P9_TA(2022)0121

Zaključci sastanka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022.: uključujući najnovija događanja u ratu protiv Ukrajine te sankcije EU-a protiv Rusije i njihovu provedbu

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o zaključcima sastanka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022., uključujući najnovija događanja u ratu protiv Ukrajine te sankcije EU-a protiv Rusije i njihovu provedbu (2022/2560(RSP))

(2022/C 434/09)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini, a posebno onu od 16. prosinca 2021. o stanju na ukrajinskoj granici i na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom (1) i onu od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu (2),

—	uzimajući u obzir izjave čelnika Europskog parlamenta od 16. i 24. veljače 2022. o Ukrajini,

—	uzimajući u obzir izjavu koju je Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 24. veljače 2022. dao u ime EU-a o invaziji oružanih snaga Ruske Federacije na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog vijeća i predsjednice Komisije od 24. veljače 2022. o dosad nezabilježenoj i ničim izazvanoj vojnoj agresiji Rusije na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir Izjavu iz Versaillesa od 11. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir izjavu koju je Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 4. travnja 2022. dao u ime EU-a o ruskim zvjerstvima počinjenima u Buči i drugim ukrajinskim gradovima,

—

uzimajući u obzir odluke Vijeća o sankcijama i mjerama ograničavanja protiv Rusije, koje uključuju diplomatske mjere, mjere ograničavanja usmjerene na pojedince kao što su zamrzavanje imovine i ograničenja u pogledu putovanja, ograničenja u pogledu gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem te područjima regija Donjecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade, gospodarske sankcije, ograničenja u pogledu medija i gospodarske suradnje,

—	uzimajući u obzir Nürnberška načela koja je razvila Komisija UN-a za međunarodno pravo, a koja određuju što se smatra ratnim zločinom,

—	uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),

—	uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

—	uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju i njezine dopunske protokole,

—	uzimajući u obzir Helsinški završni akt i naknadne dokumente,

—	uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu i od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu,

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,

—	uzimajući u obzir presudu Međunarodnog suda UN-a od 16. ožujka 2022.,

—	uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima i Bečki dokument te njegove dodatne protokole,

—	uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

budući da u skladu s Poveljom UN-a i načelima međunarodnog prava „sve države imaju jednaki suverenitet i u svojim se međunarodnim odnosima moraju suzdržavati od prijetnje silom ili upotrebe sile koja je usmjerena protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti bilo koje države”; budući da Ruska Federacija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju protiv Ukrajinu i budući da je 16. ožujka 2022. Međunarodni sud naredio Ruskoj Federaciji „da odmah obustavi svoje vojne operacije na teritoriju Ukrajine”;

budući da su tisuće ukrajinskih civila izgubile život ili su ranjene u ruskoj agresiji i invaziji koja je počela 24. veljače 2022., da je gotovo 6,5 milijuna ukrajinskih građana interno raseljeno, a više od 4 milijuna osoba pobjeglo je u susjedne zemlje, pri čemu je više od 14 000 osoba, kako vojnog osoblja tako i civila, izgubilo život u prethodnih osam godina kao posljedica okupacije Krima od strane Ruske Federacije i sukoba koji su nakon toga uslijedili u istočnoj Ukrajini;

budući da i mjesec dana nakon početka ruske agresije nevini ljudi i dalje ginu u ratu u Ukrajini; budući da su zvjerstva koja su počinile ruske postrojbe dosegnula novu dimenziju kada su u nedjelju 3. travnja 2022. otkrivena tijela civila, muškaraca i žena, na ulicama Buče, grada kojem ukrajinska vojska nije imala pristup gotovo mjesec dana; budući da te činjenice jasno opravdavaju osnivanje međunarodnog povjerenstva za istraživanje svih zločina koje je ruska vojska počinila od početka rata;

D.	budući da ruska vojska i dalje neselektivno granatira i provodi zračne napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, kao što su bolnice, škole i jaslice, što je rezultiralo potpunim ili gotovo potpunim uništenjem Mariupolja, Volnovake i drugih gradova i sela;

