P9_TA(2022)0401

Provedbeno izvješće o Europskom vijeću za inovacije

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o provedbi Europskog vijeća za inovacije (2022/2063(INI))

(2023/C 167/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegovu glavu XIX.,

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata (1),

—	uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2021/764 o uspostavi posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa (2),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (3),

—	uzimajući u obzir programe rada Europskog vijeća za inovacije (EIC) za 2021. i 2022.,

—	uzimajući u obzir EIC-ovo Izvješće o utjecaju za 2021.,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2018. naslovljenu „Privremena evaluacija programa Obzor 2020.: najveći mogući učinak istraživanja i inovacija u EU-u (COM(2018)0002),

—	uzimajući u obzir procjenu učinka od 7. lipnja 2018. priloženu prijedlogu Komisije za program Obzor Europa (SWD(2018)0307),

—	uzimajući u obzir izjavu Odbora EIC-a od 16. kolovoza 2022. za raspravu u Odboru Parlamenta za industriju, istraživanje i energetiku o provedbi EIC-a (4),

—	uzimajući u obzir izjavu Odbora EIC-a od 9. veljače 2022. o programu rada EIC-a za 2022. i budućnosti Fonda EIC-a (5),

—	uzimajući u obzir priopćenje Komisije za tisak od 5. kolovoza 2022. naslovljeno „‘EIC Accelerator implementation update” (Najnovije informacije o provedbi Akceleratora EIC-a) (6),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješćâ o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0268/2022),

Opći ciljevi i struktura EIC-a u okviru programa Obzor Europa

budući da je EIC vodeći inovacijski program EU-a za prepoznavanje, razvoj i povećanje revolucionarnih inovacija, posebno deep-tech inovacija; budući da će EIC olakšati i poboljšati umrežavanje i suradnju te stvoriti sinergije među različitim inovacijskim zajednicama u EU-u, a posebno s EIT-om, te osigurati široku geografsku pokrivenost; budući da je uspostavljen kako bi se potaknula tehnološka strateška autonomija Europe i poboljšalo funkcioniranje europskog tržišta poduzetničkog kapitala;

budući da je u Uredbi (EU) 2021/695 EIC utvrđen kao „jedinstvena kontaktna točka s centraliziranim upravljanjem” koja se „uglavnom usredotočuje na revolucionarne i disruptivne inovacije, s posebnim naglaskom na inovacijama kojima se stvaraju tržišta, ali i uz paralelnu potporu svim vrstama inovacija, uključujući postupne inovacije”;

C.	budući da se u Uredbi (EU) 2021/695 navodi da EIC mora djelovati u skladu s jasnom dodanom vrijednošću Unije, autonomijom, sposobnošću preuzimanja rizika, učinkovitošću, djelotvornošću, transparentnošću i odgovornošću;

D.	budući da se u Odluci Vijeća (EU) 2021/764 navodi da EIC ima dva cilja: prvo, prepoznati, razvijati i uvoditi sve vrste visokorizičnih inovacija, uključujući postupne; te drugo, podupirati brz rast inovativnih poduzeća na razini Unije i međunarodnoj razini na putu od ideja do tržišta;

E.	budući da se EIC provodi kroz tri glavna stupa, a to su: Tragač EIC-a (Pathfinder); tranzicijske aktivnosti EIC-a i Akcelerator EIC-a (Accelerator);

F.	budući da Tragač osigurava bespovratna sredstva za visokorizične najsuvremenije projekte kojima se istražuju nova i deep-tech područja s ciljem razvoja potencijalno radikalnih inovativnih tehnologija sutrašnjice i novih tržišnih prilika;

G.	budući da se Akceleratorom uglavnom podupiru mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) radi razvoja revolucionarnih, deep-tech inovacija koje su ključne za budući rast Europe i otvorenu stratešku autonomiju;

budući da se Akcelerator provodi uglavnom s pomoću mješovitog financiranja EIC-a koje se dodjeljuje u okviru jednog, jasnog i transparentnog postupka i na temelju jedne odluke te će poduprti inovator moći na temelju jedinstvene opće obveze primiti financijska sredstva za različite faze inovacije do uvođenja na tržište, uključujući fazu koja prethodi masovnoj komercijalizaciji;

I.	budući da zakonodavstvo Obzora Europa omogućuje Uniji da sama snosi početni rizik odabranih inovacija;

J.	budući da se Odlukom Vijeća (EU) 2021/764 od Komisije zahtijeva da uspostavi subjekt posebne namjene za provedbu mješovitog financiranja EIC-a i da upravlja svim operativnim elementima projekata Akceleratora;

Rezultati pilot-projekta

budući da je u pilot-projektu EIC-a i poboljšanom pilot-projektu EIC-a uspješno dokazana izvedivost EIC-a kao punopravnog programa, kako je navedeno u općim zaključcima evaluacijske studije za 2022. koju je objavila Komisija (7), unatoč nekim početnim problemima, uključujući nejasnu komunikaciju s korisnicima o uvjetima ulaganja za poduzeća;

