P9_TA(2022)0267

Budućnost trgovinskih odnosa EU-a i Afrike

Rezolucija Europskog parlamenta od 23. lipnja 2022. o budućnosti trgovinskih odnosa EU-a i Afrike (2021/2178(INI))

(2023/C 32/09)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030.,

—	uzimajući u obzir Pariški sporazum,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu nakon šestog sastanka na vrhu između Europske unije i Afričke unije od 17. – 18. veljače 2022., naslovljenu „Zajednička vizija za 2030.”,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. naslovljenu „Nova strategija EU-a i Afrike: partnerstvo za održiv i uključiv razvoj” (1),

—	uzimajući u obzir program Afričke unije za razdoblje do 2063.: „Afrika kakvu želimo”,

—	uzimajući u obzir inicijative Afričke unije pokrenute za postizanje Programa do 2063., među kojima su i Ubrzani industrijski razvoj za Afriku, Program za razvoj infrastrukture za Afriku, Poticanje trgovine unutar Afrike i Vizije za rudarstvo u Africi,

—	uzimajući u obzir sklapanje Sporazuma o partnerstvu između Europske unije, s jedne strane, i članica Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država, s druge strane,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. veljače 2021. naslovljenu „Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika” (COM(2021)0066),

—	uzimajući u obzir sporazume o gospodarskom partnerstvu, kako one sklopljene tako i one o kojima se pregovara, između EU-a i 14 supsaharskih afričkih zemalja i regija te druge sporazume EU-a o slobodnoj trgovini sa sjevernoafričkim zemljama,

—	uzimajući u obzir odluku Skupštine čelnika država i vlada Afričke unije od 2. srpnja 2018. o kontinentalnom području slobodne trgovine u Africi (AfCFTA) (2),

—	uzimajući u obzir odluku iz Kigalija Skupštine čelnika država i vlada Afričke unije iz srpnja 2016. o ishodu povlačenja Skupštine Afričke unije, a posebno stavak 5. o financiranju Unije (3),

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. rujna 2018. naslovljenu „Novi savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta: prijenos partnerstva za ulaganja i poslove na sljedeću razinu” (COM(2018)0643),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a (4),

—	uzimajući u obzir izjavu ministara financija skupine G7 od 25. rujna 2020. o inicijativi za obustavu servisiranja duga i otpisu duga za ugrožene zemlje,

—	uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenu „Global Gateway” (JOIN(2021)0030),

—	uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama (COM(2021)0564) koji je Komisija podnijela 14. srpnja 2021.,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III: ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a” (JOIN(2020)0017),

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. veljače 2021. naslovljenu „Obnovljeno partnerstvo s južnim susjedstvom: nova agenda za Sredozemlje” (JOIN(2021)0002) i popratni zajednički radni dokument službi (SWD(2021)0023),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2022. o Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III (5),

—	uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju sustava FLEGT za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu (6) i povezane dobrovoljne sporazume o partnerstvu između EU-a i partnerskih zemalja,

—	uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određenih roba i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma (COM(2021)0706) koji je Komisija podnijela 17. studenoga 2021.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti (7),

—	uzimajući u obzir Proces Kimberley i svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2021. o provedbi postupka certificiranja Procesa Kimberley (8),

—	uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja (9),

—	uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o primjeni općeg sustava carinskih povlastica (COM(2021)0579) koji je Komisija podnijela 22. rujna 2021.,

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo (10),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (11),

—	uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2021. s preporukama Komisiji o politici i pravu zakonitih migracija (12),

—	uzimajući u obzir izjavu Foruma lokalnih i regionalnih vlasti Afrike i Europe od 15. veljače 2022.,

—	uzimajući u obzir zajedničku izjavu poslovnih organizacija Sedmog poslovnog foruma EU-a i Afrike od 14. veljače 2022.,

—	uzimajući u obzir zaključni dokument Foruma organizacija civilnog društva u okviru Afričko-europskog tjedna iz veljače 2022. naslovljen „No decision about us without us!” („Bez nas nema odluke o nama!”),

—	uzimajući u obzir zajedničke rezultate mladih ostvarenih tijekom Afričko-europskog tjedna u veljači 2022.,

—	uzimajući u obzir izvješće Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD) o gospodarskom razvoju u Africi za 2021. naslovljeno „Iskorištavanje potencijalnih koristi kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi za uključiv rast”,

—	uzimajući u obzir Savez Afrike i Europe za održiva ulaganja i radna mjesta,

—	uzimajući u obzir preporuke iz završnog izvješća Predsjedničkog savjetodavnog odbora za zemljišnu reformu i poljoprivredu Južne Afrike od 4. svibnja 2019.,

—

uzimajući u obzir izvješće radne skupine Afričke unije i EU-a za digitalno gospodarstvo od 13. lipnja 2019. naslovljeno „New Africa-Europe Digital Economy Partnership: Accelerating the Achievement of the Sustainable Development Goals” (Novo partnerstvo Afrike i Europe za digitalno gospodarstvo: brže postizanje ciljeva održivog razvoja),

—	uzimajući u obzir izvješće o napretku o pomoći EU-a za trgovinu iz 2021.,

—	uzimajući u obzir dijalog EU-a s više dionika o održivom kakau, usmjeren na sektor kakaa u dvjema glavnim zemljama proizvođačima, Côte d’Ivoireu i Gani,

—	uzimajući u obzir govor predsjednika Gane Nane Akufa-Adda održan 12. prosinca 2021. u Europskom parlamentu u Strasbourgu,

—	uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. ožujka 2022. naslovljenu „Očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava” (COM(2022)0133),

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 16. prosinca 2021.,

—	uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0169/2022),

budući da Europska unija (EU) i Afrika imaju važan i dugotrajan politički, gospodarski i kulturni odnos; budući da je na šestom sastanku na vrhu EU-a i Afričke unije (AU) 2022. postignut sporazum o „Zajedničkoj viziji za 2030.”, novoj uzajamno korisnoj zajedničkoj strategiji kojom se jačaju veze između tih dviju unija i koja će omogućiti bližu suradnju u pitanjima uzajamne konvergencije u područjima trgovine, razvoja, sigurnosti i dobrog upravljanja; budući da je njegov cilj poticati naše zajedničke prioritete zajedničkim očuvanjem naših interesa i zajedničkih javnih dobara, sigurnosti i prosperiteta naših građana, zaštite ljudskih prava za sve, rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u svim područjima života, poštovanja demokratskih načela i vladavine prava, mjera za očuvanje okoliša i biološke raznolikosti, održivog i uključivog gospodarskog rasta, borbe protiv nejednakosti, potpore pravima djece i uključivanja mladih i najugroženijih osoba; budući da obje unije uviđaju važnost sigurnosti opskrbe hranom i prehrane; budući da će se to obnovljeno partnerstvo temeljiti na geografskom položaju, priznavanju povijesti, ljudskim vezama, poštovanju suvereniteta, uzajamnom poštovanju i odgovornosti, zajedničkim vrijednostima, jednakosti među partnerima i uzajamnim obvezama; budući da su se EU i Afrička unija obvezali na jačanje svojeg strateškog partnerstva kako bi se zajedno suočili s novim izazovima, kao što su klimatske promjene, oporavak nakon pandemije i izgradnja otpornosti na buduće šokove;

budući da je mir preduvjet za održivi razvoj i stabilno okruženje za trgovinu i ulaganja; budući da se globalni geopolitički kontekst znatno promijenio od nezakonite, ničim izazvane i neopravdane invazije na Ukrajinu koju je Ruska Federacija započela 24. veljače 2022., među ostalim kad je riječ o odnosima između EU-a i Afrike; budući da je Opća skupština UN-a u svojoj rezoluciji od 2. ožujka 2022. velikom većinom osudila rusku agresiju protiv Ukrajine, uz potporu Afričke unije, pri čemu je njezinih 28 država članica podržalo rezoluciju; budući da je 16 država članica bilo suzdržano, a devet ih je odlučilo da neće glasovati; budući da ruska invazija i posljedice rata imaju razorne posljedice za globalne lance vrijednosti i opskrbe, posebno za pristup pšenici i drugoj robi, zbog čega je mnogo više milijuna ljudi izloženo riziku od nestašice hrane; budući da je sigurnost opskrbe hranom na afričkom kontinentu posebno ugrožena; budući da Sjeverna Afrika uvozi 60 % svoje pšenice i drugih prehrambenih kultura iz Ukrajine i Rusije te da se nekoliko afričkih zemalja suočava s manjkom uvoza gnojiva; budući da bi prekid u lancima opskrbe hranom uzrokovan ruskim ratom protiv Ukrajine mogao dovesti do pobuna i društvenih nemira;

C.	budući da postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030. mora postati glavna nit vodilja i mjerilo uspjeha suradnje EU-a i Afrike, što uključuje i doprinos trgovinskih i investicijskih odnosa borbi protiv siromaštva;

D.	budući da su migracije dio cilja održivog razvoja br. 10.7, kojim se pokušava olakšati uredna, sigurna, redovita i odgovorna migracija i mobilnost ljudi;

budući da se u reviziji trgovinske politike EU-a prepoznaje strateška važnost produbljivanja suradnje s afričkim kontinentom i afričkim državama te se predlaže nekoliko područja djelovanja za jačanje trgovinskih i gospodarskih veza između EU-a i Afrike; budući da su Europa i Afrika susjedni kontinenti čije su blagostanje i stabilnost usko povezani te ih treba poduprijeti bližom i pravednijom gospodarskom integracijom;

budući da su EU i njegove države članice najveći svjetski pružatelji pomoći za trgovinu te čine 38 % globalnih doprinosa; budući da je Afrika 2019. i dalje primala najveći udio obveza u okviru pomoći za trgovinu; budući da EU namjerava povećati udio svoje pomoći za trgovinu koji se dodjeljuje najmanje razvijenim zemljama kako bi se doprinijelo udvostručenju njihova udjela u globalnom izvozu jer je 2020. udio najmanje razvijenih zemalja u globalnom izvozu i dalje iznosio 1 %, dok je njihov udio u izvozu u EU i dalje iznosio 2 %;

G.	budući da bi EU u suradnji s Afrikom trebao slijediti pristup „Tim Europa”, što uključuje bolju koordinaciju između različitih glavnih uprava Komisije, europskih institucija za financiranje razvoja, europskih agencija za kreditiranje izvoza, komercijalnih banaka i država članica EU-a;

budući da su EU i njegove države članice najvažniji trgovinski partner za Afriku i budući da se vrijednost trgovine 2021. povećala na 288 milijardi EUR s niske vrijednosti od 225 milijardi EUR 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19; budući da se trgovinski deficit u korist EU-a smanjio s 24 milijarde EUR 2020. na 4 milijarde EUR 2021.; budući da prema postojećim trgovinskim sporazumima i jednostranim povlasticama EU-a za zemlje u razvoju 90 % afričkog izvoza ima bescarinski i beskvotni pristup jedinstvenom tržištu EU-a; budući da je 2021. više od 65 % robe uvezene u EU iz Afrike činila primarna roba, poput hrane i pića, sirovina i energenata, te da su 2021. gotovo 68 % robe izvezene iz EU-a u Afriku činili gotovi proizvodi; budući da ta trgovinska struktura odražava strukturnu neravnotežu i međuovisnost uključenih gospodarstava te stoga zadržava afrički kontinent na nižoj vrijednosnoj razini globalnih vrijednosnih lanaca; budući da su EU i njegove države članice već dugo najveći izvor ulaganja u Afriku, službene razvojne pomoći, humanitarne pomoći i financiranja sigurnosti;

budući da su Sjedinjene Američke Države 2021. trgovale robom s Afrikom u iznosu od otprilike 26,7 milijardi USD za izvoz i 37,5 milijardi USD za uvoz, pri čemu je ukupna vrijednost iznosila 64,2 milijarde USD; budući da, unatoč inicijativi Prosper Africa koju je pokrenula prethodna vlada SAD-a, trgovina SAD-a sa supsaharskom Afrikom stagnira i čini manje od 1 % ukupne trgovine robom SAD-a;

budući da se udio Afrike u svjetskoj trgovini stalno smanjivao tijekom posljednjih 50 godina i da prema podacima UNCTAD-a čini 2,9 % svjetske trgovine; budući da kontinent uvelike ovisi o uvozu te o izvozu robe povezane s prirodnim resursima; budući da međuregionalna trgovina čini samo 14,4 % ukupne kontinentalne trgovine;