E.	budući da su otpor i izdržljivost koje je Ukrajina dosad pokazala bez premca te budući da je osujetila prvotni ruski ratni plan, a to je okupacija cijele zemlje;

budući da je Komisija 5. travnja 2022. predložila i najavila nove sankcije te da radi na dodatnim paketima sankcija; budući da su prve sankcije EU-a protiv Ruske Federacije nametnute u ožujku 2014. nakon nezakonitog pripojenja Krima te budući da je posljednji paket sankcija donesen 15. ožujka 2022. nakon ruske ničim izazvane i neopravdane invazije na Ukrajinu, koju je pokrenula 24. veljače 2022.; budući da je EU također donio sankcije protiv Bjelarusa kao odgovor na njegovo sudjelovanje u ruskoj agresiji i invaziji;

G.	budući da sankcije imaju učinka, ali fosilna goriva koja EU kupuje od Rusije i dalje predstavljaju sredstvo kojim se tom režimu pomaže u financiranju rata;

H.	budući da EU Rusiji plaća do 800 milijuna EUR dnevno za isporuku fosilnih goriva, što godišnje iznosi gotovo 300 milijardi EUR;

budući da je gotovo 500 međunarodnih poduzeća i korporacija odlučilo obustaviti svoje poslovanje u Rusiji ili se potpuno povući s ruskog tržišta; budući da, međutim, neka poduzeća i dalje posluju kao u normalnim okolnostima u Rusiji i stavljaju dobit od poslovanja na ruskom tržištu ispred sigurnosti i društvene odgovornosti, čime oslabljuju učinke sankcija i potkopavaju osudu Ruske Federacije od strane međunarodne zajednice;

budući da znanstvena istraživanja (3) pokazuju da bi zabrana uvoza fosilnih goriva iz Rusije utjecala na gospodarski rast EU-a s procijenjenim gubicima manjima od 3 % BDP-a, dok bi potencijalni gubici za rusko gospodarstvo u istom razdoblju iznosili 30 % BDP-a te bi bili ključni u zaustavljanju ruske agresije;

K.	budući da se predsjednica Metsola 1. travnja 2022. obratila Vrhovnoj radi te se u ime Europskog parlamenta sastala s predsjednikom i premijerom Ukrajine te čelnicima političkih frakcija;

najoštrije osuđuje ratnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Bjelarusa u tom ratu, te zahtijeva od Rusije da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini i bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine; dijeli bol ukrajinskog naroda zbog njegovih nezamislivih gubitaka i patnje;

naglašava da vojna agresija i invazija predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog prava, a posebno Ženevske konvencije i njezinih dopunskih protokola te Povelje UN-a, te poziva Rusku Federaciju da ponovno počne ispunjavati dužnosti koje ima kao jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a kada je riječ o održavanju mira i sigurnosti te da poštuje svoje obveze iz Helsinškog završnog akta, Pariške povelje za novu Europu i Memoranduma iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima; smatra da je ruska invazija na Ukrajinu napad ne samo na jednu suverenu zemlju nego i na načela i mehanizam suradnje i sigurnosti u Europi, kao i na međunarodni poredak utemeljen na pravilima, kako je definiran u Povelji UN-a;

