—

uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije koja je stupila na snagu 14. prosinca 2005.,

—

uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava,

—

uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,

—

uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

—

uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

—

uzimajući u obzir Konvenciju Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju, preporuku Vijeća iz 2009. o daljnjoj borbi protiv mita i preporuku iz 1996. o poreznom odbitku na mito plaćeno stranim javnim dužnosnicima te druge povezane instrumente,

—

uzimajući u obzir izvješće OECD-a iz 2010. naslovljeno: „Post-Public Employment: Good practices for preventing Conflict of Interest” (Zapošljavanje nakon odlaska iz javne službe: dobre prakse za sprječavanje sukoba interesa),

—

uzimajući u obzir Konvenciju o borbi protiv korupcije iz 1997. u kojoj sudjeluju službenici Europskih zajednica ili službenici država članica Europske unije (1),

—

uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2020. 2024., koji je Vijeće Europske unije usvojilo 18. studenoga 2020.,

—

uzimajući u obzir Smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava kako su usvojene na 2914. sastanku Vijeća za opće poslove od 8. prosinca 2008.,

—

uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja navedene u rezoluciji UN-a od 25. rujna 2015. naslovljenoj „Transforming our world: the 2030 Agenda for Sustainable Development” (Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.), uključujući cilj održivog razvoja br. 16 koji se odnosi na borbu protiv korupcije,

—

uzimajući u obzir izvješće Europske investicijske banke (EIB) od 8. studenoga 2013. naslovljeno „Politika sprečavanja i odvraćanja od nedopuštenih postupanja u poslovanju Europske investicijske banke” („politika EIB-a za suzbijanje prijevara”),

—

uzimajući u obzir Vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima kojima se provodi okvir Ujedinjenih naroda za zaštitu, poštovanje i pomoć,

—

uzimajući u obzir Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća (izdanje iz 2011.) i standarde koje je OECD razvio za borbu protiv korupcije,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. lipnja 2016. o poslovanju i ljudskim pravima,

—

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/1998 od 7. prosinca 2020. o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava (2),

—

uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. srpnja 2021. naslovljenu „Globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki)” (3),

—

uzimajući u obzir globalne propise Ujedinjene Kraljevine o sankcijama za borbu protiv korupcije iz 2021. i povezana opća načela za naknadu štete prekomorskim žrtvama (uključujući pogođene države) u slučajevima podmićivanja, korupcije i gospodarskog kriminala,

—

uzimajući u obzir da je francuski parlament donio nove obvezujuće odredbe o vraćanju oduzete ukradene imovine stanovništvu zemlje podrijetla,

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti (4),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o održivom korporativnom upravljanju (5),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o učincima klimatskih promjena na ljudska prava i ulozi boraca za zaštitu okoliša u vezi s tim pitanjem (6),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o posljedicama izbijanja bolesti COVID-19 na vanjsku politiku (7),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama (8),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama (9),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju (10),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2013. o korupciji u javnim i privatnim sektorima: utjecaj na ljudska prava u trećim zemljama (11),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma (12) te skup zakonodavnih prijedloga Europske komisije za jačanje pravila EU-a o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma objavljenu 20. srpnja 2021.,

—

uzimajući u obzir članak 83. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o kaznenim djelima s prekograničnom dimenzijom, uključujući korupciju, za koje EU može utvrditi zajednička pravila u okviru direktiva,

—

uzimajući u obzir Direktivu 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (13),

—

uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1153 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona određenih kaznenih djela i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2000/642/PUP (14),

—

uzimajući u obzir kaznenopravnu i građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji i druge pravne instrumente i političke preporuke o ovom pitanju koje su usvojila tijela Vijeća Europe, među ostalim o zajedničkim pravilima protiv korupcije u području financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja, i rezolucije (98) 7 i (99) 5 o osnivanju Skupine država protiv korupcije (GRECO) koje je 5. svibnja 1998. odnosno 1. svibnja 1999. usvojio Odbor ministara Vijeća Europe,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju (97) 24 Odbora ministara Vijeća Europe od 6. studenoga 1997. o dvadeset vodećih načela za borbu protiv korupcije,