L.	budući da je učinkovitost pilot-projekta bila pod pritiskom zbog niskih stopa uspješnosti;

M.	budući da je u okviru pilot-projekta EIC-a u razdoblju od 2018. do 2020. financirano 330 projekata Tragača u okviru poziva na podnošenje prijedloga s velikim brojem prijava;

budući da je geografska rasprostranjenost sudjelovanja, a posebno koordinacija pilot-projekta Tragač, bila koncentrirana u državama članicama EU-15 i pridruženim zemljama; budući da se činilo da se položaj zemlje na europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju odražava u broju prijava te u uspjehu inovatora u pilot-projektu Tragač: budući da su predvodnici u inovacijama imali su najvišu stopu uspjeha, a novi inovatori imali su najniže stope uspješnosti;

budući da je Fond EIC-a u okviru svoje izvorne strukture, kako je 2020. uspostavljen u okviru pilot-projekta EIC-a i koji je tada prihvatila Komisija, funkcionirao na odgovarajući način; budući da je doneseno 140 odluka o vlasničkim ulaganjima unatoč učestalim kašnjenjima i problemima pri potpisivanju instrumenta za mješovito financiranje; budući da su te odluke imale omjer financijske poluge 2,7, što pokazuje da je Fond EIC-a u svojoj izvornoj strukturi mogao uspostaviti znatna zajednička ulaganja;

P.	budući da se u evaluacijskoj studiji zaključuje da se „Fond EIC-a temelji na opravdanim ciljevima javne politike i tržišnim potrebama” te da se „sporna točka o strukturi Fonda temelji na tumačenju dvaju pravila prihvatljivosti: ‘nebankabilnosti’ i zajedničkog ulaganja”;

budući da je postupak dubinske analize uspostavljen u okviru pilot-projekta EIC-a bio posebno uspješan jer se njime pružaju visokokvalitetne procjene u okviru dubinske analize, a to potvrđuje činjenica da je nekoliko tih procjena upotrijebljeno za privlačenje vanjskih ulagača, što upućuje na to da ulagači temelje svoje odluke o ulaganju na dovoljno kvalitetnoj dubinskoj analizi;

budući da su strukturirani stručni savjeti o ulaganjima koje su pružili Odbor za ulaganja i tim Europske investicijske banke (EIB) uključeni u Izvršnu agenciju za EIC i MSP-ove (EISMEA) uspjeli pružiti visokokvalitetnu dubinsku analizu zahvaljujući jedinstvenoj suradnji između EISMEA-e i EIB-a u kombinaciji sa stručnim znanjem o ulaganjima koje su vanjski stručnjaci, uključujući serijske ulagače i ulagače poduzetničkog kapitala, pružili u Odboru za ulaganja;

Stanje provedbe EIC-a u okviru programa Obzor Europa

S.	budući da je anotiran predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za Obzor Europa objavljen iznimno kasno, što je dovelo do znatne nesigurnosti među podnositeljima prijedloga, uključujući potencijalne podnositelje prijedloga u okviru EIC-a;

T.	budući da uvođenje voditelja programa ima potencijal za povećanje učinkovitosti EIC-a; budući da je imenovano još devet voditelja programa;

U.	budući da rad voditelja programa i dalje nije dovoljno vidljiv i da ga dionici doživljavaju netransparentnim;

V.	budući da je EIC nova vrsta programa koja nosi veći financijski rizik od uobičajene potrošnje Unije te je stoga potrebna namjenska strategija u pogledu revizije;

budući da je u okviru programa rada za 2021. i 2022. za EIC stavljeno na raspolaganje 1,55 milijardi EUR odnosno 1,71 milijarda EUR; budući da u obje godine iz proračuna instrumenta Next Generation EU potječe oko 430 milijuna EUR, koji su u potpunosti stavljeni na raspolaganje za komponente bespovratnih sredstava EIC-a; budući da je oko 52 % dostupnih proračunskih sredstava dodijeljeno za otvorene pozive prema načelu „odozdo prema gore” u okviru otvorenih poziva na podnošenje prijedloga; budući da je 65 % dostupnih sredstava dodijeljeno komponentama bespovratnih sredstava EIC-a, dok je 35 % dodijeljeno komponentama ulaganja; budući da je gotovo 70 % dostupnih sredstava dodijeljeno pozivima u okviru Akceleratora, a 20 % pozivima u okviru Tragača;

X.	budući da je otvoreni poziv na podnošenje prijedloga za Tragač imao stopu uspješnosti od 6,45 % u 2021. godini i 7 % u 2022.; budući da je u okviru poziva na podnošenje prijedloga za izazove Tragača 2021. podneseno 403, a odobreno 39 prijedloga, što je stopa uspješnosti od 9,7 %;

Y.	budući da su za Akcelerator vrijedila dva roka: 2021. odnosno 2022.;

budući da su do rujna 2022. jedina sredstva prenesena korisnicima Akceleratora bila predujmovi bespovratnih sredstava za koje je vrijeme do odobrenja iznosilo 12 mjeseci i da nikakva sredstva nisu prenesena u okviru (kvazi) potpore vlasničkom kapitalu, a donesena je samo jedna odluka o ulaganju, što je dovelo do toga da je vrijeme do ulaganja znatno dulje od jedne godine; budući da je Komisija tek u ljeto 2022. počela potpisivati neobvezujuće dogovore za korisnike odabrane 2021. i da će većina njih biti potpisana nakon ljeta (8);