izražava ogorčenost i indignaciju zbog otkrivenih zvjerstava, koja uključuju silovanja i pogubljenja civila, prisilno raseljavanje, pljačke i napade na civilnu infrastrukturu, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove, škole, skloništa i vozila hitne pomoći, te pucanje na civile koji su pokušavali pobjeći iz područja zahvaćenih sukobima putem prethodno dogovorenih humanitarnih koridora, koje su se ruske oružane snage obvezale poštovati, u nizu okupiranih ukrajinskih gradova, kao što je Buča; ustraje u tome da počinitelji ratnih zločina i drugih teških povreda, kao i odgovorni vladini dužnosnici i vojni čelnici, moraju biti pozvani na odgovornost; podsjeća da je u slučaju ratnih zločina i genocida međunarodna zajednica obvezna djelovati i trebala bi se koristiti svim alatima koji su joj na raspolaganju; u potpunosti podržava istragu koju je pokrenuo tužitelj Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, kao i rad Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava; poziva institucije EU-a da poduzmu sve potrebne mjere u međunarodnim institucijama i postupcima te pri Međunarodnom kaznenom sudu ili drugim odgovarajućim međunarodnim sudovima kako bi se postupci Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka procesuirali kao ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, te da aktivno sudjeluju u njihovoj istrazi; poziva na uspostavu posebnog suda UN-a za zločine u Ukrajini; smatra da bi bilo prikladno koristiti međunarodni, nepristrani i neovisni mehanizam kao pomoć u svim međunarodnim istragama ratnih zločina počinjenih u Ukrajini; poziva države članice i EU da ojačaju svoje kapacitete za učinkovitu borbu protiv nekažnjavanja onih koji su počinili ratne zločine ili su u njima sudjelovali;

ponavlja da se isporučivanje oružja mora nastaviti i pojačati kako bi se Ukrajina mogla učinkovito braniti; ponovno izražava svoju potporu svoj obrambenoj pomoći ukrajinskim oružanim snagama koju su države članice pružile i pojedinačno i kolektivno putem Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF); pozdravlja odluku o povećanju pomoći Ukrajini u okviru EPF-a za dodatnih 500 milijuna EUR i poziva na daljnje povećanje konkretnih doprinosa radi hitnog jačanja obrambenih kapaciteta Ukrajine, kako bilateralno tako i u okviru EPF-a;

poziva na uspostavu sigurnih prolaza i humanitarnih koridora za evakuaciju civila koji bježe od bombardiranja te na jačanje mreža humanitarne pomoći EU-a u Ukrajini (uključujući za gorivo, hranu, lijekove, opskrbu pitkom vodom, električne generatore i mobilne kampove); predlaže da Komisija uvede programe uzajamne pomoći za Ukrajinu kako bi se povećala učinkovitost pomoći; poziva na to da se posebna pozornost posveti položaju djece, kako maloljetnika bez pratnje tako i onih koji bježe sa svojim obiteljima, te poziva da se prema svakom djetetu koje traži utočište prije svega postupa kao prema djetetu te da se svim osoba koje bježe iz Ukrajine zajamči zaštita, bez obzira na njihovo socijalno ili etničko podrijetlo, spol, seksualnu orijentaciju, sposobnosti ili migracijski status; pohvaljuje države članice i susjedne zemlje Ukrajine za njihov brz i pozitivan odgovor na priljev više od 4 milijuna izbjeglica u bijegu od rata; pozdravlja aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti (4) i poziva na promicanje mehanizama za premještanje izbjeglica među državama članicama, što se odnosi i na brz i koordinirani prijevoz izbjeglica, posebno djece bez pratnje i djece s invaliditetom kojima je potrebna posebna skrb;

naglašava da reakcija EU-a i njegov politički angažman moraju biti na razini neprijateljskog izazova i odgovarati naporima naših ukrajinskih partnera sličnih stavova, koji se bore i žrtvuju za europske vrijednosti i načela, koji nadilaze sadašnje članstvo u EU-u;

izražava čvrstu solidarnost s ukrajinskim narodom i njegovim snažnim težnjama da svoju zemlju pretvori u demokratsku i prosperitetnu europsku državu; uviđa volju Ukrajine da bude uključena u europski projekt, kako je to izrazila u svojem zahtjevu za članstvo u EU-u podnesenom 28. veljače 2022.; ponovno poziva institucije EU-a da u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i na temelju zasluga Ukrajini nastoje dodijeliti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u kao jasan politički znak svoje predanosti te da u međuvremenu nastave raditi na njezinoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u skladu sa Sporazumom o pridruživanju; pozdravlja Izjavu Europskog vijeća iz Versaillesa u kojoj se navodi da je Ukrajina članica naše europske obitelji;

