilagodba izračunat će se na temelju prosječne razine cijene ugljika u sektorima ETS-a 2 u EU-27 u godini - 1.”

Obrazloženje

Potrebno je osigurati povećanje proračuna Socijalnog fonda za klimatsku politiku u slučaju da su cijene ugljika u sektorima ETS-a 2 više od početnih pretpostavki Komisije.

II. PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA (OR)

prima na znanje prijedlog Komisije o uvođenju triju novih izvora vlastitih sredstava za proračun EU-a, ali je i dalje duboko zabrinut zbog nedostatka vjerodostojne procjene učinka u pogledu troškova koje će zbog tih mjera snositi europska poduzeća i potrošači;

naglašava da je potrebno uvesti nova sredstva ne samo kako bi se otplatio dug instrumenta Next Generation EU već i kako bi se trajno povećala financijska autonomija proračuna EU-a i države članice odvratilo od razmišljanja o „pravednom povratu”; vlastita sredstva trebalo bi uspostaviti na način koji je održiv za proračune država članica;

primjećuje da prvi izvor vlastitih sredstava na temelju nerecikliranog ambalažnog otpada, koji je na snazi od 1. siječnja 2021., nije namijenjen za izravno ulaganje u ponovnu upotrebu i recikliranje plastičnog otpada; poziva na veće ambicije EU-a za smanjenje upotrebe plastike i recikliranja plastike;

napominje da će se uvođenjem prve košarice novih vlastitih sredstava 2023., u skladu s planom utvrđenim u Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2021., poslati pozitivna poruka ulagačima na financijskim tržištima i agencijama za kreditni rejting; podsjeća na to da su dostatni prihodi od novih vlastitih sredstava ključni za jamčenje otplate duga instrumenta Next Generation EU bez ugrožavanja programâ EU-a u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO);

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama

podržava prijedlog o uspostavi mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) kako bi se potaknulo globalno djelovanje u području klime. Taj bi mehanizam trebalo uključiti u širu industrijsku strategiju EU-a za tranzicije;

ističe da bi se prihodi od tržišta ugljika i od granične pristojbe za ugljik s vremenom mogli smanjiti s obzirom na dekarbonizaciju europskog gospodarstva i činjenicu da i druge zemlje izvan EU-a postupno uvode slične mehanizme cijena ugljika;

prepoznaje taj mehanizam kao koristan alat EU-a za smanjenje emisija CO2 na globalnoj razini, no iz njega proizlazi niz pitanja, kao što je nepredvidiv učinak mehanizma na tržištima EU-a, uključujući mala i srednja poduzeća te poljoprivredu. Europska komisija mora pojačati praćenje i izvješćivanje Parlamenta i Vijeća o provedbi mehanizma i njegovu utjecaju na tržišta;

naglašava da bi za sektore obuhvaćene CBAM-om (1) trebalo postupno ukinuti dodjelu emisijskih jedinica i zamijeniti je dražbama svih emisijskih jedinica kako bi se dugoročno osigurala usklađenost s WTO-om;

Nova vlastita sredstva koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama

podržava prijedlog stvaranja novih vlastitih sredstava na temelju reformiranog sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS); naglašava da je prekogranična priroda emisija ugljika, koje su povezane s negativnim vanjskim učincima koji nisu ograničeni na zemlje koje ispuštaju emisije, snažan razlog za to da se prihodi od prodaje na dražbi jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama raspodijele na razini EU-a; naglašava da to ne smije negativno utjecati na sposobnost država članica da financiraju svoje nacionalne programe za borbu protiv klimatskih promjena;

10.