Temeljna pitanja u vezi s provedbom

Upravljanje Fondom EIC-a i razmatranja o restrukturiranju Fonda

zabrinut je zbog najave početkom 2022. o promjenama u strukturi Fonda u usporedbi sa stanjem u okviru pilot-projekta EIC-a, kad su poduzeća iz prva dva roka iz 2021. već bila odabrana za financiranje;

podsjeća da je Fond EIC-a osnovan kako bi se pružila potpora start-up poduzećima i MSP-ovima koji razvijaju deep-tech inovacije; naglašava činjenicu da su novčani tokovi ključni za start-up poduzeća i MSP-ove te da duga kašnjenja u primanju očekivanih sredstava mogu dovesti u stečaj te vrste poduzeća; stoga naglašava da je važno da Fond EIC-a može ulagati u rokovima koji su kompatibilni s tržištem; žali zbog slučajeva u kojima Fond EIC-a nije uspio ostvariti taj cilj i u kojima je izvorna odluka o ulaganju Fonda EIC-a postala nevažna zbog dugog kašnjenja i razvoja poduzeća u tom razdoblju;

zabrinut je zbog kašnjenja u provedbi mjera mješovitog financiranja u okviru Akceleratora; naglašava da su kašnjenja bila isključivo rezultat različitih perspektiva o provedbi EIC-a koje proizlaze iz proturječnih tumačenja relevantnih pravnih tekstova različitih odjela Komisije o upravljanju Fondom EIC-a; napominje da su se sukobi odnosili samo na vlasnički udio u projektu te da stoga nisu trebali utjecati na sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava; žali zbog činjenice da ti interni sukobi u Komisiji ugrožavaju 96 europskih deep-tech poduzeća; duboko je zabrinut zbog toga što, osim jedne izvanredne odluke o ulaganju, Fond EIC-a nije donio odluke o stvarnim ulaganjima;

podsjeća da bi mješovito financiranje EIC-a trebalo dodijeliti u okviru jedinstvenog postupka i jedinstvenom odlukom kojom bi se obuhvatila i bespovratna sredstva i komponente financijskog instrumenta; naglašava da bi Komisija trebala upravljati svim operativnim elementima projekata Akceleratora;

uviđa da je Komisija izrazila zabrinutost zbog upravljanja Fondom EIC-a u pogledu utjecaja na osoblje, kao i potencijalne odgovornosti Komisije za ugled ulaganja;

prima na znanje zabrinutost Komisije u pogledu osoblja u vezi s upravljanjem investicijskim portfeljem EIC-a; uviđa da Fond EIC-a mora imati odgovarajući broj zaposlenih i da to znači znatan broj članova osoblja s velikim iskustvom; međutim, smatra da izravno zapošljavanje tih osoba nije jedino rješenje; ističe da je izvorni Odbor za ulaganja zajedno s EIB-om razvio alternativan plan za rješavanje kadrovskog problema; stoga zaključuje da kadrovski izazov a nije razlog za restrukturiranje Fonda;

prima na znanje obrazloženje Komisije da se u članku 11. stavku 3. Odluke Vijeća (EU) 2021/764 od Komisije zahtijeva da istraži neizravno upravljanje i da to prouzročuje promjene u strukturi Fonda EIC-a;

podsjeća da je tekst članka 11. stavka 3. uključen u prijedlog Komisije o Obzoru Europa i da nikada nije bio doveden u pitanje tijekom zakonodavnog postupka; ističe činjenicu da to znači da je pri osnivanju Fonda EIC-a 2020. Komisija trebala u potpunosti poznavati taj tekst; naglašava da je odluku Komisije o osnivanju Fonda EIC-a, koja je uključivala izvornu strukturu, donio Kolegij povjerenika te da je ona imala potporu cijele Komisije; naglašava da isto vrijedi i za program rada EIC-a za 2021., u kojem se ne spominje potreba za restrukturiranjem Fonda EIC-a; zaključuje da je pitanje usklađenosti s člankom 11. stavkom 3. interno postavljeno u Komisiji u ljeto 2021. nakon što je program već započeo; smatra da je pokretanje takvog temeljnog pitanja tijekom programa koji je u tijeku, nakon što je propušteno nekoliko prilika da se to pitanje postavi u razdoblju od tri godine prije početka programa, u najmanju ruku slučaj lošeg upravljanja i znak odbijanja prihvaćanja novog načina rada kako su predvidjeli suzakonodavci;

ističe da je članak 11. stavak 3. samo jedna rečenica koju treba tumačiti u kontekstu cjelovite Odluke Vijeća; u tom pogledu također naglašava da je u Prilogu navedenoj Odluci Vijeća predviđeno da Komisija „osniva subjekt posebne namjene”, bez postavljanja bilo kakvih drugih uvjeta; nadalje ističe da mješovito financiranje EIC-a navedeno u članku 11. stavku 3. i definirano u točki 1.1.2. Priloga I. Odluci Vijeća uključuje bespovratna sredstva i potporu ulaganjima u obliku vlasničkog kapitala ili drugih povratnih oblika; stoga zaključuje da se zahtjev neizravnog upravljanja ne može tumačiti tako da se primjenjuje samo na dio mješovitog financiranja koji se odnosi na ulaganja i da se taj članak ne može tumačiti tako da se te dvije komponente razdvoje u provedbi;

10.

napominje važnost profesionalne pripreme odluke o ulaganju; stoga ističe ulogu Odbora za ulaganja Fonda EIC-a koji imenuje Komisija, kao i vrijednu potporu za dubinsku analizu koju pruža EIB u okviru EISMEA-e; međutim, žali zbog toga što se čini da daljnje odluke Fonda EIC-a, kao što su pridruživanje krugu ulaganja nakon početne odluke o ulaganju ili utvrđivanje razloga za ulaganje, traju predugo, djelomično zbog vremena koje je EIB-u potrebno da pruži svoj doprinos;

11.

napominje da su i Odbor za ulaganja EIC-a i Odbor Fonda EIC-a, u izvornom ustroju Fonda EIC-a, uključivali i predstavnike Komisije i vanjske stručnjake te osiguravali odgovarajuću ravnotežu između usklađenosti politika i profesionalnih odluka o ulaganjima;

12.