oštro osuđuje rusku retoriku kojom se daju naznake da će Ruska Federacija pribjeći korištenju oružja za masovno uništenje i naglašava da bi svako takvo raspoređivanje bilo neprihvatljivo i da bi imalo najteže posljedice; nadalje, osuđuje činjenicu da ruske snage preuzimaju aktivna ili raspadnuta nuklearna postrojenja i lokalitete na državnom području Ukrajine, ističući da je dobro postupanje s tim objektima ključno za zdravlje cijele regije; ističe ključnu ulogu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u osiguravanju sigurnosti nuklearnih postrojenja u Ukrajini; podržava poziv ukrajinskih vlasti Vijeću sigurnosti UN-a da odmah poduzme mjere za demilitarizaciju zone isključenja nuklearne elektrane u Čornobilju i da omogući IAEA-i da odmah preuzme potpunu kontrolu nad lokacijom nuklearne elektrane;

pozdravlja brzo donošenje sankcija od strane Vijeća i pohvaljuje jedinstvo institucija EU-a i država članica kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu, kao i visoku razinu koordinacije među skupinom G7; poziva sve partnere, posebno zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i potencijalne zemlje kandidatkinje, da se usklade s paketima sankcija; pozdravlja novoosnovanu Radnu skupinu za rusku elitu, posrednike i oligarhe, čiji je cilj koordinirati rad EU-a, skupine G7 i Australije u pogledu sankcija protiv ruskih i bjelaruskih oligarha; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Komisiju da pojačaju komunikaciju sa zemljama koje još nisu pristupile EU-u kada je riječ o uvođenju sankcija protiv Ruske Federacije, koristeći se utjecajem EU-a i punim rasponom alata koji su im na raspolaganju u tu svrhu, te da im po potrebi pruže pomoć; žali zbog neusklađenosti određenih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u sa sankcijama koje je uveo EU; poziva na uspostavu jasnog akcijskog plana za zemlje koje nisu članice EU-a, a koje Ruskoj Federaciji olakšavaju izbjegavanje sankcija; apelira na Vijeće da donese dodatne stroge sankcije kojima će se odgovoriti na nepopustljivu eskalaciju ruske agresije i šokantna zvjerstva koja su počinile ruske vojne snage i koja se nedvojbeno mogu smatrati ratnim zločinima;

10.

poziva države članice da podrže slanje mirovnih snaga UN-a kako bi se zaštitilo 15 nuklearnih reaktora u Ukrajini, u bliskoj suradnji s misijom Međunarodne agencije za atomsku energiju; naglašava da u skladu sa svojom Rezolucijom 377 Opća skupština UN-a ima dodatne ovlasti za donošenje odluka kada Vijeće sigurnosti nije u mogućnosti donositi odgovarajuće odluke o pitanjima očuvanja mira;

11.

poziva čelnike EU-a i čelnike drugih država da isključe Rusiju iz skupine G20 i drugih multilateralnih organizacija za suradnju, kao što su Vijeće UN-a za ljudska prava, Interpol, Svjetska trgovinska organizacija, UNESCO i druge, što bi bio važan znak da međunarodna zajednica neće nastaviti uobičajen odnos s državom koja izvršava agresiju;

12.

naglašava da potpuna i učinkovita provedba postojećih sankcija širom EU-a i od strane međunarodnih saveznika EU-a sada mora biti prioritet; poziva države članice da utvrde i, prema potrebi, brzo kreiraju pravnu osnovu kako bi se osiguralo potpuno i učinkovito poštovanje sankcija unutar nacionalnih jurisdikcija bez odgode; poziva Komisiju i nadzorna tijela EU-a da pomno prate učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu svih sankcija EU-a u državama članicama te da stanu na kraj svim praksama zaobilaženja;

13.

snažno potiče države članice da osiguraju djelotvornost, proporcionalnost i odvraćajući karakter nacionalnih kazni za kršenje sankcija EU-a; pozdravlja najavu baze podataka o sankcijama i plana (uključujući kriterije i vremenski raspored) kako bi se prešlo s otkrivanja sustavnog nepoštovanja sankcija EU-a na postupke zbog povrede pred Sudom Europske unije;

14.

poziva Vijeće da nametne dodatne sankcije javnim osobama koje u Rusiji šire agresivnu propagandu podupirući rusku agresiju prema Ukrajini;

15.

