P9_TA(2022)0438

Digitalni jaz: socijalne razlike prouzročene digitalizacijom

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2022. o digitalnom jazu: socijalne razlike prouzročene digitalizacijom (2022/2810(RSP))

(2023/C 177/06)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir članak 2., članak 3. stavak 3. i članak 6. Ugovora o Europskoj uniji,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 9. 10., 12., 14., 16., 19., 26., 36., članak 67. stavak 4., članak 114. stavak 3., članke 153., 165., članak 169. stavak 1. i članak 174.,

—	uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 3., 8., 11., 21., 26., 34., 38. i 52.,

—	uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 14.,

—	uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno njegova načela 3., 17. i 20.,

—

uzimajući u obzir definiciju „digitalnog jaza” Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), koja se odnosi na jaz između pojedinaca, kućanstava, poduzeća i zemljopisnih područja na različitim društveno-gospodarskim razinama u pogledu njihovih mogućnosti pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (IKT) i uporabe interneta za širok raspon aktivnosti (1),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o potpori pravima potrošača na jedinstvenom digitalnom tržištu (2),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu (3) (Druga direktiva o platnim uslugama),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (4),

—	uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2018/389 od 27. studenoga 2017. o dopuni Direktive (EU) 2015/2366 u pogledu regulatornih tehničkih standarda za pouzdanu autentifikaciju klijenta i zajedničke i sigurne otvorene standarde komunikacije (5),

—	uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (6),

—	uzimajući u obzir studiju Europske središnje banke (ESB) iz 2020. o stavovima potrošača o plaćanju u europodručju (SPACE),

—	uzimajući u obzir članak u petom izdanju Ekonomskog biltena ESB-a iz 2022 naslovljen „Guaranteeing freedom of payment choice: access to cash in the euro area” („Osiguravanje slobode izbora plaćanja: pristup gotovini u europodručju”),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljenu „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (COM(2021)0118),

—	uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća od 15. rujna 2021. o uspostavi programa politike do 2030. „Put u digitalno desetljeće” (COM(2021)0574),

—	uzimajući u obzir izvješće iz svibnja 2022. o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe,

—	uzimajući u obzir rasprave o predstavci br. 1123/2021 na sjednici Odbora za predstavke održanoj 17. svibnja 2022.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o zaštiti osoba s invaliditetom preko predstavki: stečena iskustva (7),

—	uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja, čije će postizanje dovesti do smanjenja digitalnog jaza,

—	uzimajući u obzir članak 227. stavak 2. Poslovnika,

budući da je Odbor za predstavke zaprimio predstavku u kojoj se izražava opravdana zabrinutost zbog nemogućnosti pristupa osnovnim bankovnim uslugama, kao što je potvrđivanje plaćanja ili pristup osobnom bankovnom računu, bez korištenja mobilnog telefona unatoč tome što ne postoji zakonska obveza posjedovanja takvog uređaja; budući da postoji jaz između osoba koje se sve više koriste digitalnim sredstvima plaćanja i onih koje ih ne mogu ili ne žele koristiti; budući da se tom predstavkom postavlja šire pitanje utjecaja digitalizacije na građane, klijente i korisnike javnih i privatnih usluga;

budući da je gotovina platni instrument koji se najčešće koristi u europodručju; budući da se prema nedavnim podacima ESB-a ukupan broj bankomata u europodručju smanjio za 4,2 % pa je 2021. iznosio 0,28 milijuna (8); budući da je istodobno došlo do smanjenja broja bankovnih podružnica po stanovniku diljem europodručja; budući da je u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost (9) 127 milijardi EUR namijenjeno reformama i ulaganjima u području digitalizacije; budući da su države članice ostvarile napredak u pogledu digitalizacije tijekom pandemije bolesti COVID-19, ali se i dalje suočavaju s poteškoćama u smanjenju razlika u digitalnim vještinama i digitalnoj transformaciji malih i srednjih poduzeća;

budući da je Odbor za predstavke zaprimio predstavku u kojoj se izražava zabrinutost da većina pružatelja usluga informacije stavlja na raspolaganje samo na internetu, a često i putem kanala kompatibilnih samo s pametnim telefonima, što starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s niskim primanjima, digitalno nevješte osobe i osobe s ograničenim pristupom internetu stavlja u nepovoljan položaj;

