P9_TA(2022)0218

Borba protiv nekažnjavanja ratnih zločina u Ukrajini

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2022. o borbi protiv nekažnjavanja ratnih zločina u Ukrajini (2022/2655(RSP))

(2022/C 479/07)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i izvješća o Ukrajini i Rusiji,

—	uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

—	uzimajući u obzir Ženevske konvencije iz 1949. i njihove dodatne protokole,

—	uzimajući u obzir Haške konvencije iz 1899. i 1907.,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 9. prosinca 1948. i njezine protokole,

—	uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda od 17. srpnja 1998. i izmjene iz Kampale iz 2010. o zločinu agresije,

—	uzimajući u obzir načela međunarodnog prava priznata u Povelji nürnberškog suda i u presudi suda (Nürnberška načela) koja je razvila Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo, a koja određuju što se smatra ratnim zločinom,

—	uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1820 (2008.) o seksualnom nasilju kao ratnom oružju i 1888 (2009.) o osnivanju posebnog predstavnika za seksualno nasilje u sukobima,

—	uzimajući u obzir definiciju „silovanja” tijekom rata koju su 1998. uspostavili Međunarodni kazneni sud za Ruandu i Međunarodni kazneni sud za Jugoslaviju,

—	uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu i od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir rezoluciju UN-a koju je 4. ožujka 2022. donijelo Vijeće za ljudska prava o stanju ljudskih prava u Ukrajini koje proizlazi iz ruske agresije, u kojem je to vijeće odlučilo uspostaviti neovisno međunarodno istražno povjerenstvo,

—	uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 28. travnja 2022. pod naslovom „Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu: osiguravanje odgovornosti za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava i druge međunarodne zločine”,

—	uzimajući u obzir Deklaraciju iz Versaillesa od 11. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir posjet predsjednice Metsole Ukrajini 1. travnja 2022. i njezinu izjavu o međunarodnim ratnim zločinima počinjenima u Ukrajini,

—	uzimajući u obzir izjavu koju je visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 4. travnja 2022. dao u ime EU-a o ruskim zvjerstvima počinjenima u Buči i drugim ukrajinskim gradovima,

—	uzimajući u obzir izjavu tužitelja Međunarodnog kaznenog suda Karima A.A. Khana QC od 02. ožujka 2022. naslovljenu „Situacija u Ukrajini: primitak zahtjeva 39 država stranaka i pokretanje istrage”,

—	uzimajući u obzir izvješće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju od 13. travnja 2022. o povredama međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava u području ljudskih prava, ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenim u Ukrajini od 24. veljače 2022.,

—	uzimajući u obzir sporazum iz 2006. između Međunarodnog kaznenog suda i Europske unije o suradnji i pomoći,

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2022/638 od 13. travnja 2022. o izmjeni Odluke 2014/486/ZVSP o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine) (1), kojom je izmijenjen mandat misije EUAM Ukraine za pružanje potpore ukrajinskim vlastima te omogućavanje istrage i kaznenog progona svih međunarodnih zločina počinjenih u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog o izmjeni uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prikupljanja, čuvanja i analize dokaza povezanih s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima u Eurojustu (COM(2022)0187),

—	uzimajući u obzir izvješća organizacije Human Rights Watch o Ukrajini od 03. travnja i 21. travnja 2022. te izvješće organizacije Amnesty International od 6. svibnja 2022.,

—	uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

budući da od 24. veljače 2022., kad je Rusija započela novu fazu nezakonite, neizazvane i neopravdane agresije na Ukrajinu, ruske oružane snage i njihovi pomagači provode neselektivne napade na civile, uključujući otmice, izvansudska pogubljenja i mučenja na područjima Ukrajine koja su nedavno okupirali kao i na područjima koja su ranije okupirana;

budući da je tisuće ljudi izgubilo život ili su ozlijeđeni, da je oko 7,7 milijuna ukrajinskih građana raseljeno unutar zemlje, a gotovo 6 milijuna je izbjeglo u susjedne zemlje; budući da je prema podacima povjerenika za ljudska prava ukrajinskog Parlamenta od 24. veljače 2022.400 000 ukrajinskih civila, uključujući preko 200 000 djece, prisilno deportirano iz Ukrajine u Rusku Federaciju; budući da su ruske snage i njihovi pomagači više puta spriječili uspostavu humanitarnih koridora i tako blokirali ili ometali evakuaciju civilnog stanovništva iz opkoljenih područja;