Podsjeća da porezni prihodi najvećih stranih poduzeća u Rusiji čine znatan dio ruskog proračuna te se procjenjuje da čine trećinu vojne potrošnje; u tom pogledu pozdravlja odluke brojnih zapadnih poduzeća da odbiju poslovati u Rusiji ili tamo isporučivati svoje proizvode i usluge; poziva privatna poduzeća da povuku svoja ulaganja, premjeste proizvodne pogone iz Rusije i povuku tekuće ugovore; poziva velika informatička poduzeća da znatno ili potpuno korisnicima u Rusiji ograniče pristup njihovim proizvodima, uslugama i operativnim sustavima;

16.

poziva na povećanje djelotvornosti postojećih sankcija, među ostalim, isključivanjem, u koordinaciji s međunarodnim partnerima EU-a sličnih stavova, banaka Ruske Federacije iz sustava SWIFT i zabranom ulaska u teritorijalne vode EU-a i pristajanja u lukama EU-a svih plovila koja plove pod ruskom zastavom, koja su registrirana u Rusiji, u ruskom vlasništvu, zakupu ili pod ruskim upravljanjem, svih plovila koja plove iz ruskih luka ili u njih i svih morskih plovila koja su na bilo koji drugi način povezana s Rusijom, uključujući Sovcomflot; poziva na zabranu cestovnog prijevoza tereta s državnog područja Rusije i Bjelarusa te predlaže proširenje zabrane izvoza na isporuke koje su ugovorene prije stupanja na snagu sankcija, ali koje još nisu u potpunosti dovršene; zahtijeva uvođenje sekundarnih sankcija za sve subjekte registrirane u EU-u i trećim zemljama koji pomažu ruskom i bjelaruskom režimu u zaobilaženju sankcija;

17.

poziva na hitan potpuni embargo na ruski uvoz nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina, i na potpuno napuštanje Sjevernog toka 1 i 2 te na predstavljanje plana za nastavak kratkoročnog jamčenja sigurnosti opskrbe energijom u EU-u; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da uspostave sveobuhvatan akcijski plan za EU u vezi s daljnjim sankcijama te da jasno izvijeste o strogim granicama i detaljnom planu mjera za postupno ublažavanje sankcija u slučaju da Rusija poduzme korake prema ponovnoj uspostavi neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te da u potpunosti ukloni svoje postrojbe s državnog područja Ukrajine;

18.

još jednom naglašava važnost diversifikacije energetskih resursa, tehnologija i opskrbnih pravaca, uz daljnja ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, plin i rješenja za skladištenje električne energije te održiva dugoročna ulaganja u skladu s europskim zelenim planom; ističe važnost osiguravanja opskrbe energijom od trgovinskih partnera EU-a postojećim i budućim sporazumima o slobodnoj trgovini kako bi se dodatno smanjila ovisnost EU-a o Rusiji, posebno u pogledu sirovina; nadalje, poziva na uspostavu zajedničkih strateških zaliha energije i mehanizama za kupnju energije na razini EU-a s ciljem povećanja energetske sigurnosti uz istodobno smanjenje ovisnosti o vanjskim izvorima energije i nestabilnosti cijena; poziva na početak rada na stvaranju plinske unije temeljene na tome da države članice zajednički kupuju plin;

19.

snažno potiče države članice da prekinu suradnju s ruskim poduzećima na postojećim i novim nuklearnim projektima, među ostalim u Finskoj, Mađarskoj i Bugarskoj, gdje se ruski stručnjaci mogu zamijeniti zapadnim stručnjacima, te da postupno ukinu upotrebu usluga Rosatoma; poziva na okončanje znanstvene suradnje s ruskim energetskim poduzećima, kao što je Rosatom, i drugim relevantnim ruskim znanstvenim subjektima; zahtijeva da sankcije protiv Bjelarusa odražavaju sankcije uvedene protiv Rusije kako bi se uklonile sve slabe točke kojima se Putinu omogućuje korištenje Lukašenkine pomoći kako bi zaobišao sankcije;

