—

uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno stavke 3., 4. i 6.,

—

uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo poglavlje 2. odjeljak 2. u kojemu su navedene odredbe o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP),

—

uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane (1), Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane (2), Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane (3), Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (4), te Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane (5),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009 (6),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/887 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o osnivanju Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara (7),

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (8),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (9),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/1792 od 11. listopada 2021. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine (10),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528 (11),

—

uzimajući u obzir odluke Vijeća (ZVSP) 2021/748 (12), 2021/749 (13) i 2021/750 (14) od 6. svibnja 2021. o sudjelovanju Kanade, Kraljevine Norveške i Sjedinjenih Američkih Država u projektu u okviru PESCO-a za vojnu mobilnost,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1537 od 22. listopada 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/797 o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama (15),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1127 od 30. srpnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/797 o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama (16),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/797 od 17. svibnja 2019. o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama (17),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica (18),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/486/ZVSP od 22. srpnja 2014. o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (19) i Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/813 od 20. svibnja 2021. o izmjeni Odluke 2014/486/ZVSP o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (20),

—

uzimajući u obzir Zajedničku akciju Vijeća 2008/736/ZVSP od 15. rujna 2008. o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (21), i Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1990 od 3. prosinca 2020. o izmjeni Odluke 2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia (22),

—

uzimajući u obzir godišnji program rada Europskog fonda za obranu za 2021., koji je Komisija donijela 30. lipnja 2021.,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (COM(2020)0823),

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata od 16. prosinca 2020. (COM(2020)0829),

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće” (JOIN(2020)0018),

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2020. o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju (COM(2020)0605),

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 13. rujna 2017. naslovljenu „Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a” (JOIN(2017)0450),

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021),

—

uzimajući u obzir neformalni sastanak Europskog vijeća održan 10. i 11. ožujka 2022., formalni sastanak Europskog vijeća održan 24. i 25. ožujka 2022. i izvanredni sastanak na vrhu NATO-a održan 24. ožujka 2022.,

—

uzimajući u obzir izjavu članova Europskog vijeća od 26. veljače 2021. o sigurnosti i obrani,

—

uzimajući u obzir novi strateški program za razdoblje 2019. – 2024. koji je Europsko vijeće donijelo 20. lipnja 2019.,

—

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016., 9. ožujka 2017., 22. lipnja 2017., 20. studenog 2017. i 15. prosinca 2017.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. siječnja 2018. o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama i od 24. siječnja 2022. o stanju sigurnosti u Europi,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016., 14. studenoga 2016., 18. svibnja 2017., 17. srpnja 2017., 25. lipnja 2018., 17. lipnja 2019., 10. prosinca 2019., 17. lipnja 2020., 12. listopada 2020., 20. studenoga 2020., 7. prosinca 2020. i 10. svibnja 2021. o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. prosinca 2021. o paktu za civilni ZSOP,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. studenog 2020. o strateškom preispitivanju PESCO-a 2020.,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. lipnja 2020. o vanjskom djelovanju EU-a u vezi sa sprečavanjem i borbom protiv terorizma i nasilnog ekstremizma,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. o dodatnim nastojanjima za jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih prijetnji,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća 19. studenoga 2018., o uspostavi pakta za civilni ZSOP,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2017. o okviru za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti („alati za kiberdiplomaciju”),

—

uzimajući u obzir završno izvješće o prvom ciklusu Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) predstavljenom na sastanku Vijeća održanom 20. studenoga 2020.,

—

uzimajući u obzir globalnu strategiju naslovljenu „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koju je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

—

uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva održanih 2009. u Pragu, 2011. u Varšavi, 2013. u Vilniusu, 2015. u Rigi, 2017. u Bruxellesu i 2021. u Bruxellesu,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su usvojila parlamentarni odbori za vanjske poslove pridružene trojke te izjave koje su Poljska i Litva usvojile 13. prosinca 2021., o jačanju suradnje u okviru praćenja ljudskih prava na područjima država Istočnog partnerstva koje je okupirala Rusija,

—

uzimajući u obzir Protokol iz Minska od 5. rujna 2014., Memorandum iz Minska od 19. rujna 2014. i paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan 12. veljače 2015. u Minsku i u cijelosti podržan Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015.,

—

uzimajući u obzir trilateralne sastanke predsjednika Europskog vijeća između predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednika Republike Azerbajdžana Ilhama Alijeva i premijera Republike Armenije Nikola Pašinjana od 14. prosinca 2021. i 6. travnja 2022.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a od 10. srpnja 2018. i zajedničku izjavu EU-a i NATO-a od 8. srpnja 2016.,

—

uzimajući u obzir šesto izvješće o napretku od 17. svibnja 2021. o provedbi zajedničkog skupa prijedloga koji su 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017. odobrili Vijeće Europske unije i Vijeće NATO-a,

—

uzimajući u obzir zajednički skup od 74 prijedloga za provedbu Zajedničke izjave iz Varšave koji su vijeća EU-a i NATO-a odobrila 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i UN-a od 24. siječnja 2022. o jačanju strateškog partnerstva UN-a i Eu-a za mirovne operacije i upravljanje krizama: Prioriteti za razdoblje 2022. – 2024.,

—

uzimajući u obzir Povelju UN-a, Helsinški završni akt Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) iz 1975., Parišku povelju za novu Europu iz 1990., Kodeks ponašanja OESS-a od 3. prosinca 1994. u pogledu političko-vojnih aspekata sigurnosti, Memorandum o sigurnosnim jamstvima u vezi s pristupanjem Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja od 5. prosinca 1994. (Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima) i Bečki dokument od 30. studenoga 2011. o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnosti,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o suradnji EU-a i NATO-a u kontekstu transatlantskih odnosa (23),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o ratnim zarobljenicima nakon najnovijeg sukoba Armenije i Azerbajdžana (24),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o provedbi Direktive 2009/81/EZ u pogledu javne nabave u području obrane i sigurnosti te Direktive 2009/43/EZ u pogledu transfera obrambenih proizvoda (25),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine (26),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2020. (27),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2020. (28),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove (29),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije (30),

—

uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020. (31),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o vojnoj mobilnosti (32),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o kiberobrani (33),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, osobito one povezane s djelovanjem Rusije na državnom području zemalja Istočnog partnerstva, njezinim nezakonitim pripojenjem Krima, kršenjem prava krimskih Tatara, njezinom okupacijom dijelova područja Ukrajine, Gruzije i Republike Moldove i povezanim aktivnostima usmjerenim prema uvođenju granica, kao i njezinom neprijateljskom propagandom i dezinformacijama o EU-u i zemljama Istočnog partnerstva,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0168/2022),

A.

budući da je Istočno partnerstvo dio politike susjedstva EU-a i budući da EU ima sveobuhvatan pristup sigurnosti i otpornosti, među ostalim na kiberprijetnje i hibridne prijetnje, koji je ciljano osmišljen za jačanje odnosa sa šest zemalja Istočnog partnerstva: Armenijom, Azerbajdžanom, Bjelarusom, Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom, kako bi se pomoglo promicanju mira, stabilnosti, otpornosti, zajedničkog blagostanja, održivog razvoja i reformi te ljudske sigurnosti u istočnom susjedstvu EU-a, ojačala gospodarska suradnja, poduprla međusektorska reforma i doprinijelo općoj otpornosti tih zemalja, u duhu uzajamnih obveza te zajedničke odgovornosti;

B.