budući da se, iako su digitalizacija i odgovarajuća upotreba digitalnih alata donijele brojne gospodarske i društvene koristi i mogućnosti, pojavio niz etičkih i pravnih izazova te izazova u području zapošljavanja koji mogu uzrokovati ozbiljne nedostatke ili štetu pojedincima i društvu u cjelini; budući da je potencijal novih tehnologija ambivalentan jer, ovisno o tome kako se upotrebljavaju i reguliraju, mogu pomoći u stvaranju inkluzivnijeg društva i smanjiti nejednakosti ili mogu povećati postojeće nejednakosti i stvoriti nove oblike diskriminacije;

budući da digitalizacija snažno utječe na svakodnevni društveni, gospodarski, politički i kulturni život građana, radnika i potrošača te utječe na sva područja društva; budući da je digitalizacija uzrok brojnih društvenih razlika te je stvorila novi digitalni jaz, ne samo između dobro povezanih urbanih područja te ruralnih i udaljenih područja, nego i između onih koji mogu u potpunosti iskoristiti obogaćeni, pristupačni i sigurni digitalni prostor sa širokim rasponom usluga i onih koji to ne mogu; budući da sve raširenija upotreba digitalnih plaćanja, uključujući kartice, digitalne lisnice ili mobilne aplikacije, dovodi do toga da neki trgovci na malo više ne prihvaćaju gotovinu;

F.	budući da bi sve rjeđa upotreba gotovinskih transakcija mogla dovesti do pogoršanja gotovinske infrastrukture i time ljudima smanjiti pristup gotovini; budući da je potrebno bez odgode riješiti nedostatke u pristupu gotovini i omogućiti slobodan izbor plaćanja;

G.	budući da prekomjerna upotreba tehnoloških uređaja može pogoršati pojave koje utječu na mentalno i fizičko zdravlje kao što su izolacija, problemi ovisnosti povezani s upotrebom tehnologije, pomanjkanje sna, emocionalna iscrpljenost, tjeskoba i izgaranje na poslu;

budući da digitalizacija može negativno utjecati na osobe koje nisu dovoljno digitalno vješte ili nemaju pristup internetskoj vezi ili digitalnim uređajima; budući da bi se time mogle povećati društvene razlike jer bi neki radnici mogli imati manje prilika za zapošljavanje na kvalitetnim radnim mjestima; budući da treba postaviti pitanje negativnog učinka digitalizacije javnih i privatnih usluga na radnike i osobe kao što su starije osobe i osobe s invaliditetom, građani koji imaju niske prihode, socijalno ugroženi ili nezaposleni građani, migranti i izbjeglice ili osobe u ruralnim i udaljenim područjima;

budući da pokazatelj digitalnih vještina EU-a trenutačno iznosi samo 56 %; budući da su digitalni ciljevi EU-a usmjereni na povećanje tog pokazatelja vještina na 80 % do 2030. (10); budući da je pandemija povećala postojeće nejednakosti, uključujući digitalni jaz, zbog čega je nužno osigurati da svi europski građani i poduzeća mogu iskoristiti digitalnu transformaciju za bolji, sigurniji i prosperitetniji život; budući da je pandemija istaknula učinke digitalnog jaza u obrazovnom sektoru, pri čemu su se neki nastavnici i učenici osjećali isključenima zbog nedostatka tehnologije i digitalnih vještina te pristupa opremi;

budući da se procjenjuje da je 87 milijuna ljudi u EU-u ima neki oblik invaliditeta (11); budući da se pristupačnost internetskih obrazaca često zanemaruje, do te mjere da korisnici koji se oslanjaju na čitač zaslona možda ni ne uspiju vidjeti gumb „pošalji”; budući da bi trebalo osigurati pristupačnost interneta kako bi se svima, uključujući osobe s invaliditetom, omogućilo da percipiraju, razumiju, pretražuju internet i komuniciraju s njim;

budući da su učinkovita zaštita osobnih podataka, privatnosti i imovine, sigurnost mreža i elektronike, kao i percepcija građana da su njihovi podaci, privatnost i imovina zaštićeni i sigurni, ključni kako bi se osiguralo povjerenje građana i kako bi im se omogućilo da prevladaju svoju nevoljkost korištenja digitalnih usluga;

L.	budući da se u prijedlogu o donošenju Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima od 26. siječnja 2022. (COM(2022)0027) naglašava da bi svaka osoba, na temelju objektivnih, transparentnih i pouzdanih informacija, trebala imati priliku odlučiti za sebe koje digitalne usluge želi koristiti;

budući da se na Konferenciji o budućnosti Europe raspravljalo o digitalnom obrazovanju i preporučilo da EU uloži napore kako bi tehnologija postala pristupačnija starijoj generaciji promicanjem programa i inicijativa, primjerice u obliku tečajeva prilagođenih njihovim potrebama; budući da bi EU trebao osigurati pravo na upotrebu digitalizacije onima koji to žele te predložiti alternative onima koji to ne žele;

