—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), a posebno njezine članke 7., 8., 11., 12., 39., 40., 47. i 52.,

—

uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, a posebno njezine članke 1. i 2.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 2131 (XX) od 21. prosinca 1965. naslovljenu „Deklaracija o neprihvatljivosti intervencije u unutarnjim poslovima država i zaštiti njihove neovisnosti i suverenosti”,

—

uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a posebno njezine članke 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14., 16. i 17., i Protokol uz tu Konvenciju, a posebno njegov članak 3.,

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. studenoga 2016. o strateškoj komunikaciji EU-a za borbu protiv propagande koju protiv nje provode treće strane (1) i svoju preporuku od 13. ožujka 2019. o popratnim mjerama koje je ESVD poduzeo dvije godine nakon izvješća EP-a o strateškoj komunikaciji EU-a za borbu protiv propagande koju protiv njega provode treće strane (2),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o kiberobrani (3),

—

uzimajući u obzir zajedničke komunikacije Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. prosinca 2018. naslovljenu „Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja” (JOIN(2018)0036) te od 14. lipnja 2019. naslovljenu „Izvješće o provedbi Akcijskog plana za borbu protiv dezinformiranja” (JOIN(2019)0012),

—

uzimajući u obzir zajednički radni dokument od 23. lipnja 2021. o petom izvješću o napretku provedbe Zajedničkog okvira za suzbijanje hibridnih prijetnji iz 2016. i Zajedničke komunikacije o jačanju otpornosti i poboljšanju sposobnosti za borbu protiv hibridnih prijetnji iz 2018. (SWD(2021)0729),

—

uzimajući u obzir akcijski plan za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

—

uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. naslovljenu „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji” (COM(2020)0784),

—

uzimajući u obzir Akt o digitalnim uslugama,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o Europskim medijima u digitalnom desetljeću: Akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji (4),

—

uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2018. te Smjernice za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2021. (COM(2021)0262) te preporuke Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge za novi kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz listopada 2021.,

—

uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 9/2021 naslovljeno „Dezinformacije koje utječu na EU: poduzeti su određeni koraci, ali problem nije riješen”,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o otpornosti kritičnih subjekata (COM(2020)0829) i predloženi prilog toj direktivi,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/452 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o uspostavi okvira za provjeru izravnih stranih ulaganja u Uniji (5) (Uredba o provjeri izravnih stranih ulaganja) i Smjernice o Uredbi o provjeri izravnih stranih ulaganja (C(2020)1981) iz ožujka 2020.,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. prosinca 2020. o strategiji EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće (JOIN(2020)0018),

—

uzimajući u obzir članke Komisije za međunarodno pravo o odgovornosti država za međunarodno protupravne akte,

—

uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (COM(2020)0823),

—

uzimajući u obzir instrumentarij EU-a za mjere ublažavanja rizika za kibersigurnost 5G tehnologije iz ožujka 2021.;

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (6),

—

uzimajući u obzir studije, brifinge i dubinske analize koje ja naručio Posebni odbor za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE),

—

uzimajući u obzir saslušanje Frances Haugen održano 8. studenoga 2021. u organizaciji Odbora Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u suradnji s drugim odborima,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o stanju kapaciteta EU-a za kiberobranu (7),

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, posebno cilj br. 16 kojim se promiču mirna i uključiva društva radi održivog razvoja,

—

uzimajući u obzir govor o stanju Unije i pismo namjere iz 2021.,

—

uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a o „našem zajedničkom planu” od 10. rujna 2021.,

—

uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 10. lipnja 2020. naslovljenu „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica” (JOIN(2020)0008),

—

uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 15. studenoga 2021. o izmjeni svojeg režima sankcija protiv Bjelarusa kako bi se kriteriji za uvrštenje na popis proširili na pojedince i subjekte koji organiziraju hibridne napade ili doprinose tim napadima te instrumentalizaciju ljudskih bića koju provodi bjeloruski režim,

—

uzimajući u obzir svoju odluku od 18. lipnja 2020. o osnivanju, nadležnostima, brojčanom sastavu i trajanju mandata (8) Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, donesenu u skladu s člankom 207. Poslovnika Parlamenta,

—

uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (A9-0022/2022),

A.

budući da vanjsko upletanje predstavlja tešku povredu univerzalnih vrijednosti i načela na kojima se temelji Unija, primjerice ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti, solidarnosti, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava;

B.

budući da su vanjsko upletanje, manipuliranje informacijama i dezinformiranje zloporabe temeljnih sloboda izražavanja i informiranja navedenih u članku 11. Povelje te da ugrožavaju te slobode, ali i narušavaju demokratske procese u EU-u i njegovim državama članicama, primjerice održavanje slobodnih i poštenih izbora; budući da je cilj vanjskog upletanja iskrivljavanje i lažno prikazivanje činjenica, umjetno povećanje jednostranih argumenata, diskreditiranje informacija kako bi se degradirao politički diskurs i u konačnici potkopalo povjerenje u izborni sustav, a time i u sam demokratski proces;

C.

budući da Rusija objavljuje dezinformacije nezapamćene zlonamjernosti i razmjera, i u tradicionalnim medijskim kućama i na platformama društvenih mreža, kako bi obmanula svoje građane u zemlji i međunarodnu zajednicu uoči i tijekom ratne agresije na Ukrajinu, koju je Rusija započela 24. veljače 2022., što dokazuje da se čak i informacije mogu koristiti kao oružje;

D.

budući da se i pri svim mjerama protiv vanjskog upletanja i manipulacije informacijama moraju poštovati temeljne slobode izražavanja i informiranja; budući da Agencija EU-a za temeljna prava (FRA) ima ključnu ulogu u ocjenjivanju poštovanja temeljnih prava, što se odnosi i na članak 11. Povelje, kako bi se izbjeglo nerazmjerno djelovanje; budući da akteri vanjskog upletanja i manipuliranja informacijama zloupotrebljavaju te slobode u svoju korist te da je stoga od ključne važnosti pojačati preventivnu borbu protiv vanjskog upletanja i manipuliranja informacijama jer naša demokracija ovisi o tome da ljudi donose informirane odluke;

E.

budući da postoje dokazi da zlonamjerni i autoritarni strani državni i nedržavni akteri, poput Rusije, Kine i drugih, pribjegavaju manipulaciji informacijama i drugim sličnim potezima radi upletanja u demokratske procese u EU-u; budući da se ti napadima, koji su dio strategije hibridnog ratovanja i predstavljaju kršenje međunarodnog prava, obmanjuje građane i utječe na njihove odluke na biralištu, pojačavaju razdorne rasprave, dijele i polariziraju društva te iskorištavaju njihove ranjivosti, promiče govor mržnje, pogoršava položaj ranjivih skupina za koje je vjerojatnije da će postati žrtve dezinformacija, narušava integritet demokratskih izbora i referenduma, potiče nepovjerenje u nacionalne vlade, javna tijela i liberalni demokratski poredak i da za cilj imaju destabilizirati europsku demokraciju te stoga predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti i suverenosti EU-a;