—

uzimajući u obzir izjavu skupine GRECO od 15. travnja 2020. o rizicima od korupcije i korisnim pravnim upućivanjima u kontekstu bolesti COVID-19,

—

uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1141/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o statutu i financiranju europskih političkih stranaka i europskih političkih zaklada (15),

—

uzimajući u obzir političku izjavu naslovljenu „Naša zajednička predanost djelotvornom suočavanju s izazovima i provedbi mjera za sprečavanje i suzbijanje korupcije te jačanje međunarodne suradnje”, koju je Opća skupština UN-a usvojila 2. lipnja 2021. na svojem izvanrednom zasjedanju protiv korupcije i doprinos EU-a zaključnom dokumentu s izvanrednog zasjedanja Opće skupštine UN-a o korupciji održanog 17. prosinca 2019.,

—

uzimajući u obzir izvješće radne skupine UN-a o pitanju ljudskih prava te transnacionalnih korporacija i ostalih poduzeća naslovljeno „Povezivanje programa u pogledu poslovanja i ljudskih prava s antikorupcijskim programom”, usvojeno 17. lipnja 2020.,

—

uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a o nacionalnim institucijama za promicanje i zaštitu ljudskih prava usvojenu 17. prosinca 2015. i Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava o nacionalnim institucijama za promicanje i zaštitu ljudskih prava usvojenu 29. rujna 2016.,

—

uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) od 21. travnja 2020. o izazovima s kojima se države susreću i primjerima najbolje prakse koje primjenjuju u uključivanju ljudskih prava u svoje nacionalne strategije i politike za borbu protiv korupcije, uključujući one koje se odnose na nedržavne aktere, kao što je privatni sektor,

—

uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 15. travnja 2016. o najboljim praksama za suzbijanje negativnog učinka korupcije na ostvarivanje svih ljudskih prava i završno izvješće Savjetodavnog odbora Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 5. siječnja 2015. o pitanju negativnog učinka korupcije na ostvarivanje ljudskih prava,

—

uzimajući u obzir nacrt smjernica Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava o okviru za ljudska prava za povrat imovine,

—

uzimajući u obzir inicijativu Globalnog sporazuma UN-a da se strategije i mjere temelje na univerzalnim načelima ljudskih prava, zapošljavanja, okoliša i borbe protiv korupcije,

—

uzimajući u obzir preporuke Stručne skupine za financijsko djelovanje,

—

uzimajući u obzir indeks percepcije korupcije koji svake godine objavljuje Transparency International,

—

uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0012/2022),

A.

budući da korupcija olakšava, perpetuira i institucionalizira kršenja ljudskih prava te otežava poštovanje i provedbu ljudskih prava; budući da je korupcija kazneno djelo navedeno u članku 83. stavku 1. UFEU-a koje zahtijeva zajedničku definiciju i pristup zbog svoje osobito ozbiljne naravi i prekogranične dimenzije;

B.

budući da korupcija nerazmjerno utječe na najranjivije i najmarginaliziranije pojedince i skupine u društvu, tako što im se krši njihovo pravo na nediskriminaciju i što im se, a posebno ženama, onemogućuje jednak pristup političkom sudjelovanju, osnovnim i javnim uslugama, pravosuđu, prirodnim resursima, radnim mjestima, obrazovanju, zdravstvu i stanovanju; budući da korupcija pogoršava siromaštvo i nejednakost zloupotrebom bogatstva i javnih dobara te istodobno prijeti očuvanju prirodnog okoliša i ugrožava okolišnu održivost;

C.

budući da je korupcija složen i globalan fenomen koji postoji u svim zemljama svijeta bez obzira na njihove gospodarske i političke sustave; budući da borba protiv korupcije zahtijeva međunarodnu suradnju i da je sastavni dio međunarodnih obveza u pogledu ostvarivanja ljudskih prava, zaštite planeta te jamčenja mira i blagostanja svim ljudima do 2030. u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a, a posebno cilja održivog razvoja br. 16, koji se odnosi na promicanje pravednih, mirnih i uključivih društava i kojim se, među ostalim, međunarodna zajednica obvezuje na poboljšanje pronalaženja i povrata ukradene imovine;

D.