napominje da je Komisija do listopada 2022. donijela i razvila „prijelazni aranžman” u skladu s kojim Fond EIC-a ostaje u vlasništvu Komisije, dok će vanjski upravitelj Fonda donositi odluke o ulaganju Fonda; ističe da će vanjski upravitelj Fonda zapošljavati osoblje za Odbor za ulaganja, što znači da u Odboru više neće biti neovisnih stručnjaka koji su pružali neprocjenjivo stručno znanje niti će biti predstavnika Komisije koji osiguravaju usklađenost politika; prima na znanje opis tog aranžmana u programu rada EIC-a za 2022.;

13.

sa zabrinutošću primjećuje da do primjene prijelaznog aranžmana za ulaganja najavljenog u programu rada EIC-a za 2022. sve odluke o jedinstvenoj dodjeli i sve bitne odluke o ulaganjima mora odobriti Kolegij povjerenika te stoga moraju biti popraćene još jednom razinom nadzora; smatra da je to neprihvatljiva situacija jer zbog toga postupak donošenja odluka postaje još dulji i složeniji, a za podnositelje prijedloga podrazumijeva veću nesigurnost;

14.

s dubokom zabrinutošću napominje da je čak i uspostava prijelaznog aranžmana za Fond EIC-a trajala dulje od jedne godine zbog stalnih unutarnjih rasprava među različitim odjelima Komisije; napominje da je Komisija u lipnju 2022. počela obrađivati komponente bespovratnih sredstava projekata Akceleratora odabranih u lipnju 2021., što pokazuje da je postignut dovoljan napredak u uspostavi prijelaznog aranžmana kako bi se mogli počeli provoditi projekti mješovitog financiranja; napominje da je većina sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za korisnike bespovratnih sredstava odabrane na temelju roka iz lipnja 2021. potpisana u ljeto 2022., zbog čega je trebalo dulje od jedne godine da bi se dobila bespovratna sredstva; prima na znanje da je Komisija u svibnju 2022. priopćila da će komponente bespovratnih sredstava za korisnike mješovitog financiranja EIC-a iz roka za listopad 2021. biti finalizirane do kraja svibnja ili početkom lipnja (9); napominje da je Komisija tijekom ljeta 2022. morala obavijestiti te korisnike bespovratnih sredstava da bespovratna sredstva neće biti spremna do srpnja i da će vjerojatno morati čekati do listopada 2022.; zaključuje da će i u pogledu tog roka trebati najmanje jedna godina do odobrenja bespovratnih sredstava;

15.

ističe da se člankom 216. stavkom 1. Financijske uredbe Komisiji izričito daje ovlast za izravno upravljanje ulaganjima (članak 216. stavak 1.b) ili za upravljanje ulaganjima preko „namjenskog subjekta za ulaganja” (članak 216. stavak 1.a); naglašava da taj oblik provedbe omogućuje veću fleksibilnost i više strateškog razmatranja odluka o ulaganjima i upravljanju portfeljem od neizravnog upravljanja; odbacuje ideju da će prijenos upravljanja Fondom na Europsku investicijsku banku (EIB) i vanjskog upravitelja fonda omogućiti fleksibilnost i strateško razmatranje potrebno za uspjeh EIC-a; izražava zabrinutost da će Fond EIC-a jednostavno postati još jedan fond poduzetničkog kapitala koji podupire EIB;

16.

naglašava da se strateški savjeti Odbora EIC-a trebaju temeljitije provoditi u radu EIC-a, uključujući njegove preporuke za povećanje raznolikosti i uključivanje sudionika iz cijelog niza zemalja kako bi se ostvario potencijal inovatora diljem Europe i potaknula praktična suradnja s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT);

Fond EIC-a kao jedini ulagač

17.

duboko je zabrinut zbog očite politike Fonda EIC-a da nikad ne bude vodeći ulagač u krugu vlasničkog kapitala, posebno u kombinaciji sa zahtjevom da poduzeća uključe odgovarajuća zajednička ulaganja vanjskih ulagača; smatra da je to protivno strateškim ciljevima i glavnoj logici EIC-a; ističe činjenicu da to nije bila politika na početku pilot-projekta EIC-a i da je ta promjena politike primijenjena s retroaktivnim učinkom na zahtjeve podnesene prije promjene politike; duboko je zabrinut zbog činjenice da je to stvorilo probleme s novčanim tokom za mnoge podnositelje prijedloga i da je samo trećina stvarno namijenjenih vlasničkih ulaganja zaista pretvorena u plaćanja poduzećima; naglašava da zajedničko ulaganje ne bi trebalo biti početni zahtjev za projekte, već cilj Fonda EIC-a tijekom trajanja projekta dodjele bespovratnih sredstava;

18.

podsjeća da EIC može biti jedini ulagač, koji preuzima sav rizik ulaganja, u skladu s Uredbom (EU) 2021/695; napominje da se čini da se ta uloga provodi samo pružanjem konvertibilnih zajmova, dok je zajednička ulaganja potrebno uskladiti za sva vlasnička ulaganja; napominje da je do sada više od 50 % svih ulaganja u okviru komponente vlasničkog kapitala bilo u obliku konvertibilnih zajmova; ističe da je jedan od razloga za osnivanje EIC-a bio taj što u Europi nedostaju ulagači u rizični kapital, a posebno ulagači u rizični kapital sa stručnim znanjem na deep-tech tržištima; u tom pogledu napominje da se na nefunkcionalno tržište ne može u potpunosti osloniti kao na učinkovit mehanizam za usmjeravanje odluka EIC-a o ulaganjima i izlasku iz njih; s tim u vezi pozdravlja činjenicu da bi zahtjev za kvalificirano zajedničko ulaganje mogao pogoršati tržišni neuspjeh koji se trebao riješiti osnivanjem EIC-a;