F.

budući da vanjsko upletanje predstavlja obrazac ponašanja koji ugrožava i negativno utječe na vrijednosti, demokratske postupke, političke procese, sigurnost država i građana te sposobnost nošenja s izvanrednim situacijama; budući da je takvo upletanje po svojoj prirodi manipulativno te da se vrši i financira namjerno i koordinirano; budući da za takvo upletanje odgovorni mogu biti i državni i nedržavni akteri, što se odnosi i na njihove agente unutar ili izvan vlastitog teritorija te da im u njihovu uplitanju često pomažu politički suradnici u državama članicama koji ostvaruju političku i gospodarsku dobit davanjem prednosti stranim strategijama; budući da je, s obzirom na to da vanjski akteri koriste domaće agente i imaju domaće saveznike, razlika između vanjskog i domaćeg upletanja ponekad nejasna;

G.

budući da su taktike koje se koriste za vanjsko upletanje raznolike te da uključuju dezinformiranje, suzbijanje informacija, manipuliranje platformama društvenih medija i njihovim algoritmima, uvjetima korištenja i sustavima oglašavanja, kibernapade, objavljivanje informacija dobivenih hakerskim napadima (engl. hack and leak) kako bi se stekli podaci o glasačima i dovela u pitanje legitimnost izbornog postupka, prijetnje novinarima, istraživačima, političarima i članovima organizacija civilnog društva i njihovo uznemiravanje, prikrivene donacije i zajmovi političkim strankama, kampanjama u korist određenih kandidata, organizacijama i medijskim kućama, fiktivne medijske kuće i organizacije kao i one pod stranim utjecajem, vrbovanje i kooptiranje elita, „prljav” novac, fiktivne identitete i osobnosti, pritisak u pogledu samocenzuriranja, zloporabu povijesnih, vjerskih i kulturnih narativa, pritiske na obrazovne i kulturne institucije, preuzimanje kontrole nad kritičnom infrastrukturom, pritiske na strane građane koji žive u EU-u, instrumentalizaciju migranata i špijunažu; budući da se te taktike često kombiniraju kako bi se pojačao njihov učinak;

H.

budući da manipuliranje informacijama i širenje dezinformacija mogu služiti gospodarskim interesima državnih i nedržavnih aktera i njihovih posrednika i dovesti do gospodarskih ovisnosti koje se mogu iskoristiti za političke ciljeve; budući da u svijetu nekinetičkog međunarodnog natjecanja vanjsko upletanje može biti jedan od glavnih alata za destabilizaciju i slabljenje ciljanih rivala ili za jačanje vlastite konkurentske prednosti uspostavom kanala utjecaja, ovisnosti o opskrbnom lancu, ucjene ili prisile; budući da dezinformiranje izaziva izravnu i neizravnu gospodarsku štetu koja se još uvijek sustavno ne procjenjuje;

I.

budući da su pogrešne informacije provjerljivo netočne informacije čija svrha nije nanošenje štete dok su dezinformacije provjerljivo netočne ili obmanjujuće informacije koje su namjerno stvorene, predstavljene ili širene u svrhu nanošenja štete ili postizanja potencijalno disruptivnog učinka na društvo obmanjivanjem javnosti ili stjecanja ekonomske dobiti;

J.

budući da je unutar EU-a potrebno utvrditi zajedničke i detaljne definicije i metodologije kako bi se poboljšalo zajedničko razumijevanje prijetnji i razvili odgovarajući standardi EU-a za bolje pripisivanje i odgovor; budući da je Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) u tom smislu uložila znatne napore; budući da te definicije moraju osigurati otpornost na vanjsko uplitanje i poštovanje ljudskih prava; budući da je suradnja s partnerima istih nazora u relevantnim međunarodnim forumima u pogledu zajedničke definicije vanjskog upletanja kako bi se uspostavili međunarodni standardi i norme od presudnog značaja; budući da bi EU trebao preuzeti vodeću ulogu u uspostavi jasnih međunarodnih pravila za pripisivanje vanjskog upletanja;

K.

budući da su diljem svijeta pokušaji vanjskog upletanja sve češći i sve sustavniji i sofisticiraniji, uz raširenu upotrebu umjetne inteligencije i smanjenu mogućnost pripisivanja odgovornosti;

L.

budući da je dužnost EU-a i njegovih država članica da sve građane i infrastrukturu, kao i svoje demokratske sustave, zaštite od pokušaja vanjskog upletanja; budući da se, međutim, čini da EU i njegove države članice nemaju odgovarajuća i dostatna sredstva potrebna kako bi bolje spriječili, otkrili, pripisali, suzbili i sankcionirali te prijetnje;

M.

budući da mnogi kreatori politika i stanovništvo u cjelini ne znaju dovoljno o tim pitanjima, čime se nenamjerno može doprinijeti otvaranju daljnjim ugrozama; budući da pitanje kampanja dezinformiranja nije bilo među glavnim prioritetima europskih kreatora politika; budući da su saslušanja i rad posebnog odbora INGE doprinijeli javnom priznavanju i kontekstualizaciji tih pitanja i omogućili da se postavi okvir za europsku raspravu o vanjskom upletanju; budući da su dugotrajni napori vanjskih aktera u pogledu dezinformiranja već doprinijeli pojavi domaćih izvora dezinformacija;

N.

budući da je ključno da institucionalna tijela i neovisni analitičari i provjeravatelji činjenica mogu transparentno pratiti stanje u pogledu vanjskog upletanja u stvarnom vremenu, djelotvorno koordinirati svoje djelovanje i razmjenjivati informacije kako bi se poduzele odgovarajuće mjere, što ne podrazumijeva samo pružanje informacija o zlonamjernim napadima koji su u tijeku, nego i njihovo suzbijanje; budući da je jednako nužno posvetiti odgovarajuću pozornost mapiranju društva i utvrđivanju područja koja su najosjetljivija i najpodložnija stranim manipulacijama i dezinformiranju te rješavanju uzroka tih ranjivosti;

O.

budući da glavni prioritet obrane EU-a, odnosno otpornosti i pripravnosti građana EU-a na vanjsko upletanje i manipuliranje informacijama, zahtijeva dugoročan pristup kojim će biti obuhvaćeno cijelo društvo, počevši od obrazovanja i podizanja razine osviještenosti o problemima u ranoj fazi;

P.

budući da je za identificiranje ranjivosti te otkrivanje i neutraliziranje napada potrebna suradnja i koordinacija među administrativnim razinama i sektorima u državama članicama i na razini EU-a te sa zemljama sličnih nazora, kao i s civilnim društvom i privatnim sektorom; budući da postoji hitna potreba za usklađivanjem percepcija prijetnji nacionalnoj sigurnosti;

Q.