K.	budući da Afrička razvojna banka procjenjuje da gospodarski trošak nezakonite trgovine prirodnim resursima iznosi 120 milijardi USD godišnje, što predstavlja 5 % afričkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) (13);

budući da je razina trgovine unutar kontinenta u Africi daleko ispod njezina potencijala i da je njezino jačanje ključno za održivu gospodarsku strukturnu preobrazbu kontinenta; budući da afrički i europski privatni sektor imaju zajednički interes za uspješnu i učinkovitu provedbu AfCFTA-e, posebno u pogledu očekivanog gospodarskog rasta i prilika za zapošljavanje; budući da su stupanje na snagu AfCFTA-e 30. svibnja 2019. i početak trgovanja pod njegovim povlasticama 1. siječnja 2021. kao vodeći projekt Prvog desetogodišnjeg provedbenog plana (2014. – 2023.) u okviru Programa Afričke unije za razdoblje do 2063. dali novi zamah panafričkim prilikama za trgovinu i ulaganja te povećali povezanost Europe i Afrike;

budući da će AfCFTA postati najveće područje slobodne trgovine na svijetu po broju zemalja sudionica, s 54 od 55 država članica Afričke unije, stvorit će tržište od 1,2 milijarde ljudi, uključujući brzo rastuću srednju klasu, čime će taj gospodarski blok postati osmi po veličini na svijetu s ukupnim BDP-om od 3 bilijuna USD, za koji se očekuje da će se do 2050. više nego udvostručiti; budući da bi se prema podacima Svjetske banke svake godine BDP Afrike mogao povećati za 1 %, ukupna zaposlenost u Africi za 1,2 %, a trgovina unutar Afrike za 33 %; budući da stvaranje AfCFTA-e predstavlja veliku priliku za EU, ali da će njegov uspjeh uvelike ovisiti o njegovoj sposobnosti da mobilizira ulaganja i potiče trgovinske razmjene i korporativnu prisutnost u Africi;

budući da se u okviru AfCFTA-e tarife na 90 % tarifnih stavki trebaju ukinuti, pri čemu se zemlje koje ne pripadaju među najmanje razvijene obvezuju da će liberalizirati carine na neosjetljivu robu tijekom pet godina, dok za najmanje razvijene zemlje to razdoblje traje 10 godina; budući da se 7 % tarifnih stavki odnosi na osjetljivu robu te da će zemlje koje ne pripadaju među najmanje razvijene liberalizirati carine na osjetljivu robu u razdoblju od 10 godina, a najmanje razvijene zemlje u razdoblju od 13 godina; budući da se 3 % tarifnih stavki može isključiti iz liberalizacije; budući da je AfCFTA važan korak prema napuštanju trenutačnog modela formalne trgovine u Africi, koju karakteriziraju dugo vrijeme prelaska granice, opsežni regulatorni zahtjevi i visoki porezi;

budući da je cilj AfCFTA-e da osim instrumenta za liberalizaciju trgovine postane faktor koji omogućuje uključiv rast i održiv razvoj u skladu s Programom do 2063.; budući da je učinkovita i koordinirana provedba AfCFTA-e kao kontinentalnog režima ključna za jačanje trgovine unutar Afrike i da će biti velik izazov, pri čemu će različite razine i obveze koje proizlaze iz trgovinskih sporazuma, regionalnih gospodarskih zajednica i carinskih unija zahtijevati opsežne mjere za razvoj prekogranične prometne infrastrukture i poboljšano olakšavanje trgovine kako bi se bolje omogućili prekogranični lanci vrijednosti; budući da su reforme upravljanja usmjerene na olakšavanje trgovine, necarinske prepreke trgovini, usklađenost sa zajedničkim tehničkim i zdravstvenim standardima za proizvode te radnim pravom, trgovinskim mjerama i zaštitnim mjerama ključne za ostvarenje težnji Afričke unije i za to da AfCFTA postane učinkovit i predvidljiv mehanizam; budući da će AfCFTA, kao i svaki trgovinski sporazum, stvoriti pozitivne i negativne učinke i da je ključno uspostaviti odgovarajuće mjere potpore kako bi se ublažili svi negativni učinci i zajamčilo da AfCFTA može doprinijeti napretku malih i srednjih poduzeća (MSP-ova), a posebno osigurati da poduzeća pod vodstvom žena i mladih mogu imati koristi od novih mogućnosti;

P.	budući da su u pogledu trgovine, a posebno pravila o podrijetlu i kumulaciji, različiti režimi koje EU ima s afričkim zemljama doveli do fragmentacije afričkog kontinenta, čime su stvorene carinske prepreke i otežana je izgradnja prekograničnih vrijednosnih lanaca unutar AfCFTA-e;

budući da afričke države nisu homogene; budući da je afrički kontinent posebno osjetljiv na vanjske šokove s obzirom na njegovu visoku stopu ovisnosti, ne samo o vanjskim financijskim sredstvima i prihodima od, primjerice, stranih doznaka, izravnih stranih ulaganja, turizma i vanjske pomoći, nego i o uvozu gotovih proizvoda;

budući da je Afrika kontinent nade i prilika te ga na taj način doživljava sve veći broj njezina mladog stanovništva; budući da je Afrika najmlađi kontinent na svijetu, s prosječnom dobi od 19,8 godina i 60 % stanovništva mlađeg od 25 godina; budući da će se do 2050. broj stanovnika Afrike udvostručiti, s otprilike 1,2 milijarde na otprilike 2,4 milijarde ljudi, te budući da će do te godine 50 % svjetskog stanovništva mlađeg od 25 godina biti u Africi, što će biti velik izazov za gospodarstva i demokratsko upravljanje afričkih zemalja te će utjecati na geopolitiku, globalnu trgovinu i migracije; budući da danas u Africi živi četiri puta više djece nego u Europi i budući da je 70 % stanovništva supsaharske Afrike mlađe od 30 godina; budući da će rast broja stanovnika i sve veći broj pripadnika srednje klase podrazumijevati potrebu za proporcionalnim povećanjem opskrbe hranom te bi se stoga u poljoprivredno-prehrambenom sektoru trebale otvoriti nove gospodarske mogućnosti i mogućnosti zapošljavanja za mlade Afrikance, čije će sudjelovanje u tom sektoru također biti ključno kako bi se osigurala generacijska obnova i obnova poljoprivredno-prehrambenog sustava; budući da su mladima u Africi potrebni kvalitetno obrazovanje, zapošljavanje i poslovne prilike kako bi mogli doprinijeti rastu i održivom razvoju svojih zemalja; budući da europsko stanovništvo stari i da mnogi gospodarski sektori već prijavljuju nedostatak kvalificirane radne snage i probleme u pronalasku pripravnika; budući da gospodarsko osnaživanje žena i mladih u Africi doprinosi gospodarskom rastu i unapređenju njihova položaja u društvu;

budući da je cilj održivog razvoja koji se odnosi na nultu stopu gladi do 2030. iskorijeniti glad te postići sigurnost opskrbe hranom i poboljšanje prehrane; budući da se napredak u postizanju tog cilja posljednjih godina usporio te da svake noći više od 800 milijuna ljudi na našem planetu i dalje liježe u krevet gladno; budući da je Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) predvidjela da će broj ljudi koji pate od gladi u Africi znatno porasti s 280 na 300 milijuna, čime će se do 2030. izjednačiti s Azijom kao područjima s najvećim brojem pothranjenih osoba; budući da se nesigurnost opskrbe hranom na kontinentu pogoršala i da je 2020. godine 21 % stanovništva bilo pothranjeno; budući da je na sastanku na vrhu UN-a o prehrambenim sustavima 2021. utvrđeno da su pokretači tih neželjenih trendova sve češći i intenzivniji sukobi, promjenjivost klime i ekstremne klimatske pojave, usporavanje gospodarstva i pad gospodarske aktivnosti te visoke razine nejednakosti, povećane zbog gospodarskog pada u 2020. koji je ponajprije posljedica mjera ograničavanja širenja bolesti COVID-19 diljem svijeta;

budući da su klimatske promjene i uništavanje okoliša egzistencijalne prijetnje Africi, EU-u i cijelom svijetu te da zahtijevaju zajedničku reakciju i znatna ulaganja u otpornost; budući da trgovinski odnosi EU-a i Afrike moraju imati ključnu ulogu u rješavanju pitanja klimatske tranzicije i poticanju zajedničkih napora za postizanje održivog rasta, uključivog gospodarskog razvoja i pristupa javnim dobrima, posebno promicanjem održivih lanaca opskrbe i diversifikacijom trgovine u prijelazu na niskougljično gospodarstvo; budući da se EU obvezao do 2050. preobraziti u prvi klimatski neutralan kontinent i odvojiti svoj gospodarski rast od upotrebe resursa; budući da su afričke zemlje dosad vrlo malo doprinijele emisijama stakleničkih plinova, neovisno o tome mjere li se one kroz povijesne, trenutačne ili očekivane emisije te ukupno ili po glavi stanovnika, dok proizvodnja, način života i potrošačke navike u EU-u doprinose klimatskim promjenama; budući da će učinci klimatskih promjena biti katastrofalni, posebno za mnoge afričke države, od kojih će neke biti među najteže pogođenima; budući da se u supsaharskoj Africi troškovi prilagodbe kako bi se izbjegli još veći troškovi dodatne pomoći u slučaju katastrofe procjenjuju na 30 – 50 milijardi USD godišnje tijekom sljedećeg desetljeća, odnosno 2 – 3 % regionalnog BDP-a; budući da će se 27. konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (COP27) održati 2022. u Africi, u Egiptu; budući da prijelaz na dekarbonizirani svijet mora biti pravedan i pravičan; budući da je EU predložio da pristup energiji postane jedan od glavnih stupova suradnje s Afrikom u okviru europskog zelenog plana;

budući da su EU i Afrička unija najavili paket ulaganja između Afrike i Europe čija će vrijednost tijekom šest godina iznositi 150 milijardi EUR, prosječno 25 milijardi EUR godišnje, čime će se poduprijeti zajedničke ambicije Programa održivog razvoja do 2030. i Programa Afričke unije do 2063., te će sadržavati komponente ulaganja, zdravlja i obrazovanja; budući da ta ulaganja ne bi trebala povećati teret duga afričkih zemalja;

budući da oko 34 % afričkih kućanstava živi ispod međunarodne granice siromaštva od 1,90 USD dnevno, dok je oko 40 % ukupnog bogatstva kontinenta u vlasništvu otprilike 0,0001 % njegova stanovništva; budući da i dalje postoje velike razlike u razvoju afričkih zemalja; budući da je, s obzirom na očekivani brzi rast afričkog stanovništva, još važnije osigurati da taj rast bude popraćen održivim razvojem, kvalitetnim obrazovanjem i otvaranjem dostojanstvenih radnih mjesta;

W.	budući da samo otprilike svaka treća afrička zemlja ima nacionalne programe za dostojanstven rad, koji su uspostavljeni kao glavno sredstvo pružanja potpore Međunarodne organizacije rada (ILO) prilagođene prioritetima i rezultatima svake zemlje;

budući da je Komisija pokrenula inicijativu za održivi kakao, koju zajedno vode Glavna uprava za trgovinu i njezina Glavna uprava za međunarodna partnerstva i koja je usmjerena na Ganu i Côte d’Ivoire, s Kamerunom kao promatračem, s glavnim ciljevima osiguravanja održivih prihoda za život za poljoprivrednike, iskorjenjivanja dječjeg rada u lancu opskrbe kakaom i iskorjenjivanja krčenja šuma u svrhu stvaranja plantaža kakaa;

Y.	budući da se u izvješću UNICEF-a/ILO-a o dječjem radu za 2021. navodi da je dječji rad u supsaharskoj Africi u porastu od 2012. i da će se taj uzlazni trend nastaviti zbog sveprisutnih posljedica pandemije;

budući da su pandemija bolesti COVID-19 i njezine gospodarske posljedice 2020. usporile rast diljem Afrike, potencijalno dovele 30 milijuna ljudi do siromaštva i pogoršale raširenost dječjeg rada; budući da paketi za oporavak nakon pandemije ukazuju na promjenu konsenzusa o javnim politikama; budući da se kapacitet javnih sredstava za potporu oporavku razlikuje među regijama, što dovodi do neposrednog rizika od povećanja nejednakosti; budući da stopa potpune procijepljenosti u Africi u ožujku 2022. nije bila viša od 15 % (u usporedbi sa 73 % u EU-u); budući da se zbog brzog približavanja datumu isteka milijuni doza cjepiva moraju uništiti prije nego što bi se mogli iskoristiti u siromašnijim zemljama; budući da su se EU i Afrička unija obvezali podupirati punopravni afrički suverenitet u području zdravstva kako bi kontinent mogao odgovoriti na buduće hitne javnozdravstvene situacije te su u tu svrhu obvezali podupirati zajednički program za proizvodnju cjepiva, lijekova, dijagnostike, terapeutika i zdravstvenih proizvoda u Africi, uključujući ulaganja u proizvodne kapacitete, dobrovoljne prijenose tehnologije i jačanje regulatornog okvira kako bi se omogućio pravedan pristup cjepivima, dijagnostici i terapeuticima; budući da Parlament pozdravlja sve mjere za potporu afričkom zdravstvenom sustavu i zdravstvenim kapacitetima kontinenta;

AA.

budući da će za održiv i uključiv oporavak Afrike od bolesti COVID-19 biti potreban dodatan bilijun USD godišnje, uz 2,5 bilijuna USD godišnje za financiranje ciljeva održivog razvoja koji su prethodili krizi; budući da taj pothvat predstavlja važnu investicijsku priliku; budući da je Europska investicijska banka (EIB) intenzivirala svoje napore kako bi afričkim partnerima pomogla da odgovore na zdravstvenu i gospodarsku krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 osiguravanjem 5 milijardi EUR za potporu transformativnim privatnim i javnim ulaganjima diljem Afrike 2020. u iznosu od 12 milijardi EUR;

AB.

budući da je na šestom sastanku na vrhu EU-a i Afričke unije istaknuta hitnost doprinosa Svjetske trgovinske organizacije (WTO) borbi protiv pandemije i oporavku globalnoga gospodarstva te su se stranke ondje obvezale na konstruktivnu suradnju na postizanju dogovora o sveobuhvatnom odgovoru WTO-a na pandemiju koji bi uključivao aspekte povezane s trgovinom i intelektualnim vlasništvom; budući da su Europska komisija i vlade Sjedinjenih Američkih Država, Indije i Južne Afrike postigle kompromisni prijedlog u okviru WTO-a koji će biti predstavljen državama članicama WTO-a i kojim bi se olakšalo izuzeće od određenih pravila o intelektualnom vlasništvu, posebno od određenih kriterija odredbi o obveznom licenciranju u okviru Sporazuma WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS), iako on još ne uključuje odredbe o dijagnostičkim alatima, uređajima i tretmanima koje zahtijevaju afričke države; budući da šira rasprava u WTO-u tek treba započeti;

AC.

budući da se u priopćenju za medije za izvješće Međuvladine znanstveno-političke platforme o biološkoj raznolikosti i radionice za usluge ekosustava u pogledu biološke raznolikosti i pandemija navodi da se „pandemijski rizik može znatno umanjiti smanjenjem ljudskih aktivnosti koje uzrokuju gubitak biološke raznolikosti, većim očuvanjem zaštićenih područja i mjerama kojima se smanjuje neodrživo iskorištavanje regija visoke biološke raznolikosti”;