budući da su zvjerstva koja su počinile ruske postrojbe i njihovi pomagači dosegnula novu dimenziju kada su u nedjelju 3. travnja 2022. na ulicama Buče, grada kojem ukrajinska vojska nije imala pristup gotovo mjesec dana, otkrivena tijela civila, budući da postoje izvješća iz brojnih prethodno okupiranih ukrajinskih gradova, među ostalim Buče, Irpena, Hostomela, Ivankiva i drugih mjesta koja su sada oslobodile ukrajinske oružane snage, o masovnim grobnicama sa stotinama osoba te o tijelima civila pronađenima na ulici, uključujući žene, djecu i starce, od kojih su nekima ruke bile vezane na leđima; budući da je vrlo vjerojatno da će se zlodjela slična gore navedenima redovito otkrivati u ukrajinskim gradovima i selima koje su Rusija i njezini pomagači okupirali i koji si još uvijek pod njihovom kontrolom, pri čemu je stvarni opseg ratnih zločina vjerojatno mnogo veći od dosad zabilježenoga;

budući da postoje brojna izvješća, potkrijepljena fotografijama i videozapisima, o masovnim izvansudskim pogubljenjima civila tijekom ruske okupacije sela i gradova, uhićenjima civila bez odgovarajućeg postupka i popraćenim zlostavljanjima koja se kvalificiraju kao mučenje, slučajevima silovanja civila, uključujući djece, od strane ruskih oružanih snaga i njihovih pomagača i upotrebi nevođenih artiljerijskih granata, kazetnog streljiva i protupješačkih mina tijekom ruskih napada u naseljenim područjima; budući da Rusija koristi seksualno nasilje kao ratno oružje za razbijanje morala Ukrajinaca i kao oblik mučenja kako bi iznudila priznanja putem silovanja, prisilne izloženosti činu nasilja i prijetnji seksualnim nasiljem nad djecom, ženama i muškarcima ili njihovom rodbinom; budući da je silovanje kao ratni zločin najteže dokumentirati na način koji se može predstaviti sudu i održati se na suđenju; budući da žrtve seksualnih ratnih zločina, uz tjelesnu štetu, mogu biti izložene višestrukim rizicima od diskriminacije i stigmatizacije; budući da je vrijeme od ključne važnosti za prikupljanje dokaza i svjedočenja te za pružanje medicinske i psihološke pomoći žrtvama seksualnog nasilja;

budući da ruske oružane snage i njihovi pomoćnici pritvaraju, otimaju, napadaju i ubijaju novinare, gradonačelnike i borce za ljudska prava; budući da su novinari i medijski djelatnici zaštićeni međunarodnim humanitarnim pravom, člankom 79. Dodatnog protokola I. uz Ženevske konvencije; budući da je prema platformi Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara barem deset ukrajinskih i međunarodnih medijskih djelatnika ubijeno, a mnogi su ranjeni.

budući da su ruske oružane snage i njihovi pomoćnici umiješani u pljačku civilne imovine, među ostalim hrane, odjeće, kućanskih aparata, ogrjevnog drva i velikih količina žitarica kao i u uništenje civilne infrastrukture, uključujući infrastrukturu koja služi za potrebe ranjivih društvenih skupina, stambenih zgrada, škola, jaslica i bolnica; budući da oružane snage Ruske Federacije i njihovi pomoćnici sustavno odnose umjetnička djela, artefakte i druge predmete velike kulturne vrijednosti; budući da je Ukrajina optužila Rusiju za krađu nekoliko stotina tisuća tona žitarica, a UN potvrđuje da postoji sve više dokaza da su ruske trupe opljačkale zalihe ukrajinskih žitarica i uništile skladišta žitarica, čime se pogoršava globalna kriza povezana s hranom i doprinosi mogućoj gladi u Ukrajini; budući da je gotovo 25 milijuna tona žitarica i dalje zatočeno u Ukrajini zbog uništenja logističke infrastrukture i ruske pomorske blokade; budući da će učinci rata na okoliš i zdravlje biti i razorni i dugoročni;

