P9_TA(2022)0276

Indopacifička strategija u području trgovine i ulaganja

Rezolucija Europskog parlamenta od 5. srpnja 2022. o indopacifičkoj strategiji u području trgovine i ulaganja (2021/2200(INI))

(2023/C 47/02)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. rujna 2021. o Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji (JOIN(2021)0024),

—	uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 16. travnja 2021. o Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji,

—	uzimajući u obzir strategiju Nizozemske za indo-pacifičku regiju od 13. studenoga 2020. pod naslovom „Indo-pacifička regija: smjernice za jačanje suradnje Nizozemske i EU-a s partnerima u Aziji”,

—	uzimajući u obzir političke smjernice njemačke savezne vlade za indo-pacifičku regiju iz rujna 2020.,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. pod naslovom „Globalna poveznica” (JOIN(2021)0030),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. veljače 2021. naslovljenu „Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika” (COM(2021)0066),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 12. ožujka 2019. naslovljenu „EU i Kina – strateški pregled” (JOIN(2019)0005),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. po naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljenu „Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (COM(2021)0118),

—	uzimajući u obzir govor o stanju Unije 2021. predsjednice Komisije Ursule von der Leyen od 15. rujna 2021.,

—	uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije Europske službe za vanjsko djelovanje i Ministarstva vanjskih poslova SAD-a od 3. prosinca 2021. o savjetovanjima na visokoj razini o indo-pacifičkoj regiji,

—	uzimajući u obzir 11. sastanak parlamentarnog partnerstva Azije i Europe održan u Kambodži 16. studenoga 2021.,

—	uzimajući u obzir politiku EU-a o „jedinstvenoj Kini”, kako je predstavljena u strateškom pregledu EU-a i Kine od 12. ožujka 2019.,

—	uzimajući u obzir Sveobuhvatni sporazum o ulaganjima koji su EU i Kina u načelu sklopili 30. prosinca 2020.,

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 21. listopada 2021. upućenu potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkim odnosima i suradnji EU-a i Tajvana (1),

—	uzimajući u obzir svoju preporuku od 29. travnja 2021. upućenu Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima EU-a i Indije (2),

—

uzimajući u obzir neslužbeni dokument službi Komisije od 26. veljače 2018. na temu „Povratne informacije i daljnji koraci za poboljšanje primjene i izvršenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini te njegov akcijski plan u 15 točaka o poglavljima o trgovini i održivom razvoju”,

—	uzimajući u obzir Sporazum od 16. rujna 2010. o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (3),

—	uzimajući u obzir Sporazum o slobodnoj trgovini (4) i Sporazum o zaštiti ulaganja od 19. listopada 2018. između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Singapura, s druge strane,

—	uzimajući u obzir Sporazum o slobodnoj trgovini (5) i Sporazum o zaštiti ulaganja od 30. lipnja 2019. između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Socijalističke Republike Vijetnama, s druge strane,

—	uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Europske unije i Japana (6),

—	uzimajući u obzir sklapanje Sporazuma o partnerstvu između Europske unije, s jedne strane, i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, s druge strane,

—	uzimajući u obzir pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije, Novog Zelanda i Indonezije, koji su u tijeku, te pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a i Malezije, Tajlanda i Filipina, koji su trenutačno na čekanju,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o političkim odnosima EU-a s ASEAN-om (7),

—	uzimajući u obzir odluku donesenu na sastanku ministara EU-a i ASEAN-a održanom 21. siječnja 2019. o uspostavi strateškog partnerstva EU-a i ASEAN-a,

—	uzimajući u obzir 29. sastanak Zajedničkog odbora za suradnju EU-a i ASEAN-a, koji je održan 11. veljače 2022.,

—	uzimajući u obzir inauguracijski međuregionalni dijalog Međuparlamentarne skupštine Europskog parlamenta i ASEAN-a (AIPA) održan 22. lipnja 2021.,

—	uzimajući u obzir Pariški sporazum o klimatskim promjenama od 12. prosinca 2015. i Komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir izvješće Komisije od 27. listopada 2021. o provedbi i izvršenju trgovinskih sporazuma EU-a (COM(2021)0654),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenog 2020. o reviziji trgovinske politike EU-a (8),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o kineskim protusankcijama protiv subjekata iz EU-a, zastupnika u Europskom parlamentu i zastupnika u nacionalnim parlamentima (9),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. o novoj strategiji EU-a za Kinu (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o povezivosti i odnosima EU-a i Azije (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote (12),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2020. o provedbi zajedničke trgovinske politike – godišnje izvješće za 2018. (13),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Republike Koreje (14),