AD.

budući da je prema Međunarodnom monetarnom fondu zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 oko 60 % zemalja s niskim dohotkom izloženo visokom riziku ili im već prijeti rizik od prezaduženosti, dok je 2015. ta brojka bila manja od 30 %; budući da je vladama visokozaduženih zemalja u Europi i Africi teško mobilizirati prijeko potrebna ulaganja u preduvjete za gospodarski razvoj, kao što su kvalificirana radna snaga i moderna infrastruktura;

AE.

budući da je tajništvo AfCFTA-e osnovalo Fond za prilagodbu AfCFTA-e u iznosu od 1 milijarde USD, koji financira Afrička izvozno-uvozna banka (Afreximbank), s ciljem pružanja potpore zemljama koje bi kratkoročno pretrpjele gubitke prihoda zbog smanjenja ili ukidanja svojih carina; budući da tajništvo AfCFTA-e procjenjuje da stvarne potrebe iznose oko 7 milijardi USD;

AF.

budući da je EU najveći svjetski uvoznik i izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda; budući da su, unatoč činjenici da Afrika ima najviše obradivih površina na svijetu, zemlje Afričke unije neto uvoznici hrane, pri čemu poljoprivrednici proizvode ispod svojeg potencijala, djelomično zbog učinaka određenih europskih nacionalnih politika i praksi na cijene koje afrički poljoprivrednici mogu postići za svoje proizvode na lokalnim tržištima, što je povećano carinama zbog kojih izvoz prerađene hrane iz Afrike postaje nekonkurentan; budući da se povećao izvoz mlijeka u prahu iz EU-a u zapadnu Afriku, uz potporu zajedničke poljoprivredne politike, i budući da je utrostručenje izvoza otkako je EU ukinuo mliječne kvote 2015. imalo katastrofalne posljedice za mnoge lokalne stočare i poljoprivrednike koji svojim cijenama mlijeka ne mogu konkurirati vrlo niskim cijenama mlijeka u prahu; budući da bi pošteni uvjeti za trgovinu poljoprivrednim proizvodima između EU-a i Afrike trebali biti osnova za izvoz i uvoz hrane i drugih poljoprivrednih proizvoda iz EU-a i Afrike, uz potrebu da se osigura da izvoz poljoprivrednih proizvoda ne bude u suprotnosti s ciljem uspostave otpornijeg prehrambenog sektora u Africi; budući da bi za unapređenje održive poljoprivrede na oba kontinenta trebalo osigurati prostor za modele poljoprivredne reforme u Africi i Europi koji poljoprivrednicima nude dostojanstvo, jačaju unutarnju i regionalnu otpornost te mogu osloboditi potencijal obaju kontinenata kako bi se osigurala obilna prehrana i kako bi oni postali prehrambeno samoodrživi, pri čemu bi i doprinosili sigurnosti opskrbe hranom u drugim regijama svijeta; budući da 70 % hrane koje uzgajaju afrička obiteljska poljoprivredna gospodarstva Afrikanci konzumiraju te se hrana ne uzgaja u svrhu izvoza; budući da prema Izvješću o ljudskom razvoju za Afriku Programa UN-a za razvoj za 2016. rodna neravnopravnost stoji supsaharsku Afriku 6 % BDP-a te regije, čime se ugrožavaju napori kontinenta u postizanju uključivog ljudskog razvoja i gospodarskog rasta; budući da bi izjednačavanje pristupa žena poljoprivrednim sirovinama moglo dovesti do povećanja proizvodnje usjeva za do 19 %, povećanja poljoprivrednog i ukupnog BDP-a te izvlačenja stotina tisuća ljudi iz siromaštva (14);

AG.

budući da je 2020. broj osoba pogođenih nesigurnošću opskrbe hranom porastao za gotovo 40 % u odnosu na prethodnu godinu; budući da rat u Ukrajini pokazuje međusobnu povezanost sigurnosti opskrbe hranom i globalnog tržišta te ovisnost nekih afričkih zemalja o uvozu hrane iz malog broja zemalja ili regija izvoznica; budući da prekomjerna ovisnost može zemlje učiniti osjetljivima na vanjske šokove; budući da je inicijativa Misije za otpornost hrane i poljoprivrede predstavljena na sastanku na vrhu skupine G7 24. ožujka 2022., s konkretnim mjerama za jamčenje sigurnosti opskrbe hranom na globalnoj razini, a posebno u afričkim zemljama koje su najviše pogođene poremećajima u proizvodnji hrane koji su posljedica rata u Ukrajini; budući da je u anketama koje je proveo Međunarodni monetarni fond utvrđeno da proširenje pristupa sustavima ranog upozoravanja i informacijama o cijenama hrane i vremenskim uvjetima, čak i s pomoću jednostavne tekstualne ili glasovne poruke kojom se poljoprivrednike informira kada trebaju saditi, navodnjavati ili gnojiti svoje usjeve, može omogućiti klimatski pametnu poljoprivredu i ima potencijal za smanjenje rizika od nesigurnosti opskrbe hranom za 30 postotnih bodova;

AH.

budući da mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u zemljama s niskim i srednjim dohotkom diljem Afrike trpe, u pogledu trgovine unutar Afrike, znatne transakcijske troškove i kašnjenja zbog ograničenih prekograničnih odnosa između banaka, problema s dostupnošću stranih valuta, visokih troškova usluga za posrednike i obveze utvrđivanja stope prodaje i kupnje valuta u odnosu na američki dolar; budući da tehnološki razvoj i suradnja među središnjim bankama, primjerice u okviru Panafričkog sustava plaćanja i namire, mogu omogućiti rješavanje tog problema;

AI.	budući da se u AfCFTA-i vode pregovori o planiranoj liberalizaciji usluga, počevši od pet prioritetnih sektora koje je utvrdila Afrička unija, a to su promet, turizam, komunikacije, financijske i poslovne usluge; budući da usluge čine 54 % afričkog BDP-a i 75 % izravnih stranih ulaganja;

AJ.

budući da se Strategijom Afričke unije za digitalnu transformaciju za Afriku (2020. – 2030.) predviđa sigurno digitalno jedinstveno tržište za Afriku do 2030. na kojem je osigurano kretanje osoba, usluga i kapitala, a pojedinci i poduzeća mogu neometano pristupiti internetskim aktivnostima i sudjelovati u njima u skladu s AfCFTA-om; budući da digitalno gospodarstvo u Africi nudi mogućnosti za povećano otvaranje radnih mjesta, posebno za mala i srednja poduzeća, koja prema procjenama osiguravaju 80 % radnih mjesta diljem kontinenta i čine okosnicu afričkog gospodarstva; budući da digitalizacija trgovine i promicanje trgovinskih sustava bez papira imaju znatan potencijal za pružanje potpore malim trgovcima, uključujući poduzeća kojima upravljaju žene i mladi poduzetnici; budući da su potrebna znatna ulaganja u internetsku infrastrukturu kako bi se olakšalo digitalno sudjelovanje afričkog stanovništva, pri čemu je samo 33 % stanovništva 2021. imalo pristup internetu; budući da naši afrički partneri također aktivno traže pomoć EU-a u poboljšanju afričke digitalne infrastrukture i osiguravanju odgovarajuće povezivosti i pristupa internetu diljem kontinenta; budući da Afrika u digitalnom tehnološkom razvoju daleko zaostaje za SAD-om, Kinom i, u manjoj mjeri, Europom; budući da prema UNCTAD-u Afrika čini manje od 1 % svjetskog izvoza digitalno isporučenih usluga;

potvrđuje da su trgovinski i ulagački odnosi EU-a i Afrike dio našeg zajedničkog rada na postizanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja do 2030. i ciljeva Pariškog sporazuma; naglašava da je Afrika ključni geografski prioritet u novoj trgovinskoj strategiji EU-a i naglašava važnost intenzivnijeg dijaloga između EU-a i Afrike; u tom pogledu naglašava da bi EU trebao uložiti više napora u afirmiranje njihova partnerstva iznad tradicionalnog odnosa između donatora i primatelja pomoći; naglašava da modernizacija trgovinskih i ulagačkih odnosa između EU-a i Afričke unije može donijeti goleme koristi u smislu poticanja gospodarskog rasta, regionalne integracije, smanjenja siromaštva i otvaranja radnih mjesta, može doprinijeti oporavku od pandemije bolesti COVID-19 te zelenoj i digitalnoj transformaciji gospodarstava zemalja u EU-u i Afričkoj uniji, kao i među našim globalnim trgovinskim partnerima, te se mora pridržavati načela usklađenosti politika u interesu razvoja utvrđenog u članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; ističe da se zemljopisna blizina i dugotrajne povijesne i kulturne veze sve više jačaju rastućim trgovinskim razmjenama; naglašava da sudjelovanje organizacija civilnog društva mora biti temelj strategije EU-a i Afričke unije za postizanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja;

poziva Komisiju da produbi i bolje strukturira svoju suradnju s našim afričkim partnerima te da stoga uspostavi redoviti politički dijalog na visokoj razini kako bi se uključila parlamentarna dimenzija u kojoj bi sudjelovao i Europski parlament; poziva na to da se taj dijalog dopuni razmjenom na razini regionalnih skupina, kao i pojedinačnih država, te usporednim dijalogom s dionicima civilnog društva u Africi i EU-u kao ključnim elementima za promicanje ravnopravnog partnerstva EU-a s Afrikom;

naglašava važnost stvaranja otporne, konkurentne i čvrste infrastrukture i industrijske osnove u Africi, kako je utvrđeno u Programu Afričke unije za razdoblje do 2063., s ciljem razvoja otpornih lanaca vrijednosti i prerade sirovina s visokom dodanom vrijednošću u Africi kao glavnog načina za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta; poziva Komisiju i europska poduzeća i ulagače, uključujući EIB, da u afričkim projektima industrijalizacije primjenjuju moderne, održive i, kad god je to moguće, klimatski neutralne proizvodne tehnologije; ustraje u tome da socijalni partneri budu uključeni u sve faze promicanja industrijalizacije; u tom pogledu naglašava potrebu za pružanjem potpore Africi u prilagodbi vlastitih neovisnih makroekonomskih, fiskalnih, monetarnih i trgovinskih politika te poziva Komisiju da omogući Organizaciji afričkih, karipskih i pacifičkih država da zaštite svoje nove industrije, među ostalim tehničkom i financijskom potporom, te da osigura pravo na donošenje zakona u tu svrhu; naglašava da bi napori za zaštitu okoliša trebali biti u središtu javnih politika i programa suradnje kojima se podupire industrijalizacija i stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta u Africi, koje trebaju uspostaviti i provesti svi odgovorni dionici s dvaju kontinenata;

poziva Komisiju da promiče održiva ulaganja kako bi se prešlo na gospodarstvo bez emisija ugljika, u skladu s obvezama koje je preuzela u okviru klimatskog pakta iz Glasgowa, osiguravajući pritom odgovorno i održivo nabavljanje prirodnih resursa i sirovina i upravljanje njima, kao i održivo gospodarenje otpadom u skladu s ciljevima zelenog plana;

ističe temeljnu ulogu funkcionalnih državnih institucija, vlasti i infrastrukture te smatra da njihov izostanak može biti velika prepreka trgovini; u tom pogledu naglašava da sve afričke zemlje moraju poboljšati pravnu sigurnost jer je to ključno za razvoj svake vrste trgovine; poziva Komisiju da blisko surađuje s afričkim kolegama kako bi se zajamčilo poslovno okruženje koje pogoduje ulaganjima;

naglašava da je gospodarske i trgovinske prijedloge nove agende za Sredozemlje, koju je Komisija donijela 9. veljače 2021., potrebno prilagoditi trenutačnoj kriznoj situaciji; poziva na neometanu provedbu projekata povezanih s trgovinom u okviru gospodarskog i investicijskog plana što je prije moguće;

naglašava da je EU-u potreban potpuno novi temelj za njegovo gospodarsko partnerstvo s Afrikom, na ravnopravnoj osnovi i na temelju ravnopravnosti, uzajamnog poštovanja i razumijevanja, što se odnosi i na izazove s kojima se suočavaju afrički partneri u kontekstu trgovinskih i ulagačkih odnosa, uzimajući u obzir dinamiku koja se mijenja i rješavanjem stalnih neravnoteža i nedostataka; smatra da je to jedinstvena prilika za oživljavanje trgovinskih odnosa između dvaju kontinenata i da je na sastanku na vrhu uspostavljen put na temelju kojeg EU i Afrička unija mogu uspostaviti obnovljeno, uzajamno korisno i održivo partnerstvo utemeljeno na solidarnosti i suradnji te preoblikovati gospodarske, komercijalne i trgovinske odnose s ciljem osnaživanja Afrike, među ostalim osiguravanjem poštenih i etičkih trgovinskih odnosa koji pogoduju afričkoj kontinentalnoj integraciji; naglašava da bi se trgovinskim odnosom EU-a i Afrike trebala promicati ljudska i radnička prava, dobro upravljanje, vladavina prava i rodna ravnopravnost te poziva Komisiju da promiče te elemente u kontekstu trgovinskih odnosa EU-a i Afrike;

potiče Komisiju da pomogne da se stane na kraj tome da afričke nacije imaju ulogu samo u „punjenju i pakiranju”, i to na način da se podupre sustav s više dionika koji će omogućiti zemljama Afričke unije da proizvode vlastita cjepiva, što je sposobnost koja je već dokazana proizvodnjom cjepiva protiv HIV-a, čime će se otvoriti prostor za razvoj znanstvenog potencijala i smanjiti ovisnost o nekolicini korporacija diljem svijeta;

naglašava da je odgovor EU-a na globalne napore u pogledu cijepljenja za ublažavanje pandemije bolesti COVID-19 doveo do poremećaja u odnosima EU-a i Afrike; naglašava da ishodi šestog sastanka na vrhu EU-a i Afričke unije moraju biti nova početna točka za unapređenje odnosa EU-a i Afrike; poziva Komisiju da surađuje s afričkim partnerima bilateralno i na strukturiran način te da nastavi s regionalnim i multilateralnim angažmanom kako bi se unaprijedili odnosi EU-a i Afrike; poziva Komisiju da surađuje s Parlamentom u raspravi o kompromisu o izuzeću iz Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva o kojem je pregovarao kvartet EU-a, SAD-a, Indije i Južne Afrike; poziva Komisiju da ostane fleksibilna i pragmatična u raspravama u WTO-u čiji je cilj postizanje kompromisa o ciljanom i privremenom izuzeću od Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva s drugim članicama WTO-a kako bi se do 12. ministarske konferencije postigli zaključci i značajni rezultati kad je riječ o trgovinskim i zdravstvenim aspektima;