19.

napominje da praksa zahtijevanja zajedničkog ulaganja pretvara EIC u ulagača sljedbenika, što ga izlaže riziku od:

(a)	pružanja besplatnog i djelomično isključivog pristupa za privatne ulagače izvrsnim mogućnostima ulaganja, čime se stvara rizik od narušavanja europskog tržišta poduzetničkog kapitala uz istodobno jačanje relativne nesklonosti riziku na europskom tržištu;

(b)	ili, od toga da postane suvišan jer vodeći ulagač određuje tempo i standard za krugove ulaganja, zbog čega se pojavljuje pitanje zašto bi start-up poduzeća uopće trebala EIC;

20.

zabrinut je zbog prakse konverzije konvertibilnih zajmova u vlasnički kapital za poduzeća koja nisu uspjela privući dodatna ulaganja na temelju procjene utvrđene u trenutku odobravanja zajma, a ne na temelju procjene u trenutku konverzije zajma; u tom pogledu ističe da je EIC osnovan kako bi se olakšao razvoj i rast start-up poduzeća upravo u fazi u kojoj se procjene mogu brzo povećati jer se rizik povezan s nekom tehnologijom brzo smanjuje, a ulazak na tržište približava; zaključuje da je oslanjanje na staru procjenu u suprotnosti s ciljevima EIC-a; osim toga, ističe da bi Fond EIC-a trebao preuzeti rizik, ali da je upotreba konvertibilnih zajmova uglavnom premještena na podnositelja prijedloga;

21.

uviđa da vanjski vodeći ulagač donosi dodanu vrijednost jer taj vodeći ulagač može imati visoko specijalizirano znanje o tržišnom segmentu relevantnom za određeno ulaganje te da Fond EIC-a, zbog svoje veličine i opće prirode, ne može parirati tom specijaliziranom znanju; stoga napominje da će specijalizirani vodeći ulagač imati veću dodanu vrijednost za razvoj poduzeća nego Fond EIC-a; nadalje, priznaje da bi postojanje vanjskog vodećeg ulagača jamčilo da će procjenu i druge uvjete ulaganja utvrditi tržište;

22.

odlučno odbacuje ideju da Fond EIC-a ne može biti jedini ulagač ili vodeći ulagač; naglašava da je mogućnost ulaganja čak i kad tržište za to nije spremno jedno od ključnih opravdanja za postojanje EIC-a; zaključuje da bi politika ulaganja Fonda EIC-a trebala izričito omogućiti:

(a)	da Fond EIC-a bude jedini ulagač preko konvertibilnih zajmova ili, u posebnim slučajevima, vlasničkih ulaganja;

(b)	da Fond EIC-a može predvoditi krug ulaganja;

(c)	da Fond EIC-a može biti najveći ulagač, a ne vodeći ulagač;

23.

napominje da se u točki 1.2.3. Priloga I. Odluci Vijeća (EU) 2021/764 zahtijeva da Fond EIC-a definira i provodi izlaznu strategiju za svoja ulaganja; primjećuje da se čini da takva strategija ne postoji;

Nedostaci u provedbi

Postupak podnošenja zahtjeva

24.

naglašava važnost pristupačnog i učinkovitog postupka prijave za program čiji je cilj privući najambicioznije inovatore; napominje da se postupak i dalje može poboljšati na sljedeći način:

(a)	u postupku podnošenja zahtjeva trebalo bi olakšati prijedloge za jednog i više korisnika, za što je potreban poseban predložak prijedloga za obje vrste zahtjeva;

(b)	sve informacije potrebne za uspješnu prijavu trebale bi biti dostupne na dosljedan način; informacije su trenutačno podijeljene na nekoliko dokumenata zbog čega je priprema zahtjeva nepotrebno složena;

25.

sa zabrinutošću primjećuje da ocjenjivači dionicima daju različite signale o odgovarajućem riziku i „bankabilnosti” prijedloga Akceleratora EIC-a, što posebno utječe na sudjelovanje nedovoljno zastupljenih regija i poduzeća koja vode žene; podsjeća da je jedno od osnovnih načela EIC-a sposobnost preuzimanja rizika; nadalje podsjeća da se u točki 1.1.2. Priloga I. Odluci Vijeća (EU) 2021/764 navodi da je pružanje financiranja za „nebankabilne” projekte glavni cilj Akceleratora EIC-a; duboko je uvjeren da Akcelerator EIC-a može biti uspješan samo ako postoji jasna politika i komunikacija u vezi s odgovarajućim rizikom za projekte Akceleratora EIC-a i njihovu „bankabilnost”;

26.

zabrinut je zbog očitog nedostatka transparentnosti u upravljanju programom, kako su izvijestili dionici; ističe dva glavna pitanja dionika:

(a)	nedostatak transparentnosti u načinu odabira tema za izazove Tragača;

(b)	nedostatak transparentnosti u pogledu načina na koji voditelji programa upravljaju portfeljima, posebno u fazi odabira prijedloga;

27.

naglašava važnost pouzdanog obećanja o vremenu do odobrenja bespovratnih sredstava; u tom pogledu ističe da je za evaluaciju otvorenog poziva na podnošenje prijedloga za Tragač 2021. bilo potrebno više od pet mjeseci, dok se u članku 31. Uredbe (EU) 2021/695 zahtijeva da podnositelji prijedloga u roku od pet mjeseci budu obaviješteni o ishodu postupka evaluacije;

28.