budući da korupcija, među ostalim, obično uključuje zloupotrebu ovlasti, manjak odgovornosti, ometanje pravde, upotrebu neprimjerenog utjecaja, institucionalizaciju diskriminacije, klijentelizam, zarobljavanje države, nepotizam, perpetuiranje kleptokracije i narušavanje tržišnih mehanizama, dok se istodobno često povezuje s organiziranim kriminalom, a pogoduje joj neodgovarajuća transparentnost i pristup informacijama; budući da je jačanje autoritarizma i pojava nedemokratskih režima plodno tlo za korupciju, za čije je suzbijanje potrebna međunarodna suradnja s demokracijama sličnih stavova; budući da se zbog korupcije zemlje izlažu zlonamjernom inozemnom utjecaju i da se njome dodatno ugrožavaju demokratske institucije;

E.

budući da zemlje, zajednice, poduzeća ili pojedinci mogu postati žrtve korupcije, posebno oni koji sudjeluju u istragama, prijavljivanju, kaznenom progonu i suđenju korupcije, koji su izloženi povećanom riziku i kojima je potrebna djelotvorna zaštita; budući da je izvješćivanje o korupciji glavni uzrok ubojstva novinara i da je, prema Odboru za zaštitu novinara, do listopada 2021. ubijeno pet novinara koji su istraživali slučajeve korupcije; budući da su zaštita zviždača od odmazde te pružanje djelotvorne pravne zaštite i sigurnih postupaka za podnošenje prijava u javnom i privatnom sektoru ključni za borbu protiv korupcije; budući da sve antikorupcijske mjere moraju biti u skladu sa standardima ljudskih prava;

F.

budući da korupcija ugrožava javno upravljanje i kvalitetu javnih usluga, šteti učinkovitosti i djelotvornosti demokratskih institucija, upravljanju korporacijama, sustavima provjere i ravnoteže te demokratskim načelima, oslabljuje vladavinu prava, narušava povjerenje javnosti i ometa održivi razvoj, što dovodi do nekažnjavanja počinitelja, nezakonitog bogaćenja pojedinaca na vlasti i prisvajanja vlasti radi izbjegavanja kaznenog progona; budući da nepostojanje neovisnog pravosudnog sustava ugrožava poštovanje vladavine prava; budući da je korupcija važan katalizator i čimbenik sukoba, posebno u zemljama u razvoju, i da destabilizira napore za izgradnju mira, uzrokujući masovna kršenja ljudskih prava, a u nekim slučajevima i gubitak života; budući da se nezakoniti financijski tokovi iz zemalja u razvoju olakšavaju i potiču upotrebom jurisdikcija s bankovnim tajnama i poreznih oaza, kao i preko financijskih i pravnih aktera, mnogi od kojih imaju sjedište u Europskoj uniji; budući da su istrage i kazneni progon takvih zločina i dalje ograničeni;

G.

budući da koruptivne prakse u politici, kao što su izborna prijevara, nezakonito financiranje političkih kampanja i političkih stranaka te nepotizam, potkopavaju građanska i politička prava na sudjelovanje u javnim poslovima, glasovanje i izbor na javnu dužnost te narušavaju povjerenje u političke stranke, izabrane predstavnike, demokratske procese i vlade, čime se potkopava demokratski legitimitet i povjerenje javnosti u politiku; budući da su u nedostatku djelotvorne regulacije financiranje političkih kampanja i financiranje stranaka posebno izloženi riziku od korupcije i da ih diljem svijeta, posebno privatni akteri i strane države, koriste za vršenje utjecaja na izbore, kampanje za referendume i društvene rasprave te uplitanje u njih; budući da se neke strane države i nedržavni akteri koriste korupcijom kao vanjskopolitičkim alatom za ometanje napretka prema postizanju funkcionalnih demokracija te sve više provode strategije uzurpiranja vlasti od strane lokalnih elita i zajedničkog odabira javnih službenika u EU-u i svijetu kako bi promicali vlastite interese u zakonodavnim i političkim procesima;

H.