10.

ponavlja važnost mira za pozitivan društveni, okolišni i gospodarski razvoj; prima na znanje nedostatak potpore rezoluciji Opće skupštine UN-a kojom se osuđuje agresija protiv Ukrajine među mnogim afričkim vladama te da se afrička potpora stajalištima EU-a ne može uzimati zdravo za gotovo; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da istraže različite razloge za skepticizam te da pojačaju diplomatske napore za izgradnju zajedničkih stajališta protiv vojne agresije na oba kontinenta;

11.

podržava ciljeve i težnje AfCFTA-e navedene u njezinoj preambuli; također podržava Program do 2063. i njegove težnje za stvaranje kontinentalnog tržišta sa slobodnim kretanjem osoba, kapitala, robe i usluga kako bi se produbila gospodarska integracija afričkog kontinenta; smatra da je AfCFTA ambiciozna inicijativa za gospodarsku integraciju koja afričkim zemljama pruža veliku priliku za poticanje uključivog rasta, omogućavanje održivog razvoja, smanjenje siromaštva i poboljšanje životnog standarda, stvaranje velikog broja dostojanstvenih radnih mjesta, povećanje konkurentnosti afričkih zemalja, promicanje zelene tehnologije i energije, povećanje održivosti javnih financija, borbu protiv korupcije i promicanje dobrog upravljanja te postizanje strukturnih promjena u državama sudionicama; poziva EU da aktivno podupre AfCFTA-u; naglašava da bi se pokazatelji za mjerenje gospodarskog uspjeha u Africi i EU-u trebali poboljšati i diversificirati izvan okvira rasta BDP-a te preporučuje da se u obzir uzmu i pokazatelji kao što su Ginijev koeficijent, pokazatelj stvarnog napretka, indeks ljudskog razvoja, Theilov indeks za mjerenje diversifikacije izvoza, pokazatelji koji se odnose na rodnu diskriminaciju, a posebno izvješća o napretku u pogledu ciljeva održivog razvoja;

12.

podsjeća da je između 2014. i 2020. EU dodijelio više od 74 milijuna EUR sredstava za uspostavu AfCFTA-e u okviru svojeg Panafričkog programa te da su ta sredstva iskorištena za izgradnju kapaciteta u pregovorima o Sporazumu o AfCFTA-i, njegovoj ratifikaciji i provedbi; poziva EU i države članice da nastave pružati financijsku i tehničku potporu za provedbu AfCFTA-e; napominje da je afričkim zemljama potreban politički prostor za donošenje javnih politika kojima se poboljšavaju dosljednost trgovinskih mjera, ciljevi diversifikacije, kojima se odgovara na potrebe stanovništva, održivost i uključiv rast, kako bi se ispunila obećanja AfCFTA-e i kako se ne bi stalo samo na liberalizaciji trgovine nego kako bi se ljudi uzdignuli iz siromaštva;

13.

poziva Europsku komisiju i Komisiju Afričke unije da olakšaju razvoj regionalnih lanaca vrijednosti i bolje regionalne infrastrukture u Africi; naglašava potrebu za dosljednim ulaganjima i javnim nadzorom u razvoju opće i prekogranične održive infrastrukture; ističe potrebu za znatnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu, povezivost i digitalizaciju kako bi se olakšala regionalna trgovina, a time i diversifikacija i otpornost lokalnih, regionalnih i kontinentalnih vrijednosnih lanaca; napominje da uklanjanje prepreka trgovini unutar Afrike može olakšati rast regionalnih lanaca vrijednosti, što afričkim poduzećima, a posebno malim i srednjim poduzećima, može olakšati internacionalizaciju; naglašava da bi Global Gateway trebao doprinijeti razvoju infrastrukture za povećanje trgovine unutar Afrike i poziva partnere iz Afričke unije da odgovore na prijedloge Tima Europa za zajedničke infrastrukturne projekte; poziva i partnere iz EU-a i afričke partnere da bez daljnje odgode provedu zajednički utvrđene prioritetne projekte te da stvore prilike za dobit povezane s projektima za lokalna poduzeća i mogućnosti zapošljavanja za lokalno stanovništvo, uz strogo poštovanje visokih standarda u području okoliša i rada te Pariškog sporazuma; naglašava potrebu za daljnjim razvojem infrastrukture za ruralna područja i ističe da se procjenjuje da se u supsaharskoj Africi 40 % osnovnih prehrambenih namirnica koje se prevoze ne stavlja na tržište zbog loše infrastrukture i nedostatka objekata za hlađenje i skladištenje; poziva Europsku komisiju i Afričku uniju da mapiraju regionalne lance vrijednosti između EU-a i Afrike, izvan bilateralnih trgovinskih tokova, te da provedu SWOT analizu, posebno u cilju utvrđivanja načina za premještanje aktivnosti u obližnje zemlje (eng. nearshoring) kao i područja suradnje kao što su kružno gospodarstvo i ozelenjivanje lanaca opskrbe; naglašava važnost daljnjeg razvoja infrastrukture i veza između supsaharske Afrike i sjeverne Afrike te između zapadne i istočne Afrike;

14.

naglašava važnost uključivanja rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike u trgovinske odnose EU-a i Afrike kao ključne sastavnice za poticanje uključivog i održivog rasta; naglašava da trgovinski i ulagački odnosi imaju potencijal za promicanje rodne ravnopravnosti i doprinos ekonomskom i socijalnom osnaživanju žena te ravnopravnijim i otpornijim gospodarstvima i društvima; smatra da bi se partnerstvom EU-a i Afrike posebno trebalo poduprijeti poduzetništvo žena i mladih u ruralnim i urbanim područjima, među ostalim u okviru organizacija malih proizvođača, te da je to neophodno za potporu ravnopravnom pristupu gospodarskim i proizvodnim resursima, primjerice financijskim uslugama, kao i tržištima, te za zaštitu zemljišnih prava; pozdravlja rad Komisije na prikupljanju i analizi podataka kako bi se bolje razumio utjecaj trgovinske politike na žene; poziva Komisiju da surađuje s afričkim partnerima radi promicanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena u trgovinskim odnosima EU-a i Afrike; poziva Komisiju da u trgovinskim i ulagačkim odnosima između EU-a i Afrike vodi računa o rodnoj osviještenosti; poziva Komisiju da u sporazume o gospodarskom partnerstvu uvrštava samostalna poglavlja o rodu; naglašava ključnu ulogu koju žene u ruralnim područjima imaju u poljoprivrednim i ruralnim ekonomijama na cijelom afričkom kontinentu, posebno u pogledu sigurnosti opskrbe hranom; podsjeća da gotovo polovicu poljoprivrednih poslova u Africi obavljaju žene; poziva na razvoj razmjena između afričkih poduzetnica i poduzetnica iz EU-a preko platformi koje omogućuju umrežavanje, razmjenu iskustava i vođenje zajedničkih projekata; potiče na napredak u pogledu prava žena i djevojčica na nasljeđivanje te poziva EU da pruži potporu partnerskim zemljama, posebno u pogledu njihovog priznavanja punog prava žena na zemljište;

15.

ističe da je potrebno uspostaviti konstruktivan javno-privatni dijalog i omogućiti razvoj kultura u cilju razvoja inteligentne mreže ekosustava i eventualne hibridizacije javne i privatne sfere; naglašava da u tom kontekstu EU mora nastaviti surađivati s afričkim zemljama na olakšavanju i promicanju privatnih ulaganja na kontinentu jer javna ulaganja sama po sebi nisu dovoljna; poziva na daljnje povećanje broja javnih i privatnih trilateralnih partnerstava kako bi se razvile nove trgovinske veze u sektorima od zajedničkog interesa kao što su energetika, industrija i promet;

16.

naglašava ključnu ulogu dodijeljenu Planu EU-a za vanjska ulaganja, a posebno Europskom fondu za održivi razvoj kao prvom stupu tog plana, u oblikovanju trgovinske i ulagačke politike EU-a prema Africi, paralelno sa sporazumima o gospodarskom partnerstvu; podsjeća da je u okviru tog plana naglasak stavljen na poboljšanje ulagačke klime u partnerskim zemljama; naglašava da EU jednako predano mora poticati ulaganja privatnog sektora kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja kao i težiti uspostavi obveza dužne pažnje u pogledu ljudskih prava, socijalnih prava i okoliša, na temelju Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, koje bi se trebale primjenjivati na cijeli lanac vrijednosti i uključivati odredbe o pristupu pravosuđu;

17.

poziva Komisiju Afričke unije i Europsku komisiju da stvore i potaknu uvjete koje afričke zemlje trebaju kako bi promijenile način na koji se integriraju u svjetsko gospodarstvo, da od zemalja podrijetla primarne robe postanu izvoznici poluproizvoda i konačnih proizvoda, uz istodobno održavanje političkog prostora za zaštitu novih industrija; preporučuje pojačanu suradnju sa sveučilištima i drugim istraživačkim ustanovama u Africi kako bi se uspostavila platforma za razmjenu tehnologije i znanja; u tom kontekstu ističe priliku koju razvoj i ulaganje u tržišta u nastajanju predstavlja za oba kontinenta, posebno u proizvodnom sektoru; nadalje, naglašava važnost jačanja veza između poduzeća iz EU-a i Afrike u tom pogledu kako bi se doprinijelo stvaranju vrijednosti i podizanju standarda, a time i poboljšanju konkurentnosti;

18.

naglašava da napori usmjereni na diversifikaciju opskrbnog lanca stvaraju prilike za oba kontinenta i smatra da bi EU i Afrička unija trebali surađivati kako bi stvorili uvjete i poticaje potrebne za potporu diversifikaciji ulaganja i proizvodnji poduzeća iz EU-a i Afrike;

19.

ponavlja da EU i Afrička unija dijele zajednički interes za stabilan multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima, koji doprinosi unapređivanju gospodarskog rasta u EU-u i na afričkom kontinentu; naglašava da su reforma i modernizacija WTO-a i pravilnika WTO-a važno područje za suradnju između EU-a i Afričke unije te poziva partnere da zajedno rade na stvaranju pravedne i pravične trgovinske i financijske globalne strukture s pomoću revitalizacije WTO-a, uključujući dovršetak kruga pregovora iz Dohe kako bi se bolje uzeli u obzir interesi zemalja na globalnom jugu, kako je dogovoreno članstvom u WTO-u;

20.

ističe da je cilj inicijative „Pomoć za trgovinu” pod vodstvom WTO-a pomoći najmanje razvijenim zemljama u izgradnji kapaciteta na strani ponude i infrastrukture povezane s trgovinom koji su im potrebni za provedbu i ostvarivanje koristi od sporazuma WTO-a te, u širem smislu, proširenje njihove trgovine; smatra da je u tom smislu ta inicijativa ključna sastavnica trgovinskih odnosa s Afrikom, posebno nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19;

21.

ističe da bi program „Pomoć za trgovinu” trebao imati ulogu u mobilizaciji resursa za rješavanje trgovinskih ograničenja, potreba za financiranjem infrastrukture i pomoći u izgradnji kapaciteta afričkih zemalja za uspostavu odgovarajućih regulatornih struktura;

22.

naglašava važnost jačanja suradnje između WTO-a, UNCTAD-a, Međunarodne organizacije rada, Programa UN-a za zaštitu okoliša, FAO-a i drugih tijela UN-a poticanjem zajedničkog programa za zajedničko blagostanje te u skladu s načelom usklađenosti politika radi razvoja;

23.

naglašava da bi odgovorno i transparentno globalno upravljanje trebalo uključivati veće sudjelovanje parlamentarnih tijela jer izravno izabrani parlamentarni zastupnici mogu djelovati kao ključna poveznica između građana i multilateralnog sustava; naglašava važnost rada Parlamentarne konferencije o WTO-u koju zajednički organiziraju Europski parlament i Međuparlamentarna unija te poziva na ulaganje većih napora kako bi se povećala uključenost parlamentarnih zastupnika iz Afrike, a posebno iz Panafričkog parlamenta; ističe da je potrebno zajamčiti da parlamentarni zastupnici imaju bolji pristup trgovinskim pregovorima te da su uključeni postupke odlučivanja i evaluacije WTO-a; poziva na jačanje uloge Europskog parlamenta i Panafričkog parlamenta, kao i nacionalnih parlamenata svih država članica WTO-a, u fazi utvrđivanja mandata za pregovore o međunarodnoj trgovini i ulaganjima;

24.

naglašava da bi u središtu obnovljenog odnosa EU-a i Afrike trebali biti najbolji zajednički interesi obaju kontinenata te da bi se oni trebali graditi na čvrstom partnerstvu; zaključuje da je partnerstvo ravnopravnih strana, utemeljeno na punoj suradnji između Afričke unije i EU-a, prikladan odgovor na globalne konkurente; uvjeren je da, ako se geopolitičko natjecanje EU-a temelji samo na razgraničenju od drugih svjetskih sila, nastavak tradicionalne politike sfere utjecaja sprečava uzajamno korisnu suradnju; ističe da pošteno tržišno natjecanje interesa nije strano tržišnim gospodarstvima i da afrički partneri zadržavaju pravo na iskorištavanje potražnje u svoju korist;