izražava zabrinutost u pogledu postupka podnošenja zahtjeva za Akcelerator EIC-a, koji je postao dulji i složeniji jer se primjenjuje nekoliko koraka i koristi vlastita platforma EIC-a, izvan službenog portala za financiranje i natječaje; smatra da bi postupak podnošenja i evaluacije Akceleratora EIC-a usmjerenog na inovatore trebao biti lako razumljiv poduzetnicima i znanstvenicima, minimalan u smislu vremena koje treba uložiti, pravedan i transparentan te u skladu s industrijskim standardima;

29.

duboko je zabrinut zbog načina na koji funkcionira platforma za umjetnu inteligenciju; u tom pogledu napominje da i podnositelji prijedloga i ocjenjivači izražavaju zabrinutost zbog te platforme;

30.

ističe da je za internetski obrazac potrebno puno vremena, da nije fleksibilan u pogledu predstavljanja informacija (nema mogućnosti formatiranja ili slika) i da se nepotrebno koristi žargonom; napominje da se čini da nastali „poslovni plan” nije u skladu s industrijskim standardima niti je riječ o formatu koji je prilagođen ocjenjivačima ili voditeljima projekata;

31.

skreće posebnu pozornost na povećani broj stranica (120 – 200 stranica), u usporedbi s pilot-projektom EIC-a (50 stranica) te naglašava da ocjenjivači imaju 36 minuta za evaluaciju cjelovitog prijedloga (druga faza); napominje da je to jedan od razloga zašto su dionici nezadovoljni kvalitetom evaluacije;

32.

sa zabrinutošću primjećuje da je dovoljno jedno negativno mišljenje u drugoj fazi postupka evaluacije da bi zahtjev bio neuspješan; smatra da je to neproporcionalno jer tri ocjenjivača ocjenjuju prijedlog i sva tri daju pozitivno/negativno mišljenje na temelju tri zasebna kriterija za evaluaciju;

33.

cijeni, zajedno s većinom dionika, uvođenje pobijanog postupka jer on potencijalno doprinosi poboljšanju postupka evaluacije; međutim, napominje da su potrebna poboljšanja jer mnogi dionici navode da je nejasno što se događa s protuargumentima podnositelja prijedloga, kao i da podnositelji prijedloga imaju vrlo malo vremena da pripreme svoje protuargumente; naglašava da je uvođenje pobijanog postupka zabilježeno kao jedan od razloga za dulji vremenski rok do dobivanja bespovratnih sredstava; poziva Komisiju da poboljša pobijani postupak kako bi postao smisleniji tako da omogući da on bude dovršen u kraćem vremenskom roku kako bi se poštovao rok za dodjelu bespovratnih sredstava i istodobno ostavilo dovoljno vremena za pripremu pobijanog postupka;

34.

zabrinut je zato što zbog složenosti postupka podnositelji prijedloga sve više moraju zapošljavati konzultante koji se bave postupkom podnošenja zahtjeva;

35.

prepoznaje da bi, kako bi se olakšalo brzo donošenje odluka EIC-a i razvoj deep-tech start-up poduzeća, pojedinci zaposleni u istraživačkim organizacijama trebali moći iskoristiti rezultate istraživačkih projekata za stvaranje start-up poduzeća; u tom pogledu pozdravlja uvođenje koncepta „inovatora EIC-a” u predlošku sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i programu rada za 2022.; žali što je to uvođenje popraćeno nesigurnošću u pogledu pravnih posljedica tog koncepta za istraživačke organizacije;

Ostala pojedinačna pitanja

36.

naglašava da bi koncept „inovatora EIC-a” trebao dovesti do efektivne upotrebe rezultata istraživanja za razvoj gospodarskih aktivnosti; zaključuje da se time ne bi smjela ugroziti upotreba rezultata od strane drugih stručnjaka unutar istraživačke organizacije ili same istraživačke organizacije za razvoj gospodarskih aktivnosti; smatra da su široka prava pristupa za inovatore EIC-a, bez vremenskog ograničenja, opravdana samo u slučajevima u kojima istraživačke organizacije ne pružaju potrebnu potporu pojedinačnim istraživačima kako bi iskoristili rezultate za razvoj gospodarske aktivnosti; stoga smatra da bi ta prava pristupa trebalo dodijeliti inovatorima EIC-a na pojedinačnoj osnovi kad je očito da inovatoru nedostaje potrebna potpora unutar istraživačke organizacije;

37.

žali što se zbog niskih stopa uspješnosti programa (6 – 10 %) previše visokokvalitetnih prijedloga ne financira; ističe da niske stope uspješnosti predstavljaju gubitak jer se potencijalno duboke transformativne inovacije dalje ne razvijaju te gubitak u smislu izgubljenog vremena i novca uloženog u pripremu prijedloga; u tom pogledu poziva da se, po potrebi, koristi aplikacija u dva koraka kako bi se ograničio gubitak vremena i novca uložen u pripremu prijedloga;

38.

naglašava da su inovacijski kapacitet, gospodarski rast i otpornost Europe ugroženi zbog slabog sudjelovanja žena u kontekstu start-up poduzeća i poduzetničkog kapitala; u tom pogledu pozdravlja napore koje je EIC uložio za promicanje ženskog vodstva i njihova sudjelovanja u start-up poduzećima i poduzetničkom kapitalu; žali što to još nije rezultiralo dovoljnim promjenama; tom pogledu skreće pozornost na činjenicu da su samo 1,8 % ulaganja u europska start-up poduzeća 2021. prikupila start-up poduzeća koja su osnovala isključivo žene, a tek 9,3 % prikupili su rodno mješoviti osnivački timovi (10);