budući da su osvješćivanje situacije, čvrsti demokratski sustavi, snažna vladavina prava, dinamično civilno društvo, rano upozoravanje i procjena prijetnji prvi koraci ka suzbijanju manipuliranja informacijama i upletanja; budući da, unatoč ostvarenom napretku u osvješćivanju o vanjskom upletanju, mnogi, a među njima i kreatori politika i javni službenici koji djeluju u osjetljivim područjima, još uvijek nisu svjesni potencijalnih rizika povezanih s vanjskim upletanjem i kako ih riješiti;

R.

budući da su visokokvalitetni, održivo i transparentno financirani i neovisni informativni mediji i profesionalno novinarstvo od ključne važnosti za medijske slobode i pluralizam te vladavinu prava i time jedan od temelja demokracije i najbolja protumjera za dezinformiranje; budući da neki strani akteri iskorištavaju slobodu zapadnih medija kako bi širili dezinformacije; budući da je digitalno doba izazovno vrijeme za profesionalne medije i tradicionalno novinarstvo, kao kvalitetan izvor informacija; budući da je kvalitetno obrazovanje u novinarstvu i osposobljavanje unutar EU-a i izvan njega potrebno kako bi se osigurale vrijedne novinarske analize i visoki izdavački standardi; budući da EU treba nastaviti podupirati novinarstvo u digitalnom okruženju; budući da bi znanstveno utemeljena komunikacija trebala imati važnu ulogu;

S.

budući da su urednički neovisni javni mediji ključni i nezamjenjivi u pružanju visokokvalitetne i nepristrane usluge informiranja šire javnosti te da moraju biti zaštićeni od zlonamjernog vrbovanja i ojačani kao temeljni stup u borbi protiv dezinformiranja;

T.

budući da različiti dionici i institucije za analizu vanjskog upletanja upotrebljavaju različite metodologije i definicije – koje su pak različitih stupnjeva razumljivosti – te budući da te razlike mogu biti prepreka za usporedivo praćenje, analizu i procjenu razine prijetnje, čime je otežano zajedničko djelovanje; budući da postoji potreba za definicijom i metodologijom na razini EU-a kako bi se poboljšala zajednička analiza prijetnji;

U.

budući da, kako bi se na odgovarajući način riješila ova problematika, terminologiju koja je usmjerena na sadržaj, primjerice na pojmove poput lažnih, neistinitih ili obmanjujućih vijesti i dezinformiranja, treba dopuniti terminologijom koja je usredotočena na ponašanje; budući da bi takvu terminologiju trebalo uskladiti i držati je se;

V.

budući da su osposobljavanje u području medijske i digitalne pismenosti, i za djecu i za odrasle, te jačanje osviještenosti važni alati kako bi građani postali otporniji na pokušaje upletanja u informacijskom prostoru i kako bi se izbjeglo manipuliranje i polarizacija; budući da su, općenito gledano, društva s visokom razinom medijske pismenosti otpornija na vanjsko upletanje; budući da bi novinarske metode rada poput konstruktivnog novinarstva na mogle pomoći u jačanju povjerenja u novinarstvo među građanima;

W.

budući da se manipuliranje informacijama može vršiti na različite načine, primjerice širenjem dezinformacija i potpuno neistinitih vijesti, iskrivljavanjem činjenica, diskursa i stajališta, suzbijanjem određenih informacija ili stajališta, izvlačenjem informacija iz konteksta, manipuliranjem osjećajima, promicanjem govora mržnje, favoriziranjem nekih stajališta u odnosu na druga te uznemiravanjem građana kako bi ih se ušutkalo; budući da je jedan od ciljeva manipulacije stvaranje kaosa kako bi se potaknuo gubitak povjerenja građana u stara i nova „tijela pristupa” informacijama; budući da je granica između slobode izražavanja i promicanja govora mržnje i dezinformacija tanka i da se ne bi smjela zloupotrebljavati;

X.

budući da su se Azerbajdžan, Kina, Turska i Rusija, među ostalima, obrušili na novinare i protivnike u Europskoj uniji, kao u slučaju azerbajdžanskog blogera i pripadnika oporbe Mahammada Mirzalija u Nantesu ili turskog novinara Erka Acarera u Berlinu;

Y.

budući da postoje konkretni dokazi da su demokratski procesi EU-a meta upletanja u okviru kampanja dezinformiranja koje dovode u pitanje demokratske ideale i temeljna prava; budući da je dezinformiranje u pogledu, među ostalim, pitanja roda, LGBTIQ+ zajednice, seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava te manjina oblik dezinformiranja kojim se ugrožavaju ljudska prava i potkopavaju digitalna i politička prava, kao i sigurnost i zaštita njegovih meta, čime se potiču trzavice i nejedinstvo među državama članicama; budući da su tijekom izbornih kampanja političke kandidatkinje često nerazmjerno meta seksističkih diskursa, što dovodi do obeshrabrivanja žena da sudjeluju u demokratskim procesima; budući da voditelji tih kampanja dezinformiranja, pod krinkom promicanja „tradicionalnih” ili „konzervativnih” vrijednosti, ulaze u strateške saveze s lokalnim partnerima kako bi se stekao pristup lokalnim informacijama te da postoje izvješća da su primljeni milijuni eura iz stranih izvora;

Z.

budući da osim državnih institucija, novinara, kreatora javnog mnijenja i privatnog sektora, svaki dio društva i svaki pojedinac imaju važnu ulogu u identificiranju i sprečavanju širenja dezinformacija i upozoravanju izloženih osoba u njihovu okruženju; budući da su civilno društvo, akademska zajednica i novinari već dali snažan doprinos podizanju osviještenosti u javnosti i jačanju društvene otpornosti, među ostalim u suradnji s partnerima u partnerskim zemljama;

AA.

budući da organizacije civilnog društva koje predstavljaju glasove manjina i organizacije za ljudska prava diljem Europe i dalje nemaju dovoljno sredstava, unatoč tome što imaju ključnu ulogu u podizanju razine osviještenosti i suzbijanju dezinformiranja; budući da bi organizacijama civilnog društva trebalo osigurati odgovarajuća sredstva kako bi mogle sudjelovati u ograničavanju utjecaja vanjskog upletanja;

AB.

budući da je, kada započne širenje dezinformacija, važan jednostavan i pravodoban pristup informacijama iz pouzdanih izvora koje se temelje na činjenicama;

AC.

budući da je potrebno brzo otkriti napade vanjskog upletanja i pokušaje manipuliranja informacijskom sferom kako bi ih se suzbilo; budući da analiza obavještajnih podataka i svijest EU-a o situaciji ovisi o volji država članica da dijele informacije; budući da je predsjednica Europske komisije predložila da se razmotri osnivanje Zajedničkog centra EU-a za osvješćivanje situacije; budući da su prevencija i proaktivne mjere kao što su preventivno razotkrivanje i robustan informacijski ekosusutav mnogo djelotvorniji od naknadnih napora za provjeru činjenica i razotkrivanje, koji pokazuju manji doseg od izvornih dezinformacija; budući da EU i njegove države članice trenutačno nemaju dovoljno kapaciteta da poduzme te mjere; budući da bi novi analitički alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji, primjerice litavski Debunk.eu, mogli pomoći u otkrivanju napada, razmjeni saznanja i informiranju javnosti;