20.

snažno potiče međunarodne energetske organizacije da ponovno razmotre ulogu Rusije u svojim aktivnostima, uključujući moguću obustavu projekata suradnje između Rusije i IAEA-e, kao i obustavu ruskog sudjelovanja u multilateralnim projektima;

21.

naglašava da bi trebalo oduzeti svu imovinu ruskih dužnosnika ili oligarha povezanih s Putinovim režimom, njihovim posrednicima i fiktivnim subjektima, kao i onima u Bjelarusu povezanima s Lukašenkinim režimom, te ukinuti vize EU-a u okviru potpune i trenutačne zabrane zlatnih putovnica, viza i boravišnih dozvola; ističe da bi se sankcije trebale odnositi na širi segment ruskih dužnosnika, guvernera, gradonačelnika i pripadnika gospodarske elite koji slijede trenutačnu politiku Putinova režima i imaju koristi od nje;

22.

poziva na početak rada na fondu sličnom Marshallovu planu (Uzajamni fond solidarnosti Ukrajine) kako bi se Ukrajina ponovno izgradila nakon rata, pokrenuo masovni program ulaganja i ostvario potencijal za rast te zemlje; smatra da bi fond trebao biti bogat i da bi ga, među ostalim, trebali financirati EU, njegove države članice, donatorski doprinosi i ruska naknada za ratnu štetu, uključujući rusku imovinu koja je prethodno zamrznuta kao rezultat sankcija te bi se trebala zakonski zaplijeniti u skladu s međunarodnim pravom;

23.

poziva EU da brzo poveća financijsku transparentnost, da ukloni sve rupe u zakonu čiji je cilj skrivanje stvarnog vlasništva u okviru pregovora o zakonodavnom paketu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma te da zajamči zapljenu svih financijskih sredstava koje ruski oligarsi pohranjuju u Uniji; u tom kontekstu poziva na to da sve financijske institucije u trećim zemljama koje sudjeluju u pranju novca ili omogućuju pranje novca budu uvrštene na crnu listu;

24.

poziva na to da se preko mehanizma solidarnosti EU-a rješavaju ekonomske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine i nametnutih sankcija; svjestan je da djelotvorne sankcije protiv Ruske Federacije i priljev milijuna izbjeglica koji zbog ruske agresije i invazije bježe iz Ukrajine dovode do neizbježnih gospodarskih i socijalnih izazova diljem EU-a i njegovih država članica; poziva na kompenzacijske mjere i alternativne kanale za nabavu robe i izvore energije kako bi se ublažili ti negativni učinci, kao i na učinkovite mjere protiv neprihvatljivih špekulacija kojima se ti učinci dodatno pogoršavaju, među ostalim izvlačenjem pouka iz uspješnih mjera koje je EU proveo kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19;

25.

Pozdravlja izjave mnogih europskih gradova da su okončali svoje programe suradnje i partnerstva s ruskim gradovima i organizacijama; poziva lokalne vlasti i gradove da preispitaju i raskinu svoje sporazume o partnerstvu s gradovima Ruske Federacije te da zauzvrat uspostave suradnju s ukrajinskim sestrinskim gradovima;

26.

naglašava da je važno osigurati da ukrajinski poljoprivredni sektor što prije ponovno počne funkcionirati i uložiti sve moguće napore u očuvanje nadolazeće sezone sjetve i proizvodnje te omogućiti siguran prijevoz i koridore za hranu i gorivo u tu zemlju i iz nje; poziva na otvaranje zelenih kopnenih koridora kako bi se u Ukrajinu dostavilo sve što je potrebno za održavanje poljoprivredne proizvodnje (npr. pesticidi i gnojiva) i iz Ukrajine prevezli svi poljoprivredni proizvodi koji se i dalje mogu izvoziti;

27.