39.

ističe važnost Odbora EIC-a kao glavnog savjetnika Komisije u pogledu provedbe EIC-a, kao i razvoja šire inovacijske politike, posebno u pogledu poboljšanja inovacijskog ekosustava u Europi te utvrđivanja strateški relevantnih tehnologija; naglašava da bi EISMEA i drugi uključeni odjeli Komisije trebali u potpunosti i pravodobno obavijestiti Odbor EIC-a o svim kretanjima u provedbi EIC-a te mu dostaviti sve informacije koje zatraži o EIC-u;

40.

napominje da su tranzicijske aktivnosti EIC-a formalno dio programa Tragač EIC-a iako se provode kao zaseban programski dio; smatra da pozivi na podnošenje prijedloga u pogledu tranzicijskih aktivnosti čine manje od 10 % proračuna EIC-a u okviru programa rada za 2021. i 2022.; ističe da su pozivi na podnošenje prijedloga u pogledu tranzicijskih aktivnosti jedini na koje se primjenjuje brzi postupak za istraživanje i inovacije; odobrava primjenu tog postupka za poziv na podnošenje prijedloga u pogledu tranzicijskih aktivnosti; poziva Komisiju da proširi primjenu tog postupka na više poziva u okviru Tragača;

41.

naglašava da se u programu rada za 2022. navodi načelo „nenanošenja bitne štete” i kao kriterij za evaluaciju Akceleratora EIC-a i kao kriterij prihvatljivosti za EIC općenito; zabrinut je zbog tog zahtjeva da se poštuje načelo nenanošenja bitne štete kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2020/852, poznatoj kao Uredba o taksonomiji, jer se primjenjuje na sve pozive neovisno o sadržaju ili zrelosti; prepoznaje korisnost načela za usmjeravanje odabira projekata u okviru poziva na podnošenje prijedloga čiji je sadržaj izravno povezan s ciljevima Unije u području okoliša i čije se uvođenje na tržište približava; naglašava da ne postoji pravna osnova za opću primjenu tog dodatnog kriterija prihvatljivosti na sve pozive;

42.

pozdravlja napore u okviru EIC-a za razvoj odgovarajućeg okvira za evaluaciju uspješnosti EIC-a; ističe da je zbog jedinstvene prirode EIC-a potreban prilagođen pristup praćenju uspješnosti i upotrebi rezultata tog praćenja kako bi se osiguralo da EIC ima najbolje rezultate na tržištu;

Preporuke

43.

poziva Komisiju da ponovno ocijeni svoju provedbu Fonda EIC-a u okviru programa Obzor Europa i da pronađe odgovarajući novi svrsishodni način upravljanja koji odražava ambicioznu i transformativnu prirodu EIC-a kao referentnog ulagača u revolucionarne inovacije u Europi; apelira na Komisiju da u taj novi pristup uključi sljedeća načela:

(a)

osiguravanje da provedba komponente vlasničkog kapitala i komponente bespovratnih sredstava bude pod potpunom kontrolom Komisije, koja bi trebala osigurati i izravnu koordinacijsku liniju između provedbe tih dviju komponenti i zaštititi sposobnost Komisije da intervenira u bilo kojoj fazi ciklusa ulaganja kako bi se osigurala provedba ulaganja od strateške važnosti;

(b)	osiguravanje uloge Odbora Fonda EIC-a i neovisne stručne evaluacije od strane Odbora za ulaganja kako bi se pomno pratilo ispunjavanje smjernica o ulaganju Fonda EIC-a, uz oslanjanje na tim EIB-a i vanjske upravitelje fondova za svakodnevno upravljanje operacijama;

(c)

potpuno iskorištavanje dodane vrijednosti zajedničkog ulaganja vanjskih ulagača, uz zadržavanje mogućnosti Fonda EIC-a:

i.	da bude jedini ulagač, među ostalim preuzimanjem vlasničkog kapitala bez potrebe za zajedničkim ulaganjem od vanjskih ulagača;

ii.	da bude glavni ulagač bez predvođenja kruga ulaganja;

iii.	da predvodi krug ulaganja;

(d)

razvijanje strategije ulaganja za vlasnička ulaganja na temelju ključnih etapa koje odražavaju prednosti inovacija, kao i strateške ciljeve Unije, a ne samo spremnost drugih ulagača da se pridruže krugu ulaganja, čime bi se Fond EIC-a potaknuo da preuzme rizike kao jedini ulagač, posebno kako bi se potaknulo uspješno sudjelovanje nedovoljno zastupljenih regija i poduzeća pod vodstvom žena, koja se suočavaju s još većim poteškoćama u financiranju svojih start-up poduzeća;

(e)	utvrđivanje izlazne strategije za vlasnička ulaganja iz Fonda EIC-a kojom se u obzir uzimaju strateški ciljevi Unije;

(f)

zadržavanje strukture kojom se timu EIB-a omogućuje da bude uključen u Izvršnu agenciju za Europsko vijeće za inovacije i MSP-ove (EISMEA) kako bi se provela visokokvalitetna dubinska analiza; traži od Komisije da se nadoveže na tu uspješnu suradnju i s EIB-om dogovori da integrirani tim EIB-a predstavlja Fond EIC-a na sastancima odbora subjekata u koje se ulaže;

(g)	osiguravanje učinkovite suradnje s nacionalnim kontaktnim točkama i regionalnim tijelima, ako je primjenjivo;

44.