budući da se Istočnim partnerstvom nastoji poticati stabilnost, blagostanje i uzajamna suradnja te poticati predanost potrebnim reformama; budući da postoji hitna potreba za jačanjem mirnog rješavanja sukoba diljem Istočnog partnerstva, posebno uz pomoć multilateralnih pristupa i foruma kao što je OESS; budući da postoji potreba za razvojem strategije o načinima boljeg rješavanja sigurnosnih aspekata politike EU-a o Istočnom partnerstvu, uzimajući kao polazište sigurnosne potrebe relevantnih partnerskih zemalja, zbog toga što destabilizacija regije Istočnog partnerstva predstavlja znatnu globalnu prijetnju te prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti zemalja Istočnog partnerstva i europskog kontinenta;

C.

budući da se Istočno partnerstvo suočava s ozbiljnim kršenjima međunarodnog prava, sigurnosnim prijetnjama i sukobima, što je dovelo do sadašnje ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da sigurnost i mir u istočnom susjedstvu podrazumijevaju poštovanje i pridržavanje međunarodnog prava, teritorijalne cjelovitosti te temeljnih prava i sloboda; budući da bi EU trebao učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao pridruženim zemljama Istočnog partnerstva da steknu neovisnost i potpunu kontrolu nad svojim teritorijima; budući da je jasna predanost EU-a europskoj perspektivi pridruženih zemalja Istočnog partnerstva ključna za prodemokratske reforme i sigurnost, stabilnost i blagostanje njihovih društava;

D.

budući da su EU i partneri Istočnog partnerstva zajednički odlučili produbiti suradnju u području sigurnosti, među ostalim jačanjem sposobnosti zemalja Istočnog partnerstva da se nose s hibridnim prijetnjama i kiberprijetnjama; budući da je potrebno zadržati fokus i na konvencionalnim prijetnjama, imajući na umu nedavni razvoj događaja u zemljama Istočnog partnerstva i srednje Azije;

E.

budući da su ključni ciljevi Istočnog partnerstva na korist svih susjeda, uključujući Rusiju, jer se njima pomaže u izgradnji stabilnije regije mjerama za očuvanje međunarodnog prava, poštovanjem teritorijalne cjelovitosti i ugovorima kojima se uređuju odnosi među državama i kojima se unapređuje dobro upravljanje, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i dobrosusjedski odnosi promicanjem mira, stabilnosti, zajedničkog blagostanja i izgleda za narode svih zemalja Istočnog partnerstva; budući da destabilizacija regije Istočnog partnerstva predstavlja znatnu prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti EU-a i cijelog svijeta;

F.

budući da je na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom 15. prosinca 2021. ponovno potvrđeno suvereno pravo svakog partnera da odabere stupanj ambicioznosti i ciljeve u svojim odnosima s EU-om;

G.

budući da je sastanak na vrhu Istočnog partnerstva 15. prosinca 2021. rezultirao povećanim naporima za unaprjeđenje otpornosti, jačanje strateške komunikacije i borbe protiv dezinformiranja te promicanje sigurnosti, kiberdijaloga i suradnje u područjima ZSOP-a;

H.

budući da svaka zemlja Istočnog partnerstva, osim Bjelarusa, sudjeluje u teritorijalnom sukobu na svojem tlu koji je organizirala Rusija ili koji uključuje Rusiju;

I.

budući da su 22. veljače 2022. oba doma ruskog parlamenta, Vijeće Ruske Federacije i Duma, jednoglasno podržala priznavanje odmetnutih ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk kao neovisnih država;

J.

budući da je 23. veljače 2022. ruski parlament izglasao odobrenje predsjedniku Putinu za angažiranje ruske vojske izvan države kako bi „podržala separatiste u Ukrajini”;

K.

budući da je 24. veljače 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin u unaprijed snimljenom televizijskom prijenosu objavio da je naručio „specijalnu vojnu operaciju” u istočnoj Ukrajini; budući da su nekoliko minuta kasnije raketirani deseci gradova diljem te zemlje, uključujući glavni grad Ukrajine; budući da su u zoru vojnici i oklopna vozila ušli u istočnu Ukrajinu preko ruske granice, kao i iz Bjelarusa na sjeveru i s Krima, koji je Rusija nezakonito pripojila, na jugu;

L.

budući da je 27. veljače 2022. predsjednik Putin odlučio ruske nuklearne i raketne snage staviti na najvišu razinu pripravnosti za borbu;

M.

budući da je 24. veljače 2022., nakon što je na ukrajinskoj granici rasporedila više od 200 000 vojnika u ofenzivnoj formaciji i pooštrila svoju taktiku hibridnog i kibernetičkog ratovanja protiv izabrane ukrajinske vlasti, Rusija pokrenula invaziju punog razmjera na Ukrajinu preko njezinih sjevernih, istočnih i južnih granica te Crnog mora, uz teško bombardiranje civilnih područja oslanjajući se na nadmoć svojeg zrakoplovstva, mornarice i oružja; budući da je riječ o najvećem vojnom sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata;

N.

budući da su ruske snage, unatoč prvotnim neuspjesima uslijed snažnog otpora Ukrajinaca, provodile ofenzivne operacije te zračne i topničke/raketne napade na civilne položaje i infrastrukturu, uključujući poznate evakuacijske koridore;

O.

budući da je 13. ožujka 2022. Rusija pojačala ratnu agresiju u Ukrajini udarima na vojnu bazu udaljenu manje od 16 km od poljske granice, u kojima je poginulo najmanje 35 ljudi i ozlijeđeno još 134, što je dodatno pojačalo napetost u regiji;

P.

budući da Rusija predsjednika Putina i dalje provodi ratnu agresiju i vodi kontinuirani hibridni rat protiv nekih od zemalja Istočnog partnerstva, u pozadini kojeg je diljem regije stalno prisutna prijetnja silom, oružana agresija i nezakonita okupacija, kako bi te države ostale politički slabe i neuravnotežene te vezane za samoproglašenu sferu utjecaja Moskve, čime se zapravo uskraćuje suvereno pravo zemlja Istočnog partnerstva na teritorijalnu cjelovitost, donošenje vlastitih vanjskopolitičkih odluka i odabir vlastitih savezništava, što je u suprotnosti s relevantnim načelima OESS-a sadržanima u Helsinškom završnom aktu iz 1975. i Pariškoj povelji iz 1990., kao i Dokumentu iz Istanbula (1999.) i Deklaraciji iz Astane (2010.); budući da rusko agresivno djelovanje i pokušaji da oslabi europski sigurnosni poredak uzrokuju nestabilnost u regiji i šire te nastoje oslabiti i umanjiti ulogu EU-a u regiji;

Q.

budući da su izravna vojna agresija Rusije na Gruziju 2008. i kasnija okupacija 20 % njezinih teritorija te ruska invazija, privremena okupacija i nezakonito pripojenje Krima 2014. i podrška separatistima u Donjecku i Lugansku destabilizirali regiju, poslužili kao presedan koji je doveo do ruske ratne agresije na Ukrajinu te jasno predstavljaju kršenje suvereniteta, neovisnosti, jedinstva i teritorijalne cjelovitosti Gruzije i Ukrajine; budući da je EU oštro osudio takva djelovanja i odlučno ustraje u odluci da ne prizna regije koje je Rusija nezakonito pripojila i okupirala te koje je iskoristila kao polazišta za agresiju protiv nekih zemalja Istočnog partnerstva, što je države članice i EU navelo na uvođenje niza mjera ograničavanja; budući da je rusko djelovanje pokazalo da Rusija odbija težnje pridruženih zemalja Istočnog partnerstva prema članstvu u EU-u ili NATO-u te da je odlučna suprotstaviti se svim pokušajima da se pomogne demokratskom razvoju u regiji koju smatra „bliskim inozemstvom”; budući da Kremlj „blisko inozemstvo” i dalje doživljava kao rusku sferu utjecaja;