ključno je ublažiti negativne socijalne i teritorijalne učinke proširenja ETS-a na sektor zgrada i prometa (ETS 2). OR smatra da bi prijedlog Komisije da se uspostavi Socijalni fond za klimatsku politiku koji bi se financirao iznosom od 25 % primitaka iz ETS-a 2 bio posve nedovoljan za kompenzaciju opsežne obnove domova i elektrifikacije cestovnog prometa. OR naglašava da je važno lokalne i regionalne vlasti u potpunosti uključiti u upravljanje sredstvima na temelju ETS-a i Socijalnim fondom za klimatsku politiku. OR preporučuje da se Socijalni fond za klimatsku politiku uključi u Uredbu o zajedničkim odredbama kohezijske politike kako bi se upravljačkim tijelima i korisnicima pojednostavilo upravljanje tim fondom na terenu. Prednost bi trebalo dati boljem i bržem funkcioniranju postojećih instrumenata za ulaganja i koheziju umjesto uspostave novih fondova kojima se, zbog uvođenja različitih pravila, udvostručuju postojeći mehanizmi i ciljevi i riskira zaobilaženje postojećih pravila o prihvatljivosti izvora energije;

11.

smatra da bi CBAM, da bi se mogao nositi s tehnološkim, regulatornim i tržišnim promjenama, trebao biti dinamičan i da bi sektore i emisije koje pokriva trebalo redovito revidirati vodeći računa o lokalnom i regionalnom učinku tog mehanizma; spreman je podržati ocjenjivanje teritorijalnih učinaka CBAM-a;

12.

podržava ideju da se Socijalni fond za klimatsku politiku financira vlastitim sredstvima umjesto da se za njega izdvajaju sredstva dobivena u okviru ETS-a 2 u obliku namjenskih prihoda; napominje da bi mehanizam namjenske dodjele sredstava otežao dugoročno planiranje jer bi godišnji iznosi bili nepredvidivi i nestabilni;

13.

skreće pozornost na činjenicu da će vlastita sredstva koja se temelje na ETS-u činiti 71 % ukupnih prihoda od prve košarice novih vlastitih sredstava. Stoga je održavanje vlastitih sredstava koja se temelje na ETS-u ključno za vjerodostojnost paketa;

14.

međutim, zabrinut je da bi količina sredstava namijenjenih Socijalnom fondu za klimatsku politiku mogla biti nedovoljna u slučaju vrlo visokih cijena ugljika. OR podržava ideju (2) o uvođenju automatske „prilagodbe fluktuacije cijena ugljika” radi povećanja godišnjeg proračuna Socijalnog fonda za klimatsku politiku za slučaj viših cijena ugljika u sektorima ETS-a 2;

15.

smatra da bi se Socijalni fond za klimatsku politiku trebao početi primjenjivati 2024., odnosno godinu dana prije proširenja ETS-a na sektore cestovnog prometa i zgrada, kako bi se ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i malim poduzećima te korisnicima mobilnosti, osobito onima pogođenima siromaštvom u pogledu mobilnosti, dalo dovoljno vremena za prilagodbu;

Vlastita sredstva koja se temelje na Sporazumu OECD-a i skupine G20 o prvom stupu

16.

pozdravlja prijedlog Komisije o stvaranju novih vlastitih sredstava na temelju prvog stupa međunarodnog poreznog sporazuma OECD-a i skupine G20; napominje, međutim, da uspostava tih novih vlastitih sredstava ovisi o uspješnom dovršetku Multilateralne konvencije OECD-a i skupine G20 tijekom 2022.;

17.

potiče Komisiju na to da se pripremi za slučaj da velike jurisdikcije, a posebno SAD, ne ratificiraju sporazum; smatra da bi u tom slučaju EU trebao napraviti korak dalje i predložiti porez EU-a na digitalne usluge koji bi bio privremeno rješenje dok se ne postigne globalnije rješenje za oporezivanje velikih multinacionalnih poduzeća;

18.

podsjeća na to da je sporazumom OECD-a i skupine G20 iz 2021. o globalnom oporezivanju predviđeno zaključenje pripremnog rada na Konvenciji do početka 2022.; primjećuje da je napredak u provedbi zaustavljen jer OECD još nije dovršio tekst Konvencije; zabrinut je da bi politička promjena na izborima u SAD-u sredinom mandata mogla ugroziti spremnost SAD-a da potpiše i ratificira Konvenciju;

Ostala moguća vlastita sredstva

19.