AD.

budući da dezinformacijama pogoduju okružje slabog ili fragmentiranog nacionalnog diskursa ili diskursa na razini EU-a, polarizirajuće i emotivne rasprave jer se naslanjaju na slabe točke i pristranost društava i pojedinaca te budući da se dezinformacijama narušava javna rasprava koja prati izbore i druge demokratske procese, što građanima može otežati donošenje informiranih odluka;

AE.

budući da internetske platforme mogu biti lako dostupni i cjenovno pristupačni alati za one koji se upuštaju u manipuliranje informacijama i druge vrste upletanja poput širenja mržnje i uznemirivanja, narušavanja sigurnosti internetskih zajednica, ušutkavanja protivnika, špijunaže ili širenja dezinformacija; budući da je dokazano da njihovo funkcioniranje potiče iskazivanje polariziranih i ekstremnih mišljenja nauštrb informacija utemeljenih na činjenicama; budući da su platforme zainteresirane strane te da nisu nužno neutralne u načinu na koji postupaju s informacijama; budući da neke internetske platforme imaju velike koristi od sustava kojim se pojačavaju podjele, ekstremizam i polarizacija; budući da je internetski prostor postao jednako važno mjesto za našu demokraciju kao i fizički prostor te su stoga potrebna odgovarajuća pravila i za taj prostor;

AF.

budući da su platforme ubrzale i pogoršale širenje pogrešnih informacija i dezinformacija na dosad nezabilježen i izazovan način; budući da internetske platforme kontroliraju protok informacija i oglašavanje na internetu, budući da te platforme za kontrolu tih tokova osmišljavaju i koriste algoritme te budući da nisu transparentne, da nemaju odgovarajuće postupke za provjeru identiteta, koriste nejasnu i nepreciznu terminologiju i dijele vrlo malo informacija o strukturi, upotrebi i učincima tih algoritama ili ih uopće ne dijele; budući da je komponenta ovisnosti algoritama internetskih platformi stvorila ozbiljan problem javnog zdravlja koji treba riješiti; budući da bi internetske platforme trebale biti odgovorne za štetne učinke svojih usluga jer su neke platforme bile svjesne nedostataka u svojim algoritmima, a posebno svoje ulogu u širenju sadržaja koji unosi razdor, ali ih nisu rješavale kako bi povećale dobit, kao što su to otkrili zviždači;

AG.

budući da su 27. veljače 2022., kao odgovor na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, premijeri Estonije, Latvije, Litve i Poljske poslali pismo glavnim direktorima platformi društvenih mreža koje vode velika tehnološka društva (Twitter, Alphabet, YouTube i Meta) u kojemu su, među ostalim, pozvali na zatvaranje naloga s kojih se sudjeluje u ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti te se oni veličaju, na strože moderiranje sadržaja na ruskom i ukrajinskom jeziku, potpunu i neposrednu demonetizaciju svih naloga s kojih se šire dezinformacije koje objavljuju ruska i bjelaruska vlada te na pomoć korisnicima koji pokušavaju pronaći pouzdane informacije o ratu u Ukrajini;

AH.

budući da postoje kontinuirano upletanje i kampanje manipuliranja informacijama usmjereni na sve mjere protiv širenja bolesti COVID-19, što se odnosi i na cijepljenje diljem EU-a, te da internetske platforme nisu bile koordinirane u naporima da ih spriječe, a možda su čak i doprinijele njihovu širenju; budući da takvo dezinformiranje može biti opasni za život, ako se ljudi odvraćaju od cijepljenja ili ako se promiču lažne metode liječenja; budući da je pandemija pogoršala sistemsku borbu između demokracije i autoritarizma, što je potaknulo autoritarne državne i nedržavne aktere, primjerice Kinu i Rusiju, da u želji za destabilizacijom svojih demokratskih konkurenata primijene širok raspon otvorenih i tajnih instrumenata; budući da su interni dokumenti Facebooka otkrili neuspjeh platforme u borbi protiv dezinformacija povezanih s cjepivima, među ostalim i na engleskom jeziku; budući da je situacija još gora za dezinformacije povezane s cijepljenjem na drugim jezicima; budući da se to pitanje odnosi na sve platforme;

AI.

budući da brojni prodavatelji registrirani u EU-u bilo kome tko želi na umjetan način pojačati svoju vidljivost na internetu prodaju neautentične oznake „sviđa mi se”, pratitelje, komentare i dijeljenje sadržaja; budući da je nemoguće utvrditi koja bi bila legitimna svrha tih usluga, dok primjeri štetne uporabe uključuju manipuliranje izborima i drugim demokratskim procesima, olakšavanje prevara, negativne recenzije proizvoda konkurenata, prijevare oglašivača i stvaranje lažne javnosti koja se koristi za usmjeravanje razgovora, za osobne napade i umjetno napuhivanje određenih stajališta koja inače ne bi privukla pozornost; budući da se strani režimi, primjerice Rusija i Kina, masovno koriste tim internetskim alatima kako bi utjecali na javnu raspravu u europskim zemljama; budući da dezinformiranje može destabilizirati europsku demokraciju;

AJ.

budući da društvene platforme, digitalni uređaji i aplikacije prikupljaju i pohranjuju goleme količine vrlo preciznih osobnih i, često, osjetljivih podataka o svakom korisniku; budući da se ti podaci mogu iskoristiti za predviđanje tendencija u ponašanju, jačanje kognitivne pristranosti i usmjeravanje donošenja odluka; budući da se ti podaci iskorištavaju u komercijalne svrhe; budući da često dolazi do curenja podataka na štetu sigurnosti žrtava takvih curenja i da se ti podaci mogu prodati na crnom tržištu; budući da bi takve baze podataka mogle biti „zlatni rudnik” za zlonamjerne aktere koji bi željeli ciljano djelovati prema određenim skupinama ili pojedincima;

AK.

budući da su, općenito, platforme osmišljene tako da je izbor da se podaci ne dijele neintuitivan i kompliciran te da zahtijeva više vremena u odnosu na pristanak za dijeljenje podataka;

AL.

budući da su internetske platforme sastavni dio velikog dijela naših života i da širenje informacija putem platformi može imati golem utjecaj na naša promišljanja i ponašanja, primjerice u pogledu sklonosti i odluka birača, ekonomskih i društvenih odabira i odabira izvora informiranja te budući da su te presudne odluke od javne važnosti danas zapravo uvjetovane komercijalnim interesima privatnih poduzeća;

AM.