izražava najveću moguću potporu odluci tužitelja Međunarodnog kaznenog suda o pokretanju istrage navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Ukrajini te naglašava važnost brzog rada i napretka kako bi se osigurali potrebni dokazi; stoga poziva na financijsku i praktičnu potporu važnom radu Međunarodnog kaznenog suda, primjerice, dopuštanjem Savjetodavnoj misiji EU-a za Ukrajinu da pomogne u dokumentiranju dokaza;

28.

poziva EU i njegove države članice da uspostave globalni antikorupcijski mehanizam sankcija i da brzo donesu ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za korupciju na visokoj razini u Rusiji i Bjelarusu;

29.

poziva države članice i Komisiju da podrže sve legitimne međunarodne i nacionalne procese za istraživanje navodnih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih u Ukrajini kako bi se svi počinitelji i supočinitelji pozvali na odgovornost pred sudom;

30.

ponovno ističe da su ruske dezinformacije dio ruskih ratnih napora u Ukrajini i da se sankcije koje je EU nametnuo ruskim medijskim kanalima u državnom vlasništvu lako mogu zaobići upotrebom virtualnih privatnih mreža, satelitske televizije i funkcija pametne televizije; poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu zabranu ruskih propagandnih kanala u vlasništvu države;

31.

poziva na proširenje zahtjeva europskih financijskih institucija u pogledu objavljivanja podataka kako bi se nadležna tijela informirala o cjelokupnoj imovini koju posjeduju određeni ruski i bjelaruski građani, a ne samo o njihovim depozitima; podsjeća da građani EU-a mogu upotrijebiti alat Komisije za zviždače kako bi anonimno prijavili kršenja prošlih, trenutačnih i planiranih sankcija protiv ruskih i bjelaruskih pojedinaca i subjekata; smatra da bi se obuhvat popisa sankcija protiv pojedinaca trebao proširiti na one koji su imali ili trenutno imaju koristi od bliskih veza s ruskom i bjelaruskom vladom; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi okvir za sprečavanje pranja novca i da Rusiju i Bjelarus uvrsti na popis visokorizičnih jurisdikcija iz članka 9. četvrte Direktive o sprečavanju pranja novca (5); poziva Komisiju da predloži osnivanje posebnog tijela za praćenje provedbe financijskih sankcija i drugih mjera ograničavanja koje provodi EU; poziva Komisiju da mapira i objavi imovinu koju je zamrznula i zaplijenila svaka država članica; pozdravlja napore civilnog društva i istraživačkih novinara u otkrivanju imovine u vlasništvu ruskih oligarha;

32.

pozdravlja odluke međunarodnih organizacija, između ostalog u području kulture i sporta, da suspendiraju Rusiju; poziva države članice da smanje razinu zastupljenosti Ruske Federacije i broj ruskog i bjelaruskog diplomatskog i konzularnog osoblja u EU-u, posebno ako njihovo djelovanje uključuje špijunažu, dezinformacije ili vojna pitanja; poziva na kontinuiranu koordinaciju s transatlantskim saveznicima i partnerima istomišljenicima kao što su oni u NATO-u, skupini G7 i Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, članicama Europskog udruženja slobodne trgovine, pridruženim državama i zemljama kandidatkinjama; naglašava da bi EU trebao odlučno reagirati kada pretpostavljeni partneri ne podupiru njegova stajališta;

33.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima, NATO-u, skupini G7, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i parlamentu Bjelarusa.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0515.

(2) SL C 125, 18.3.2022., str. 2.

(3) Uključujući istraživanja Bachmann i dr., Europske središnje banke, Deutsche Bank Research, Oxford Economics, Goldman Sachs itd., kako je sažeo Sachverständigenrat zur Begutachtung der gesamtwirtschaftlichen Entwicklung (Njemačko vijeće gospodarskih stručnjaka) u svojem izvješću iz ožujka 2022. naslovljenom „Auswirkungen eines möglichen Wegfalls russischer Rohstofflieferungen auf Energiesicherheit und Wirtschaftsleistung: Auszug aus der aktualisierten Konjunkturprognose 2022 und 2023”.

(4) Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).

(5) SL L 141, 5.6.2015., str. 73.