R.

budući da je ruska ratna agresija na Ukrajinu otkrila glavne slabe točke u sigurnosti država članica i država koje nastoje postati članicama EU-a, osobito država Baltika i Crnog mora;

S.

budući da je Bjelarus pomagao i poticao rusku ratnu agresiju na Ukrajinu dopustivši ruskim oružanim snagama izvođenje vojnih vježbi u trajanju od tjedan dana na bjeloruskom teritoriju prije no što je dozvolio da njegov teritorij posluži kao polazište za invaziju na Ukrajinu;

T.

budući da je u rujnu 2021. ruska zajednička vojna vježba ZAPAD s Bjelarusom i nekoliko drugih zemalja članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) koju predvodi Rusija okupila čak 200 000 vojnika na obuci za protupobunu, urbano ratovanje i kibernapade u netransparentnom iskazu sile; budući da Rusija i Bjelarus redovito zajednički izvode vojne vježbe te su postigli sporazum u vezi sa zajedničkom vojnom doktrinom; budući da je zajednička vojna vježba Rusije i Bjelarusa „Allied Resolve 2022” pokazala da se zaostatak Rusije u pogledu vojnih kapaciteta brzo smanjuje, a da se njezin cilj produbljivanja političkih i vojnih odnosa sa zemljama CSTO-a sve više doseže; budući da se pokazalo da su te vojne vježbe predstavljale obuku za konačnu invaziju i ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da ruske vojne snage u Bjelarusu predstavljaju prijetnju Ukrajini, Poljskoj, Litvi i cijeloj Europi te bi mogle biti dio konačnog plana za podčinjavanje i okupaciju Bjelarusa;

U.

budući da je, u želji da ostane na vlasti, nezakoniti režim Aleksandra Lukašenka učvrstio odnose s Putinovom Rusijom, pristao na povećanje integracije Saveza Rusije i Bjelarusa i primanje ruskih postrojbi duž granice između Bjelarusa i Ukrajine te da pruža logističku i vojnu pomoć ruskim postrojbama koje sudjeluju u ratnoj agresiji protiv Ukrajine;

V.

budući da Bjelarus snosi krivicu za ratnu agresiju na Ukrajinu zbog toga što je dopustio i podržao rusku invaziju s bjeloruskog teritorija, čime je jasno izrazio političko savezništvo i izazvao pojačan i strog režim sankcija EU-a protiv Bjelarusa;

W.

budući da suradnja u području sigurnosti i obrane ne bi trebala uključivati nezakonit režim Aleksandra Lukašenka jer bi se svaka potencijalna aktivnost mogla iskoristiti protiv država članica EU-a ili za ugnjetavanje bjeloruskog naroda;

X.

budući da je nakon masovnih prosvjeda protiv velike izborne prijevare bjeloruski režim dodatno povećao domaću represiju i nasilje nad znatnim dijelom građana Bjelarusa koji teže prema demokratskom društvu i odustao od svojeg cilja poticanja boljih odnosa s EU-om; budući da je Bjelarus preokrenuo težnje prema demokratizaciji i prigrlio instrumentalizaciju migranata u kontekstu izbijanja krize na granici između EU-a i Bjelarusa i budući da i dalje guši domaće težnje liberalizaciji i destabilizira i unosi razdor među državama članicama EU-a kako bi se ukinule sankcije na koje cilja EU protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za brutalnu opresiju; budući da režim Aleksandra Lukašenka ugrožava regionalnu stabilnost vođenjem hibridnog rata te je, na štetu sigurnosti zračnog prometa, prisilio slijetanje zrakoplova Ryanaira u Minsk, zbog čega je EU uveo sankcije;

Y.

budući da je 27. veljače 2022. Bjelarus izglasao novi ustav kojim ta zemlja napušta nenuklearni status;

Z.

budući da je nakon odluke Rusije da 21. veljače 2022. službeno prizna narodne republike Lugansk i Donjeck, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da sporazumi iz Minska „više ne postoje” i da za njihovu propast treba kriviti Ukrajinu; budući da su se normandijski format te I. i II. sporazum iz Minska dosad pokazali neučinkovitima i da se njima nije uspjelo okončati svo neprijateljstvo između Ukrajine i snaga koje podupire Rusija te nezakonitih oružanih formacija u određenim područjima ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk; budući da je budućnost normandijskog formata i I. i II. sporazuma iz Minska izrazito nesigurna zbog toga što su u međunarodnom oružanom sukobu u Ukrajini ubijene tisuće i raseljeno oko deset milijuna ljudi, a više od četiri milijuna je u izbjeglištvu; budući da se svakodnevnim granatiranjem i oružani napadima i dalje ranjavaju i ubijaju ljudi;

AA.

budući da se prijetnje Istočnom susjedstvu ne odnose samo na ponašanje i djelovanje Rusije, već i na širok raspon prijetnji, uključujući utjecaj drugih autoritarnih režima, terorizam, organizirani kriminal, trgovinu ljudima, korupciju, instrumentalizaciju nezakonitih migracija, dezinformacije, klimatske promjene, kibernapade, širenje oružja za masovno uništenje, onečišćenje okoliša zbog vojnog sukoba, korištenje opskrbe energijom radi naoružanja, hibridne mjere i mnoštvo drugih prijetnji koheziji društava u susjedstvu;

AB.

budući da hibridne prijetnje uključuju sustavnu kombinaciju informacijskog ratovanja, agilne uporabe sile, kiberratovanja velikih razmjera te povećanu uporabu novih i disruptivnih tehnologija od morskog dna do svemira, uz uporabu sustava za nadzor i napad s naprednom uporabom zraka, koji se nalaze u svemiru, što će sve biti omogućeno naprednom umjetnom inteligencijom, kvantnim računalstvom, sve „inteligentnijim” tehnologijama za ratovanje bespilotnim letjelicama, ofenzivnim kiberkapacitetima, hipersoničkim raketnim sustavima, nanotehnologijom i biološkim ratovanjem;

AC.

budući da nije moguće zanemariti mogućnost da Rusija upotrijebi i kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno oružje; budući da je EU uznemiren zbog popuštanja globalnog razoružanja, arhitekture neširenja i kontrole oružja;

AD.

budući da su ruske snage pokrenule vojne napade na nuklearne elektrane Černobil i Zaporožje, preuzele kontrolu nad elektranama i nekoliko tjedana držale njihovo osoblje kao taoce, a Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju nije omogućen pristup podacima koje šalju ti objekti ni nadzor nuklearnog materijala; budući da bi ostale nuklearne elektrane u Ukrajini mogle postati metama u slučaju nastavka borbi;

AE.

budući da je Moskva pokrenula kampanju dezinformiranja u kojoj se navodi da SAD u Ukrajini razvija biološko oružje; budući da je Ministarstvo vanjskih poslova Kine podržalo tvrdnje Rusije;

AF.

budući da je Rusija sazvala sastanak Vijeća sigurnosti UN-a radi rasprave o optužbama koje se odnose na korištenje biološkog oružja;

AG.

budući da je moguće da se službenom ruskom kampanjom dezinformiranja postavljaju temelji za korištenje biološkog oružja; budući da bi dezinformacije o biološkom oružju mogle poslužiti kao izgovor za njegovo kasnije korištenje;

AH.

budući da kampanje dezinformiranja i hibridno uplitanje koje sponzorira Rusija ugrožavaju razvoj vladavine prava, demokratskih institucija i europske perspektive u zemljama Istočnog partnerstva; budući da se dezinformacijama obmanjuje stanovništvo u zemljama Istočnog partnerstva, širi nepovjerenje u demokratske procese i tradicionalne medije, polariziraju društva, ugrožavaju ljudska prava, pogoršavaju uvjeti manjina i ranjivih skupina te pogoršava cjelokupna unutarnja sigurnost zemalja Istočnog partnerstva;