budući da su algoritamski mehanizmi za predstavljanje sadržaja i ostali elementi platformi društvenih medija osmišljeni tako da se maksimalno privuče pozornost; budući da postoji niz izvješća prema kojima se tim elementima promiču polarizirajući, radikalizirajući i diskriminirajući sadržaji, a korisnici zadržavaju u okruženjima sličnih stavova; budući da to dovodi do postupne radikalizacije korisnika platformi, a time se uvjetuju i zagađuju procesi kolektivne rasprave, umjesto da se štite demokratski procesi i pojedinci; budući da je nekoordinirano djelovanje platformi dovelo do neusklađenosti u njihovu djelovanju i omogućilo širenje dezinformacija među platformama; budući da poslovni model zarađivanja novca širenjem polarizirajućih informacija i struktura postojećih algoritama platforme čine lakom metom za manipulaciju od strane vanjskih neprijateljskih aktera; budući da bi se platforme društvenih medija mogle osmisliti drukčije kako bi se potaknula zdravija javna sfera na internetu;

AN.

budući da je stvaranje uvjerljivo krivotvorenih (engl. deepfake) audio i audiovizualnih sadržaja sve jednostavnije zbog pojave cjenovno pristupačnih tehnologija jednostavnih za upotrebu te da bi širenje takvih sadržaja moglo postati eksponencijalno rastući problem; budući da se, međutim, trenutačno 90 % istraživanja odnosi na razvoj deepfake sadržaja, a samo 10 % na njihovo otkrivanje;

AO.

budući da su sustavi koji se temelje na samoregulaciji, poput Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2018, doveli do određenih poboljšanja; budući da, međutim, oslanjanje na dobru volju platformi ne funkcionira, nije djelotvorno i da je na temelju toga stečeno malo smislenih podataka o njihovu ukupnom učinku; budući da su, osim toga, platforme poduzele pojedinačne mjere koje su se razlikovale u stupnju i učinku, što je dovelo do toga da „stražnji ulazi” omogućuju da se sadržaj nastavi širiti na drugom mjestu, iako je bio uklonjen; budući da je potreban jasan skup pravila i sankcija kako bi Kodeks dobre prakse imao dovoljan učinak na internetsko okružje;

AP.

budući da je cilj akcijskog plana za europsku demokraciju jačanje Kodeksa dobre prakse iz 2018. i da on zajedno s Aktom o digitalnim uslugama predstavlja odmak od pristupa koji se temelji na samoregulaciji te da je cilj da se uvede više jamstava i zaštite za korisnike, na način da se poveća autonomija i prevlada pasivnost u pogledu usluga koje se nude, uvedu mjere kojima se od poduzeća traži veća transparentnost i odgovornosti te da se uvede više obveza za platforme;

AQ.

budući da aktualne mjere protiv kampanja dezinformiranja na internetskim platformama nisu učinkovite ni odvraćajuće te da platformama omogućuju da nastave promicati diskriminatorne i zlonamjerne sadržaje;

AR.

budući da platforme posvećuju znatno manje resursa upravljanju sadržajima na jezicima kojima govori manje ljudi, pa čak i na većim jezicima koji nisu engleski, u odnosu na sadržaj na engleskom jeziku;

AS.

budući da su pritužbeni i žalbeni postupci koje pružaju platforme općenito neodgovarajući;

AT.

budući da je posljednjih mjeseci nekoliko velikih aktera odlučilo pokoriti se zahtjevima za cenzuru, primjerice tijekom ruskih parlamentarnih izbora u rujnu 2021. kada su Google i Apple ukinuli mogućnost preuzimanja aplikacija povezanih s izborima (engl. Smart Voting Apps);

AU.

budući da je zbog nedostatka transparentnosti u pogledu korištenja algoritama od strane platformi nemoguće provjeriti njihove tvrdnje o tome što čine i kakav učinak ima njihovo djelovanje kako bi se suzbilo manipuliranje informacijama i upletanje; budući da postoji nepodudarnost između navedenog učinka njihovih napora u njihovim godišnjim samoprocjenama i njihove stvarne učinkovitosti, kako je prikazano u nedavnim internim dokumentima Facebooka;

AV.

budući da netransparentna narav ciljanog oglašavanja dovodi do toga da znatan postotak oglasa respektabilnih robnih marki, a ponekad čak i javnih ustanova, završi na internetskim stranicama na kojima se potiče terorizam, govor mržnje i dezinformacije i tako financira rast takvih stranica, bez znanja ili pristanka oglašivača;

AW.

budući da tržište internetskog oglašavanja kontrolira mali broj velikih poduzeća iz tog sektora koja su međusobno podijelila tržište, pri čemu su Google i Facebook najveći akteri; budući da je ta visoka tržišna koncentracija na nekoliko poduzeća povezana sa snažnom neravnotežom snaga; budući da primjena tehnika tzv. poveznica-mamaca (engl. clickbait) i činjenica da samo nekoliko velikih aktera određuje koji se sadržaji monetiziraju, a koji ne – iako njihovi algoritmi ne mogu razlikovati dezinformacije i normalni informativni sadržaj – predstavljaju prijetnju raznovrsnosti medija; budući da je tržište ciljnog oglašavanja iz temelja netransparentno; budući da poduzeća u sektoru internetskog oglašavanja prisiljavaju robne marke da preuzmu krivnju zbog njihove nepažnje u praćenju mjesta na kojima se oglasi postavljaju;

AX.

budući da upravljanje prijetnjama čija su meta kritične infrastrukture, posebno ako su dio sinkronizirane, zlonamjerne hibridne strategije, zahtijeva koordinirane, zajedničke napore u različitim sektorima, na različitim razinama – na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – te u različito vrijeme;

AY.

budući da je Komisija predstavila prijedlog nove direktive za povećanje otpornosti kritičnih subjekata koji pružaju ključne usluge na području EU-a, koja sadrži i popis predloženih novih vrsta kritične infrastrukture; budući da će popis usluga biti naveden u prilogu toj direktivi;

AZ.

budući da je sve veća globalizacija raspodjele poslova i proizvodnih lanaca dovela do manjkova u pogledu proizvodnje i vještina u ključnim sektorima diljem Unije; budući da EU zbog toga za mnoge ključne proizvode, koji bi mogli imati ugrađene ranjivosti, i primarne sirovine ovisi o uvozu iz inozemstva; budući da bi otpornost lanca opskrbe trebala biti jedan od prioriteta donositelja odluka u EU-u;

BA.

budući da izravna strana ulaganja – ulaganja trećih zemalja i stranih poduzeća – u strateške sektore u EU-u, ali i u susjedna područja poput zapadnog Balkana, posebno činjenica da Kina stječe vlasništvo nad kritičnim strukturama, posljednjih godina predstavljaju sve veći razlog za zabrinutost, s obzirom na sve veću važnost isprepletenosti trgovine i sigurnosti; budući da su ta ulaganja rizična u pogledu gospodarske ovisnosti i da mogu dovesti do gubitka znanja u glavnim proizvodnim i industrijskim sektorima;

BB.

