—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Filipinima, a posebno one od 15. rujna 2016. (1), 16. ožujka 2017. (2), 19. travnja 2018. (3) i 17. rujna 2020. (4),

—

uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

—

uzimajući u obzir Zajednički program UN-a za ljudska prava na Filipinima, koji su 22. srpnja 2021. potpisali vlada Filipina i UN,

—

uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije EU-a i Filipina od 5. veljače 2021. nakon prvog sastanka Pododbora za dobro upravljanje, vladavinu prava i ljudska prava,

—

uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),

—

uzimajući u obzir Zakon Republike Filipina br. 11479 od 3. srpnja 2020., poznat i kao Zakon o borbi protiv terorizma,

—

uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet o Filipinima s 48. sjednice Vijeća za ljudska prava održane 7. listopada 2021.,

—

uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.

budući da Filipini i Europska unija imaju dugu povijest diplomatskih, gospodarskih, kulturnih i političkih odnosa; budući da su ratifikacijom Sporazuma o partnerstvu i suradnji Europska unija i Filipini ponovno potvrdili zajedničku predanost načelima dobrog upravljanja, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, promicanja društvenog i gospodarskog razvoja te miru i sigurnosti u regiji;

B.

budući da je od izbora predsjednika Rodriga Dutertea u svibnju 2016. i početka „rata protiv droge” na Filipinima zabilježen strahovit broj izvansudskih pogubljenja i kršenja ljudskih prava;

C.

budući da je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava u lipnju 2020. izvijestila da su ubojstva povezana s vladinom kampanjom za borbu protiv droge „raširena i sustavna”; budući da je prema navodima organizacija civilnog društva tijekom racija usmjerenih na borbu protiv droge ubijeno između 12 000 i 30 000 ljudi, dok vlasti policijskom postupanju tijekom tih racija pripisuju 6 200 smrtnih slučajeva; budući da je predsjednik Duterte izričito poticao policiju na izvršavanje izvansudskih pogubljenja i obećao imunitet od kaznenog progona te da su policijski službenici uključeni u takve prakse dobili promaknuća; budući da je predsjednik Duterte obećao da će nastaviti s kampanjom za borbu protiv droge sve do kraja svojeg trenutačnog predsjedničkog mandata u lipnju 2022.;

D.

budući da je od lipnja 2016. ubijeno najmanje 146 boraca za ljudska prava i najmanje 22 novinara te da za sada ni u jednom od tih slučajeva nije donesena osuđujuća presuda;

E.

budući da je uživanje prava na slobodu udruživanja sustavno na udaru; budući da je između lipnja 2019. i kolovoza 2021. uhićeno i pritvoreno 16 sindikalista i da ih je 12 bilo prisiljeno na povlačenje članstva; budući da je tijekom Duterteovog mandata u izvansudskim pogubljenjima život izgubilo 50 sindikalista; budući da stvoreno okruženje straha ozbiljno ugrožava sposobnost radnika da ostvaruju svoja prava zaštićena Konvencijom br. 87 Međunarodne organizacije rada (MOR); budući da vlada koristi pandemiju kako bi opravdala nedjelovanje i odgodila trostranu misiju MOR-a na visokoj razini u toj zemlji;

F.

budući da vlast povezuje organizacije i pojedince s komunističkim skupinama, praksa koja se naziva „proglašavanje crvenima”, što i dalje dovodi do ubojstava, prijetnji, uhićenja bez sudskih naloga, uznemiravanja boraca za ljudska prava, protivnika, sindikalnih aktivista, boraca za zaštitu okoliša i novinara koji nastoje razotkriti optužbe za izvansudska pogubljenja i druga kršenja ljudskih prava; budući da je „proglašavanje radnika crvenima” institucionalizirano antiterorističkim zakonom iz 2020.;

G.

budući da je Vrhovni sud 9. prosinca 2021. potvrdio zakonitost većine Zakona o borbi protiv terorizma, koji je donijela administracija predsjednika Dutertea, čime se sigurnosnim snagama daje ovlast za uhićenje i pritvaranje osumnjičenika do 24 dana bez naloga i bez podizanja optužnice;

H.

budući da je pandemija bolesti COVID-19 dodatno ubrzala pogoršanje stanja ljudskih prava na Filipinima, posebno u pogledu slobode izražavanja, integriteta medija i predvidive provedbe zakona, te je imala ozbiljne posljedice na sposobnost medija i civilnog društva da dokumentiraju takve prijestupe; budući da su najugroženije zajednice u urbanim područjima ozbiljno pogođene policijskom i vojnom upotrebom nasilja u svrhu provedbe karantene;

I.