25.

uvjeren je da se interesi EU-a, kao što su pristup sirovinama, oblikovanje gospodarskih odnosa radi promicanja gospodarstva EU-a i upravljanje migracijama, tj. uklanjanje njihovih temeljnih uzroka, mogu najbolje ostvariti novim ravnopravnim partnerstvom; uvjeren je da novo ravnopravno partnerstvo može omogućiti EU-u da učinkovito ojača svoju stratešku autonomiju;

26.

naglašava da bi EU trebao dati prednost konstruktivnom angažmanu za sve aspekte migracija, prisilnog raseljavanja i mobilnosti kako bi se osiguralo da se migracije odvijaju na siguran i dobro reguliran način; smatra da je ključno izraditi dugoročnu zajedničku strategiju za povezivanje trgovinske, razvojne i migracijske politike, kako je utvrđeno u nekoliko zaključaka Europskog vijeća, posebno onima usvojenima 16. prosinca 2021., jer bi takva strategija mogla imati ključnu ulogu u borbi protiv krijumčarenja ljudi i nezakonitih migracijskih ruta iz afričkih zemalja u EU;

27.

naglašava da će za poboljšanje kvalitete međukontinentalne trgovine biti potrebno regulirati mobilnost i migracije na afričkom kontinentu; iako trgovinska politika u određenim okolnostima može smanjiti prisilnu migraciju otvaranjem radnih mjesta, ni trgovinska politika EU-a ni njegova razvojna pomoć ne bi se trebale koristiti za postizanje suradnje zemalja izvan EU-a u području migracija jer bi to moglo ugroziti načela i vrijednosti EU-a te glavni cilj, odnosno smanjenje siromaštva; u tom pogledu podsjeća da se prisilna migracija može riješiti samo stvaranjem zakonitih putova, poboljšanjem međunarodne zaštite i suočavanjem sa širim razvojnim, političkim, klimatskim i humanitarnim krizama koje dovode do prisilnog raseljavanja;

28.

prima na znanje utjecaj bolesti COVID-19 na lance opskrbe; ustraje u važnosti uspostave otpornijih lanaca opskrbe u razdoblju nakon pandemije u EU-u i AU-u i to jačanjem strateške autonomije, utvrđivanjem ovisnosti, boljim upravljanjem nedostacima i poremećajima u opskrbi, diversifikacijom proizvodnje i većim ulaganjem u ključna poduzeća koja su u svoje poslovne modele integrirala socijalne, ekološke i zdravstvene ciljeve; podsjeća na predanost Parlamenta europskom zelenom planu i trgovinskim inicijativama usmjerenima na postizanje njegovih ciljeva, uključujući, među ostalim mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika, zakonodavni prijedlog o obveznoj dužnoj pažnji i prijedlog o proizvodima koji nisu povezani s krčenjem šuma; ustraje u tome da Komisija mora pozorno pratiti učinak tih inicijativa na trgovinu između EU-a i Afrike i donijeti popratne mjere za ublažavanje svih kratkoročnih poremećaja; uvjeren je da će te zakonodavne inicijative dugoročno dovesti do otpornijih i održivijih globalnih lanaca vrijednosti od kojih će koristi imati građani i poduzeća u EU-u i Africi;

29.

žali zbog velikog utjecaja ničim izazvane i neopravdane invazije Ruske Federacije na Ukrajinu na povećanu cijenu energije, goriva, sirovina i poljoprivrednih proizvoda, što dovodi do znatnog povećanja troškova proizvodnje, čime se ugrožava kontinuitet proizvodnje i može dovesti do poremećaja u lancu opskrbe; poziva na pojačano djelovanje na međunarodnoj razini kako bi se postiglo da sigurnost opskrbe hranom bude u središtu donošenja političkih odluka, i to kako bi se izbjegle nestašice i zajamčila sigurnost hrane u najugroženijim zemljama, prije svega na afričkom kontinentu, te da se trgovinskim sredstvima posveti pozornost sigurnosti opskrbe hranom i uklone prepreke za međunarodnu trgovinu hranom i sirovinama;

30.

smatra da EU može doprinijeti znatnom smanjenju trenutačne ovisnosti Afrike o uvozu hrane, sjemena, gnojiva i pesticida, i to financijskom i tehničkom potporom, političkim dijalogom, razmjenom znanja, novim tehnologijama te promicanjem afričkih inovacija;

31.

poziva na opsežnu europsko-afričku investicijsku ofenzivu koja pruža poticaje za znatno povećanje privatnih ulaganja u afričkim državama i omogućuje sveobuhvatna javna ulaganja u infrastrukturu i borbu protiv klimatskih promjena; u tom kontekstu pozdravlja obvezu preuzetu na šestom sastanku na vrhu Afričke unije i EU-a o mobilizaciji 150 milijardi EUR u okviru strategije Global Gateway; poziva na znatno proširenje te investicijske inicijative, zajedno s državama članicama EU-a;

32.

poziva na to da se investicijska ofenziva usredotoči prvenstveno na projekte za razvoj i širenje obnovljivih izvora energije, sigurnu opskrbu vodom i mjere prilagodbe klimatskim promjenama te izgradnju javne infrastrukture; očekuje da će svi investicijski projekti uključivati afrička partnerska poduzeća i posvetiti posebnu pozornost otvaranju lokalnih radnih mjesta i produbljivanju afričkih vrijednosnih lanaca; poziva Komisiju da utvrdi odgovarajuće projekte ulaganja u koordinaciji s lokalnim, regionalnim i državnim partnerima u Africi te da osigura njihovu provedbu;

33.

poziva EU i njegove države članice da se obvežu podupirati afričke zemlje u provedbi ambicioznog i pravednog djelovanja u području klime; ističe da se financiranjem EU-a u okviru novog instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju mora zagovarati pristup utemeljen na ljudskim pravima kojim se lokalne zajednice i autohtoni narodi stavljaju u središte napora u području klime, okoliša i razvoja, počevši od savjetovanja s civilnim društvom i zajednicom;

34.

napominje da prethodni mehanizmi mješovitog financiranja nisu uspjeli potaknuti dostatna privatna ulaganja; stoga poziva da se u investicijsku inicijativu uključe lokalna mala i srednja poduzeća, koja posebno doprinose diversifikaciji gospodarstva i otvaranju radnih mjesta;

35.

naglašava da bi EU trebao produbiti svoje gospodarske i trgovinske odnose s Afrikom ulaganjima kojima se otvaraju pristojna radna mjesta i promiču ljudska, radnička i okolišna prava; ističe razlike u pristupu financiranju u afričkim regijama i zemljama do kojih dolazi zbog različitih čimbenika; ističe da bi naglasak trebalo staviti na ulaganja u novu infrastrukturu, kao što su digitalna i zelena infrastruktura te proizvodnja obnovljive energije; pozdravlja Okvirni sporazum o suradnji na projektima potpisan u listopadu 2021. između EIB-a i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD); pozdravlja Memorandum o razumijevanju potpisan 2021. između EBRD-a i Afričke razvojne banke radi promicanja održivog razvoja privatnog sektora u Africi; poziva Komisiju da inovativnim financijskim instrumentima potiče ulaganja u afrički kontinent kako bi se povećali tokovi kapitala i smanjili rizici; potiče EU i afričke zemlje da razmotre pregovore o sporazumima o olakšavanju održivih ulaganja, kao što je najavljeno u reviziji trgovinske politike EU-a (15), kojima se povećava sposobnost vlada da donose propise u javnom interesu te usklađuju prava i obveze ulagača i zajednica s ekološkim pitanjima; podsjeća na ključnu važnost dosljednog ulaganja u javne usluge, istraživačke kapacitete i promicanje gospodarskih sektora u kojima zemlje ili regije imaju potencijal za stvaranje komparativne prednosti; preporučuje poticanje investicijskih mogućnosti u Africi, posebno osiguravanjem većeg rizičnog kapitala i jamstava usmjerenih na olakšavanje ulaganja; pozdravlja Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) koji omogućuje razvojnim financijskim institucijama da preuzmu veći rizik u svojim programima ulaganja; podsjeća da je u Akcijskom planu iz Addis Abebe o financiranju razvoja istaknuta potreba za mobiliziranjem više domaćih resursa u cilju ostvarenja ciljeva održivog razvoja;

36.

potiče afričke zemlje da preispitaju i reformiraju svoje ugovore o ulaganju i dvostrukom oporezivanju u skladu sa svojim razvojnim potrebama s obzirom na to da je UNICA izvijestila da su mnogi ugovori o ulaganju zaključeni 1990-ih i početkom 2000-ih nedavno istekli ili će isteći; smatra da kontinentalno područje slobodne trgovine u Africi i aktualna nastojanja u pogledu regionalne integracije predstavljaju dobru priliku za ponovno uspostavljanje ravnoteže u međunarodnom investicijskom režimu kako bi on postao pouzdan i pravičan te kako bi pogodovao održivom razvoju;

37.

ističe da sporazum između EU-a i OAKPD-a, parafiran u travnju 2021., ne sadrži mehanizme za provedbu dužne pažnje u pogledu standarda zaštite okoliša, ljudskih prava i načela slobodnog prethodnog i informiranog pristanka, koji su još važniji s obzirom na obveze iz sporazuma u pogledu olakšavanja međunarodnih sporazuma o ulaganjima; naglašava da bi EU trebao u obzir uzeti različite razine razvoja i pobrinuti se za to njegovi trgovinski sporazumi budu u skladu s prioritetima partnera u pogledu regionalne gospodarske integracije;

38.

potiče Komisiju i EIB da kao kreditne grane EU-a pripreme učinkovit i lako dostupan program mikrokreditiranja te da s tim u vezi ojačaju svoje kapacitete za potporu razvoju privatnog sektora u Africi; u tom pogledu poziva EIB da iz mješovitog proračuna fonda EFOR+ izdvoji više sredstava za afrička mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća; u tom kontekstu ističe velik potencijal mikrofinanciranja za daljnje osnaživanje MSP-ova i lokalnih poljoprivrednika; preporučuje uspostavu programa mikrokreditiranja koji bi nudili pristup kreditima bez potrebe za kolateralom ili drugim financijskim jamstvima; naglašava važnost takvog programa za osnaživanje žena i mladih, čiji pristup financiranju treba znatno poboljšati; u tom pogledu poziva na odgovarajuće popratne mjere, kao što su tehnička i pravna pomoć i savjetovanje, kao i savezi s lokalnim partnerima na terenu, kako bi takvi mikrokrediti bili uistinu dostupni; smatra da će potpora socijalnoj ekonomiji i zadrugama, kao i programima mikrokreditiranja, doprinijeti prijeko potrebnoj formalizaciji sive ekonomije s pomoću jasnih strategija koje se temelje na Preporuci br. 204 Međunarodne organizacije rada;

39.

poziva EU da poveća svoju potporu afričkim zemljama i Afričkoj uniji u borbi protiv nezakonitih financijskih tokova i utaje poreza od strane poduzeća te poziva na inicijative kojima će se osigurati da korporacije ne doprinose takvom odljevu kapitala iz afričkih zemalja; podsjeća da Afrika godišnje izgubi oko 88,6 milijardi USD u nezakonitom bijegu kapitala, što odgovara iznosu od 3,7 % BDP-a kontinenta; poziva na zajedničke napore kako bi se osiguralo da se porezi plaćaju ondje gdje se stvara dobit i stvarna ekonomska vrijednost kako bi se zaustavilo kontinuirano smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti; poziva na pojačanu suradnju između Afričke unije i EU-a i njihovih država članica u međunarodnom promicanju mjera radi bavljenja pitanjem transparentnosti poreza na dobit, uključujući poboljšanu suradnju u pogledu Direktive EU-a o nefinancijskom izvješćivanju (16); poziva Komisiju da se također posveti pitanju nezakonitih financijskih tokova i utaje poreza u okviru svojih programa pomoći za trgovinu te da odgovarajuća poglavlja uključi u pregovore o modernizaciji sporazuma o gospodarskom partnerstvu;

40.

naglašava da najmanje razvijene zemlje imaju interes i snažno podupiru multilateralne trgovinske sustave utemeljene na pravilima te da bi trebalo poboljšati njihovu integraciju u međunarodni trgovinski sustav; svjestan je činjenice da je posebno i diferencirano postupanje temeljno načelo WTO-a; poziva Komisiju da se pobrine za to da zemlje u razvoju mogu u potpunosti ostvariti svoja prava u skladu s odredbama WTO-a o posebnom i diferenciranom postupanju, posebno kako bi se zajamčila njihova sigurnost opskrbe hranom; smatra da pretjerana ovisnost o pojedinoj zemlji ili zemljopisnom području za bilo koji proizvod može zemlje učiniti podložnima na vanjske šokove, što bi moglo imati iznimno štetan učinak na sigurnost opskrbe hranom u zemljama u razvoju; stoga smatra da bi Komisija trebala podupirati naše afričke partnere u diversifikaciji njihovih trgovinskih tokova kako bi se povećala njihova otpornost; poziva EU da zajedno s afričkim partnerima na razini WTO-a poduzme napore kako bi se pronašla multilateralna rješenja za velike podjele u pitanjima globalne poljoprivredne politike, o čemu je raspravljao Odbor za poljoprivredu WTO-a;

41.