budući da otvorena strateška autonomija EU-a podrazumijeva nadzor nad europskom strateškom infrastrukturom; budući da Komisija i države članice izražavaju sve veću zabrinutost u pogledu sigurnosti i kontrole tehnologija i infrastrukture u Europi;

BC.

budući da zlonamjerni akteri koji se žele upletati u izborne procese iskorištavaju otvorenost i pluralizam naših društava kao stratešku ranjivost kako bi napali demokratske procese i otpornost EU-a i njegovih država članica; budući da u kontekstu izbornih procesa vanjsko upletanje postaje opasnije jer se građani ponovno angažiraju i više su uključeni u konvencionalno političko sudjelovanje;

BD.

budući da posebna priroda vanjskog upletanja u izborne procese i upotreba novih tehnologija u tom pogledu, kao i njihovi potencijalni učinci, predstavljaju osobito opasne prijetnje demokraciji; budući da vanjsko upletanje u izborne procese uvelike nadilazi medijsko „ratovanje informacijama” u kojem se prednost daje određenim kandidatima kako bi se hakirale i ciljale baze podataka i dobio pristup informacijama o registriranim glasačima i tako izravno upletalo u normalno funkcioniranje, konkurentnost i legitimnost izbornog procesa; budući da je cilj vanjskog upletanja potaknuti sumnjičavost, nesigurnost i nepovjerenje, dakle ne samo izmijeniti rezultate izbora, već i delegitimizirati cijeli izborni proces;

BE.

budući da postoje čvrsti dokazi da se strani akteri aktivno upleću u demokratsko funkcioniranje EU-a i njegovih država članica, posebno za vrijeme izbora i referenduma, putem operacija prikrivenog financiranja tijekom kampanja;

BF.

budući da su, primjerice, Rusija, Kina i drugi autoritarni režimi usmjerili više od 300 milijuna USD u 33 zemlje kako bi se upletali u demokratske procese te da su drugi akteri, poput Irana i Venezuele te aktera s Bliskog istoka i iz krajnje desnice SAD-a, također su sudjelovali u prikrivenom financiranju; budući da se taj trend očigledno ubrzava; budući da se polovica tih slučajeva odnosi na aktivnosti Rusije u Europi; budući da su korupcija i nezakonito pranje novca jedan od izvora političkog financiranja iz autoritarnih trećih zemalja;

BG.

budući da medijski alati koje su stvorili strani donatori na netransparentan način postaju vrlo učinkoviti u pridobivanju velikog broja pratitelja i poticanju angažmana;

BH.

budući da se tim operacijama financiraju ekstremističke, populističke i antieuropske stranke te neke druge stranke i pojedinci čiji je cilj produbljivanje društvene rascjepkanosti i potkopavanje legitimiteta europskih i nacionalnih javnih tijela; budući da je to doprinijelo povećanju dosega tih stranaka ili pokreta;

BI.

budući da Rusija nastoji ostvariti kontakte sa strankama, pojedincima i pokretima kako bi se akteri koji djeluju u institucijama EU-a iskoristili za to da se ruska stajališta i vlade pod njezinom kontrolom prikažu legitimnima te kako bi se lobiralo za ukidanje sankcija i ublažile posljedice međunarodne izolacije; budući da su stranke poput austrijske Freiheitliche Partei Österreichs, francuskog Rassemblement Nationala i talijanske Lege Nord potpisale sporazume o suradnji s Ujedinjenom Rusijom, strankom ruskoga predsjednika Vladimira Putina, i sada su suočene s navodima medija da su spremne prihvatiti političko financiranje iz Rusije; budući da i druge europske stranke, kao što su njemačka Alternative für Deutschland (AfD), mađarski Fidesz i Jobbik te stranka Brexit u Ujedinjenoj Kraljevini, navodno imaju bliske kontakte s Kremljom, a AfD i Jobbik djelovali su i kao takozvani „izborni promatrači” na izborima u područjima pod kontrolom Kremlja, na primjer u Donjecku i Lugansku u istočnoj Ukrajini, kako bi pratili i legitimizirali izbore pod ruskim pokroviteljstvom; budući da informacije o bliskim i redovitim kontaktima između ruskih dužnosnika i predstavnika skupine katalonskih secesionista u Španjolskoj, kao i između ruskih dužnosnika i najvećeg privatnog donatora za kampanju Brexit Vote Leave zahtijevaju temeljitu istragu te čine dio šire ruske strategije da iskoristi svaku priliku za manipuliranje diskursom u cilju promicanja destabilizacije;

BJ.

budući da su Skupina zemalja protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe i Venecijanska komisija već dale dalekosežne preporuke za smanjenje opsega mogućeg upletanja stranih aktera političkim financiranjem;

BK.

budući da izborno zakonodavstvo, a posebno odredbe o financiranju političkih aktivnosti, nije na dostatno koordinirano na razini EU-a te stoga stranim akterima omogućuje netransparentne metode financiranja; budući da je pravna definicija političkih donacija preuska jer omogućuje strane doprinose u naravi u Europskoj uniji;

BL.

budući da u nekim državama članicama političko oglašavanje na internetu ne podliježe pravilima o političkom oglašavanju koja vrijede izvan njega; budući da postoji ozbiljan nedostatak transparentnosti u političkom oglašavanju na internetu, zbog čega regulatorna tijela ne mogu provoditi ograničenja potrošnje i spriječiti nezakonite izvore financiranja, što bi moglo imati katastrofalne posljedice za integritet naših izbornih sustava;

BM.

budući da nedostatak transparentnosti financiranja stvara okružje za korupciju, koja pak često prati strana financijska sredstva i ulaganja;

BN.

budući da je Uredba (EU, Euratom) br. 1141/2014 od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (9) u postupku revizije kako bi se postigla veća razina transparentnosti u pogledu financiranja političkih aktivnosti;

BO.

budući da se posljednjih godina povećala uloga političkih zaklada, da one u većini slučajeva imaju pozitivnu ulogu u politici i jačanju demokracije, ali da u nekim slučajevima postaju nepredvidljivo sredstvo za zlonamjerne oblike financiranja i neizravnog upletanja;

BP.

budući da se moderne tehnologije i digitalna imovina, kao što su kriptovalute, upotrebljavaju za prikrivanje nezakonitih financijskih transakcija političkim akterima i političkim strankama;

BQ.

budući da se posljednjih godina povećala učestalost kibernapada i kiberincidenata koje predvode neprijateljski državni i nedržavni akteri; budući da se pokazalo da su nekoliko kibernapada, primjerice globalne spear phishing kampanje putem e-pošte usmjerene na strateške objekte za skladištenje cjepiva te kibernapade na Europsku agenciju za lijekova, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, norveški parlament i brojne druge napade, izvršile skupine hakera iza kojih stoji država, uglavnom povezane s ruskom i kineskom vladom;

BR.