budući da prema četirima Ženevskim konvencijama i Dodatnom protokolu I., kojih su Ukrajina i Ruska Federacija države stranke, ozbiljna kršenja i teške povrede međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju ratne zločine; budući da je za takve zločine odgovorna svaka osoba koja naredi ili počini takva djela, ili koja ih potpomaže i podržava;

budući da je u studenome 2016. Rusija povukla svoj potpis iz Rimskog statuta; budući da Ukrajina nije država potpisnica Rimskog statuta, ali je u dva navrata izvršila svoje ovlasti da prihvati nadležnost Međunarodnog kaznenog suda nad navodnim zločinima u skladu s Rimskim statutom koji se zbivaju na njezinu teritoriju, u skladu s člankom 12. stavkom 3. statuta;

I.	budući da je 2. ožujka 2022. tužitelj Međunarodnog kaznenog suda objavio da je pokrenuo istragu o stanju u Ukrajini na temelju zahtjeva koje je primio od država stranaka (2);

J.	budući da se Ukrajina 3. ožujka 2022., uz potporu 45 država sudionica, pozvala na moskovski mehanizam OESS-a kako bi se otvorilo pitanje kršenja ljudskih prava i humanitarnih posljedica ruske invazije na Ukrajinu;

K.	budući da je u prva tri mjeseca rata ukrajinski glavni tužitelj pokrenuo najmanje 9 300 istraga i utvrdio stotine osumnjičenika iz Rusije za navodne ratne zločine, koji uključuju pljačku, ubojstvo, mučenje i silovanje;

L.	budući da su vladina i međunarodna pravosudna tijela pokrenula niz napora u pogledu utvrđivanja odgovornosti, uključujući pokretanje službene istrage Međunarodnog kaznenog suda, kao i kaznene istrage u skladu s načelom opće nadležnosti Francuske, Njemačke, Litve i Švedske;

budući da je Vijeće UN-a za ljudska prava 4. ožujka 2022. izglasalo osnivanje Međunarodnog istražnog povjerenstva za Ukrajinu s mandatom za istragu kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu 2022.; budući da je Vijeće sigurnosti UN-a paralizirano u pogledu situacije u Ukrajini zbog mogućnosti Rusije da uloži veto na bilo kakve konkretne mjere;

budući da su 25. ožujka 2022. Poljska, Litva i Ukrajina najavile osnivanje zajedničkog istražnog tima radi prikupljanja dokaza i istrage ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uz potporu Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i sudjelovanje Ureda tužitelja Međunarodnog kaznenog suda, kako je objavljeno 25. travnja 2022.; budući da je koordinacija između istraga Međunarodnog kaznenog suda te istraga vladinih tijela i drugih mehanizama ključna za brzo ostvarivanje pravde;

budući da u ovoj situaciji Međunarodni kazneni sud nema nadležnost za zločin agresije jer ni Ukrajina ni Ruska Federacija nisu ratificirale Rimski statut i njegove izmjene povezane sa zločinom agresije; budući da bi se taj jaz trebao riješiti osnivanjem posebnog međunarodnog suda koji bi bio ovlašten za istragu i kazneni progon navodnih zločina agresije koje su protiv Ukrajine počinili politički čelnici i vojni zapovjednici Rusije i njezinih saveznika;

ponovno najoštrije osuđuje neizazvani, nezakoniti i neopravdani ruski rat agresije i invazije na Ukrajinu te zahtijeva da Rusija odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini i bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine, kako je naložio Međunarodni sud 16. ožujka 2022.;

izražava iznimnu ogorčenost i indignaciju zbog prijavljenih zlodjela, uključujući neselektivno granatiranje gradova, prisilne deportacije, upotrebu zabranjenog streljiva, napade na civile koji pokušavaju pobjeći iz područja sukoba putem prethodno dogovorenih humanitarnih koridora, pogubljenja civila, seksualno nasilje, prisilno raseljavanje te namjerno pljačkanje i ciljanje stambenih područja i civilne infrastrukture, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove, škole, skloništa i vozila hitne pomoći, koja predstavljaju teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava i mogu se smatrati ratnim zločinima Ruske Federacije i pomagača u Ukrajini, a svi su ti zločini do sada nisu bili ni procesuirani ni kažnjeni;