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ribarstvo,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0170/2022),

budući da je indopacifička regija postala geopolitička i geoekonomska realnost; budući da zbog sve veće gospodarske, demografske i političke važnosti ta regija postaje jedan od ključnih aktera u oblikovanju međunarodnog poretka i rješavanju globalnih izazova; budući da se težište svjetskog gospodarstva premjestilo s Atlantika na Pacifik;

budući da su Europa i indopacifička regija zajedno odgovorne za više od 70 % svjetske trgovine robom i uslugama te više od 60 % izravnih stranih ulaganja, a njihova je godišnja trgovina 2019. dosegla 1,5 bilijuna EUR; budući da indopacifička regija čini 60 % svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i da doprinosi dvjema trećinama svjetskog gospodarskog rasta; budući da je EU najveći ulagač u regiji, što uključuje četiri od deset najvećih svjetskih trgovinskih partnera EU-a (Kina, Japan, Južna Koreja i Indija) (15);

C.	budući da EU trenutačno ima četiri bilateralna trgovinska sporazuma u toj regiji (s Japanom, Singapurom, Južnom Korejom i Vijetnamom), pet strateških partnerstava (s ASEAN-om, Kinom, Indijom, Japanom i Južnom Korejom) i dva partnerstva o povezanosti (s Japanom i Indijom);

D.	budući da su Europska unija i ASEAN otvorili novo poglavlje u svojim dugotrajnim odnosima sklapanjem strateškog partnerstva u prosincu 2020.;

budući da bi poboljšani međuparlamentarni odnosi i parlamentarna diplomacija između Europskog parlamenta i parlamenata jugoistočne Azije – putem Međuparlamentarne skupštine s ASEAN-om (AIPA) – trebali odražavati budući program širih i dubljih odnosa EU-a i ASEAN-a; budući da su Europski parlament i ASEAN prirodni partneri sa znatnim potencijalom za doprinos jačanju odnosa EU-a i ASEAN-a;

budući da se odnosi EU-a i ASEAN-a temelje na zajedničkim vrijednostima i načelima međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, učinkovitom i održivom multilateralizmu te slobodnoj i poštenoj trgovini; budući da su subjekti sa sjedištem u EU-u najveći pružatelj izravnih stranih ulaganja u regiju ASEAN-a; budući da je EU treći najveći trgovinski partner ASEAN-a i da je ASEAN u cjelini treći najveći trgovinski partner EU-a izvan Europe; budući da su pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i ASEAN-a obustavljeni uzajamnim dogovorom od 2009.;

G.	budući da napori Koreje u pogledu provedbe poglavlja o trgovini i održivom razvoju nisu optimalni; budući da su potrebna konkretnija poboljšanja;

budući da nekoliko indo-pacifičkih zemalja ima koristi od carinskih povlastica EU-a u okviru općeg sustava povlastica (OSP), čime je olakšan pristup tržištima EU-a, te budući da najmanje razvijene zemlje u regiji imaju koristi od sporazuma „Sve osim oružja” bez carina i kvota (EBA); budući da su Pakistan, Filipini i Šri Lanka korisnici posebnog dogovora o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (OSP+); budući da su ti instrumenti doprinijeli gospodarskom razvoju tih zemalja, njihovu poštovanju ljudskih i radničkih prava, zaštiti okoliša i poboljšanjima u dobrom upravljanju;

budući da se geopolitičko natjecanje u svjetskom poretku između glavnih aktera i dalje intenzivira, posebno između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, što znatno utječe na svjetsku trgovinu; budući da su nedavni događaji utjecali na globalne održive lance opskrbe i nabavu kritičnih sirovina, što je dovelo do povećanja cijena energije i hrane; budući da su odnosi EU-a i Kine višestrane prirode, pri čemu je Kina partner za suradnju, ali i gospodarski konkurent te stalni rival u nizu područja;