budući da se Europska unija obvezala na primjenu postojećeg međunarodnog prava u kiberprostoru, posebno Povelje UN-a; budući da zlonamjerni strani akteri iskorištavaju nepostojanje snažnog međunarodnog pravnog okvira u području kibersigurnosti;

BS.

budući da su države članice povećale suradnju u području kiberobrane u okviru stalne strukturirane suradnje (PESCO), uključujući uspostavom timova za brz odgovor na kiberincidente; budući da je Europski program industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) u svoje programe rada uključio obavještajne podatke, sigurnu komunikaciju i kiberobranu; budući da su trenutačni kapaciteti za suočavanje s kiberprijetnjama ograničeni zbog nedostatka ljudskih i financijskih resursa, primjerice u kritičnim strukturama poput bolnica; budući da se EU u okviru programa Digitalna Europa (10) obvezao uložiti 1,6 milijardi EUR u kapacitet za odgovor i početak upotrebe alata za kibersigurnost za javne uprave, poduzeća i pojedince, kao i za razvoj suradnje između javnog i privatnog sektora;

BT.

budući da nedostaci i rascjepkanost kapaciteta i strategija EU-a u području kibersigurnosti postaju sve veći problem, što je istaknuo i Europski revizorski sud (11); budući da je Alat EU-a za kiberdiplomaciju, uspostavljen u svibnju 2019., pokazao da zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti ima dodanu vrijednost; budući da je Vijeće 30. srpnja 2020. prvi put odlučilo uvesti mjere ograničavanja protiv pojedinaca, subjekata i tijela odgovornih za različite kibernapade ili uključenih u njih;

BU.

budući da su strani državni akteri koristili masovne i nezakonite programe za nadzora, primjerice Pegasus, usmjerene na novinare, aktiviste za ljudska prava, akademike, vladine dužnosnike i političare, uključujući čelnike europskih država; budući da su se i neke države članice koristile špijunskim softverom za nadzor;

BV.

budući da zlonamjerni strani akteri koji hoće posijati razdor unutar EU-a sve više kao metu koriste decentralizirani i multinacionalni karakter institucija EU-a, što se odnosi i na misije i operacije EU-a; budući da institucijama Europske unije općenito nedostaje kultura sigurnosti, unatoč činjenici da su jasne mete; budući da se Europski parlament, kao demokratski izabrana institucija EU-a, suočava sa specifičnim izazovima; budući da je nekoliko slučajeva pokazalo da se čini da su europske institucije izložene u pogledu stranog infiltriranja; budući da bi trebalo zajamčiti sigurnost osoblja EU-a;

BW.

budući da je prioritet uspostaviti snažne i koherentne postupke za upravljanje krizama; budući da bi trebalo ponuditi dodatno osposobljavanje kako bi se poboljšala pripravnost osoblja;

BX.

budući da je nekoliko institucija EU-a nedavno bilo metom kibernapada, čime je istaknuta potreba za snažnom međuinstitucijskom suradnjom u pogledu otkrivanja, praćenja i razmjene informacija tijekom kibernapada i/ili radi sprečavanja kibernapada, što se odnosi i na misije i operacije u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); budući da EU i države članice trebali organizirati redovite zajedničke vježbe radi utvrđivanja slabih točaka i poduzeti potrebne mjere;

BY.

budući da su javna i privatna poduzeća pod kontrolom stranih autoritarnih režima zaposlila ili angažirala određeni broj političara, među kojima i bivših europskih političara i javnih službenika na visokoj razini, u zamjenu za njihovo znanje i nauštrb interesa građana EU-a i država članica;

BZ.

budući da su u pogledu vrbovanja i angažiranja elita posebno aktivne određene zemlje, posebno Rusija i Kina, ali i Saudijska Arabija i druge zaljevske zemlje, te da su primjeri za to bivši njemački kancelar Gerhard Schröder i bivši finski premijer Paavo Lipponen, koji su obojica zaposleni u Gazpromu kako bi se ubrzao postupak odobrenja za Sjeverni tok 1 i 2, bivša austrijska ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl, imenovana za člana uprave Rosnefta, bivši francuski premijer François Fillon, imenovan za člana upravnog odbora Zarubežnefta, bivši francuski premijer Jean-Pierre Raffarin, koji aktivno promiče kineske interese u Francuskoj, bivši češki povjerenik Komisije Štefan Füle, koji radi za CEFC China Energy, bivši finski premijer Esko Aho, koji je sada član upravnog vijeća ruske Sberbanke, bivši francuski ministar za odnose s Parlamentom Jean-Marie Le Guen, koji je sada član upravnog odbora Huaweija u Francuskoj ili bivši belgijski premijer Yves Leterme, potpredsjednik kineskog investicijskog fonda ToJoy i brojni drugi visokopozicionirani političari i dužnosnici u sličnim ulogama;

CA.

budući da strategije gospodarskog lobiranja mogu biti isprepletene s ciljevima vanjskog upletanja; budući da prema izvješću OECD-a o lobiranju u 21. stoljeću (12) samo SAD, Australija i Kanada imaju propise kojima se obuhvaća strani utjecaj; budući da postoji ozbiljan manjak pravno obvezujućih pravila i da se registar EU-a za lobiranje ne upotrebljava u dovoljnoj mjeri, zbog čega nije moguće pratiti lobiranje koje dolazi iz zemalja izvan EU-a; budući da trenutačno nije moguće nadzirati aktivnosti lobiranja u državama članicama, a one utječu na zakonodavstvo i vanjsku politiku posredstvom Europskog vijeća; budući da su propisi o lobiranju u EU-u uglavnom usmjereni na izravan kontakt i da se njima ne uzima u obzir cjelokupan ekosustav različitih vrsta lobiranja koji je prisutan u Bruxellesu; budući da i zemlje kao što su Kina i Rusija, ali i Katar, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska, intenzivno ulažu u lobiranje u Bruxellesu;

CB.

budući da je nastojanje da se instrumentaliziraju ranjive skupine, uključujući nacionalne manjine i dijaspore koje žive na teritoriju EU-a, važan element strategija vanjskog upletanja;

CC.

budući da različiti državni akteri, primjerice vlade Rusije, Kine i, u manjoj mjeri, Turske svoj utjecaj pokušavaju povećati osnivajući i koristeći se kulturnim, obrazovnim (primjerice dodjelom bespovratnih sredstava za istraživanje i stipendija) i vjerskim institucijama u svim državama članicama, što predstavlja strateške napore da se destabilizira europska demokracija i proširi kontrola nad istočnom i srednjom Europom; budući da je Rusija u prošlosti koristila navodnu tešku situaciju svoje manjine kao izliku za izravno upletanje u trećim zemljama;

CD.