oštro osuđuje užasnu i sustavnu upotrebu seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja kao ratnog oružja od strane ruskih oružanih snaga i njihovih pomagača te, podsjećajući na Rezoluciju UN-a 1820 (2008.) o seksualnom nasilju kao ratnom oružju, potvrđuje da silovanje i drugi oblici seksualnog nasilja mogu biti ratni zločini, zločini protiv čovječnosti ili sastavni čin u pogledu genocida te bi ih stoga trebalo kazneno goniti u skladu s odredbama međunarodnog prava i Rimskim statutom Međunarodnog kaznenog suda, osobito njegovim člancima 7. i 8.; žali zbog ograničenog napretka u učinkovitom kaznenom progonu seksualnih i rodno uvjetovanih kaznenih djela u okviru Međunarodnog kaznenog suda; smatra da bi slučajevi žrtava nezakonite invazije na Ukrajinu mogli biti presedan u tom pogledu; poziva EU i njegove države članice da podrže rodno osviještenu politiku u svim tekućim i budućim istragama;

izražava svoju punu potporu istrazi koju je pokrenuo tužitelj Međunarodnog kaznenog suda o navodnim ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i zločinu genocida počinjenima u Ukrajini, radu istražnog povjerenstva Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava i naporima neovisnih organizacija civilnog društva koje rade na prikupljanju i čuvanju dokaza o ratnim zločinima; naglašava važnost brzog rada i napretka kako bi se osigurali potrebni dokazi za istragu i kazneni progon svih odgovornih za odobravanje, počinjenje i prikrivanje ratnih zločina i drugih kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava; ističe ozbiljan rizik od uništavanja dokaza povezanih s ratnim zločinima koji se ne mogu prikupiti i sigurno pohraniti u svrhu istraga ratnih zločina u Ukrajini zbog aktualnih sukoba; smatra da je brzo djelovanje od ključne važnosti za poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se osiguralo da se oni koji su počinili kršenja ljudskih prava i ratne zločine u Ukrajini pozovu na odgovornost;

poziva da se pruži potpora tužitelju Međunarodnog kaznenog suda u istrazi i kaznenom progonu osoba osumnjičenih za počinjenje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i potencijalno genocida, pružanjem političke potpore, stavljanjem na raspolaganje svih dokaza koje posjeduju, uključujući obavještajne podatke iz otvorenih izvora, informacije i podatke, satelitske snimke i presretnute komunikacije, te osiguravanjem odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa za opći proračun Međunarodnog kaznenog suda kako bi se u potpunosti zaštitila njegova neovisnost i nepristranost;

pozdravlja i u potpunosti podupire napore ukrajinskih tužitelja i istražitelja da privedu pravdi osobe odgovorne za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti te poziva države članice EU-a, međunarodnu zajednicu i relevantne institucije da u potpunosti pomognu ukrajinskim vlastima u tom procesu;

poziva države članice i Komisiju da pruže svu potrebnu pomoć kako bi se ojačali pravosudni kapaciteti i resursi Ukrajine za učinkovitu istragu i kazneni progon ratnih zločina; poziva Komisiju i države članice da pruže potporu ukrajinskim vlastima da na nacionalnoj razini zadovolje ključne referentne vrijednosti u pogledu borbe protiv nekažnjavanja teških međunarodnih zločina, među ostalim ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti;

poziva institucije EU-a i države članice da poduzmu sve potrebne mjere u međunarodnim institucijama i postupcima te pri Međunarodnom kaznenom sudu ili drugim odgovarajućim međunarodnim sudovima kako bi podržale kazneni progon ruskih i bjeloruskih režima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, zločine genocida i zločine agresije; nadalje poziva da se te istrage i njihov posljedični kazneni progon primjenjuju i na sve pripadnike ruskih oružanih snaga i vladine dužnosnike uključene u ratne zločine; stoga pozdravlja istrage koje je pokrenulo nekoliko država članica u skladu s načelom opće nadležnosti i kao potpora radu Međunarodnog kaznenog suda; isto tako pozdravlja izmijenjeni mandat misije EUAM Ukraine koji će joj omogućiti da pruži potporu ukrajinskim vlastima u istrazi i kaznenom progonu svih međunarodnih zločina počinjenih u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu;