budući da je Sveobuhvatni i progresivni sporazum za transpacifičko partnerstvo (CPTPP) otvoren trgovinski sporazum okrenut budućnosti čiji je cilj osigurati jednake uvjete i trgovinsko okruženje utemeljeno na pravilima u indopacifičkoj regiji, pružajući model regionalne trgovinske integracije; budući da se SAD povukao iz tog sporazuma u siječnju 2017., dok su Kina, Tajvan i Ujedinjena Kraljevina službeno podnijeli zahtjev za pristupanje 2021. godine;

budući da je Regionalno sveobuhvatno gospodarsko partnerstvo (RCEP), pod vodstvom ASEAN-a, koje su također potpisale i Australija, Kina, Japan, Republika Koreja i Novi Zeland, stupilo na snagu u siječnju 2022., čime je stvoren najveći svjetski trgovinski blok; budući da RCEP namjerava promicati veću regionalnu suradnju u trgovini i ulaganjima i u digitalnoj trgovini, istodobno rješavajući regulatorna pitanja kako bi se olakšala prekogranična kretanja, uz uvrštavanje tek ograničenih odredbi o radu i okolišu;

budući da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 ubrzala niz geopolitičkih trendova koji su već bili u tijeku; budući da je, osim toga, naglasila potrebu za produbljenjem međunarodne suradnje, primjerice u zdravstvenom sektoru; budući da je također prokazala nedostatak otpornosti gospodarstava država članica i ukazala na slabe točke u globalnim lancima opskrbe i istaknula potrebu za većom diversifikacijom;

budući da se geopolitička stvarnost drastično promijenila od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., zbog čega je daljnja suradnja EU-a s indopacifičkim partnerima još važnija i hitnija kako bi se diversificirali naši trgovinski odnosi, produbila naša suradnja u području ključnih tehnologija i tehnologija u nastajanju, digitalnih pitanja i sirovina, ojačali i diversificirali lanci opskrbe, njihova otpornost i održivost te pomoglo u suočavanju s globalnim izazovima;

N.	budući da su klimatske promjene i uništavanje okoliša egzistencijalne prijetnje indo-pacifičkoj regiji, Europi i ostatku svijeta; budući da je samo 2021. više od 57 milijuna ljudi u indo-pacifičkoj regiji bilo pogođeno katastrofama povezanima s klimatskim promjenama (16);

budući da, kako je navedeno u reviziji trgovinske politike, EU surađuje sa svojim partnerima kako bi se zajamčilo poštovanje univerzalnih vrijednosti, posebno promicanje i zaštita ljudskih prava; budući da to uključuje temeljne standarde rada, socijalnu zaštitu, rodnu ravnopravnost te borbu protiv klimatskih promjena i gubitak biološke raznolikosti;

P.	budući da su najudaljenije regije i prekomorske zemlje i područja EU-a, koji su ustavno povezani s državama članicama, važan dio pristupa EU-a indo-pacifičkoj regiji;

pozdravlja strategiju EU-a za suradnju u indopacifičkoj regiji, u kojoj su održiva i poštena trgovina i ulaganja utvrđeni kao prioritet; smatra da je ključan njezin glavni naglasak na uključivosti i suradnji na temelju zajedničkih vrijednosti i načela, uključujući predanost poštovanju demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; poziva na razvoj strateškog pristupa i suradnje EU-a s indopacifičkom regijom na temelju multilateralnog međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, u čijem je središtu modernizirana Svjetska trgovinska organizacija, utemeljena na načelima otvorenog okruženja za trgovinu i ulaganja, jednakih uvjeta, reciprociteta i uzajamne koristi; ističe da bi taj novi pristup trebao predstavljati temeljito preusmjeravanje na temelju zajedničkih interesa jer je ta regija bitna za blagostanje EU-a; napominje da se u indopacifičkoj regiji nalaze veliki plovni putovi koji su od ključne važnosti za trgovinu EU-a, pri čemu 40 % vanjske trgovine EU-a prolazi kroz Južno kinesko more, što upravljanje oceanima i stabilnost u toj regiji čini zajedničkim pitanjem i područjem suradnje; ističe potrebu za održavanjem slobodnog i otvorenog indopacifičkog područja za sve i očuvanjem slobodnih i otvorenih pomorskih opskrbnih pravaca uz potpuno poštovanje međunarodnog prava, posebno Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS) i načela slobode plovidbe;