naglašava potrebu za provedbom multilateralnih trgovinskih pravila kojima se podupire znatna i održiva poljoprivreda na temelju sveobuhvatnih poljoprivrednih reformi u različitim afričkim državama kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom diljem kontinenta; naglašava u tom pogledu važnost zaštite i promicanja prava lokalnih zajednica na pristup prirodnim resursima kao što su zemljište i voda te na kontrolu nad tim resursima; osuđuje razmjere jagme za zemljištem u Africi; zabrinut je zbog razmjera stjecanja zemljišta od strane stranih ulagača u Africi, koje je koncentrirano u zemljama sa slabijim upravljačkim strukturama i moglo bi predstavljati prijetnju sigurnosti opskrbe hranom i pristupu zemljištu i vodi; ističe da je važno pokrenuti uključiv proces kako bi se zajamčilo učinkovito sudjelovanje organizacija civilnog društva i lokalnih zajednica u razvoju, provedbi i praćenju politika i mjera povezanih s jagmom za zemljištem; poziva na poštovanje dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju posjedom zemljišta u svim projektima kojima se promiče zaštita zemljišnih prava, među ostalim u trgovini, te na mjere kojima se osigurava da se projektima ne ugrožavaju zemljišna prava malih poljoprivrednika, posebno žena; nadalje, potiče EU i Afriku da priznaju i zaštite običajna prava autohtonih naroda na vlasništvo i kontrolu nad njihovim zemljištima i prirodnim resursima koja su utvrđena Deklaracijom UN-a o pravima autohtonih naroda i Konvencijom Međunarodne organizacije rada br. 169 te da poštuju načelo dobrovoljnog i informiranog prethodnog pristanka;

42.

naglašava da se trgovinskim partnerstvom između EU-a i Afrike mora zaštititi pravo afričkih zemalja na neovisnost u opskrbi hranom, zajamčiti poštovanje načela održivosti i da se njime nikada ne bi smjelo ugroziti sigurnost opskrbe hranom, sigurnost hrane i kvalitetu hrane ni poticati krčenje šuma ili degradaciju okoliša; naglašava da će za to biti potrebno preuzeti veće obaveze na oba kontinenta i poticati sigurne, otporne i održive poljoprivredno-prehrambene sustave kako bi se povećali napori za postizanje cilja održivog razvoja iskorjenjivanja gladi do 2030. i poduprlo zajedničko djelovanje za ublažavanje klimatskih promjena; prepoznaje potrebu za restrukturiranjem vrijednosnih lanaca kako bi se više faza proizvodnje s dodanom vrijednošću odvijalo u zemljama podrijetla; ponovno ističe važnost poštovanja proizvoda sa zaštićenom oznakom porijekla; poziva Komisiju da zajamči da investicijski instrumenti, kao što su strategije Global Gateway i Globalna Europa, doprinose razvoju održivog poljoprivrednog sektora u Africi u skladu s ciljevima održivog razvoja te da podupru provedbu AfCFTA-e za trgovinu poljoprivrednim proizvodima unutar Afrike; poziva Komisiju da potakne obrazovanje i osposobljavanje kako bi se unaprijedile i promicale održive poljoprivredne prakse u Africi, kao što je agroekologija, te da unaprijedi postojeće inicijative u Africi; podsjeća da je sposobnost agroekologije da uskladi gospodarske, okolišne i socijalne dimenzije održivosti prepoznata u značajnim izvješćima, posebice Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama, Međuvladinoj znanstveno-političkoj platformi o bioraznolikosti i uslugama ekosustava te Međunarodnoj procjeni poljoprivredne znanosti i tehnologije za razvoj pod vodstvom Svjetske banke i FAO-a; poziva EU i Afriku da preuzmu vodeću ulogu u sklapanju ambicioznog globalnog sporazuma na 15. Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti; u tom kontekstu konstatira da održiva poljoprivreda i održivija prehrana u Europi mogu znatno doprinijeti sigurnosti opskrbe hranom u afričkim zemljama;

43.

ističe asimetričnu ovisnost nekih afričkih zemalja o uvozu poljoprivrednih proizvoda radi sigurnosti opskrbe hranom; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog posljedica koje ruska invazija na Ukrajinu ima na opskrbu određenim poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, uglavnom žitaricama, s obzirom na to da mnoge države znatno ovise o tom izvozu, kao i zbog poremećaja u globalnom lancu opskrbe i povećanja cijena koji dovode do globalne nesigurnosti opskrbe hranom, posebno na afričkom kontinentu; pozdravlja odluku Komisije da procijeni utjecaj rusko-ukrajinskog rata na uvoz žitarica i sigurnost opskrbe hranom te poziva Komisiju da djelovanjem preduhitri mogće humanitarne krize; nadalje, ističe poremećaje koje oružani sukob uzrokuje u pogledu izvoza određenih proizvoda iz Afrike u Rusiju, kao što su agrumi, kava i čaj; poziva Komisiju da surađuje s afričkim zemljama kako bi se osigurao pristup poljoprivrednim proizvodima, da iskoristi postojeće trgovinske instrumente kojima će se riješiti pitanje pristupa poljoprivrednim proizvodima za naše afričke partnere te da im pruži potporu u jačanju njihove poljoprivredne proizvodnje kako bi se povećala njihova prehrambena otpornost;

44.

podsjeća, imajući u vidu da je 2020. godine izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU-a u Afriku procijenjen na 17,6 milijardi EUR, a uvoz iz Afrike na 16,5 milijardi EUR, da su afričke zemlje važna odredišta za izvoz EU-a te da je EU i dalje najveće izvozno tržište za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz Afrike; skreće pozornost na potrebu da proizvodi uvezeni iz Afrike, a posebno poljoprivredno-prehrambeni proizvodi, ispunjavaju zdravstvene, sigurnosne i kvalitativne standarde EU-a, uključujući one standarde koji se odnose na upotrebu hormona, antibiotika i genetski modificiranih organizama; ističe da bi trebalo ponuditi tehničku potporu i osposobljavanje kako bi afrički proizvođači imali priliku i znanje za ispunjavanje tih standarda; uvjeren je da bi EU, kao važan globalni akter u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, trebao surađivati s afričkim zemljama u daljnjem razvoju referentnih vrijednosti i međunarodnih standarda za održive prehrambene sustave, na temelju poštovanja ljudskih i radničkih prava, poštenog tržišnog natjecanja, načela predostrožnosti, zaštite okoliša i dobrobiti životinja, u skladu s pravilima WTO-a; ističe da je EU predan podupiranju i promicanju globalnog prijelaza na održive poljoprivredno-prehrambene sustave sa svim svojim partnerima, u skladu s ciljevima strategije „od polja do stola” i ciljevima održivog razvoja; ističe da je zajednički cilj EU-a i Afrike promijeniti način na koji proizvodimo, distribuiramo i konzumiramo hranu; stoga smatra da se suradnja između EU-a i njegovih afričkih partnera mora usredotočiti na središnje pitanje opskrbe hranom s pomoću prilagođenih programa suradnje između poljoprivrednika te malih i srednjih poduzeća iz EU-a i Afrike, ciljanim ulaganjima u održivi poljoprivredni razvoj, moderne prometne mreže i odgovarajuću infrastrukturu za skladištenje koja afričkim poljoprivrednicima pruža sredstva kako bi poljoprivreda postala otporna na klimatske izazove;

45.

zagovara veću usklađenost politika na razini EU-a u kontekstu trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, s obzirom na globalne posljedice zajedničke poljoprivredne politike i trgovine poljoprivrednim proizvodima na napredak prema ostvarivanju ciljeva održivog razvoja; poziva EU da u obzir uzme zaključke Radne skupine za ruralnu Afriku o potrebi za ulaganjem u afričke prehrambene lance, s naglaskom na proizvodima s dodanom vrijednošću; poziva EU i države članice da u suradnji s afričkim partnerima aktivno rade na uspostavi sinergija između strategije EU-a i Afrike te u okviru europskog zelenog plana, posebno vanjske dimenzije strategije „od polja do stola”;

46.

naglašava važnost istraživanja i inovacija za poticanje poljoprivrednika na usvajanje održivih poljoprivrednih praksi i produktivnih poljoprivredno-ekoloških i prehrambenih sustava u sušnim područjima; u tom pogledu poziva na veće oslanjanje na doprinose afričkog tradicionalnog znanja u pravednoj tranziciji, posebno u pogledu poljoprivrednih praksi, ribarstva i zaštite šuma, čime se osnažuju afričko stanovništvo i lokalne zajednice;

47.

žali zbog toga što se ne priznaje strateška važnost pašnjaka kojima je prekriveno oko 43 % površine afričkog kopna i koja su stoga važni ponori ugljika; podsjeća da je važno podupirati mala poljoprivredna gospodarstva i pastoralni način uzgoja životinja te druge tradicionalne/lokalne prehrambene sustave kako bi se ojačala njihova otpornost i kako bi se potaknuo njihov doprinos sigurnosti opskrbe hranom, održivom upravljanju resursima i očuvanju biološke raznolikosti; napominje da su, na primjer, prava na ispašu i zajednički pašnjaci tradicionalna prava korištenja zemljišta koja se temelje na običajnom pravu, a ne na sekuritiziranim vlasničkim pravima; poziva Komisiju da zajedno s lokalnim zajednicama i lokalnim dionicima razvije strategiju za optimizaciju tog potencijala održivim upravljanjem pašnjacima, kao što je upravljanje koje prakticiraju nomadski stočari; poziva na rješavanje društvenih napetosti između sjedilačkog stanovništva koje se bavi poljoprivredom i nomadskih stočarskih zajednica, posebno u regijama u kojima se te napetosti preklapaju sa sukobima na temelju etničke i vjerske pripadnosti;

48.

preporučuje da se neželjeni trend povećanja broja osoba koje pate od nesigurnosti opskrbe hranom u Africi preusmjeri integriranjem humanitarnih i razvojnih politika te politika izgradnje mira u područjima pogođenima sukobima, povećanjem otpornosti na klimatske promjene u svim prehrambenim sustavima, jačanjem otpornosti najranjivijih osoba na gospodarske teškoće, interveniranjem duž lanaca opskrbe hranom kako bi se smanjili troškovi nutritivno bogate hrane i povećanjem nutritivne vrijednosti prehrambenih proizvoda, rješavanjem problema siromaštva i strukturnih nejednakosti, osiguravanjem da intervencije budu usmjerene na siromašne i uključive te poboljšanjem prehrambenog okruženja i promjenom ponašanja potrošača kako bi se promicali, među ostalim trgovinskim mjerama, obrasci prehrane s pozitivnim učincima na ljudsko zdravlje i okoliš; naglašava potrebu za održivim i inovativnim politikama koje bi afričkim državama omogućile da preskoče fazu starijih tehnologija i poljoprivrednih praksi koje više onečišćuju, i to u cilju ekološkog i socijalnog prijelaza na održive poljoprivredno-prehrambene prakse; ističe ključnu ulogu poljoprivrednog i prehrambenog sektora u afričkom gospodarstvu te u osiguravanju pristojnih i održivih prilika za zapošljavanje u ruralnim područjima na mnogim malim ili obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s pomoću mjera za povećanje otpornosti, održivom modernizacijom poljoprivrednih praksi, poboljšanom kvalitetom proizvoda i diversifikacijom proizvoda; poziva Komisiju da podrži lokalna poljoprivredna poduzeća i poveća sposobnost malih i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava da se natječu s velikim korporativnim poljoprivrednim gospodarstvima; zabrinut je zbog sve većeg širenja visokoindustrijaliziranih poljoprivrednih gospodarstava koja se temelje na monokulturama, što doprinosi produbljivanju društvenih nejednakosti, većoj eroziji tla i trajnom gubitku biološke raznolikosti; naglašava važnost poljoprivrednika za jačanje kružnih gospodarstava u različitim afričkim regijama; podržava prijedlog Radne skupine za ruralnu Afriku u pogledu uspostave programa povezivanja EU-a i Afrike kojim se povezuju poljoprivredna tijela država članica EU-a i partnerskih zemalja u Africi u okviru kojeg bi predani i usporedivi partneri mogli dijeliti najbolje prakse i znanje;

49.

naglašava da upotreba pesticida u intenzivnoj poljoprivredi u Africi može utjecati na zdravlje radnika kojima je ograničen pristup osposobljavanju u području zaštite bilja i zdravstvenoj zaštiti, a osim toga prouzročuje štetu u okolišu; poziva na obrazovanje i osposobljavanje u području održivih pristupa zaštiti bilja i alternativa pesticidima te na to da se izloženost opasnim tvarima svede na minimum; osuđuje dvostruke standarde koje EU primjenjuje na pesticide jer dopušta izvoz opasnih tvari, koje su zabranjene u EU-u, u afričke države i ostale zemlje izvan EU-a; stoga traži izmjenu aktualnih pravila EU-a kako bi se ta pravna nedosljednost uklonila u skladu s Roterdamskom konvencijom iz 1998. i europskim zelenim planom;

50.

naglašava da afričkim zemljama treba pomoći da smanje upotrebu pesticida zabranjenih u EU-u razvojem alternativnih sustava za suzbijanje nametnika; ističe nedosljednost EU-a jer dopušta izvoz pesticida koji nisu dopušteni na jedinstvenom tržištu EU-a u afričke i ostale zemlje izvan EU-a; poziva da se ta nedosljednost brzo ukloni jer je u potpunoj suprotnosti s duhom europskog zelenog plana;

51.

ističe da je u usporedbi s drugim regijama svijeta distribucija dodane vrijednosti u poljoprivrednim vrijednosnim lancima uglavnom nepovoljna za afričke male poljoprivrednike, kao što se može primijetiti u učincima tržišne koncentracije na poljoprivrednike i zemlje koje proizvode kakao; pozdravlja inicijativu Gane i Côte d’Ivoirea da se uvede diferencijal prihoda za kakao; pozdravlja uspostavu inicijative EU-a za održivi kakao i poziva Komisiju da potakne obveze privatnog sektora u pogledu plaćanja pravednih cijena uzgajivačima kakaa koje im omogućuju održivu proizvodnju bez dječjeg rada; podsjeća da se trgovinski odnosi i inicijative između EU-a i Afrike, kao što je ona u pogledu kakaa, moraju temeljiti na transparentnom i pouzdanom praćenju i odgovornosti; poziva na to da se posebnim mehanizmima osigura pristup koji uključuje više dionika kako bi se civilno društvo uključilo u razvoj strategija i sektorskih politika; dijeli stajališta kako koalicije da bi cilj zakonodavstva EU-a o dužnoj pažnji trenutno u pripremi, uključujući uredbu o krčenju šuma, trebao biti ostvarivanje prihoda za poljoprivrednike koji uzgajaju kakao, što je ključan korak u postizanju održivog sektora kakaa;