potiče Komisiju da započne otvoreni dijalog s Parlamentom, relevantnim programskim odborom i Odborom EIC-a kako bi se pronašlo alternativno dugoročno rješenje za strukturu Fonda EIC-a kojom bi se u potpunosti poštovalo relevantno zakonodavstvo Unije i navedena načela; preporučuje da se provede temeljita procjena načina za poboljšanje provedbe EIC-a, uzimajući u obzir opciju osnivanja neovisnog tijela Unije u skladu s člankom 187. UFEU-a kao glavnog subjekta odgovornog za provedbu EIC-a; naglašava da je potrebno osigurati da se prema podnositeljima prijedloga uvijek postupa jednako te da se pri provedbi osigura transparentnost, odgovornost i sprečavanje sukoba interesa; preporučuje da se, ako se temeljitom procjenom utvrdi da bi takvo tijelo bilo najbolje institucionalno okruženje za provedbu Akceleratora u skladu s navedenim smjernicama, ono osnuje čim prije;

45.

poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti promicanju žena u sektoru inovacija te da istodobno teži rodnoj ravnopravnosti na svim relevantnim položajima, kao i geografskoj ravnoteži korisnika EIC-a diljem regija Unije; posebno traži od Komisije da u programe rada EIC-a uključi posebne mjere za rješavanje tih dvaju pitanja u okviru EIC-a;

46.

preporučuje da se odjeljak InvestEU istraži izvan okvira Fonda EIC-a za poduzeća kojima je potrebno samo odgovarajuće financiranje kako bi dovršila cikluse proširenja;

47.

poziva Komisiju da pojasni pravila i postupke koji se odnose na tumačenje kriterija „nebankabilnosti” i zajedničkih ulaganja te da poboljša komunikaciju i bolje uključi nacionalne kontaktne točke;

48.

poziva Komisiju da primijeni načelo nenanošenja bitne štete za pozive čiji je sadržaj izravno povezan s ciljevima Unije u području okoliša i čije se uvođenje na tržište približava te da se suzdrži od upotrebe načela nenanošenja bitne štete kao dodatnog horizontalnog kriterija prihvatljivosti za sve projekte EIC-a;

49.

poziva Komisiju da izmijeni predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi se uključila jasna definicija „inovatora EIC-a” i da utvrdi jasnu politiku o pravima pristupa za inovatore EIC-a koja im pruža široka prava pristupa samo ako istraživačka organizacija nema uspostavljenu aktivnu politiku i strukturu za potporu upotrebi rezultata istraživanja za gospodarske aktivnosti;

50.

poziva Komisiju da uvede sustav kontinuirane i brze evaluacije uspješnosti EIC-a, a posebno Akceleratora;

51.

poziva Komisiju da uključi strogu i stalnu procjenu postupka evaluacije, ozbiljno uzimajući u obzir pritužbe podnositelja prijedloga koje upućuju na jasne nedosljednosti u evaluaciji njihovih prijedloga; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o tome kako postupa s pojedinačnim pritužbama u kojima se dokazuje očit neuspjeh ocjenjivača;

52.

poziva relevantna tijela Unije, uključujući Europski revizorski sud i Odbor EIC-a, da razviju namjensku strategiju u pogledu revizije za EIC koja odražava posebnu prirodu EIC-a;

53.

poziva Komisiju da uključi mjere za poboljšanje sudjelovanja MSP-ova i da Akcelerator EIC-a učini dostupnim i privlačnim inovativnim MSP-ovima pojednostavljenjem postupka podnošenja zahtjeva kako bi se uklonile prepreke za MSP-ove;

54.

poziva Komisiju da osigura da se instrumentom podupire cijeli niz projekata u pogledu njihova opsega kako bi mala poduzeća koja razvijaju i šire inovacije sa snažnim učinkom mogla imati jednak pristup tim projektima;

55.

poziva Komisiju da revidira trenutačni postupak podnošenja i vrijeme do odobrenja bespovratnih sredstava u okviru Akceleratora EIC-a te da uskladi platformu EIC-a s kriterijima za evaluaciju Akceleratora EIC-a; smatra da bi ta revizija trebala biti usmjerena na brz i jednostavan instrument prilagođen potrebama europskih deep-tech start-upova s ciljnim vremenom do odobrenja bespovratnih sredstava od četiri do pet mjeseci;

56.

poziva Komisiju da poboljša sinergije i suradnju s EIT-om; poziva EIT i EIC da uspostave recipročnu i sustavnu razmjenu informacija te da imaju zajedničkog člana u svakom od svojih upravnih odbora kako bi se izbjegle stroge podjele i udvostručavanje napora i strategija;

o o

57.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 170, 12.5.2021., str. 1.

(2) SL L 167 I, 12.05.2021., str. 1.

(3) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.

(4) https://eic.ec.europa.eu/news/statement-eic-board-discussion-european-parliament-itre-committee-eic-implementation-2022-08-16_en

(5) https://eic.ec.europa.eu/system/files/2022-02/Statement%20by%20the%20EIC%20Board%20on%20the%20EIC%20Work%20Programme%20for%202022%20and%20future%20of%20the%20EIC%20Fund.pdf

(6) https://eic.ec.europa.eu/news/eic-accelerator-implementation-update-2022-08-05_en

(7) Europska komisija, Evaluation study on the European Innovation Council (EIC) Pilot (Evaluacijska studija o pilot-projektu Europskog vijeća za inovacije (EIC)), 2022.

(8) https://eic.ec.europa.eu/news/eic-accelerator-implementation-update-2022-08-05_en

(9) https://sciencebusiness.net/news/commission-says-european-innovation-council-grant-logjam-end-june

(10) https://europeanwomeninvc.idcinteractive.net/