budući da je aktualna kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pogoršala kršenja ljudskih prava povezana s korupcijom jer je u zemljama s višim razinama korupcije zabilježen veći broj smrtnih slučajeva uzrokovanih bolešću COVID-19 i jer su nerazmjerno najveće posljedice osjetile upravo najranjivije zajednice; budući da korupcija onemogućava puno uživanje ljudskih prava, temeljnih sloboda i primjerenog životnog standarda jer ugrožava sposobnost država da pružaju i pravedno distribuiraju javnozdravstvene usluge ili cjepiva; budući da su farmaceutski i medicinski proizvodi posebno podložni korupciji; budući da su brojne vlade zloupotrijebile izvanredne ovlasti povezane s bolešću COVID-19 kako bi koncentrirale svoje ovlasti, pojačale represiju nad novinarima, zviždačima i organizacijama civilnog društva koji rade na prokazivanju korupcije;

I.

budući da vanjska vjerodostojnost EU-a također ovisi o učinkovitom antikorupcijskom djelovanju u njegovim državama članicama i na razini EU-a; budući da nekoliko država članica EU-a drži visoko mjesto na ljestvici indeksa financijske tajnosti Mreže za poreznu pravdu za 2020., prema kojem se rangiraju jurisdikcije s obzirom na njihovu tajnost i opseg offshore financijskih aktivnosti; budući da su tijekom pregleda koje su proveli Svjetski forum OECD-a o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe i Stručna skupina za financijsko djelovanje zabilježeni nedostaci u državama članicama; budući da bi države članice EU-a trebale povećati transparentnost vlasništva nad medijima;

J.

budući da se programi za dodjelu državljanstva i prava boravka ulagačima koji se provode u nekim državama članicama zloupotrebljavaju u svrhu pranja novca ili skrivanja financijskih sredstava dobivenih koruptivnim aktivnostima; budući da mnoge države članice imaju pravila za sprečavanje vršenja neprimjerenog utjecaja i korupcije zakonodavaca i javnih dužnosnika, uključujući bivše javne službenike, koji imaju temeljnu ulogu u sprečavanju, otkrivanju i praćenju koruptivnih aktivnosti, no ta se pravila samo djelomično provode, dok su usklađena pravila na razini EU-a nedostatna i potrebno ih je ojačati;

K.

budući da je Opća skupština UN-a u svojoj političkoj izjavi od 2. lipnja 2021. priznala svoju odgovornost i potrebu za poduzimanjem hitnih mjera protiv korupcije te se obvezala da će udvostručiti preventivne napore i slijediti multilateralni pristup borbi protiv korupcije, posebno s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19;

L.

budući da EU podupire treće zemlje u njihovoj borbi protiv korupcije ne samo u vidu tehničke pomoći, diplomatskog djelovanja i financijske potpore te multilateralnih foruma, već i preko zakonodavstva EU-a te utvrđivanjem standarda, smjernica i okvira za vanjsko djelovanje;

M.

budući da se u Akcijskom planu EU-a za ljudska prava za razdoblje 2020. – 2024. Vijeće obvezalo na borbu protiv korupcije pružanjem sveobuhvatne pomoći, i to podupiranjem reforme javne uprave te djelotvornih strategija i pravnih okvira za borbu protiv korupcije, uključujući zaštitu zviždača i svjedoka, specijaliziranih tijela, parlamenata, neovisnih medija i organizacija civilnog društva, kao i podupiranjem ratifikacije i provedbe Konvencije UN-a protiv korupcije (UNCAC); budući da vanjska vjerodostojnost EU-a također ovisi o učinkovitom antikorupcijskom djelovanju u njegovim državama članicama;

N.

budući da privatni sektor i poduzeća, posebno multinacionalna poduzeća i bankarski subjekti, mogu imati ključnu ulogu u borbi protiv korupcije na globalnoj razini i smanjenju njezinih učinaka na ljudska prava; budući da bankarski subjekti mogu znatno doprinijeti otkrivanju pranja novca, financiranja terorizma i drugih nezakonitih aktivnosti povezanih s korupcijom, čime se naglašava važnost uspostave korisne suradnje između državnih institucija i privatnog sektora;

O.

budući da su propisi o obveznoj korporativnoj dužnoj pažnji neizostavno sredstvo za sprečavanje, suzbijanje i djelotvorno ispravljanje kršenja ljudskih prava i uništavanja okoliša na globalnoj razini u cijelom lancu opskrbe te da ne bi trebali negativno utjecati na mala i srednja poduzeća (MSP-ove); budući da bi odredbe UNCAC-a trebale biti uvrštene u obveze dužne pažnje predviđene u predstojećem prijedlogu Komisije o tom pitanju;