budući da postoje dokazi o ruskom upletanju i manipuliranju informacijama na internetu u velikom broju liberalnih demokracija diljem svijeta, što uključuje, ali nije ograničeno na, referendum o Brexitu u Ujedinjenoj Kraljevini i predsjedničke izbore u Francuskoj i SAD-u, te o praktičnoj potpori za ekstremističke, populističke, antieuropske i neke druge stranke i pojedince diljem Europe, u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Austriji, ali i drugim zemljama; budući da je potrebna dodatna potpora za istraživanja i edukaciju kako bi se mogao razumjeti točan utjecaj vanjskog upletanja na konkretne događaje kao što su Brexit i izbor predsjednika Trumpa 2016.;

CE.

budući da Sputnik i RT, portali koji djeluju na Zapadu i koje kontrolira ruska država, zajedno sa zapadnjačkim medijima koji su u potpunosti ili djelomično u vlasništvu ruskih i kineskih pravnih i fizičkih subjekata, aktivno šire dezinformacije usmjerene protiv liberalnih demokracija; budući da Rusija pribjegava povijesnom revizionizmu, odnosno nastoji prekrojiti povijest sovjetskih zločina i promicati nostalgiju za sovjetskim vremenima među prijemčivim stanovništvom u srednjoj i istočnoj Europi; budući da nacionalne televizijske kuće u središnjoj i istočnoj Europi teško mogu konkurirati televizijskom sadržaju na ruskom jeziku koji financira ruska vlada; budući da postoji rizik neuravnotežene suradnje između kineskih i stranih medija, uzimajući u obzir i činjenicu da su kineski mediji glas Komunističke partije Kine na vlastitom području i u inozemstvu;

CF.

budući da je diljem svijeta otvoreno više od 500 Konfucijevih centara, uključujući njih oko 200 u Europi, i da Kina te centre pri visokoškolskim i srednjoškolskim ustanovama koristi kao sredstvo upletanja u EU; budući da je akademska sloboda strogo ograničena u Konfucijevim institutima; budući da su na sveučilišta ili obrazovne programe, primjerice Sveučilište Fudan u Budimpešti, usmjerena velika strana financijska sredstva, osobito iz Kine ili Katara;

CG.

budući da EU trenutačno nema potreban instrumentarij za suzbijanje kooptiranja elita i borbu protiv uspostave kanala utjecaja, među ostalim unutar institucija EU-a; budući da su kapaciteti za osvješćivanje situacije i protuobavještajni instrumenti na razini EU-a i dalje ograničeni te se EU za to u velikoj mjeri oslanja na spremnost nacionalnih aktera da dijele informacije;

CH.

budući da EU i njegove države članice trenutačno ne posjeduju poseban režim sankcija povezanih sa stranim upletanjem i kampanjama dezinformiranja koje organiziraju strani državni akteri, što znači da ti akteri mogu sa sigurnošću pretpostaviti da će njihove kampanje za destabilizaciju EU-a proći bez posljedica za njih;

CI.

budući da su prvi koraci za djelotvornu obranu protiv takvog djelovanja jasno pripisivanje odgovornosti za napade dezinformacijama i propagandom, uključujući javno prozivanje počinitelja, njihovih sponzora i ciljeva koje žele postići, te mjerenje utjecaja tih napada na ciljnu publiku;

CJ.

budući da bi EU trebao ojačati svoje instrumente odvraćanja i instrumente za pripisivanje i kategorizaciju prirode tih napada kao onih koji jesu ili nisu u suprotnosti s međunarodnim pravom, s ciljem uvođenja učinkovitog sustava sankcija kako bi zlonamjerni strani akteri bili prisiljeni snositi cijenu i posljedice svojih odluka; budući da usmjeravanje na pojedince možda nije dovoljno; budući da bi se drugi alati, kao što su trgovinske mjere, mogli upotrijebiti za zaštitu europskih demokratskih procesa protiv hibridnih napada pod okriljem pojedinih država; budući da se mjere odvraćanja moraju primjenjivati transparentno, uz sva potrebna jamstva; budući da su hibridni napadi pažljivo kalibrirani tako da ciljano budu ispod praga iz članka 42. stavka 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora;

CK.

budući da su zlonamjernim djelovanjima stranih državnih i nedržavnih aktera zahvaćene brojne demokratske partnerske zemlje diljem svijeta; budući da demokratski saveznici ovise o svojoj sposobnosti udruživanja snaga za pružanje zajedničkog odgovora;

CL.

budući da su zemlje pristupnice EU-a na zapadnom Balkanu pod posebno snažnim udarom u obliku kampanja vanjskog upletanja i dezinformiranja kojima upravljaju Rusija, Kina i Turska, za što kao primjer mogu poslužiti ruske kampanje upletanja tijekom postupka ratifikacije Prespanskog sporazuma u Sjevernoj Makedoniji; budući da su Kina i Rusija na zapadnom Balkanu dodatno iskoristile pandemiju bolesti COVID-19 kako bi destabilizirale te zemlje i diskreditirale EU; budući da se od zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja očekuje da se uključe u inicijative EU-a za suzbijanje vanjskog upletanja;

CM.

budući da partneri sličnih stavova i saveznici još uvijek ne dijele zajedničko razumijevanje i zajedničke definicije kad je riječ o prirodi tih prijetnji; budući da glavni tajnik UN-a poziva na uspostavu globalnog kodeksa ponašanja kojim bi se promicao integritet javnih informacija; budući da je Konferencija o budućnosti Europe važna platforma za rasprave o ovoj temi;

CN.

budući da je za rješavanje pitanja vanjskog zlonamjernog upletanja potrebna globalna multilateralna suradnja i potpora među partnerima sličnih stavova; budući da su druge demokracije razvile napredne vještine i strategije, primjerice Australija ili Tajvan; budući da je Tajvan predvodnik u borbi protiv manipulacije informacija, ponajprije iz Kine; budući da se uspjeh tajvanskog sustava temelji na suradnji svih grana vlasti, ali i suradnji s neovisnim nevladinim organizacijama koje su specijalizirane za provjeravanje činjenica i medijsku pismenost, te s platformama društvenih medija, kao što je Facebook, te na promicanju medijske pismenosti svih generacija, razotkrivanju dezinformacija i suzbijanju širenja manipulativnih poruka; budući da je posebni odbor INGE proveo tri dana na službenom putovanju u Tajvanu radi razgovora o dezinformiranju i vanjskom upletanju u izbore;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

52.

53.

54.

55.

56.

57.

58.

59.

60.

61.

62.

63.

64.

65.

66.

67.

68.

69.

70.

71.

72.

73.

74.

75.

76.

77.

78.

79.

80.

81.

82.

83.

84.

85.

86.

87.

88.

89.

90.

91.

92.

93.

94.

95.

96.

97.

98.

99.

100.

101.

102.

103.

104.

105.

106.

107.

108.

109.

110.

111.

112.

113.

114.

115.

116.

117.

118.

119.

120.

121.

122.

123.

124.

125.

126.

127.

128.

129.

130.

131.

132.

133.

134.

135.

136.

137.

138.

139.

140.

141.

142.

143.

144.

145.

146.

147.

148.

149.

150.

151.

152.

153.

154.

155.

156.

157.