N.	budući da je 5,3 % djece školske dobi u Europi u digitalno nepovoljnom položaju, pri čemu su uočene velike razlike među zemljama EU-a (12), a najteže su pogođena djeca čije obitelji žive u siromaštvu ili teškoj materijalnoj oskudici i ne mogu si priuštiti računalo i/ili internetsku vezu;

zabrinut je zbog i dalje prisutnog digitalnog jaza koji se vjerojatno još dugo neće prevladati i predstavlja znatne izazove u pogledu upotrebe interneta i mobilnih telefona, kao i u pogledu pružanja javnih i privatnih usluga isključivo putem digitalnih kanala; podsjeća da digitalizacija može dovesti do socioekonomskih razlika među ljudima i među zemljama jer zahtijeva ulaganja i infrastrukturu koja je vrlo skupa za slabije razvijene regije i ruralna područja; poziva na pažljivo ispitivanje potreba ljudi u pogledu digitalnog razvoja i inovacija, posebno potreba ranjivih skupina, kako bi se procijenilo kako oni mogu imati koristi od tih novih tehnologija; naglašava da se digitalna tranzicija mora odvijati na način koji koristi svima;

žali zbog činjenice da mnogi ljudi ili ne koriste redovito digitalne usluge ili se osjećaju nesigurnima u pogledu izvršavanja internetskih transakcija jer to može imati znatan negativan učinak na njihov osobni život, gospodarsku i socijalnu situaciju te njihova temeljna prava, uključujući zaštitu osobnih podataka i druga pitanja kibersigurnosti; žali zbog postojanja prepreka koje posebno sprečavaju ranjive građane, osobe s nižom razinom obrazovanja, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s poteškoćama u učenju i osobe s niskim prihodima da u potpunosti sudjeluju u svijetu u kojem su osnovne usluge, kao što su bankarske ili administrativne usluge, digitalne jer postoji rizik od isključenosti iz društva i propuštanja gospodarskih prilika; naglašava da je važno svima pružiti priliku za prilagodbu promjenama koje donosi digitalizacija, posebno putem ranog digitalnog obrazovanja, ažuriranih kurikuluma za digitalno obrazovanje, cjeloživotnog učenja ili prekvalifikacije i usavršavanja kako bi se riješio problem digitalne isključenosti, prevladao digitalni jaz u društvu i omogućilo uključivanje svih građana;

naglašava da se upotreba različitih platnih usluga znatno razlikuje diljem EU-a, kao i unutar samih država članica; napominje da se mnogi građani i dalje oslanjaju na gotovinu kao isključivi način plaćanja;

uviđa da su bezgotovinska plaćanja i Druga direktiva o platnim uslugama donijeli niz prednosti jedinstvenom tržištu, uključujući smanjenje prijevara, gospodarsku dobit za mala poduzeća i dostupnost šireg raspona proizvoda; poziva Komisiju da tijekom sveobuhvatnog preispitivanja primjene i učinka Druge direktive o platnim uslugama ispita kako dodatno povećati sigurnost digitalnih plaćanja i boriti se protiv prijevara u plaćanju, uključujući internetske prijevare, te da osigura zaštitu potrošača, uzimajući pritom u obzir posebne potrebe građana i jamčeći da svi imaju izbor načina plaćanja; naglašava važnost zaštite osobnih podataka i privatnosti, posebno za osobe koje nisu upoznate sa sigurnošću podataka na internetu; naglašava da je potrebno uključiti odredbe kako bi se zajamčila softverska sučelja za opcije digitalnog plaćanja prilagođena korisnicima, visoki standardi zaštite podataka i interoperabilnosti podataka, praktičnost za korisnike te učinkovit pristup gotovini;

naglašava da se regulatornim okvirom EU-a mora osigurati da digitalizacija bude usmjerena na čovjeka i da se u digitalnom gospodarstvu u potpunosti poštuju temeljna prava, posebno za radnike;

podsjeća da demokratski život i internetske javne usluge moraju biti uključivi i u potpunosti dostupni svima te da je tehnološka diskriminacija oblik siromaštva i socijalne isključenosti koji nekim građanima oduzima neophodna sredstva za razvoj i stvaranje bogatstva; naglašava da bi svi trebali imati koristi od najkvalitetnijeg digitalnog okruženja s učinkovitim i personaliziranim uslugama i alatima prilagođenim korisnicima koji nude visoke standarde sigurnosti i privatnosti, istodobno osiguravajući zaštitne mjere protiv svake potencijalne diskriminacije u pristupu osnovnim uslugama za koje je potrebna upotreba digitalnih vještina;