poziva ruske vlasti da odmah okončaju prisilno raseljavanje ukrajinskih građana i da dopuste ukrajinskim građanima prisilno raseljenim na teritorij Ruske Federacije da se sigurno vrate u Ukrajinu;

10.

poziva države članice da prikupe dokaze i podrže istragu tužitelja Međunarodnog kaznenog suda kako bi se utvrdilo jesu li ratni zločini i zločini protiv čovječnosti koje su počinile ruske snage i njihovi pomagači u Ukrajini genocid;

11.

ustraje u tome da je potrebno povećati koordinaciju različitih mehanizama uspostavljenih za borbu protiv nekažnjavanja ratnih zločina u Ukrajini, uključujući putem međunarodnog sastanka čiji bi cilj bio koordinirati prikupljanje dokaza i time poboljšati učinkovitost postupaka utvrđivanja odgovornosti; poziva institucije EU-a da podrže te koordinacijske napore;

12.

poziva institucije EU-a, osobito Komisiju, da bez odlaganja podrže izradu odgovarajuće pravne osnove, uz potporu uspostavljenih multilateralnih foruma kao što su UN i Vijeće Europe, kako bi se omogućilo osnivanje posebnog međunarodnog suda za kažnjavanje zločina agresije koji su politički čelnici i vojni zapovjednici Rusije i njezinih saveznika počinili protiv Ukrajine; poziva institucije EU-a, osobito Komisiju, da što prije osiguraju sve potrebne ljudske i proračunske resurse te administrativnu, istražnu i logističku potporu za uspostavu tog suda;

13.

poziva institucije EU-a, posebno Komisiju, da traže političku potporu od međunarodnih partnera i organizacija sličnih stavova, posebno Opće skupštine UN-a, za uspostavu tog suda;

14.

pozdravlja osnivanje zajedničkog istražnog tima Litve, Poljske i Ukrajine, koji koordinira Eurojust i u kojem će prvi put sudjelovati Ured tužitelja Međunarodnoga kaznenog suda, s ciljem olakšavanja istraga i kaznenog progona u državama sudionicama, kao i onih koji bi se mogli voditi pred Međunarodnim kaznenim sudom; potiče države članice da se pridruže zajedničkom istražnom timu;

15.

pozdravlja prijedlog Komisije od 25. travnja 2022. o proširenju mandata i operativnih funkcija Eurojusta u pogledu analize, čuvanja i razmjene dokaza radi potpore istragama i kaznenom progonu najtežih međunarodnih kaznenih djela, posebno genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i povezanih kaznenih djela (3); poziva Eurojust da upotrijebi te nove ovlasti za potporu nadležnim tijelima država članica u analizi dokaza kako bi se osigurala naknadna dopuštenost takvih dokaza pred nacionalnim ili međunarodnim sudovima ili jednakovrijednim mehanizmima; naglašava da bi proširenje mandata trebalo pratiti odgovarajuće povećanje financiranja Eurojusta;

16.

naglašava potrebu da EU i njegove države članice u potpunosti iskoriste svoje sposobnosti i dostupne pravne mogućnosti kako bi počinitelje ratnih zločina pozvali na odgovornost; u tom smislu pozdravlja spremnost Europola da podrži zajednički istražni tim i poziva tu agenciju da blisko surađuje s Eurojustom ako se to zatraži;

17.

podsjeća da se načelom univerzalne nadležnosti nastoji izbjeći nekažnjavanje ratnih zločinaca omogućavajući svim državama da ispune svoju dužnost procesuiranja i kažnjavanja počinitelja; smatra da je važno tijelima kaznenog progona i pravosudnim tijelima u državama članicama osigurati odgovarajuće alate kako bi im se u praksi omogućilo prikupljanje potrebnih dokaza za osudu ratnih zločinaca; potiče države članice da u praksi iskoriste načelo univerzalne nadležnosti za istragu i kazneni progon ratnih zločina u Ukrajini i da pojačaju međusobnu suradnju, s Komisijom u ulozi koordinatora i poticatelja;