poziva Komisiju da ojača partnerstva sa svim relevantnim akterima u indopacifičkoj regiji, uzimajući u obzir podregionalnu dinamiku i posebnosti, kojima se jača međunarodni poredak utemeljen na pravilima i rješavaju zajednički globalni izazovi te poziva Komisiju da blisko surađuje sa svojim indopacifičkim partnerima sličnih stavova kako bi se vrijednosni lanci osnažili jačanjem otpornosti, održivosti i kružnosti naših gospodarstava i diversifikacijom trgovinskih odnosa radi smanjivanja strateških ovisnosti u kritičnim lancima opskrbe s posebnim naglaskom na tehnologijama, sirovinama i poljoprivrednim proizvodima, radom na potpunoj provedbi i boljem izvršenju postojećih trgovinskih sporazuma, dovršetkom tekućih trgovinskih pregovora i razvojem suradnje u strateškim sektorima; ističe važnost suradnje s indopacifičkim zemljama sličnih stavova na utvrđivanju tehničkih i industrijskih standarda radi daljnjeg promicanja EU-a kao globalnog predvodnika u postavljanju standarda; ističe važnost razvoja novih sporazuma o digitalnom partnerstvu koji se temelje na odlukama o primjerenosti zaštite podataka, počevši s Japanom, Republikom Korejom i Singapurom; nadalje poziva Komisiju da blisko surađuje s indopacifičkim partnerima u postupku provedbe planiranog okvira za dužnu pažnju;

podsjeća na predanost EU-a jačanju prava žena i ljudskih prava te praćenju rodnog učinka njegovih trgovinskih povlastica; ponovo izražava potporu rodno osviještenoj politici u trgovinskoj politici i poziva na učinkovite mjere za borbu protiv iskorištavanja žena u industrijama usmjerenima na izvoz;

naglašava da bi EU trebao bolje i strateški usmjerenije koristiti svoj gospodarski utjecaj, poštujući pritom političke i gospodarske osobitosti svojih partnerskih zemalja i njihovih interesa, kako bi ostvario svoje geopolitičke i transformacijske ciljeve, i to primjenom cijelog integriranog raspona političkih instrumenata u tu svrhu, uključujući mehanizam OSP-a, te kako bi promicao globalne standarde održivog razvoja, Program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja, kružno gospodarstvo, ljudska prava, uključujući prava etničkih i vjerskih manjina, radnička prava, konvencije Međunarodne organizacije rada, rodnu ravnopravnost, dobro upravljanje, borbu protiv klimatskih promjena i provedbu Pariškog sporazuma, borbu protiv krčenja šuma i gubitka biološke raznolikosti te održivo ribarstvo;

poziva na brzu provedbu nedavno donesene strategije EU-a Global Gateway u koordinaciji sa strategijom za indo-pacifičku regiju kako bi se potaknula održiva povezivost u indo-pacifičkoj regiji i s njom; u tom kontekstu pozdravlja napredak postignut u partnerstvima za povezivost s Japanom i Indijom; zalaže se za uspostavu partnerstva za povezivost s ASEAN-om radi povezivanja s postojećim glavnim planom ASEAN-a o povezivosti; traži pojačanu suradnju s drugim regionalnim partnerima kao što su Australija i Republika Koreja; naglašava potrebu za povezivanjem strategije Global Gateway s drugim inicijativama za pouzdanu povezivost, kao što su Build Back Better World i mreža Blue Dot, te za poticanjem suradnje u području visokokvalitetne infrastrukture s Četverostranim dijalogom o sigurnosti (QUAD);

Sporazumi o slobodnoj trgovini i sporazumi o zaštiti ulaganja koji su na snazi: izvršenje, provedba i modernizacija

pozdravlja znatan rast bilateralne trgovine između EU-a i Južne Koreje od stupanja na snagu Sporazuma o slobodnoj trgovini 2011.; zadovoljan je nedavnim koracima koje je Južna Koreja poduzela u pogledu ratifikacije i provedbe konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO) br. 29, 87 i 98 te provedenim promjenama u zakonodavstvu o radu slijedom izvješća panela stručnjaka za trgovinu i održivi razvoj; očekuje konkretnu provedbu ratifikacija; podsjeća da panel primjećuje da u tekstu Sporazuma o slobodnoj trgovini ne postoje izričiti ciljevi i ključne etape povezane s ratifikacijom konvencija Međunarodne organizacije rada; poziva Južnu Koreju da brzo poduzme potrebne korake kako bi ratificirala preostalu Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 105 te da nastavi ostvarivati napredak u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena; podržava daljnju suradnju između EU-a i Južne Koreje u pogledu poluvodiča;