AI.

budući da Rusija nastoji uništiti i preoblikovati europsku sigurnosnu strukturu i iznuditi obećanja od transatlantske zajednice da neće prihvatiti Ukrajinu i Gruziju u NATO, a zahtijeva i povlačenje NATO-ovih postrojbi iz nekih država članica EU-a, čime se krše temeljna načela europske sigurnosti, dogovorena među europskim zemljama, uključujući Rusiju; budući da činjenica da su ruske postrojbe izvršile invaziju na Ukrajinu preko bjeloruskog teritorija kako bi pomogle ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu pruža primjer djelovanja kakvo Rusija zahtijeva od svojih saveznika, čime nastavlja predstavljati značajnu prijetnju Poljskoj, baltičkim državama, ostalim zemljama Istočnog partnerstva i cijeloj Europi;

AJ.

budući da se EU, NATO i njihove države članice zalažu za mirno diplomatsko rješenje čiji bi ishod bio trenutni završetak svih ruskih vojnih aktivnosti u Ukrajini, bezuvjetno povlačenje svih snaga i vojne opreme s čitavog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine i rad država članica na jačanju otpornosti i obrambene sposobnosti Ukrajine; budući da je Rusija u dijalogu i pregovorima o stanju u Ukrajini svjesno i namjerno zanemarila Europsku uniju čija je sigurnost u pitanju; budući da se bez europskih zemalja ne može raspravljati o europskoj sigurnosti; budući da je OESS jedina europska organizacija koja okuplja sve europske zemlje, uključujući Rusiju, srednju Aziju i transatlantske partnere; budući da je OESS i dalje prikladan okvir za raspravu o tome kako ojačati zajedničku europsku sigurnosnu strukturu u interesu svih; budući da se ulažu znatni napori u održavanje intenzivne suradnje između EU-a, njezinih država članica i Sjedinjenih Američkih Država te među samim državama članicama u pogledu ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da intenzivni bilateralni razgovori o aktualnoj ratnoj agresiji Rusije na Ukrajinu nisu doveli ni do kakvog napretka prema nalaženju održivog rješenja za tu krizu;

AK.

budući da su se Europsko vijeće i Vijeće za vanjske poslove, uključujući i ministre vanjskih poslova i ministre obrane, sastali nekoliko puta radi rasprave o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu i odluke o strategiji EU-a za njezino rješavanje; budući da se EU suprotstavlja vojnoj agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu sve strožim sankcijama; budući da je između zastupnika u Europskom parlamentu i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku došlo do razmjene stavova o sigurnosnoj strukturi Europe s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine; budući da su Odbor za vanjske poslove i Pododbor za sigurnost i obranu Parlamenta organizirali ad hoc službeno putovanje u Ukrajinu od 30. siječnja do 2. veljače 2022.;

AL.

budući da je OESS i dalje prikladan okvir za raspravu o tome kako ojačati zajedničku europsku sigurnosnu strukturu u interesu svih;

AM.

budući da su države članice EU-a, posebice Njemačka, znatno povećale svoje proračune za obranu u znak izravnog odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu;

AN.

budući da nekoliko država članica Ukrajini pruža bilateralnu vojnu pomoć kako bi ukrajinskim oružanim snagama pomogle u obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine;

AO.

budući da je nekoliko država članica EU-a odlučilo dati pozitivan odgovor na zahtjev Ukrajine za vojnom opremom; budući da je nekoliko država članica EU-a, počevši od baltičkih država i Poljske, poslalo oružje Ukrajini kako bi naprednim naoružanjem pomogle ukrajinskim oružanim snagama u pružanju otpora ruskim okupatorskim snagama; budući da je Litavsko-poljsko-ukrajinska brigada prva i najveća struktura za osposobljavanje europskih i ukrajinskih oružanih snaga i njihovo manevriranje;

AP.

budući da je EU donio dvije mjere pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći koje će doprinijeti jačanju sposobnosti i otpornosti ukrajinskih oružanih snaga i zaštiti civilnog stanovništva od sadašnje vojne agresije; budući da će se mjerama pomoći u vrijednosti od ukupno 1,5 milijardi EUR financirati nabava opreme i zaliha za ukrajinske oružane snage, po prvi put uključujući i smrtonosnu opremu;

AQ.

budući da je u studenome 2021. Vijeće najavilo paket od 14 novih projekata u okviru PESCO-a za sigurnost na kopnu i moru, kibersigurnost i sigurnost u svemiru; budući da je 22. veljače 2022. tim za brz odgovor na kiberincidente, financiran u okviru PESCO-a, najavio angažiranje stručnjaka za kibersigurnost radi pomoći ukrajinskim subjektima u obrani od ruskih kibernapada;

AR.

budući da se nedavno usvojenim Strateškim kompasom moraju izložiti političke i strateške ambicije ZSOP-a te kapaciteti i resursi potrebni za generiranje pozitivnih promjena, posebno u strateškom susjedstvu; budući da je politička volja među državama članicama EU-a ključna za provedbu Strateškog kompasa; budući da je cilj Strateškog kompasa pozitivno utjecati na brzinu i snagu zajedničkog odgovora na geopolitičke i globalne izazove te dati prednost pravoj europskoj obrani od okruženja u kojemu se pojavljuju prijetnje;

AS.

budući da je Komisija donijela novi paket hitne makrofinancijske pomoći Ukrajini u vrijednosti od 1,2 milijarde EUR kako bi pomogla toj zemlji u suočavanju s trenutnim gospodarskim i geopolitičkim izazovima i rješavanju njezinih financijskih potreba uzrokovanih agresivnim djelovanjem Rusije; budući da će Komisija Ukrajini također dodijeliti dodatnih 120 milijuna EUR, čime će ove godine znatno povećati svoju bilateralnu pomoć toj zemlji u obliku bespovratnih sredstava; budući da će EU nastaviti ulagati u budućnost Ukrajine kroz Gospodarski i investicijski plan kojim se tijekom sljedećih nekoliko godina namjerava potaknuti do 6,5 milijardi EUR ulaganja;

AT.

budući da su EU i njegovi saveznici donijeli sveobuhvatne i dosad neviđene pakete sankcija i mjera kao odgovor na agresivno djelovanje Rusije usmjereno na teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i blokirali pristup Rusije zapadnim tržištima kapitala, zamrznuvši sredstva i zabranivši poslovanje trima ruskim bankama, kao i isključili ključne banke iz sustava SWIFT;

AU.

budući da je zbog sankcija u energetskom sektoru Rusiji sve teže i skuplje nadograditi njezine rafinerije nafte; budući da je EU zabranio izvoz, prodaju i opskrbu zrakoplova i s njima povezane opreme ruskim zračnim prijevoznicima, kao i sve povezane usluge popravka i održavanja te financijske usluge; budući da je Zapad zatvorio zračni prostor za sve zrakoplove koji su u ruskom vlasništvu, registrirani u Rusiji ili pod ruskom kontrolom; budući da ti zrakoplovi više neće moći slijetati i polijetati s teritorija EU-a i njegovih saveznika ili ga prelijetati; budući da Zapad proširuje obuhvat kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi ograničio pristup Rusije ključnoj tehnologiji poput poluvodiča i najnovijeg softvera; budući da je EU onemogućio pristup ruskim diplomatima, s njima povezanim skupinama i poduzetnicima, uključujući ruske medije u državnom vlasništvu Russia Today i Sputnik, kao i njihove podružnice; budući da peti paket sankcija EU-a uključuje dodatnih 217 pojedinaca i 18 subjekata te se popisu sankcija dodaje i embargo na ugljen;