P.

budući da su režimom sankcija EU-a koji se temelji na pojedinačnim zemljama već predviđene ciljane mjere protiv osoba i subjekata odgovornih za ugrožavanje demokracije i vladavine prava, uključujući teške financijske povrede u vezi s javnim sredstvima ako su ta djela obuhvaćena UNCAC-om; budući da je usvajanje globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) ključan dodatak paketu instrumenata EU-a; budući da je Parlament u više navrata tražio proširenje njegova područja primjene kako bi se izričito obuhvatila korupcija radi djelotvorne borbe protiv svih vrsta kršenja ljudskih prava, bez obzira na prirodu kaznenog djela, te radi stvaranja dopunskog režima u slučaju da djela korupcije nisu obuhvaćena izmjenom postojećeg režima; budući da su slične režime antikorupcijskih sankcija usvojile i Sjedinjene Države, Kanada i Ujedinjena Kraljevina;

(a)

priznaju povezanost korupcije i ljudskih prava te da je korupcija golema prepreka uživanju svih ljudskih prava; stoga u borbi protiv korupcije usvoje pristup koji se temelji na ljudskim pravima, u čijem su središtu žrtve korupcije, te da borbu protiv korupcije stavi u središte svih napora i politika EU-a kojima se promiču ljudska prava, demokracija i vladavina prava diljem svijeta; korupciji pristupaju kao globalnoj pojavi za koju su potrebne djelotvorne antikorupcijske institucije, preventivni mehanizmi i međunarodni regulatorni okvir, kao i povrat imovine i kazneni progon unutar EU-a; počnu raditi na donošenju međunarodno priznate definicije korupcije, koristeći se UNCAC-om kao smjernicom; prepoznaju da borba protiv korupcije zahtijeva usklađeno globalno djelovanje i veću suradnju između stručnjaka za borbu protiv korupcije i stručnjaka za ljudskih prava; promiču suradnju između EU-a, njegovih država članica i trećih zemalja, posebno na razini pravosuđa i tijela za izvršavanje zakonodavstva te u pogledu razmjene informacija, radi razmjene najboljih praksi i učinkovitih instrumenata u borbi protiv korupcije;

(b)

prepoznaju da je transparentnost temelj svih strategija za borbu protiv korupcije; u svjetlu toga, pozovu na ukidanje prekomjernih pravila o čuvanju poslovne tajne u relevantnim sektorima, posebno u financijskom sektoru, te promiču automatsku razmjenu informacija o poreznim prijevarama i izbjegavanju plaćanja poreza, kao i da multinacionalna poduzeća i javni registri stvarnih vlasnika poduzeća javno objavljuju podatke po zemljama; donesu politiku nulte tolerancije prema poreznim oazama jer one omogućuju lako prikrivanje nezakonitih financijskih tokova;

(c)

priznaju da postoje trenutačne težnje prema slabljenju demokracije i jačanju kleptokracije diljem svijeta, kao i da postoji suštinska veza između te dvije pojave, među ostalim i zbog sve veće uloge oligarha u nekim zemljama; preuzmu vodeću ulogu na multilateralnim forumima kako bi se stvorila koalicija demokracija s ciljem suzbijanja globalne prijetnje koju predstavljaju kleptokracija i autoritarizam;

(d)

oblikuju sveobuhvatnu, koherentnu i učinkovitu globalnu strategiju EU-a za borbu protiv korupcije i to tako da provedu analizu postojećih instrumenata za borbu protiv korupcije i primjera dobre prakse u paketu instrumenata EU-a te da utvrde nedostatke, povećaju financiranje i prošire potporu za organizacije civilnog društva koje se bave borbom protiv korupcije, kao što je Parlament već zatražio u svojoj Rezoluciji od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama; u borbi protiv korupcije daju prednost prevenciji, i to uspostavom preventivnih mjera, politika i praksi, uključujući informativne kampanje i osposobljavanje u javnom i privatnom sektoru;

(e)

uspostave posebnu radnu skupinu Vijeća za pripremu antikorupcijskih pitanja (sličnu Radnoj skupini za ljudska prava COHOM ili osmišljenu po uzoru na nju) kako bi se poduprle rasprave u Vijeću;