poziva preostale države članice EU-a da nastave s unutarnjom ratifikacijom Sporazuma o zaštiti ulaganja između EU-a i Singapura i Sporazuma o partnerstvu i suradnji potpisanih u listopadu 2018., posebno s obzirom na važnost Singapura kao najvećeg odredišta izravnih stranih ulaganja EU-a u Aziji, pri čemu su krajem 2020. izravna strana ulaganja EU-a u Singapur iznosila 256 milijardi EUR; poziva Singapur da uloži veće napore u ratifikaciju i provedbu temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada;

smatra da Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (EPA) ima ključnu ulogu u stvaranju održivije trgovine; pozdravlja povećanje stopa iskorištenosti povlastica za izvoz iz EU-a u Japan tijekom 2020.; poziva na početak pregovora o uključivanju odredbi o tokovima podataka u Sporazum o gospodarskom partnerstvu; primjećuje da je ostvaren napredak u proširenju popisa za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla za obje strane, stopama iskorištenosti carinskih kvota koje je Japan otvorio izvoznicima iz EU-a i postupku ratifikacije Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 105 u Japanu; ističe da je potreban daljnji brz napredak u provedbi sporazuma, uključujući liberalizaciju trgovine uslugama i ratifikaciju konvencije Međunarodne organizacije rada br. 111; ponavlja svoj poziv na ranu reviziju poglavlja o trgovini i održivom razvoju kako bi se ojačale njegove provedbene odredbe;

poziva države članice da ratificiraju Sporazum o zaštiti ulaganja između EU-a i Vijetnama kako bi stupio na snagu i stvorio povoljne uvjete za poticanje ulaganja EU-a u Vijetnam i regiju, posebno u područjima kojima se promiču zelena transformacija i kružno gospodarstvo; ističe važnost poglavlja o trgovini i održivom razvoju za EU i traži brz dovršetak uspostave unutarnjih savjetodavnih skupina; podsjeća na zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava; smatra da je revizija kaznenog zakona Vijetnama važna kako bi se osigurala učinkovita provedba temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada; poziva Vijetnam da dovrši svoje ključne reforme u skladu s tim sporazumom i da brzo osigura ratifikaciju Konvencije br. 87 do 2023.; apelira na Vijetnam da nastavi raditi na postizanju jednakog postupanja prema državama članicama EU-a u pogledu farmaceutskih proizvoda i da zajamči potpunu provedbu sanitarnih i fitosanitarnih odredbi;

10.

poziva na nastavak djelovanja usmjerenih na senzibilizaciju među poduzećima, dionicima, civilnim društvom, socijalnim partnerima i građanima o postojećim sporazumima o slobodnoj trgovini i prilikama koje oni pružaju; poziva na pojačanu tehničku i financijsku potporu kada je to potrebno kako bi se partnerskim zemljama pomoglo da učinkovito provedu sporazume o slobodnoj trgovini, posebno poglavlja o trgovini i održivom razvoju; poziva Komisiju da surađuje s našim indo-pacifičkim partnerima i u kontekstu revizije trgovine i održivog razvoja;

11.

podsjeća na važnost parlamentarne diplomacije u ubrzavanju pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a i država članica ASEAN-a;

Bilateralni sporazumi o slobodnoj trgovini u fazi pregovora i/ili ratifikacije (pozitivni trgovinski program)

12.

poziva na znatan napredak pregovora o sporazumima o slobodnoj trgovini između EU-a i Australije te EU-a i Novog Zelanda tako da do njihova dovršetka dođe do sredine 2022. kako bi Europski parlament mogao propisno ratificirati te uravnotežene sporazume u trenutačnom parlamentarnom mandatu ne dovodeći u pitanje sadržaj sporazuma; smatra da je, posebno u aktualnoj geopolitičkoj situaciji, iznimno važno da demokracije ojačaju svoje uzajamne odnose, među ostalim i u području trgovine; ističe važnost sveobuhvatnog i provedivog poglavlja o trgovini i održivom razvoju te podsjeća na potrebu da Pariški sporazum bude ključna klauzula kako bi se odrazila ambicija da on u tim područjima postane sporazum zlatnog standarda; ponavlja da je potrebno uzeti u obzir specifičnost i osjetljivost poljoprivrednog sektora te postići zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla u objema zemljama;