AV.

budući da sankcije uvedene Rusiji i Bjelarusu predstavljaju neviđen iskaz jedinstva država članica EU-a i nanose znatnu gospodarsku štetu ključnim stupovima ruskog i bjeloruskog gospodarstva, koja je dosad rezultirala privremenim potonućem rublja, povećanim rizikom od neispunjenja obveza po obveznicama, privremenim zatvaranjem moskovske burze, golemim smanjenjem ruskog trgovanja naftom i isključenjem Rusije iz širokog spektra međunarodnih organizacija;

AW.

budući da sankcije protiv Rusije uzrokuju stvarnu štetu i mogle bi izazvati recesiju; budući da je rubalj privremeno potonuo, rizik od neispunjenja obveza po obveznicama naglo narastao, moskovska se burza zatvorila, a Rusija trguje naftom uz sve veće popuste;

AX.

budući da je Ukrajina službeno uputila zahtjev za članstvo u EU-u 28. veljače 2022., a 3. ožujka 2022. uslijedili su zahtjevi za članstvo u EU-u Republike Moldove i Gruzije;

AY.

budući da se s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu države članice moraju nositi s dosad neviđenim brojem raseljenih osoba uslijed bijega Ukrajinaca na sigurna područja; budući da Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice očekuje da će izbjeglica biti između šest i osam milijuna; budući da je većina izbjeglica pobjegla u susjedne države članice EU-a, osobito u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku, kao i u već krhku susjednu zemlju Republiku Moldovu, što je dovelo do golemog pritiska kako bi se osiguralo preseljenje i pomoć; budući da je Komisija aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi poduprla Ukrajinu i susjedne države; budući da je usvojila zakonski prijedlog naslovljen Djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE); budući da je predložila znatne financijske instrumente, uključujući 500 milijuna EUR iz proračuna EU-a, prijedlog produljenja razdoblja provedbe za novac dostupan državama članicama u okviru fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2014. – 2020. i korištenje fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2021. – 2027.;

AZ.

budući da je Europsko vijeće nedugo nakon početka ruske invazije jednoglasno izglasalo prvu aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti (34), koja je svim ukrajinskim građanima, izbjeglicama i osobama s dugotrajnim boravištem odmah odobrila status osobe pod privremenom zaštitom, kao i pristup zdravstvu, obrazovanju, tržištu rada te boravište u EU-u;

BA.

budući da Inicijativa za tri mora, (3SI) koja uključuje 12 zemalja na istočnom i južnom krilu EU-a te oko 112 milijuna građana koji surađuju u razvoju infrastrukture, energije, prometa i digitalnih mreža, predstavlja ključan razvoj te se može proširiti kako bi uključila zemlje Istočnog partnerstva u nastojanju da se dodatno ojačaju veze s EU-om;

BB.

budući da Europski parlament snažno podupire međunarodnu Krimsku platformu, koju su u kolovozu 2021. u Kijevu pokrenuli Ukrajina, države članice EU-a i drugi međunarodni partneri kako bi razvili inicijativu ukrajinskog predsjednika; budući da je platforma važan format za savjetovanje i koordinaciju čiji je cilj povećanje učinkovitosti međunarodnog odgovora na aktualnu nezakonitu okupaciju Krima, čime se ponovno potvrđuje nepriznavanje pripojenja Krima i postizanje prekida okupacije Krima i njegova mirnog povratka pod nadzor Ukrajine; budući da platforma odgovara na rusku ratnu agresiju povećanjem međunarodnog pritiska na Kremlj, sprečavanjem daljnjih kršenja prava i zaštitom žrtava okupacijskog režima;

BC.

budući da Rusija nastavlja s nezakonitim izdavanjem putovnica ukrajinskim građanima na privremeno okupiranim teritorijima ukrajinskih oblasti Donjeck i Lugansk;

BD.

budući da je 26. veljače 2022. Vijeće sigurnosti UN-a sastavilo tekst u kojem osuđuje rusku invaziju Ukrajine, na koji je Rusija uložila veto, a Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su suzdržani;

BE.

budući da je 2. ožujka 2022. Opća skupština UN-a donijela neobvezujuću rezoluciju kojom zahtijeva trenutačan prestanak ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da je rezolucija donesena velikom većinom od 140 država koje su glasovale za, pet protiv i 38 suzdržanih;

BF.

budući da je 16. ožujka 2022., nakon povratka iz posjeta Ukrajini, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan izjavio da „ako su napadi namjerno usmjereni na civilno stanovništvo: to je zločin koji moj ured može istraživati i progoniti”;

BG.

budući da je 7. travnja 2022. Opća skupština UN-a izglasala suspenziju Rusije iz Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava;

BH.

budući da je kao odgovor na neizazvanu i neopravdanu invaziju Ukrajine u veljači 2022. NATO rasporedio tisuće dodatnih obrambenih kopnenih, zračnih i pomorskih snaga u istočnom dijelu Saveza; budući da je Savez aktivirao snage za odgovor NATO-a;

BI.

budući da NATO pomaže u koordinaciji ukrajinskih zahtjeva za pomoć i podupire vlastite saveznike u isporuci humanitarne i neubojite pomoći;

BJ.

budući da je NATO ponovno potvrdio svoju politiku otvorenih vrata; budući da saveznici NATO-a stavljaju snage u stanje pripravnosti i šalju dodatne brodove i borbene zrakoplove u NATO-ova uporišta u istočnoj Europi kako bi ojačali savezničko odvraćanje i obranu;

BK.

budući da je određen broj ruskih bespilotnih letjelica ušao u zračni prostor nekoliko država članica NATO-a prije pada na njihov teritorij, što predstavlja jasnu povredu zračnog prostora država članica NATO-a;

BL.

budući da je 8. ožujka 2022. predsjednik Ukrajine Zelenskij objavio da više neće težiti članstvu u NATO-u i da je Ukrajina spremna na kompromis oko statusa odmetnutih ukrajinskih regija Lugansk i Donjeck, koje su pod ruskom kontrolom;

BM.

budući da bi EU trebao odgovarati na prijetnje iz Kremlja ne samo oštrim sigurnosnim mjerama poput dostave oružja Ukrajini kako bi se mogla braniti, već i korištenjem meke sile europskih instrumenata poput priznavanja statusa države kandidata za članstvo;

BN.

budući da se ZSOP mora temeljiti na još bližoj koordinaciji i suradnji s obrambenim i odvraćajućim pristupom NATO-a i njegovom politikom otvorenih vrata, uz potpuno poštovanje sporazuma o sigurnosti država članica EU-a, kao i na potrebi za bliskom koordinacijom između EU-a i NATO-a kako bi se osigurala usklađenost između Strateškog kompasa EU-a i sljedećeg strateškog koncepta NATO-a; budući da neke od zemalja Istočnog partnerstva teže priključivanju NATO-u;

BO.

budući da su između 2014. i početka rata Sjedinjene Američke Države Ukrajini pružile više od 2,9 milijardi USD sigurnosne pomoći, od čega 393 milijuna USD samo u 2021., što Ukrajinu čini najvećim pojedinačnim primateljem strane vojne pomoći u Europi, dok SAD svake godine osposobljava po četiri brigade ukrajinske vojske; budući da je SAD Ukrajinu opskrbio smrtonosnom opremom i, nedavno, najavio paket u vrijednosti od 800 milijuna USD koji će uključivati teško naoružanje, artiljeriju, bespilotne letjelice i streljivo, što će iznos ukupne sigurnosne pomoći SAD-a Ukrajini podići na više od četiri milijarde USD od početka rata;