naglašava da bi se u sklopu mnogih svakodnevnih usluga trebala ponuditi nedigitalna rješenja kako bi se zadovoljile potrebe onih građana koji nemaju vještine ili znanja za korištenje internetskih usluga, koji žele koristiti usluge izvan mreže ili onih koji nemaju pristup digitalnim uređajima i aplikacijama; u tom pogledu ustraje na održavanju jednakih uvjeta za internetski i izvanmrežni svijet; poziva javne uprave i poduzeća da budu uključivi i osmisle svoje internetske usluge na razumljiv način kako bi im mogle pristupiti i koristiti ih osobe svih dobnih skupina i razina obrazovanja i kako bi se pomoglo u premošćivanju razlika u našim društvima koje i dalje postoje zbog nejednakog pristupa tehnologiji;

naglašava potrebu za rješavanjem problema digitalnog jaza i financijske isključenosti ranjivih društvenih skupina kako se u digitalnoj transformaciji nikoga ne bi zapostavilo, posebno one koji su najviše izloženi riziku od nedostatka digitalnih vještina koje su im potrebne kako bi u najvećoj mogućoj mjeri iskoristile potencijal digitalizacije javnih i privatnih usluga, kako bi se omogućilo uključivanje svih građana u digitalno društvo, bez obzira na njihove prihode, socijalnu situaciju, zemljopisni položaj, zdravlje ili dob; naglašava da bi, s obzirom na to da će se ljudi u najnesigurnijem položaju najvjerojatnije oslanjati na administrativne postupke za pristup svojim financijskim pravima, trebalo pokrenuti više inicijativa kako bi se olakšao pristup tehnologiji, uključujući programe digitalne pismenosti, te ponovno ističe važnost obrazovanja i kontinuiranog učenja za razvoj vještina potrebnih u digitalnom dobu i borbu protiv digitalne isključenosti;

zabrinut je zbog smanjenja fizičke prisutnosti javnih usluga, posebno u ruralnim područjima i gradskim predgrađima; naglašava iznimnu važnost zadržavanja fizičkih prostorija za sve javne usluge, uz razvoj internetskih usluga; poziva na poduzimanje koraka za promicanje posebne zaštite pristupa osnovnim uslugama za sve, bez diskriminacije na temelju nedovoljnog ovladavanja tehnologijom; zalaže se za model korisničke usluge usmjeren na čovjeka kojim se nikoga ne zapostavlja; ističe da je u pogledu pristupa javnim uslugama u digitalnom obliku važno odmaknuti se od pristupa kojim se dio administrativnog posla prenosi na korisnika, a taj je prijenos opterećenja popraćen prijenosom odgovornosti i obvezom korisnika da nauči kako se koristiti digitalnom tehnologijom, da bude autonoman i da ispuni očekivanja administracije u pogledu uzornog korisnika;

10.

poziva na donošenje modela pružanja javnih usluga koji se temelji na slobodi izbora svakog korisnika kad je riječ o načinu na koji žele obavljati administrativne obveze te naglašava potrebu za mjerama za poboljšanje dizajna i uvođenje javnih internetskih stranica kako bi se prevladali problemi pristupačnosti i pružila potrebna pravna, tehnička i administrativna potpora korisnicima koja je potrebna za samostalno korištenje tih stranica;

11.

uviđa da su za provedbu tog modela javnih usluga potrebni ljudski, tehnički i ekonomski resursi te podsjeća da bi sredstva EU-a, posebno sredstva iz instrumenta NextGenerationEU, mogla biti vrlo korisna za tu tranziciju;

12.

svjestan je učinaka pouzdane autentifikacije klijenta za korisnike koji nemaju mobilni telefon; poziva na to da se autentifikacija proširi na druga sredstva, kao što su e-pošta, telefonski pozivi ili usluga službenika na šalteru; žali zbog toga što Druga direktiva o platnim uslugama potrošačima ne daje izravno pravo da zatraže alternativnu metodu autentifikacije; poziva Komisiju da u svojoj procjeni odredbi Druge direktive o platnim uslugama uzme u obzir rizike od diskriminacije starijih osoba i drugih ranjivih skupina;

13.