13.

pozdravlja odluku o nastavku pregovora o sveobuhvatnom i uzajamno korisnom trgovinskom sporazumu s Indijom kojim se promiču zajedničke demokratske vrijednosti i ljudska prava, temeljna radnička prava i rodna ravnopravnost, predanost promicanju uključivog i dosljednog globalnog poretka utemeljenog na pravilima, učinkovit multilateralizam i pojačana provedba u području trgovine i održivog razvoja s naglaskom na suzbijanju klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti; pozdravlja odluku o pokretanju pregovora o zasebnom sporazumu o zaštiti ulaganja i sporazumu o oznakama zemljopisnog podrijetla; pozdravlja uspostavu stalnih struktura između EU-a i Indije kao što su dijalozi na visokoj razini u nekoliko sektora; pozdravlja angažiranost Indije na ispunjenju ambicija EU-a u pogledu sadržaja i rasporeda; pozdravlja zajednički prijedlog predsjednice von der Leyen i premijera Modija o osnivanju Vijeća EU-a i Indije za trgovinu i tehnologiju;

14.

naglašava potrebu da se EU uključi u sveobuhvatan dijalog s Kinom kojim će se odlučno braniti interesi i vrijednosti EU-a, uzimajući u obzir trenutačni geopolitički globalni kontekst pun izazova, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu; ističe da je Kina partner EU-a za suradnju i pregovore, ali i konkurent u sve većem broju područja i stalni rival; ponovno upućuje poziv da EU, kako je istaknuto u Rezoluciji Parlamenta od 16. rujna 2021. o novoj strategiji EU-a za Kinu, razvije asertivniju, sveobuhvatniju i dosljedniju strategiju za Kinu kojom se ujedinjuju sve države članice i odnosi s Kinom oblikuju u interesu cijelog EU-a; ističe da bi se tom strategijom trebao promicati multilateralni poredak koji se temelji na pravilima, da bi u njezinu središtu trebala biti obrana vrijednosti i interesa EU-a te da bi se ona trebala temeljiti na trima načelima: suradnje tamo gdje je to moguće, konkurencije tamo gdje je to potrebno, i konfrontiranja tamo gdje je to nužno; ističe da je osobito važno nastaviti suradnju s Kinom kako bi se promicala rješenja za zajedničke izazove i surađuju u pitanjima od zajedničkog interesa kao što je borba protiv klimatskih promjena; potvrđuje da je potpora Kine bila ključna za sklapanje Pariškog sporazuma;

15.

potvrđuje da kontinuirano kašnjenje Kine u usklađivanju sa svim pravilima WTO-a i dalje komplicira trgovinske odnose između EU-a i Kine; smatra da su glavni problemi koje treba riješiti višestruke prepreke s kojima se europska poduzeća suočavaju pri pristupu kineskom tržištu, zaštita prava intelektualnog vlasništva, krivotvorenje, pitanja sigurnosti proizvoda, socijalni i ekološki standardi, prisilni prijenosi tehnologije, obvezni zajednički pothvati, nepoštene subvencije i nepošteno tržišno natjecanje poduzeća u državnom vlasništvu;

16.

potvrđuje da su rasprave o ratifikaciji Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima između EU-a i Kine trenutačno obustavljene u Europskom parlamentu zbog odluke Kine da među ostalim sankcionira pet zastupnika u Europskom parlamentu i njegov stalni Pododbor za ljudska prava zbog kritiziranja stanja ljudskih prava u Kini; ističe da Europski parlament ne može započeti postupak razmatranja i ratifikacije Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganjima dok se ne ukinu kineske sankcije protiv zastupnika u Europskom parlamentu i institucija EU-a; nadalje podsjeća na prisilan pritisak koji Kina vrši na države članice, primjerice u slučaju Litve, i snažno osuđuje tu praksu; podsjeća da je ključno da se Kina pridržava međunarodnih standarda, među ostalim u pogledu njezina utjecaja na klimu, okoliš, biološku raznolikost, siromaštvo, zdravlje, radnička prava i ljudska prava te u pogledu sprečavanja i suzbijanja nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

17.