(f)

ojačaju ulogu Parlamenta u nadziranju antikorupcijskih napora; prime na znanje odlučnost Parlamenta da sastavlja redovito ažurirano izvješće o korupciji i ljudskim pravima u svakom parlamentarnom sazivu; pripremaju godišnje ocjene napretka postignutog u vezi s preporukama iz tih izvješća;

(g)

insistiraju na potpunoj provedbi i primjeni postojećih nacionalnih i međunarodnih instrumenata za borbu protiv korupcije kao što su UNCAC, Konvencija o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) antikorupcijski standardi i preporuke Vijeća Europe, vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te kaznenopravna i građanskopravna konvencija Vijeća Europe o korupciji; potiču sve države koje to još nisu učinile da brzo ratificiraju te antikorupcijske instrumente; na uključiv i sveobuhvatan način bez odgode preispitaju kako EU provodi UNCAC, kao i da žurno uvedu postupak daljnjeg praćenja za preispitivanje UNCAC-a;

(h)

ojačaju vjerodostojnost vanjskog antikorupcijskog djelovanja EU-a tako da se učinkovitije bore protiv korupcije, utaje poreza, nezakonite trgovine, bankovne tajne i pranja novca unutar EU-a; prepoznaju vlastitu ulogu i odgovornost kritičnog broja pojedinaca i subjekata sa sjedištem u EU-u kao inicijatora, pokretača i profitera od korupcije u trećim zemljama; priznaju da su se sve države članice EU-a, kao potpisnice UNCAC-a, obvezale proglasiti podmićivanje nacionalnih i stranih javnih dužnosnika kaznenim djelom; uvide da sistemska korupcija i neuspješan kazneni progon za podmićivanje stranih dužnosnika u nekim državama članicama EU-a ugrožavaju napore u borbi protiv korupcije u trećim zemljama i da poduzmu korake za otklanjanje takvih neuspjeha; shvate da nedostatak usklađenog i odlučnog djelovanja, kašnjenja i manjkavosti u provedbi antikorupcijskih propisa unutar EU-a ohrabruju korumpirane aktere izvan EU-a; zajamče da se počinitelji korupcije velikih razmjera pozovu na odgovornost i donesu zajedničke standarde o transparentnosti, kontroli i nadzoru ulaganja kako bi se smanjili rizici povezani s korupcijom i pranjem novca koji prijete od takozvanih „programa zlatnih viza”;

(i)

traži od Komisije da ojača okvir EU-a za borbu protiv korupcije i predloži antikorupcijsku direktivu EU-a na temelju članka 83. UFEU-a kojom bi se uspostavila zajednička pravila EU-a za kaznene sankcije za korupciju;

(j)

prepoznaju da je EU odredište otuđenih sredstava i imovine, od kojih se većina ne oduzima i ne vraća, da je pravni okvir za povrat ukradene imovine i dalje vrlo fragmentiran te da je povrat otuđene imovine moralni imperativ u smislu pravde i odgovornosti, kao i vjerodostojnosti politike EU-a za potporu demokraciji; ojačaju napore u svim državama članicama u cilju zamrzavanja i oduzimanja ukradene imovine te imovine stečene korupcijom u njihovim jurisdikcijama, u skladu s UNCAC-om, i da tu imovinu na transparentan i odgovoran način vrate zemlji podrijetla i žrtvama, među ostalim znatnim povećanjem transparentnosti, pristupa informacijama o inozemnoj imovini koja se čuva na teritoriju EU-a i značajnim sudjelovanjem organizacija civilnog društva; žurno poduzmu daljnje mjere u pogledu obveza koje je 2021. preuzela Glavna skupština UN-a u vezi s povratom imovine, uključujući one koje se odnose na oduzimanje imovine bez prethodne presude, oduzimanje i povrat imovine stečene korupcijom u kontekstu odluka koje nisu predmet suđenja, te prikupljanjem i objavom podataka o povratu imovine; osmisle pravilan raspored radnji (sankcije, oduzimanje nezakonito stečene imovine u građanskim i kaznenim djelima, kazneni progon, mehanizmi povrata imovine) koje u konačnici dovode do prenamjene ukradene imovine u korist žrtava korupcije; uspostave djelotvornu suradnju među državama članicama u tom području; sastave komunikaciju u kojoj se navode moguće inicijative na razini EU-a i međunarodnoj razini kako bi se osigurao brz i učinkovit povrat nezakonito stečene imovine nakon demokratskih procesa tranzicije te kako bi se osiguralo da ne postoje „sigurna utočišta” za takvu imovinu; uspostave zajednička pravila EU-a o povratu ukradene imovine, kojima se propisuje da, nakon što tužitelj zadovolji uvjete za pokretanje slučaja, kad je riječ o teškim kaznenim djelima kako su definirana nacionalnim pravom, subjekt ili pojedinac tuženik mora dokazati da je ispunio svoje pravne i financijske obveze, primjerice u pogledu zakonitog podrijetla financijskih sredstava ili druge imovine; kazneno gone one koji su odgovorni, žrtvama omoguće odgovarajući pristup pravnim lijekovima i pruže potporu kapacitetima kojima parlamenti raspolažu za provedbu djelotvornog proračunskog nadzora;