52.

zabrinut je zbog toga što je trgovinska politika EU-a prema Africi vrlo fragmentirana; ponavlja da bi različiti sporazumi o gospodarskom partnerstvu trebali doprinijeti razvoju integracije unutar Afrike i razvoju pravednog i održivog modela trgovine te smanjenju siromaštva; uviđa da se stajališta o ocjeni uspjeha sporazumâ o gospodarskom partnerstvu razlikuju, pri čemu neki u EU-u i Africi tvrde da sporazumi o gospodarskom partnerstvu koji su sklopljeni ili o kojima se pregovaralo u posljednjem desetljeću ne ispunjavaju u dovoljnoj mjeri zahtjeve novog partnerstva te da su prvenstveno usmjereni na jačanje interesa EU-a, uviđajući da je izvoz iz EU-a u države SGP-a štetan za lokalnu proizvodnju, posebno u poljoprivrednom sektoru, žali zbog toga što važni ciljevi SGP-a, kao što su diversifikacija lanaca vrijednosti i promicanje regionalne integracije u Africi, nisu postignuti, s obzirom na to da glavni izvoz ostaju poljoprivredni proizvodi i sirovine te da je to štoviše jedan od razloga za česte kritike ili čak odbijanje sporazuma o gospodarskom partnerstvu u mnogim afričkim državama, dok drugi u EU-u i AU-u tvrde da sporazumi o gospodarskom partnerstvu doprinose održivom razvoju i promiču ga u skladu s ciljevima održivog razvoja i Programom održivog razvoja do 2030., smanjuju siromaštvo, potiču trgovinske tokove unutar Afrike, poboljšavaju regionalnu integraciju, doprinose olakšavanju trgovine i uklanjanju nepotrebnih prepreka trgovini, povećavaju pristup tržištu za poduzeća na tržištima EU-a i Afrike, posebno za mala i srednja poduzeća, promiču javna i privatna ulaganja u Africi, promiču dobre i održive poljoprivredne prakse i potiču trgovinske odnose između EU-a i Afrike, uzimajući u obzir ishode sastanka na vrhu EU-a i AU-a, te istovremeno smatraju da bi se sporazumi o gospodarskom partnerstvu trebali provesti i modernizirati kako bi u potpunosti ispunjavali tu funkciju i pogodovali integraciji lanaca vrijednosti EU-a i Afrike, uključujući dodatna područja kao što su trgovina uslugama, ulaganja, prava intelektualnog vlasništva i tržišno natjecanje, čime bi poduzeća i ulagači stekli povjerenje u poslovno okruženje u tim zemljama;

53.

smatra da bi sporazumi o gospodarskom partnerstvu trebali poboljšati sposobnost afričkih zemalja da bolje iskoriste trgovinske mogućnosti u području sigurnosti opskrbe hranom, zdravstvene skrbi i smanjenja siromaštva;

54.

podsjeća da je zahtjev EU-a za zabranu poreza na izvoz sirovina dugotrajan kamen spoticanja u pregovorima o sporazumima o gospodarskom partnerstvu; naglašava da bi se gospodarstva koja gotovo isključivo temelje svoje prihode na iskorištavanju prirodnih resursa tom zabranom mogla naći u položaju ovisnosti o pomoći, što bi istovremeno otežalo njihovu gospodarsku diversifikaciju; naglašava pravo afričkih zemalja da reguliraju sirovine u svojem javnom interesu i poziva EU da se suzdrži od donošenja trgovinske politike kojom se afričkim zemljama u pravilu zabranjuje ubiranje izvoznih poreza na sirovine, u mjeri u kojoj je to u skladu s WTO-om;

55.

ponavlja svoj zahtjev da se prije pregovora o novim sporazumima o gospodarskom partnerstvu provede detaljna analiza njihova učinka na lokalna gospodarstva, regionalnu integraciju, gospodarsku diversifikaciju i ciljeve održivog razvoja; poziva na modernizaciju sporazuma o gospodarskom partnerstvu dodavanjem snažnih, obvezujućih i provedivih poglavlja o trgovini i održivom razvoju usklađenih s Pariškim sporazumom; u tom kontekstu poziva Komisiju da surađuje s našim afričkim partnerima kako bi se unaprijedila poštena i održiva trgovina, posebno preko poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima o gospodarskom partnerstvu, te da surađuje s našim partnerima na predstojećoj reviziji Direktive o trgovini i održivom razvoju; nadalje naglašava da je važno uključiti cilj borbe protiv prisilnog rada i dječjeg rada u poglavlja trgovinskih sporazuma Unije o trgovini i održivom razvoju, s obzirom na njegovu važnost u poljoprivrednom sektoru; poziva na sustavno i transparentno i na dokazima utemeljeno praćenje provedbe strategije, koje provode svi dionici, uključujući europski i afrički sektor civilnog društva i europske i afričke zajednice, lokalne vlasti i nacionalne parlamente, provedbu trgovinskih sporazuma između EU-a i Afrike, kao i na poštovanje načela usklađenosti politika u interesu razvoja i usklađenosti politika za održivi razvoj; poziva na detaljnu analizu učinka postojećih sporazuma o gospodarskom partnerstvu i trgovinskih sporazuma na afričke zemlje kako bi se utvrdilo u kojoj su mjeri oni kompatibilni s naporima za potporu procesu AfCFTA-e i kontinentalnu integraciju u Africi te potrebu da ti sporazumi budu usklađeni s ciljevima održivog razvoja i člankom 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; poziva na prilagodbu odredbi sporazuma o gospodarskom partnerstvu, ovisno o rezultatima; poziva Komisiju da pri reviziji sporazuma o gospodarskom partnerstvu, prema potrebi, u bliskoj suradnji s našim afričkim partnerima ukloni, ublaži i izbjegne sve potencijalne učinke koji bi mogli ugroziti ciljeve razvoja tržišta unutar Afrike; naglašava da sporazumi o gospodarskom partnerstvu trebaju podupirati daljnji razvoj AfCFTA-e; poziva Komisiju da osigura da sporazumi o gospodarskom partnerstvu budu temelj za jačanje gospodarskih odnosa između strana na obostrano koristan način, uzimajući u obzir njihovu razinu razvoja; poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti malim i srednjim poduzećima te da pruži tehničku pomoć afričkim malim i srednjim poduzećima koja izvoze u EU; napominje da se sporazumima o gospodarskom partnerstvu, kako bi postali atraktivniji, trebaju obuhvatiti dodatni elementi, kao što su izgradnja kapaciteta, poticanje žena na sudjelovanje u gospodarstvu, među ostalim u poljoprivredi, te ulaganje u mogućnosti za mlade u afričkim zemljama;

56.

podsjeća da provedba poglavlja o održivosti mora teći usporedno s izgradnjom kapaciteta u okviru razvojne pomoći EU-a i drugih ulaganja kako bi se partnerskim zemljama pomoglo u ispunjavanju njihovih obveza (17) te da bi akteri civilnog društva trebali biti dodatno uključeni u praćenje (18);

57.

pozdravlja reformu Uredbe o općem sustavu povlastica (OSP-u) (19) i njezinu ulogu u povećanju trgovinskih mogućnosti, olakšavanju diversifikacije izvoza za zemlje u razvoju, promicanju održivog razvoja i jamčenju poštovanja ljudskih prava, radničkih prava, zaštite okoliša, održivog razvoja, dobrog upravljanja i rodne ravnopravnosti; prima na znanje da će nekoliko afričkih zemalja u bliskoj budućnosti izgubiti status najmanje razvijenih zemalja te ističe da je potrebno poduprijeti njihov neometan prijelaz na status OSP-a; smatra da bi te zemlje imale koristi od statusa OSP+ i potiče ih da razmotre mogućnost prijave te istodobno poziva Komisiju da proaktivno pristupi tim potencijalnim kandidatima i pruži im potporu u ispunjavanju kriterija te da im osigura neometan prijelaz sa statusa zemalja partnera među najslabije razvijenim zemaljama na OSP+; poziva Komisiju da se pobrine za to da OSP bude komplementaran s drugim inicijativama trgovinske politike na afričkom kontinentu; poziva zemlje u regiji koje imaju koristi od OSP-a i sustava „Sve osim oružja” da rade na jačanju učinkovite provedbe svojih međunarodnih obveza;

58.

poziva na povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj u vezi sa zelenom robom i tehnologijama; poziva Komisiju da poduzme potrebne korake kako bi osigurala da se provedbom budućih pravila EU-a o korporativnoj dužnoj pažnji u pogledu održivosti i bez krčenja šuma potiču dugoročni odnosi nabave i poboljšane prakse nabave, čime se osiguravaju plaća dostatna za život za radnike i dohodak za male poljoprivrednike te jamči poštovanje okoliša i smisleno sudjelovanje dionika, uključujući nositelje prava, u svim fazama postupka dužne pažnje; podsjeća na iznimnu biološku raznolikost koja postoji u Africi; izražava duboku zabrinutost zbog prekomjernog iskorištavanja prirodnih resursa i zbog utjecaja smanjene biološke raznolikosti na razine otpornosti; izražava posebnu zabrinutost zbog sve bržeg krčenja šuma u Africi, posebno u porječju Konga, koji je 2020. bio na drugom mjestu, odmah nakon Brazila, kad je riječ o gubitku primarnih šuma, kao i u Kamerunu te zbog krijumčarenja rijetkih divljih vrsta; naglašava da uništavanje afričkih prašuma dovodi do nepovratnog gubitka biološke raznolikosti i ponora ugljika, kao i do gubitka domova te načina života autohtonih zajednica; podsjeća da šume znatno doprinose postizanju klimatskih ciljeva, zaštiti biološke raznolikosti te sprečavanju dezertifikacije i ekstremne erozije tla; ističe ulogu vode kao ključnog elementa socijalne i gospodarske otpornosti, posebno u kontekstu sigurnosti opskrbe hranom i ishrane te činjenicu da prijeti opasnost da voda postane oskudan resurs; stoga smatra da bi se veća važnost trebala pridati opskrbi vodom; naglašava da se ionako teška situacija u području sigurnosti opskrbe hranom u Africi dodatno pogoršala zbog dezertifikacije i rojeva skakavaca te da su pandemija bolesti COVID-19 i povezani gospodarski i logistički problemi ukazali na potencijal lokalnih i regionalnih tržišta u pogledu otklanjanja slabosti i nedostataka u globalnom prehrambenom sustavu; smatra da se trgovinsko partnerstvo mora temeljiti na modelima i tehnologijama koji su prilagođeni poljoprivrednim modelima, gospodarstvima i kulturama afričkih zemalja te na suradnji, posebno osposobljavanjem i razmjenom znanja, čime poljoprivrednici stječu odgovornost, neovisnost i pravo na inicijativu;

59.

naglašava važnost gradova u promicanju duha pravedne trgovine; pohvaljuje Komisiju zbog pokretanja nagrade „Gradovi EU-a za pravednu i etičku trgovinu”; pohvaljuje potpredsjednika i povjerenika za trgovinu Valdisa Dombrovskisa za njegovu predanost nastavku te važne inicijative; poziva Komisiju da se potrudi surađivati s Komisijom Afričke unije kako bi se poboljšala izravna suradnja među gradovima na oba kontinenta radi promicanja poštenih i etičkih trgovinskih odnosa i povećanja vidljivosti brojnih inicijativa gradskih vijeća;

60.

smatra da bi sada više nego ikad nakon pandemije bolesti COVID-19 na globalnoj razini, a posebno u pogledu Afrike, trebalo zauzeti nove pristupe za gospodarske, komercijalne i trgovinske odnose koji se temelje na poštenoj i etičkoj trgovini te na načelima solidarnosti i suradnje;

61.

pozdravlja izjavu dogovorenu na sastanku čelnika lokalnih i regionalnih vlada država članica Afričke unije i EU-a održanom 15. veljače 2022. u Bruxellesu, u kojoj je, među ostalim, naglašeno da se bez angažmana lokalnih i regionalnih vlasti neće postići 65 % od 169 ciljeva na kojima se temelje ciljevi održivog razvoja;

62.

pozdravlja dogovor Vijeća ministara AfCFTA-e o zajedničkim pravilima o podrijetlu robe za blok za 87,7 % robe ili 3 800 tarifnih stavki obuhvaćenih AfCFTA-om; poziva Europsku komisiju da na temelju pravila nedavno dogovorenih u okviru AfCFTA-e uskladi pravila o podrijetlu i izradi prijedlog za jedinstvena pravila o podrijetlu za trgovinu sa svim afričkim zemljama kako bi se ispravila neujednačenost pravila o podrijetlu u različitim trgovinskim sporazumima i dogovorima EU-a s afričkim regijama i zemljama; uvjeren je da bi to također koristilo poduzećima i carinskim tijelima EU-a; poziva Komisiju da istraži daljnje mogućnosti i mjere za poboljšanje veza i sinergija između različitih trgovinskih sporazuma EU-a s afričkim zemljama i AfCFTA-om; pozdravlja cilj AfCFTA-e da poboljša regionalnu diferencijaciju te širenje i međupovezanost infrastrukturnih sustava; poziva EU da surađuje s Tajništvom AfCFTA-e kako bi se unaprijedila izgradnja kapaciteta i tehnička potpora za provedbu AfCFTA-e;

63.

pozdravlja činjenicu da je EIB u studenome 2021. otvorio svoje prvo središte u Africi, u glavnom gradu Kenije Nairobiju;