snažno potiče EU da pokrene strukturirani dijalog s Tajvanom o suradnji u području zelene tehnologije i digitalnog gospodarstva, uključujući industriju poluvodiča, s ciljem potpisivanja memoranduma o razumijevanju koji će koristiti i EU-u i Tajvanu; ponavlja svoj poziv Komisiji da započne procjenu učinka, javna savjetovanja i utvrđivanje područja primjene bilateralnog sporazuma o ulaganjima s Tajvanom radi pripreme za pregovore o produbljivanju bilateralnih gospodarskih veza; također poziva Komisiju da razmotri mogućnosti za jačanje suradnje u pogledu otpornih lanaca opskrbe s Tajvanom; ističe da je Tajvan član WTO-a; traži bližu suradnju u globalnim zdravstvenim krizama i trgovini medicinskim potrepštinama;

18.

pozdravlja nedavni napredak u pregovorima o sveobuhvatnom sporazumu o gospodarskom partnerstvu s Indonezijom, među ostalim u područjima povezanima s održivošću, i ponovno izraženu predanost obiju strana sklapanju tog sporazuma; ističe da bi, prema navodima Svjetske banke (17), taj sporazum mogao dovesti do rasta od 2,13 % BDP-a Indonezije do 2030.; ističe ključnu potrebu za daljnjim koracima koje treba razmotriti prije sklapanja sporazuma, posebno u pogledu održivosti, krčenja šuma s naglaskom na palminom ulju te provedivijeg poglavlja o trgovini i održivom razvoju, kao i Pariškog sporazuma;

19.

podsjeća da su Filipini zemlja s nižim dohotkom koja ostvaruje korist od Eu-ova mehanizma OSP +; podsjeća da će Filipini od 2024. morati ponovno podnijeti zahtjev za povlastice OSP+ u okviru nove Uredbe o OSP-u; ističe činjenicu da su pregovori o bilateralnom sporazumu o trgovini i ulaganjima s Filipinima, koji su započeli 2015., stavljeni na čekanje; podsjeća na ozbiljnu zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava; podsjeća da bi se pregovori trebali nastaviti tek nakon poboljšanja zabrinjavajućeg i kritičnog stanja u pogledu ljudskih prava, dobrog upravljanja i vladavine prava;

20.

prima na znanje činjenicu da su pregovori o bilateralnom sporazumu o trgovini i ulaganjima s Malezijom na čekanju od 2012.; poziva malezijske vlasti da zauzmu stajalište o mogućem nastavku pregovora i poziva obje strane da razmotre zaključke procjene učinka na održivost; ističe da bi mogućem nastavku pregovora trebalo prethoditi opipljivo poboljšanje stanja ljudskih prava u zemlji;

21.

ističe da su pregovori o bilateralnom sporazumu o trgovini i ulaganjima s Tajlandom započeli 2013. te stavljeni na čekanje 2014.; uviđa da je EU posljednjih godina poduzeo korake prema proširenju suradnje s Tajlandom; naglašava važnost poduzimanja koraka (u skladu sa zaključcima Vijeća iz 2019.) prema nastavku pregovora o ambicioznom i sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini te poziva tajlandske vlasti da pruže jasne naznake u tom pogledu i da poduzmu strukturne reforme; ističe da bi mogućem nastavku pregovora o sveobuhvatnom sporazumu o slobodnoj trgovini trebalo prethoditi opipljivo poboljšanje stanja demokracije u toj zemlji;

22.

poziva Komisiju da pomno prati stanje u Mjanmaru nakon državnog udara 2021. i da procijeni treba li pokrenuti istragu radi mogućeg povlačenja trgovinskih povlastica iz aranžmana „Sve osim oružja” (EBA);

23.

poziva Komisiju i vlasti Kambodže da rade na postizanju zajedničkog dogovora o koracima koje treba poduzeti kako bi se postigli uvjeti za ponovnu uspostavu trgovinskih povlastica iz aranžmana „Sve osim oružja” za Kambodžu u okviru tog programa;

24.

pozdravlja reviziju Uredbe o OSP-u; ističe da će se u skladu s novom Uredbom o OSP-u od sadašnjih zemalja korisnica OSP+ i zemalja obuhvaćenih aranžmanom „Sve osim oružja”, a koje su zemlje s nižim srednjim dohotkom zahtijevati da (ponovno) podnesu zahtjev za dobivanje statusa OSP+; poziva zemlje korisnice OSP-a, OSP-a+ i aranžmana „Sve osim oružja” u regiji da se uključe u jačanje učinkovite provedbe svojih međunarodnih obveza u pogledu ljudskih prava, radničkih prava, okoliša, dobrog upravljanja i održivog razvoja;