(k)

temeljito prate strano uplitanje te uspostave i zajamče strogu provedbu europskih pravila o financiranju za političke stranke i zaklade, nevladine organizacije i medije, posebno kada financijska sredstva potječu od nedemokratskih zemalja i nedržavnih aktera, kako bi se spriječilo uzurpiranje vlasti od strane lokalnih elita, zlonamjerni utjecaj i uplitanje u demokratske procese i javne poslove EU-a i partnerskih zemalja; promiču transparentnost vlasništva nad medijima kao ključnu sastavnicu demokracije; promiču konkretne programe o financiranju političkih stranaka i trošenju sredstava za kampanje u okviru vanjske potpore EU-a demokraciji u njihovim zemljama; postave stroge standarde za zapošljavanje izabranih nositelja dužnosti i viših javnih dužnosnika nakon odlaska iz javne službe, izbjegavaju fenomen „rotirajućih vrata” i osiguravaju usklađena pravila i njihovu provedbu na razini EU-a s pomoću snažnog sustava nadzora;

(l)

ojačaju uključivanje antikorupcijskog pristupa utemeljenog na ljudskim pravima u instrumente EU-a za vanjsko djelovanje, među ostalim u Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI), Instrument pretpristupne pomoći (IPA) i uzajamne fondove EU-a; daju prednost obvezama u pogledu borbe protiv korupcije, s ciljevima i rokovima; daju prednost prikupljanju domaćih prihoda u partnerskim zemljama podupiranjem borbe protiv utaje poreza i jačanjem dobrog upravljanja; ojačaju strogo praćenje i jamčenje provedbe kako bi se izbjeglo da vlade upotrebljavaju financijska sredstva EU-a za nezakonite aktivnosti; uključe civilno društvo u praćenje upotrebe sredstava EU-a i ojačaju ulogu Parlamenta u tom području; poboljšaju komunikaciju između specijaliziranih agencija EU-a i partnera na terenu; ulažu u digitalne metode za borbu protiv korupcije koje se temelje na podacima, posebno u tehnološke istražne kapacitete tijela za izvršavanje zakonodavstva; promiču pojačanu suradnju između Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i Ureda europskog tužitelja; stvore dosljednu, sveobuhvatnu i pristupačnu bazu podataka krajnjih korisnika fondova EU-a tijekom cijelog ciklusa nabave;

(m)