ističe važnost zajedničkog europskog pristupa etičkim aspektima digitalizacije; pozdravlja Nacrt deklaracije EU-a o digitalnim pravima i načelima za digitalno desetljeće iz siječnja 2022. te naglašava da bi Komisija i države članice trebale osigurati da se tehnološkim rješenjima poštuju ljudska prava i da se u digitalnoj transformaciji nikoga ne zapostavi, pri čemu je glavni cilj iskorjenjivanje digitalnog jaza;

14.

podsjeća da sociodemografski čimbenici znatno utječu na razine digitalnih vještina; na primjer više od dvije trećine mladih odraslih osoba, pojedinaca s visokom razinom formalnog obrazovanja i studenata visokog obrazovanja imaju barem osnovne digitalne vještine; napominje, s druge strane, da samo otprilike trećina osoba u dobi od 55 do 74 godine, umirovljenika i neaktivnih osoba ima barem osnovne digitalne vještine; nadalje napominje da je jaz u digitalnim vještinama između ljudi koji žive u ruralnim područjima i onih koji žive u urbanim područjima i dalje znatan (13); napominje da je digitalna povezivost ključan čimbenik za rješavanje i smanjenje digitalnog jaza između gusto i rijetko naseljenih područja te poziva Komisiju da hitno riješi problem postojećeg digitalnog jaza u ažuriranoj kohezijskoj politici;

15.

naglašava važnost prevladavanja digitalnog jaza, posebno promicanjem osnovnih i specijaliziranih vještina s posebnim naglaskom na najranjivijim skupinama ljudi, te razvojem sustava obrazovanja i osposobljavanja, uključujući cjeloživotno učenje, prekvalifikaciju i usavršavanje; podsjeća da ne mogu svi postati digitalno pismeni i naglašava da ne smije postojati diskriminacija na temelju digitalnih vještina ljudi; ponavlja da se načelom digitalne učinkovitosti ne može opravdati isključivanje ljudi iz pristupa osnovnim uslugama;

16.

poziva na ulaganje napora kako bi se osiguralo da se digitalnom transformacijom svima zajamče nova digitalna prava koja proizlaze iz potrebe za pristupom digitalnim medijima u svim područjima kako bi se izbjegao digitalni jaz među teritorijima te ljudima iz različitih područja, različitog porijekla i dobi, posebno uzimajući u obzir rodni jaz i potrebe starijih osoba koje su, za razliku od mladih, često manje upoznate s korištenjem novih tehnologija;

17.

smatra da nove tehnologije mogu doprinijeti premošćivanju digitalnog jaza koji pogađa oko 87 milijuna Europljana s nekom vrstom invaliditeta kako bi se poduprlo njihovo uključivanje u gospodarstvo i pristup osnovnim uslugama; uvjeren je da se korištenjem digitalnih tehnologija mogu smanjiti prepreke s kojima se osobe s invaliditetom suočavaju pri ulasku na tržište rada, kao što su obavljanje radnih zadataka, komunikacija, interakcije ili fleksibilnost;

18.

napominje da digitalni jaz ima važne posljedice za imigrante s obzirom na to da se diskriminacija može pogoršati u slučaju nepotpunog ili nedovoljnog pristupa javnim i privatnim uslugama na internetu te digitalnim medijima (14);

19.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) OECD, „Understanding the Digital Divide”, 2001. („Razumijevanje digitalnog jaza”)

(2) SL C 289, 9.8.2016., str. 65.

(3) SL L 337, 23.12.2015., str. 35.

(4) SL L 327, 2.12.2016., str. 1.

(5) SL L 69, 13.3.2018., str. 23.

(6) SL L 151, 7.6.2019., str. 70.

(7) SL C 132, 24.3.2022., str. 129.

(8) Statistički podaci ESB-a o bezgotovinskim sredstvima plaćanja za 2021.

(9) Izvješće iz 2022. o indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI).

(10) Indeks gospodarske i društvene digitalizacije, 2021.

(11) Eurostat, „Functional and activity limitations statistics” („Statistički podaci o funkcionalnim ograničenjima i ograničenjima u pogledu aktivnosti”). Vidjeti također: https://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php?title=Functional_and_activity_limitations_statistics

(12) DigiGen, „The impact of technological transformations on the Digital Generation”, 2021 („DigiGen, „Utjecaj tehnoloških transformacija na digitalnu generaciju”, 2021.”).

(13) „Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) 2022.: Ljudski kapital”.

(14) „Podjele – Utjecaj digitalnog jaza na strano stanovništvo” 2018.