18.

ponavlja svoj poziv Komisiji da predstavi akcijski plan EU-a o nekažnjavanju i poziva na dodavanje posebnog poglavlja o Ukrajini;

19.

poziva Komisiju da blisko surađuje s Međunarodnim kaznenim sudom i Eurojustom u okviru njegova revidiranog mandata na dokumentiranju silovanja, zlostavljanja i/ili drugih oblika seksualnog nasilja za vrijeme rata u Ukrajini, među ostalim prikupljanjem statističkih dokaza ili dokaza povezanih s obrascima ponašanja od relevantnih stručnjaka te iz medicinskih i farmaceutskih evidencija, kao i traženjem ili dokumentiranjem svjedočanstava o ratnom silovanju u Ukrajini koja se pojavljuju na internetu, u tisku i na društvenim medijima i koja mogu dovesti istražitelje do žrtava silovanja i seksualnog nasilja; poziva na dopunu tog rada sličnim naporima u izbjegličkim kampovima i, kad god je to moguće, na terenu u Ukrajini; poziva EU te zemlje prihvata i tranzita da zajamče pristup uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima, posebno hitnim kontracepcijskim sredstvima, postekspozicijskoj profilaksi i skrbi povezanoj s pobačajem, među ostalim i žrtvama silovanja;

20.

poziva međunarodnu zajednicu da također ozbiljno istraži i kazni kaznena djela protiv okoliša, posebno veliko onečišćenje okoliša, uključujući prekograničnu štetu za okoliš, s obzirom na to da Rusija i dalje cilja industrijska postrojenja i postrojenja za gorivo, opskrbu električnom energijom, vodoopskrbu, kanalizacijske sustave i druga postrojenja, uzrokujući široko rasprostranjene kontaminacije te devastirajući močvare, šume, nacionalne parkove, zaštićena područja, među ostalim 30-kilometarsku zonu isključenja u Černobilu, i staništa ugroženih vrsta, s teškim dugoročnim učincima;

21.

poziva na istrage o navodnoj pljački i uništavanju objekata za skladištenje hrane koje su počinile ruske oružane snage i njihovi pomagači, kao i na smislenu procjenu njihova globalnog učinka, posebno na zemlje u razvoju koje uvoze hranu;

22.

naglašava važnost opsežnih informatičkih sustava EU-a za osiguravanje toga da ratni zločinci ne mogu pobjeći i neprimijećeni ući na teritorij EU-a; uvjeren je da će aktualna reforma pravnog okvira EU-a o razmjeni informacija među tijelima kaznenog progona ubrzati prikupljanje relevantnih informacija o ratnim zločincima koje se nalaze u policijskim bazama podataka različitih država članica;

23.

ipak žali što Interpolov ustav ne predviđa mogućnost suspenzije članstva i poziva Interpol da barem obustavi pristup ruskog Nacionalnog središnjeg ureda Interpolovim bazama podataka;

24.

poziva Komisiju i države članice da podrže aktivnosti kojima se olakšavaju osposobljavanje i podizanje razine osviještenosti boraca za ljudska prava, kao i sudaca i tužitelja, u pogledu digitalnih dokaza i digitalne registracije povreda ljudskih prava kako bi se pojasnili kriteriji prihvatljivosti na domaćim i međunarodnim sudovima;

25.

pozdravlja činjenicu da je Vrhovna rada usvojila Prijedlog zakona br. 7304 kojim se Međunarodnom kaznenom sudu dopušta da radi u Ukrajini i poziva ukrajinske vlasti da podrže napore u pogledu utvrđivanja odgovornosti za teške međunarodne zločine hitnom ratifikacijom Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda i službenim članstvom u Međunarodnom kaznenom sudu; poziva ukrajinske vlasti da usklade ukrajinsko nacionalno zakonodavstvo i procedure s međunarodnim pravom, čime bi se ojačali domaći pravni mehanizmi za borbu protiv nekažnjavanja zločina, usklađivanje domaćeg zakonodavstva, konkretno Kaznenog zakonika, s međunarodnim kaznenim pravom i međunarodnim humanitarnim pravom, te da donesu jasan i praktičan okvir za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i drugim tijelima koja istražuju zločine počinjene u Ukrajini; podsjeća na potrebu za time da sve strane u sukobu strogo poštuju međunarodno humanitarno pravo;