25.

pozdravlja odavno očekivano načelno sklapanje instrumenta EU-a za međunarodnu javnu nabavu kako bi se postigli reciprocitet i jednaki uvjeti na međunarodnim tržištima javne nabave; naglašava potrebu za daljnjim jačanjem instrumenata trgovinske zaštite EU-a brzim donošenjem snažne uredbe o stranim subvencijama i zauzimanjem jasnog stajališta protiv ekonomske prisile trećih zemalja, kao što je kinesko neprihvatljivo vršenje prisile na Litvu krajem 2021., pomoću novog instrumenta za borbu protiv prisile;

Stav EU-a prema regionalnim i multilateralnim odnosima i pregovorima

26.

poziva na daljnju suradnju s ASEAN-om i njegovim državama članicama te na razvoj i promicanje strateškog partnerstva EU-a i ASEAN-a; poziva obje strane da iskoriste zamah planiranog sastanka na vrhu EU-a i ASEAN-a 2022. povodom 45. godišnjice bilateralnog odnosa EU-a i ASEAN-a, da predstave novi akcijski plan EU-a i ASEAN-a za nadolazeće razdoblje kako bi se promicala povećana višedimenzionalna suradnja u ključnim područjima i ističe potrebu za oživljavanjem inicijative za međuregionalni sporazum o slobodnoj trgovini između EU-a i ASEAN-a, na temelju zajedničkih vrijednosti i načela, uključujući održivi razvoj i promicanje temeljnih prava i rodne ravnopravnosti, nakon što se ispune uvjeti; traži parlamentarnu dimenziju 45. obljetničkog sastanka na vrhu i ponavlja svoju namjeru da osnuje parlamentarnu skupštinu EU-a i ASEAN-a kako bi se ojačala demokratska dimenzija partnerstva;

27.

poziva da se zauzme novi strateški pristup Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo kao ključnom elementu strategije EU-a za indopacifičku regiju; naglašava da bi bliža suradnja omogućila EU-u da ostvari važne gospodarske koristi u pogledu moguće veće dobrobiti, diversifikacije lanaca opskrbe i smanjenja strateških ovisnosti te bi EU-u pružila priliku da nastavi oblikovati standarde u indopacifičkoj regiji i u svjetskim razmjerima; naglašava da bi EU trebao proučiti mogućnost pristupanja Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu za transpacifičko partnerstvo u budućnosti i istražiti mogućnosti povezivanja postojećih sporazuma s partnerima, primjerice u okviru njihovih protokola o pravilima o podrijetlu, kako bi se povećala stopa iskorištenosti povlastica tih sporazuma i maksimalno povećala njihova dodana vrijednost;

28.

poziva Komisiju da nastavi pomno pratiti izravne gospodarske učinke RCEP-a na gospodarstvo EU-a i da ocijeni njihove dugoročne strateške i geopolitičke posljedice;

o o

29.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Međuparlamentarne skupštine ASEAN-a, te vladama i parlamentima predmetnih zemalja u indo-pacifičkoj regiji.

(1) SL C 184, 5.5.2022., str. 170.

(2) SL C 506, 15.12.2021., str. 109.

(3) SL L 127, 14.5.2011., str. 6.

(4) SL L 294, 14.11.2019., str. 3.

(5) SL L 186, 12.6.2020., str. 3.

(6) SL L 330, 27.12.2018., str. 3.

(7) SL C 346, 27.9.2018., str. 44.

(8) SL C 425, 20.10.2021., str. 155.

(9) SL C 15, 12.1.2022., str. 170.

(10) SL C 117, 11.3.2022., str. 40.

(11) SL C 456, 10.11.2021., str. 117.

(12) SL C 67, 8.2.2022., str. 25.

(13) SL C 395, 29.9.2021., str. 14.

(14) SL C 307, 30.8.2018., str. 109.

(15) Zajednička komunikacija od 16. rujna 2021. o strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji (JOIN(2021)0024).

(16) Observer Research Foundation, „Climate change and geostrategic ocean governance in the Indo-Pacific”, 14. siječnja 2022.

(17) Vidi stranicu 9. radnog dokumenta World Bank Policy Research Working Paper „Economic and Distributional Impacts of Free Trade Agreements. The Case of Indonesia”.