budući da je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet u svojem najnovijem izvješću o Filipinima od 7. listopada 2021. naglasila da se diljem te zemlje kontinuirano i ozbiljno krše i podrivaju ljudska prava te da se zanemaruju osnovni standardi ljudskih prava;

J.

budući da je u listopadu 2020. Vijeće UN-a za ljudska prava istaknulo da je važno da filipinska vlada zajamči odgovornost za povrede i kršenja ljudskih prava te provede neovisne, potpune i transparentne istrage tih kršenja i kazneno goni sve one koji su počinili teška kaznena djela;

K.

budući da je 15. rujna 2021. predsudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda objavilo da je ovlastilo Ured tužitelja da pokrene istragu zločina protiv čovječnosti, uključujući ubojstva počinjena u kontekstu „rata protiv droge” pod vodstvom predsjednika Dutertea te također protiv onih koje je od 2011. do 2016. u gradu Davaou navodno počinio tzv. odred smrti iz Davaoa;

L.

budući da su se u ožujku 2018. na inicijativu predsjednika Dutertea Filipini povukli s Međunarodnog kaznenog suda nakon što je taj sud započeo s preliminarnim razmatranjem pritužbe podnesene protiv Dutertea u vezi s velikim brojem ubojstava u okviru kampanje za borbu protiv droge;

M.

budući da u svjetlu predstojećih izbora u svibnju 2022. postoje izvješća o sve češćim kampanjama ocrnjivanja, mržnje i dezinformacija te o porastu „vojske trolova” u kiberprostoru Filipina; budući da su na Filipinima društveni mediji glavni izvor informacija; budući da su takvi napadi posebno usmjereni na žene i manjinske skupine; budući da je nedavno izbrisano više od 300 računa na društvenim mrežama zbog kršenja pravila o slanju neželjene pošte i manipulaciji; budući da je Filipinski parlament u pokušaju borbe protiv zlostavljanja na internetu donio zakon kojim se od korisnika društvenih mreža zahtijeva da prilikom otvaranja novih računa registriraju svoj pravni identitet; budući da postoji opravdana zabrinutost da bi vlada mogla zloupotrijebiti taj zakon kako bi napadala novinare i civilno društvo; budući da filipinske vlasti nisu pozvale Europsku uniju da provede misiju za promatranje izbora;

N.

budući da je filipinski Zastupnički dom 2. ožujka 2021. u trećem čitanju usvojio prijedlog zakona br. 7814, kojim se prema mišljenju filipinskog povjerenika za ljudska prava uvodi presumpcija krivnje za osobe optužene za trgovinu drogom, financiranje, zaštitu ili prikrivanje te trgovine i/ili povezanost s drogama te da se također pokušava ponovno uvesti smrtna kazna;

O.

budući da se u Senatu još čeka usvajanje nacrta zakona o zaštiti branitelja ljudskih prava, koji je prošao Zastupnički dom;

P.

budući da su prema rodnom profilu zemalja za 2021., koji je sastavila Delegacija EU-a na Filipinima, patrijarhalne norme u politici, kulturi i društvu također kodificirane i ojačane filipinskim zakonima i politikama, što omogućuju tijela koja donose zakone i politike, a u kojima stalno prevladavaju muškarci; budući da postojeći zakoni kao što su Revidirani kazneni zakon i Obiteljski zakon i dalje sadržavaju odredbe kojima se diskriminiraju žene;

Q.

budući da je dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Ressa, novinarka i suosnivačica novinskog portala Rappler, uhićena 2019. zbog kiberklevete i osuđena 15. lipnja 2020.; budući da su 2021. neidentificirane naoružane osobe ubile novinare Orlanda Dinoyja i Reynanta Cortesa;

R.

budući da je senatorica Leila De Lima i dalje u zatvoru nakon pet godina bez suđenja, na temelju izmišljenih optužbi; budući da je senatorica De Lima pritvorena na temelju diskriminacije jer je bila meta napada zbog svojih političkih mišljenja, ali i kao braniteljica ljudskih prava i žena, te da joj je tijekom tih godina provedenih u istražnom zatvoru uskraćeno biračko pravo i mogućnost da bilo koju sjednicu Senata prati na daljinu; budući da senatorica De Lima, koja je najavila da se namjerava ponovno kandidirati za Senat, neće imati ista prava i mogućnosti za vođenje svoje izborne kampanje kao drugi kandidati;

S.

budući da Filipini koriste prednosti općeg sustava povlastica plus (OSP+); budući da to znači da Filipini moraju u stvarnosti provoditi 27 međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, pravima radnika, zaštiti okoliša i dobrom upravljanju; budući da je 2020. godine 26 % ukupnog filipinskog izvoza u Uniju (1,6 milijarde EUR) imalo povlašteni tretman u okviru tog programa;

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

25.