26.

poziva Komisiju, države članice i međunarodnu zajednicu da osiguraju veća financijska sredstva i tehničku pomoć za prikupljanje i pohranu goleme količine dokaza o kršenju međunarodnog humanitarnog prava, ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti u Ukrajini; u tom pogledu poziva EU da podupre taj proces povećanjem sredstava iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa;

27.

pozdravlja pakete sankcija protiv Rusije i naglašava da sada mora biti prioritet njihova potpuna i učinkovita provedba u cijelom EU-u te od strane međunarodnih saveznika EU-a; poziva na brzo donošenje šestog paketa sankcija; poziva Komisiju da hitno uspostavi pravni instrument kojim će se omogućiti zapljena zamrznute ruske imovine i sredstava te njihova upotreba za odštetu i obnovu Ukrajine;

28.

iznimno cijeni i poštuje rad i predanost ukrajinskog civilnog društva, uključujući njegov rad u pogledu dokumentiranja aktualnih povreda u Ukrajini i zalaganje za borbu protiv nekažnjavanja u Ukrajini; napominje da na ukrajinskom teritoriju postoje mnoge nevladine organizacije koje ulažu napore u dokumentiranje ratnih zločina, uključujući masovna silovanja tijekom rata, te da je potrebno podržati i ojačati njihove napore; poziva sve međunarodne i nacionalne aktere zadužene za pozivanje na odgovornost da blisko surađuju s civilnim društvom u pružanju podrške pravosudnim postupcima, među ostalim poboljšanjem pristupa informacijama i kontakta sa žrtvama i pogođenim zajednicama te osiguravanjem publiciteta, transparentnosti postupka i angažmana civilnog društva u odgovoru na zlodjela koja je počinila Ruska Federacija;

29.

potiče države članice, među ostalim putem njihovog sudjelovanja u Petom odboru Opće skupštine UN-a, i UN da osiguraju da Istražno povjerenstvo Vijeća UN-a za ljudska prava ima dovoljno financijskih sredstava za izvršenje svih aspekata svojega mandata na neovisan način;

30.

duboko žali zbog odluke o zaključenju posebne promatračke misije OESS-a u Ukrajini nakon nepostizanja konsenzusa na Stalnom vijeću OESS-a 31. ožujka 2022. o produženju mandata misije i potiče države članice da istraže sve mogućnosti za ponovnu uspostavu njezina mandata;

31.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te glavnom tužitelju Međunarodnoga kaznenog suda.

(1) SL L 117, 19.4.2022., str. 38.

(2) Dana 1. ožujka 2022. njegov je ured primio zahtjev države stranke od Republike Litve. Dana 2. ožujka 2022., sljedeća koordinirana skupina država stranaka podnijela je zajednički zahtjev: Republika Albanija, Australska Zajednica, Republika Austrija, Kraljevina Belgija, Republika Bugarska, Kanada, Republika Kolumbija, Republika Kostarika, Republika Hrvatska, Republika Cipar, Češka Republika, Kraljevina Danska, Republika Estonija, Republika Finska, Francuska Republika, Gruzija, Savezna Republika Njemačka, Helenska Republika, Mađarska, Island, Irska, Talijanska Republika, Republika Latvija, Kneževina Lihtenštajn, Veliko Vojvodstvo Luksemburg, Republika Malta, Novi Zeland, Kraljevina Norveška, Kraljevina Nizozemska, Republika Poljska, Portugalska Republika, Rumunjska, Slovačka Republika, Republika Slovenija, Kraljevina Španjolska, Kraljevina Švedska, Švicarska Konfederacija i Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske.

(3) Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu prikupljanja, čuvanja i analize dokaza povezanih s genocidom, zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima u Eurojustu (COM(2022)0187).