BP.

budući da su 27. siječnja 2022. parlament Ujedinjene Kraljevine i ukrajinska Verhovna Rada potpisali sporazum o vojnoj oprskbi kojim će se Ukrajini priskrbiti investicijski projekti u 2022. i 2023.; budući da je taj vojni sporazum vrijedan ukupno 1,7 milijardi GBP te mu je cilj povećanje ukrajinskih pomorskih kapaciteta;

BQ.

budući da je od 9. veljače 2022. hitna pomoć Ujedinjene Kraljevine Ukrajini dosegla vrijednost od 400 milijuna GBP i budući da je Ujedinjena Kraljevina stavila tisuću vojnika u stanje pripravnosti radi raspoređivanja u istočnoj Europi kako bi osigurala sigurnost izbjeglicama iz Ukrajine;

BR.

budući da je Ujedinjena Kraljevina osigurala izgradnju kapaciteta i neubojitu obuku za više od 20 000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga te priskrbila obrambene sustave; budući da je Ujedinjena Kraljevina Ukrajinu opskrbila i opremom za smrtonosno oružje;

BS.

budući da je Kanada pokrenula operaciju UNIFIER, Program za vojno osposobljavanje i suradnju te Projekt za pomoć pri osposobljavanju policije, čime je kolektivno osposobila više od 30 000 članova ukrajinskih sigurnosnih snaga i policijskih službi i priskrbila taktičku opremu i oružje; budući da je Kanada od siječnja do travnja 2022. izdvojila više od 118 milijuna CAD za vojnu opremu namijenjenu pomoći Ukrajini i osigurala 500 milijuna CAD dodatne vojne pomoći Ukrajini za financijsku godinu 2022. – 2023.;

BT.

budući da je Norveška donirala protutenkovsko oružje i sustave zračne obrane, kao i sveobuhvatni paket neubojite vojne pomoći, uključujući neprobojne prsluke, kacige, suhe obroke i ostale neophodne potrepštine, a Ukrajini je pružila i više od 40 milijuna EUR potpore;

BU.

budući da je Japan Ukrajini pružio neubojitu vojnu pomoć uključujući neprobojne prsluke, kacige, i hranu, kao i zajam u iznosu od 100 milijuna USD;

BV.

budući da je Savjetodavni odbor za reformu obrane, koji se sastoji od visokokvalificiranih stručnjaka iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine, Kanade, Poljske, Njemačke i Litve, najviše međunarodno savjetodavno tijelo u Ukrajini;

BW.

budući da sve aktivnija uloga Kine u natjecanju za politički, društveni i gospodarski utjecaj u regiji raste u zemljama Istočnog partnerstva, u kojima se kineska ulaganja, među ostalim u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, kombiniraju s jeftinim zajmovima kojima se povećava udio duga u BDP-u, pri čemu je predviđeni ishod neispunjavanje obveza plaćanja tih zemalja, što bi dovelo do radikalne kompenzacije, često u obliku vlasništva nad strateškom infrastrukturom i usklađivanja politika;

BX.

budući da je utjecaj trećih zemalja, posebno Irana, u zemljama Istočnog partnerstva većinom usmjeren na Južni Kavkaz gdje dugotrajni kulturni, vjerski, politički i gospodarski utjecaj Irana nastavlja rasti, što može narušiti sigurnost i stabilnost nekih zemalja Istočnog partnerstva zbog pokušaja atentata povezanih s operativcima Iranske islamske revolucionarne garde u Gruziji i Azerbajdžanu, što dodatno otežava nastojanja EU-a da promiče sigurnost, stabilnost i dobrosusjedske odnose među zemljama Istočnog partnerstva;

BY.

budući da je sukob u trajanju od 44 dana koji je izazvao Azerbajdžan iz temelja promijenio politički, strateški i operativni status quo na Južnom Kavkazu, rezultirao tisućama žrtava, desecima tisuća raseljenih osoba i doveo do toga da Rusija u okviru sporazuma o prekidu vatre od 10. studenoga 2020. rasporedi oko 2 000 takozvanih pripadnika mirovnih snaga u Lačinskom koridoru i Gorskom Karabahu te području oko njega; budući da se okršaji između Azerbajdžana i Armenije i dalje odvijaju, a sukob u Gorskom Karabahu nije riješen; budući da Rusija neće moći sama riješiti sukob koji je nastao na području bivšeg Sovjetskog Saveza; budući da je nedostatak strateškog predviđanja i diplomatske inicijative EU-a omogućio Rusiji, Turskoj, Iranu i drugim akterima da ojačaju svoj utjecaj na Južnom Kavkazu;

BZ.

budući da je oštećen glavni plinovod za opskrbu Gorskog Karabaha plinom, čime je 8. ožujka 2022. taj sporni teritorij zbog stalnih vojnih sukoba između armenskih i azerbajdžanskih snaga u Gorskom Karabahu ostao bez pristupa opskrbi energijom;

CA.

budući da su početkom siječnja 2022. snage CSTO-a (predvođene ruskom vojskom i, među ostalim, uz postrojbe iz Bjelarusa i Armenije) intervenirale u Kazahstanu na zahtjev vlade te zemlje kako bi pomogle u gušenju građanskih nemira i osigurale nastavak režima koji je trenutačno na vlasti te iskorisile tu organizaciju za podršku njegovim interesima;

CB.

budući da Ruska Federacija nastavlja dodatno pojačavati svoju nezakonitu vojnu prisutnost na okupiranim područjima Gruzije Abhaziji i Južnoj Osetiji, intenzivno gomilati vojne snage i provoditi vojne vježbe te povećavati „postavljanje granica” uz liniju administrativnog razgraničenja, čime se ozbiljno destabilizira sigurnosno stanje na terenu i ugrožava egzistencija stanovništva u područjima pogođenima sukobom;

CC.

budući da uspjeh svake misije ZSOP-a ovisi o jačini njegova mandata i razini političke volje i kohezije država članica EU-a i partnerskih zemalja, kao i o spremnosti država članica da ulože svoje stručno znanje, imovinu, osoblje i resurse;

CD.

budući da će se u okviru Službe EU-a za civilno planiranje i provođenje (CPCC) morati razmotriti kako od tih sve prisutnijih prijetnji zaštititi raspoređene misije pod vodstvom EU-a i civilno osoblje EU-a;

CE.

budući da mandat misija ZSOP-a, ako žele postići svoje ciljeve, treba uključivati savjetovanje i osposobljavanje za suočavanje s novim i disruptivnim tehnologijama koje brzo ulaze u okruženje „zamrznutih sukoba”; budući da misije ZSOP-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva moraju ostati na snazi sve dok ih zemlje primateljice i države članice smatraju potrebnima kako bi se zajamčilo ostvarenje ciljeva misije;

CF.

budući da Vijeće trenutačno raspravlja o mogućnostima povećanja prisutnosti ZSOP-a u Ukrajini;

CG.

budući da je savjetodavna misija EU-a za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM) civilna misija pokrenuta 2014. na zahtjev ukrajinske vlade za potporom EU-a reformi tijela kaznenog progona i institucija vladavine prava, čime bi se ponovno uspostavilo povjerenje ukrajinskih građana nakon nasilnih događaja povezanih s ukrajinskom revolucijom;

CH.

budući da je EUAM utvrdio pet prioritetnih područja, uključujući nacionalnu i državnu sigurnost, organizirani i prekogranični kriminal, kazneno pravosuđe, sigurnost zajednice i upravljanje policijom te digitalnu transformaciju i inovacije, za potporu reformama u sektoru civilne sigurnosti u Ukrajini, da njegov godišnji proračun iznosi 29,5 milijuna EUR i da zapošljava 371 ovlaštenu osobu, uključujući ukrajinske državljane i osoblje iz drugih zemalja koje nisu članice EU-a, te da njegov mandat traje do obnove mandata u 2024.;