64.

cijeni inicijativu Vijeća i Komisije o organizaciji prvog tjedna Afrike i Europe, koji je održan u veljači 2022. u Bruxellesu; pozdravlja uspješan rad nekoliko tisuća predstavnika organizacija mladih, organizacija civilnog društva, lokalnih vlasti, kulturnog sektora i poslovnog sektora; naglašava da bi bolja suradnja EU-a s mladim Afrikancima i afričkom dijasporom u EU-u mogla dugoročno strukturno poboljšati odnos EU-a i Afrike; u tom kontekstu žali zbog toga što Europski parlament nije bio više uključen i što su se događanja održavala tijekom tjedna plenarne sjednice Parlamenta u Strasbourgu te naglašava važnost promicanja, prije predstojećih inicijativa, veće suradnje među svim dionicima, uključujući poslovne organizacije; poziva Komisiju da svake godine organizira afričko-europski tjedan te da uključi mlade, posebno žene i djevojčice, u rasprave organizirane tijekom tjedna Afrike i Europe;

65.

poziva Komisiju da buduća izdanja poslovnog sastanka na vrhu između EU-a i Afrike usmjeri na potencijal koji lokalne gospodarske i održive proizvodne alternative, kao što su ekološki proizvodi i proizvodi pravedne trgovine, zadruge malih poljoprivrednika i dionici socijalne ekonomije, mogu imati u izgradnji održivijeg i pravednijeg trgovinskog partnerstva između Afrike i EU-a;

66.

naglašava potrebu za većim uključivanjem dionika, posebno poslovnih udruženja MSP-ova iz cijelog afričkog kontinenta i sve važnijih organizacija civilnog društva iz EU-a i AU-a, u raspravama kojima se uspostavlja nova dimenzija trgovine, ulaganja i gospodarske suradnje, koja je usmjerena na poštene i etičke odnose;

67.

konstatira da su prometne mreže ključni pokretači trgovine i prosperitetnih gospodarstava; naglašava potrebu za boljim povezivanjem afričkih ruralnih i urbanih područja kako bi se osigurala veća međusobna povezanost među afričkim zemljama i unutar afričkog kontinenta; naglašava da se prijedlozi skupine Team Europe za provedbu infrastrukturnih projekata moraju temeljiti na potrebama koje je Afrička unija utvrdila u Programu za razvoj infrastrukture za Afriku; u tom pogledu poziva na uključivanje lokalnih i regionalnih dionika u postupak donošenja odluka o vrsti i opsegu infrastrukturnih projekata; podsjeća na činjenicu da se procjenjuje da je 53 % cesta u Africi neasfaltirano i nepovezano s trgovinskim centrima te da manje od polovice stanovništva u ruralnim područjima ima pristup funkcionalnim cestama tijekom cijele godine, što ukazuje na potrebu za ulaganjima ponad glavnih projekata; također poziva na ulaganja u logistiku hladnog lanca i moderne skladišne objekte te općenito poboljšanje logistike između mjesta proizvodnje i potrošnje čime se poljoprivrednicima omogućuje da svoje poljoprivredne proizvode isporučuju na određenim udaljenostima, te čime se, s obzirom na brzu urbanizaciju Afrike, doprinosi uklanjanju nesigurnosti opskrbe hranom; konstatira da funkcionalna prometna mreža i ulaganja u infrastrukturne projekte mogu doprinijeti razvoju afričkih gospodarstava; poziva Europsku komisiju da svojim trgovinskim i investicijskim instrumentima za Afriku potakne ulaganja u afričke infrastrukturne projekte;

68.

potiče opsežnu raspravu u cilju ponovnog razmatranja modela i planova za razvoj infrastrukture i utvrđivanje alternativnih modela mobilnosti i suvremenih rješenja za mobilnost u 21. stoljeću za sve stanovnike regija, ali i kontinenta, na temelju iskustava stečenih u EU-u i drugim industrijaliziranim zemljama, kako bi se izbjegle pogreške u tom pogledu;

69.

naglašava da su obrazovanje i stručno osposobljavanje kojima stanovnici stječu vještine potrebne na tržištu rada ključni čimbenici za razvoj; u tom kontekstu smatra da je potrebno povećati suradnju između sveučilišta, istraživačkih ustanova i programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s oba kontinenta; u tom pogledu smatra da bi u Africi trebalo podupirati i bolje koordinirati inicijative za strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje pokreće privatni sektor kao i poduzetništvo, s obzirom na to da je pandemijom istaknuta važnost digitalnih vještina i metoda digitalnog učenja;

70.

dijeli dugoročnu viziju stvaranja sveobuhvatnog sporazuma o trgovini, suradnji i razvoju između EU-a i Afrike, na temelju AfCFTA-e; naglašava da sporazumu o trgovini i suradnji između kontinenata mora prethoditi smislen razvoj snažnog i otpornog tržišta unutar Afrike; u tom pogledu naglašava ulogu trgovinsko-političke suradnje EU-a s Afrikom za razvoj unutarafričkog tržišta; poziva Europsku komisiju da redovito izvješćuje Parlament o dugoročnom cilju sporazuma o trgovini i suradnji između kontinenata, posebno putem različitih političkih instrumenata povezanih s Afrikom;

71.

poziva na odgovornu i brzu provedbu obveza u pogledu trgovine i ulaganja dogovorenih na sastanku na vrhu EU-a i AU-a 2022. te poziva Europsku komisiju da strukturirano izvješćuje Parlament o provedbi obveza relevantnih odbora u pogledu trgovine i ulaganja;

72.

pozdravlja Inicijativu EU-a za zelenu energiju Afrike i EU-a i kontinuiranu potporu EU-a jedinstvenom afričkom tržištu električne energije; naglašava da pristup energiji mora biti zajamčen po pristupačnoj cijeni za sve kao opće dobro i temeljno pravo te da su pristup energiji i buduća potražnja za energijom ključna pitanja koja bi EU i Afrika trebali zajedno rješavati; konstatira da je potrebno iskoristiti novi potencijal energije iz obnovljivih izvora i niskougljične energije u Africi i ulagati u sektore s višom dodanom vrijednošću, kao što su zeleni čelik i zeleni vodik, posebno poboljšanjem tehnološke suradnje i povećanjem izvoza čiste energije; ističe da je potrebna tehnička pomoć u pogledu zakonodavstva o energetskom tržištu i da bi se ona trebala pružati u okviru suradnje EU-a i Afrike, kao i u okviru razvoja zajedničkih standarda; ističe da bi suradnja u području održive energije trebala biti jedna od glavnih komponenti strategije Global Gateway u pogledu Afrike; pozdravlja obvezu u okviru strategije Global Gateway za mobilizaciju 2,4 milijarde EUR bespovratnih sredstava za supsaharsku Afriku i 1,08 milijardi EUR za sjevernu Afriku za potporu obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti, pravednoj tranziciji i ozelenjivanju lokalnih lanaca vrijednosti; poziva na rodno osviješten pristup ulaganjima u energetskom sektoru kojim bi se žene osnažile kao predvodnice, radnice i potrošačice u području energetike;

73.

ustraje na važnosti uspostave partnerstava kako bi se poboljšala održivost lanaca vrijednosti sirovina, nadovezujući se na akcijski plan za kritične sirovine i koristeći se svim instrumentima vanjske politike EU-a;

74.

poziva na to da se u obzir uzme veza između javnog zdravlja i biološke raznolikosti u skladu s pristupom „jedno zdravlje” i pozdravlja najavu inicijative NaturAfrica čiji je cilj zaštita divlje faune i flore i ekosustava u Africi, kao i reviziju akcijskog plana za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom; prima na znanje da se u znanstvenoj literaturi navodi da se neke globalne žarišne točke za nove zoonotske bolesti nalaze u Africi; preporučuje da se u velike razvojne projekte i projekte korištenja zemljišta, uz pomoć obnovljenog partnerstva između EU-a i AU-a, izrade i uključe procjene učinka pandemije i novih bolesti na zdravlje te da se reformiraju financijske potpore za korištenje zemljišta kako bi koristi i rizici za biološku raznolikost i zdravlje bili prepoznati i konkretno usmjereni; poziva Komisiju da istraži mogućnost izdavanja smjernica za poduzeća i ulagače iz EU-a aktivne u Africi u vezi s budućom direktivom o dužnoj pažnji za održivo poslovanje (20); poziva EU i Afričku uniju da se zalažu za novo međuvladino partnerstvo u području zdravlja i trgovine čiji je cilj smanjenje rizika od zoonotskih bolesti u međunarodnoj trgovini divljom faunom i florom; naglašava da bi se pri razvoju inicijative NaturAfrica trebalo savjetovati sa svim dionicima i pritom posebnu pozornost posvetiti pravima lokalnih zajednica, autohtonih naroda i žena; ističe da bi u okviru te inicijative trebalo pružiti potporu afričkim vladama i lokalnom stanovništvu u holističkom i sustavnom suzbijanju glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti i uništavanja okoliša, među ostalim nuđenjem potpore za mreže zaštićenih područja kojima se dobro upravlja; poziva na uključivanje ambicioznih odredbi povezanih s biološkom raznolikošću nadahnutih pristupom UN-a „Jedno zdravlje” prilikom modernizacije sporazuma o gospodarskom partnerstvu; smatra da bi EU trebao doprinijeti dovršenju Velikog zelenog zida u Sahelu, koji će znatno doprinijeti zaustavljanju daljnje dezertifikacije, a time i zaštiti prihoda od poljoprivrede;

75.

naglašava da ljudska prava i rodna ravnopravnost moraju biti u središtu pojačane suradnje između EU-a i AU-a, s posebnim naglaskom na utjecaj novih i inovativnih tehnologija na ljudska prava i uključivanje žena u gospodarstvo; ističe potencijal koji digitalna trgovina može imati za napredak i poboljšanje olakšavanja trgovine u Africi te poziva Komisiju da unaprijedi digitalne kapacitete kako bi se olakšala provedba sporazuma o gospodarskom partnerstvu i provedba AfCFTA-e; poziva Komisiju da u suradnji sa svojim globalnim strateškim partnerima razmotri digitalnu agendu EU-a i AU-a;

76.

konstatira da razmjena znanja i razvoj vještina u Africi mogu doprinijeti razvoju održivog trgovinskog odnosa; ističe potencijal koji digitalna infrastruktura ima za poticanje afričkog gospodarstva i inovacija na kontinentu; poziva na pojačanu suradnju u pogledu digitalnih programa EU-a i Afričke unije, koji se temelje na načelima demokratskog upravljanja, podupirućim multilateralnim pravilima o e-trgovini, učinkovitim regulatornim mehanizmima u digitalnom području i mehanizmima upravljanja na globalnoj razini za podatke i digitalnu infrastrukturu u čijem je središtu razvoj usmjeren na ljude; prima na znanje uspostavu radne skupine EU-a i Afričke unije za digitalno gospodarstvo; naglašava da bi digitalni odnosi između EU-a i AU-a trebali promicati afričku inicijativu za digitalnu transformaciju i poštovati pravo vlada da zadrže vlasništvo nad podacima i reguliraju svoje digitalno gospodarstvo u skladu sa svojim razvojnim potrebama i u cilju postizanja uravnoteženijeg digitalnog svijeta; poziva EU da podupre poboljšanje digitalizacije afričkih zemalja uz pomoć platformi UNCTAD-a koje su stvorene kako bi se kako bi se osiguralo da digitalne transformacije koriste/pridonose održivom razvoju; naglašava da digitalna transformacija mora biti u skladu s načelima zaštite podataka;

77.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Afričkoj uniji, vladama i parlamentima država članica Afričke unije i glavnom tajniku AfCFTA-e.

(1) SL C 494, 8.12.2021., str. 80.

(2) (Skupština/AU/Dec.692(XXXI)).

(3) Odluka iz Kigalija (Skupština/AU/Dec.605 (XXVII)).

(4) SL C 162, 10.5.2019., str. 9.

(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0073.

(6) SL L 347, 30.12.2005., str. 1.

(7) SL C 474, 24.11.2021., str. 11.

(8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0516.

(9) SL L 130, 19.5.2017., str. 1.

(10) SL C 465, 17.11.2021., str. 11.

(11) SL C 184, 5.5.2022., str. 2.

(12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0472.

(13) Članak FAO-a od 11. veljače 2019. naslovljen „FAO calls for urgent action to curb corruption, illicit exploitation of forests” (FAO poziva na hitno djelovanje radi suzbijanja korupcije i nezakonitog iskorištavanja šuma), kojem je pristupljeno 1. lipnja 2022. Dokument je dostupan na sljedećoj adresi: https://www.fao.org/africa/news/detail-news/en/c/1180700/

(14) Članak Programa UN-a za razvoj u Etiopiji od 13. listopada 2016. pod naslovom „Gender gap costs sub-Saharan Africa $US95 billion a year: New UNDP report” (Rodne razlike u supsaharskoj Africi iznose 95 milijardi USD godišnje: novo izvješće UNDP-a), kojem je pristupljeno 3. lipnja 2022. Dokument je dostupan na sljedećoj adresi:https://www.undp.org/ethiopia/press-releases/gender-gap-costs-sub-saharan-africa-us95-billion-year-new-undp-report.html

(15) Komunikacija Komisije od 18. veljače 2021.„Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika” (COM(2021)0066).

(16) Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.).

(17) Dokument za raspravu Njemačkog instituta za razvoj iz siječnja 2016. naslovljen „Mogu li pravila o porijeklu biti usklađena u supsaharskoj Africi? Istraživanje iz perspektive političke ekonomije”.

(18) Dokument za raspravu Njemačkog instituta za razvoj iz siječnja 2016. naslovljen „Mogu li pravila o porijeklu biti usklađena u supsaharskoj Africi? Istraživanje iz perspektive političke ekonomije”.

(19) Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.).

(20) uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2022. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022)0071).