ističe da će, prema procjenama Europske komisije, tri nova predložena izvora vlastitih sredstava u razdoblju od 2026. do 2030. ukupno generirati do 17 milijardi EUR godišnje; napominje da taj iznos neće biti dovoljan za pokrivanje troškova otplate duga instrumenta Next Generation EU (15 milijardi EUR godišnje) i financiranje Socijalnog fonda za klimatsku politiku (9,7 milijardi EUR godišnje); ističe, stoga, da će biti potrebna dodatna nova vlastita sredstva. Naglašava važnost procjena teritorijalnog učinka i poziva Komisiju da to uzme u obzir pri predstavljanju novih vlastitih sredstava;

20.

izražava zabrinutost zbog prijedloga Europske komisije da države članice neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova ili zajedničke poljoprivredne politike preusmjere na plan REPowerEU jer bi to moglo ugroziti koheziju u EU-u; iznova tvrdi da bi nove politike trebalo financirati novim financijskim sredstvima;

21.

napominje da su za buduću reformu proračunskog sustava EU-a potrebna vlastita sredstva EU-a kojima se podupire pravedan prijelaz na konkurentna kružna gospodarstva. Traži od Europske komisije da razmotri prijedloge zaklade Ex'Tax da se s oporezivanja rada prijeđe na oporezivanje onečišćenja i upotrebe resursa, kako je navedeno u europskom zelenom planu. Takav „porezni obrat” temelji se na primjeni načela „onečišćivač plaća”, kao i načela „isplativosti rada” i načela „nitko ne smije biti zapostavljen”. Primjenom takvih načela porezne bi se politike uskladile, među ostalim, s ciljevima europskog zelenog plana i akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava;

22.

poziva Komisiju na to da bez odgode radi na prijedlozima za nova vlastita sredstva; smatra vrlo obećavajućom ideju stvaranja vlastitih sredstava povezanih s velikim korporacijama, nadovezujući se na prijedlog „Poslovanje u Europi: okvir za oporezivanje dobiti” (BEFIT) planiran za 2023.; napominje da bi prema nekim studijama provedba Sporazuma OECD-a i skupine G20 mogla dovesti do povećanja prihoda od poreza na dobit u Europi za više od 80 milijardi EUR godišnje (3);

23.

naglašava da Europska komisija namjerava uspostaviti „Instrument za obnovu Ukrajine” koji bi trebao biti glavni pravni instrument za potporu EU-a obnovi Ukrajine; ističe da su za nove zadaće potrebni novi financijski izvori i u tom pogledu pozdravlja izjavu Europske komisije da dodatne potrebe nastale ratom znatno nadilaze sredstva dostupna u trenutačnom VFO-u i obvezu da će biti potrebno utvrditi nove izvore financiranja;

24.

snažno pozdravlja činjenicu da je Komisija prijedlogu novog sustava ETS-a i nacrtu uredbe o uspostavi CBAM-a priložila tablice za mjerenje supsidijarnosti. Obrazloženje u vezi s europskom dodanom vrijednošću prijedloga i uvođenjem mjera koje proizlaze iz nadležnosti EU-a u području klimatskih promjena, kako je utvrđeno u člancima od 191. do 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), odgovara ocjeni OR-a da su prijedlozi u potpunosti usklađeni s načelom supsidijarnosti.

Bruxelles, 30. studenoga 2022.

Predsjednik Europskog odbora regija

Vasco ALVES CORDEIRO

(1) U okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama poduzeća moraju nabaviti emisijske jedinice koje pokrivaju njihove emisije ugljika. Besplatna dodjela emisijskih jedinica utvrđena je kao prijelazna metoda dodjele emisijskih jedinica za razliku od standardne metode (dražba). Međutim, besplatno dodijeljene emisijske jedinice i dalje čine više od 40 % ukupnog broja dostupnih emisijskih jedinica.

(2) Nacrt mišljenja Odbora za proračune o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku (COM(2021) 568 – C9-0324/2021 – 2021/206 (COD), 9.2.2022.

(3) Barake, Mona i dr., 2021., Revenue Effects of the Global Minimum Tax: Country-by-Country Estimates (Učinci globalne minimalne porezne stope na prihode: procjene po zemljama), Promatračnica EU-a za porez, Obavijest br. 2, listopad 2021.