CI.

budući da EUAM obuhvaća tri područja djelovanja: pružanje strateških savjeta za razvoj strateških dokumenata i zakonodavstva; podupiranje provedbe reformi praktičnim savjetima, osposobljavanjem i opremom; te promicanje suradnje i koordinacije kako bi se osigurala usklađenost reformskih napora Ukrajine i međunarodnih aktera;

CJ.

budući da EUAM provodi svoje aktivnosti u partnerstvu s Vijećem za nacionalnu sigurnost i vanjskom obavještajnom službom Ukrajine; budući da EUAM preko svojih tužitelja surađuje s ukrajinskim sustavom sudova kako bi se osigurala neovisnost i učinkovitost tužiteljstva; budući da EUAM preko svojih regionalnih područnih ureda i suradnjom sa susjednim pokrajinama obučava i oprema ukrajinske policijske snage; budući da EUAM svoje inicijative za osposobljavanje policije usmjerava na pružanje strateških savjeta i „dijaloga o sigurnosti zajednice” te osposobljava lokalnu policiju u ključnim područjima;

CK.

budući da EUAM surađuje s Europolovom procjenom prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA) prilikom pomoći ukrajinskim vlastima u mjerama za izgradnju kapaciteta i integriranom upravljanju granicama;

CL.

budući da je rad EUAM-a u pogledu pomoći za reformu Sigurnosne službe Ukrajine (SSU) i dalje njegov prioritet i da mora usmjeriti svoju potporu na provedbu reforme kako bi se osiguralo da SSU postupno ukine istražne ovlasti u pogledu mjera opreza, demilitarizira službu, ima jasnu podjelu nadležnosti u odnosu na druge sigurnosne agencije, učinkovit nadzor te da se opseg te službe smanji; budući da zakonom 3196, ako se ispravno provede, propisuje da SSU usmjeri svoje djelovanje na protuobavještajne aktivnosti, mjere odgovora na prijetnje državnoj sigurnosti, borbu protiv terorizma, kibersigurnost, zaštitu državnosti i teritorijalne cjelovitosti te zaštitu državnih tajni; budući da reforme potrebne za osiguravanje demokratskog razvoja zahtijevaju da se SSU podvrgne: jasnom odvajanju funkcija, uklanjanju iz istrage gospodarskog kriminala i kaznenih djela korupcije (osim u iznimnim slučajevima kada to odobri državni odvjetnik), političkoj neovisnosti, demilitarizaciji i dodatnoj optimizaciji, većoj transparentnosti i odgovornosti te većoj usmjerenosti na zaštitu kritične infrastrukture;

CM.

budući da pomoć EUAM-a pri uspostavljanju Ureda za gospodarsku sigurnost, usmjerenog na financijski kriminal na području Ukrajine, predstavlja ključnu reformsku aktivnost; budući da su transparentan odabir osoblja Ureda za gospodarsku sigurnost i raspuštanje Državne porezne službe ključni za postupno smanjenje utjecaja oligarha na gospodarstvo Ukrajine; budući da će Ured za gospodarsku sigurnost naslijediti istražne ovlasti SSU-a u pogledu mjera opreza u području gospodarske sigurnosti i da mora dati podršku naporima Ukrajine u odupiranju pritisku institucija kaznenog progona;

CN.

budući da je EUAM 2020. svoj četvrti područni ured za potporu provedbi centralno vođenih reformi na regionalnoj i lokalnoj razini, kao što su to osposobljavanje i savjetovanje lokalnih tijela kaznenog progona, otvorio u Mariupolju, što odražava rastuću ulogu EUAM-a u jačanju otpornosti cjelokupne Ukrajine i želju Ukrajine da se uskladi s ciljevima ZSOP-a; budući da je područni ured u Mariupolju evakuiran i zatim uništen slijedom ruskog vojnog napada;

CO.

budući da je zbog ruske invazije na Ukrajinu sve međunarodno osoblje bilo prisiljeno na sigurnu evakuaciju iz te zemlje; budući da je misija i dalje u kontaktu s ukrajinskim kolegama te je i dalje u stanju pripravnosti do daljnjih uputa iz sjedišta EU-a;

CP.

budući da su zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu evakuirani svi članovi osoblja ZSOP-a i EUAM-a u Ukrajini koji su državljani država članica;

CQ.

budući da je misija EU-a za pomoć na granici između Republike Moldove i Ukrajine (EUBAM) civilna misija pokrenuta 2005.; budući da ta misija ima neizvršni mandat za jačanje kapaciteta službenika graničnog nadzora, carinskih tijela i tijela kaznenog progona u Ukrajini i Republici Moldovi za upravljanje granicama, s godišnjim proračunom od 12 milijuna EUR i s više od 200 članova osoblja te da njezin mandat traje do studenoga 2023.;

CR.

budući da EUBAM pomaže Republici Moldovi i Ukrajini u ispunjavanju obveza u okviru područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine u sklopu sporazumâ o pridruživanju koje su sklopile s EU-om, koje je osmišljeno kako bi se povećali granični i carinski kapaciteti Moldove i Ukrajine; budući da su mu dodijeljene sljedeće zadaće: borba protiv carinskih prijevara, krijumčarenja droge, nezakonitih migracija i trgovine ljudima; pružanje potpore olakšavanju trgovine i integriranom upravljanju granicama te pomoć u mirnom rješavanju sukoba u Pridnjestrovlju kroz proces „5+2”;

CS.

budući da krijumčarenje duhana, uključujući krivotvorene proizvode, uzrokuje godišnji gubitak za državne proračune Republike Moldove, Ukrajine i država članica koji se procjenjuje na deset milijardi EUR; budući da je EUBAM 2020. i 2021. spriječio brojne operacije krijumčarenja, pri čemu je zaplijenio pozamašne količine streljiva, duhana, alkohola, etanola i heroina;

CT.

budući da EUBAM pomaže graničnim službama Republike Moldove i Ukrajine u razvoju općih zajedničkih pokazatelja koji se upotrebljavaju za identificiranje žrtava trgovine ljudima;

CU.

budući da EUBAM-ova Radna skupina za droge nastoji povezati partnerske službe te misije s drugim tijelima za izvršavanje zakonodavstva u području borbe protiv droga u regiji; budući da EUBAM surađuje s brojnim međunarodnim organizacijama, uključujući Europol, Frontex i OESS u okviru inicijativa Radne skupine za nadzor naoružanja, Zajedničke operacije „ORION II” i programa „EU za sigurnost granica”;

CV.

budući da EUBAM dosljedno zagovara ponovno otvaranje međunarodnih prometnih koridora koji prolaze Pridnjestrovljem te razvija i zagovara tehničke mjere izgradnje povjerenja između Kišinjeva i Tiraspola u područjima prometa, carina, veterinarskih i fitosanitarnih pitanja te pitanja u vezi s kaznenim progonom;

CW.

budući da EUBAM doprinosi mirnom rješavanju sukoba u Pridnjestrovlju mjerama za izgradnju povjerenja i prisutnošću u svrhu nadzora u dijelu Pridnjestrovlja na granici između Moldove i Ukrajine;

CX.

budući da Ruska Federacija vodi takozvanu mirovnu misiju u Pridnjestrovlju od približno 500 vojnika i operativnu skupinu ruskih postrojbi (OGRT) od približno 1 500 vojnika, kontrolira separatističke oružane skupine u Pridnjestrovlju i održava više od 100 zajedničkih vojnih vježbi godišnje s Pridnjestrovljem; budući da je zabrinuta pokušajima separatista iz Tiraspola da ishode priznanje neovisnosti Pridnjestrovlja 4. ožujka 2022.;

CY.

budući da je zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu sigurnost ZSOP-a i EUBAM-a u Moldovi ozbiljno ugrožena i mogla bi u konačnici dovesti do njihove evakuacije iz te zemlje;

CZ.

budući da je promatračka misija Europske unije u Gruziji (EUMM) civilna misija pokrenuta 2008. nakon Sporazuma u šest točaka sklopljenog uz posredovanje EU-a kojim je okončan rat između Gruzije i Rusije; budući da je EUMM u svojih 13 godina postojanja pridonosio izgradnji povjerenja i normalizaciji, pružao stabilnost na terenu među stranama umiješanima u sukob i u široj regiji i time pokazao snažnu političku predanost EU-a toj regiji;

DA.

budući da EUMM trenutačno ima 325 članova misije, uključujući više od 200 civilnih promatrača i proračun od 44,8 milijuna EUR, te da njegov mandat traje do prosinca 2022.;

DB.

budući da se izvorni mandat iz 2008. u pogledu praćenja provedbe Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a između Gruzije i Rusije nije promijenio, pri čemu se zahtijeva: zabrana primjene nasilja, prestanak sukoba, dopuštanje pristupa humanitarnoj pomoći, povratak gruzijskih oružanih snaga njihovim uobičajenim vojarnama, povlačenje ruskih oružanih snaga na položaje koje su zauzimale prije sukoba te pokretanje međunarodne rasprave o sigurnosti i stabilnosti Južne Osetije i Abhazije;

DC.

budući da Rusija ne poštuje Sporazum o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008., koji su uz posredovanje EU-a sklopile Gruzija i Rusija, jer su u odmetnutim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji i dalje nezakonito prisutne njezine oružane snage i agenti Savezne sigurnosne službe (FSB) te službenici graničnog nadzora Ruske Federacije; budući da to ne dopušta uspostavu međunarodnih sigurnosnih mehanizama na terenu i isto tako onemogućava ulazak EUMM-a na teritorije koje je okupirala Rusija, što je kritična prepreka za postizanje ciljeva misije; budući da je mandat EUMM-a valjan na cjelokupnom području Gruzije; budući da se EUMM suočava s ruskim postavljanjem linije administrativne granice dublje u gruzijsko državno područje, čime se dodatno proširuje teritorijalna okupacija Gruzije;

DD.

budući da očita kršenja Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a i primirja od strane Ruske Federacije i dalje traju te da države članice na to često pružaju tek ograničene odgovore ili pozive na djelovanje, ili uopće ne reagiraju, što Rusku Federaciju može ohrabriti da nastavi s takvim radnjama; budući da su zabilježena nezakonita uhićenja uz linije administrativne granice i nezakonite aktivnosti postavljanja granice;

DE.

budući da EUMM nije uobičajena civilna misija zbog svojeg mandata i usmjerenosti na aktivnosti praćenja i izgradnju građanskih kompetencija te zbog toga što predvodi aktivnosti za izgradnju povjerenja pomoću manjih iznosa bespovratnih sredstava i ciljanih projekata između dviju strana; budući da joj mandat omogućava usmjeravanje na hibridne prijetnje, ljudska prava, manjine i ekološke aspekte sigurnosti; budući da je EUMM uspostavio Savjetodavni odbor za hibridno ratovanje i redovito je u kontaktu s Uredom za vezu NATO-a i timom koji provodi Veliki paket NATO-a za Gruziju;

DF.

budući da EUMM omogućuje sastanke u mjestu Ergneti o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih i osigurava redovito održavanje tih sastanaka na kojima se rješava sigurnosna situacija na terenu te na kojima sudjeluju gruzijska vlada, odmetnute regije i Ruska Federacija; budući da je sličan mehanizam u mjestu Gali u Abhaziji, nažalost, stavljen na čekanje;

DG.

budući da EUMM stalno mora prilagođavati svoje analitičko usmjerenje i sposobnosti odgovora na stalne hibridne prijetnje te stoga treba odgovarajući proračun i resurse;

DH.

budući da je EUMM meta aktivnosti dezinformiranja, koje posebno provode mediji i kanali društvenih medija sa sjedištem u okupiranim regijama koje podupire Rusija, zbog čega je EUMM prisiljen organizirati svoje interne resurse kako bi se osigurala potrebna suradnja i istražili načini za suzbijanje dezinformacija;

DI.

budući da EUMM upravlja dežurnom telefonskom linijom koja predstavlja mehanizam za izgradnju povjerenja koji djeluje kao stalno dostupan komunikacijski kanal, za hitne incidente na terenu, između gruzijske vlade i de facto vlasti u Abhaziji i Južnoj Osetiji, koja uključuje službenike graničnog nadzora Ruske Federacije raspoređene u objema regijama; budući da je ta dežurna telefonska linija 2021. korištena 2 100 puta; budući da EUMM podržava pregovaračke formate i komunikacijske kanale sudjelovanjem u Međunarodnoj raspravi u Ženevi (GID) i supredsjedanjem sastancima u Ergnetiju o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih;

DJ.

budući da su 24. listopada 2019., prvi put u više od deset godina, službenici FSB-a prešli liniju administrativne granice i pritvorili promatrače EUMM-a, zbog čega je EU bio prisiljen pregovarati u cilju njihova puštanja na slobodu;

DK.

budući da uloga koju je EUMM imao u rješavanju humanitarnih potreba lokalnog stanovništva u područjima pogođenima sukobima i omogućavanju učinkovite razmjene informacija, primjerice u vezi s prijelazima zdravstvenih djelatnika ili oslobađanjem pritvorenih osoba i promatrača EUMM-a na linijama administrativne granice, kao i u sudjelovanju u ostvarenju rasprava održanih uživo na sastancima u Ergnetiju o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih, daju golemu vrijednost ulozi EUMM-a u doprinosu sigurnosti, upravljanju sukobima i izgradnji povjerenja;

DL.

budući da je Gruzija jedna od zemalja koja po stanovniku najviše pridonosi misijama ZSOP-a u Africi;

DM.

budući da su zemlje Istočnog partnerstva i dalje jako ugrožene energetskom nesigurnošću, posebno Republika Moldova i Ukrajina, koje su više puta bile izložene energetskoj ucjeni Rusije;

DN.

budući da će mjere EU-a za ublažavanje energetske nesigurnosti diversifikacijom izvora energije ojačati sigurnost i stabilnost regije Istočnog partnerstva;

DO.

budući da je Komisija već poduzela korake kako bi diversifikacijom dobavljača plina smanjila ovisnost Europe o jednom dobavljaču; budući da je kao odgovor na posljedice izazvane sankcijama uvedenima Rusiji, kako bi prekinula ovisnost o energiji uvezenoj iz Rusije, Komisija sastavila novi plan za zamjenu, do kraja 2022., 100 milijardi kubnih metara plina uvezenog iz Rusije većim uvozom ukapljenog prirodnog plina i uvozom plina preko plinovoda od dobavljača koji nisu Rusija, te povećanjem proizvodnje i uvoza biometana i vodika iz obnovljivih izvora energije; budući da se tom planom nastoji smanjiti uporaba fosilnih goriva u kućanstvima, zgradama, industriji i sustavima napajanja te potaknuti energetska učinkovitost, povećati korištenje obnovljivih izvora energije i elektrifikacija i poduzeti mjere za rješavanje uskih grla infrastrukture;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.