poboljšaju programe u okviru instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje kako bi se poduprla izgradnja kapaciteta za borbu protiv korupcije, na temelju načela transparentnosti, odgovornosti, nediskriminacije i značajnog sudjelovanja dionika te u skladu s relevantnim propisima o tim instrumentima; povećaju učinkovitost potrošnje EU-a uključivanjem jasnih programskih ciljeva i rokova; povećaju transparentnost i odgovornost svoje službene razvojne pomoći kako bi bila usklađena sa standardima utvrđenima u okviru međunarodno dogovorenih načela razvojne učinkovitosti; razviju sustav holističkog upravljanja rizikom kako bi se spriječilo da financijska sredstva EU-a doprinose korupciji, primjerice povezivanjem proračunske potpore s antikorupcijskim ciljevima i posvećivanjem posebne pozornosti praćenju provedbe; provode strogi nadzor nad projektima koje Unija financira u trećim zemljama i pobrinu se za to da ih se ne koristi kao instrumente za financiranje nezakonitih aktivnosti; pokrenu revizije kako bi se provjerilo koriste li se ta sredstva u skladu s ciljevima utvrđenima u uredbama za svaki instrument; obustave proračunsku potporu u zemljama u kojima je korupcija raširena i u kojima vlasti očito ne poduzimaju stvarne mjere, osiguravajući pritom da pomoć stigne do civilnog stanovništva drugim kanalima; kad je riječ o financiranju sredstvima EU-a, posebnu pozornost posvete dobrom upravljanju javnom imovinom trećih zemalja, u skladu s Financijskom uredbom EU-a, te podupiru napore OECD-a za poboljšanje korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu; istraže mogućnost osnivanja radne skupine EU-a za borbu protiv korupcije s odgovarajućim ovlastima, stručnim znanjem i resursima za provođenje istraga i evaluacija u trećim zemljama te za pružanje tehničke i operativne pomoći, uključujući posebno prilagođene planove reformi, državama koje primaju financijska sredstva EU-a i nemaju dovoljno kapaciteta za borbu protiv korupcije te žele ojačati svoju suradnju s EU-om; potaknu delegacije EU-a i veleposlanstva država članica da redovito izvješćuju o korupciji i osiguraju tehničko osposobljavanje za osoblje delegacija EU-a kako bi moglo rješavati probleme u tom području i predlagati rješenja imajući u vidu posebne nacionalne okolnosti;

(n)

osiguraju primjenu najviših etičkih standarda i standarda transparentnosti u financiranju EU-a, uključujući financiranje projekata i zajmova EIB-a, potpunu uključenost organizacija civilnog društva i neovisnih aktera u praćenje tih sredstava te dostupnost i pristupačnost mehanizama za podnošenje pritužbi kojima će se jamčiti odgovornost u mogućim slučajevima zlouporabe sredstava; osiguraju da sva tijela i agencije EU-a jamče besplatan, brz i jednostavan pristup informacijama, uključujući informacije o dodjeli sredstava, krajnjem primatelju financijskih sredstava i konačnoj uporabi sredstava;

(o)

daju prednost borbi protiv korupcije u pretpristupnim pregovorima i kriterijima; stave naglasak na izgradnju kapaciteta, kao što su specijalizirana tijela za borbu protiv korupcije;

(p)

uključe u sve trgovinske i ulagačke sporazume između EU-a i trećih zemalja robustan i obavezan okvir za uvjetovanost u pogledu ljudskih prava s odredbama o transparentnosti te obvezujućim i provedivim klauzulama o ljudskim pravima i suzbijanju korupcije; kao krajnju mjeru nametnu sankcije ili suspendiraju sporazume u slučaju ozbiljnih djela korupcije i teških kršenja ljudskih prava; osiguraju uključivost i transparentnost trgovinskih pregovora, uz značajan javni nadzor i upoznatost sa strategijama i prioritetima;

(q)

povećaju usmjerenost na borbu protiv korupcije u dijalozima o ljudskim pravima i javnoj diplomaciji promicanjem otvorenog dijaloga između država i civilnog društva o problemima i mogućim rješenjima i aktivnim uključivanjem boraca za ljudska prava i organizacija civilnog društva koji djeluju u području borbe protiv korupcije;

(r)

nadziru rizike od korupcije povezane s velikim građevinskim i investicijskim projektima autoritarnih trećih zemalja, koji se provode na globalnoj razini, ali i u državama članicama, među ostalim u sektorima energetike i ekstraktivnih industrija, infrastrukture, obrane i zdravstva; posebno obrate pozornost na transparentnost u tim projektima, koji često izazivaju zabrinutost zbog netransparentnog financiranja ili fiskalnih rizika; nastave s brzom provedbom programa EU-a „Globalno povezana Europa”, koji je Vijeće odobrilo 12. srpnja 2021. i koji bi mogao doprinijeti suzbijanju tog problema promicanjem vrijednosti i interesa EU-a u gospodarskoj, razvojnoj i sigurnosnoj politici;

(s)

prepoznaju ključnu ulogu koju neovisne organizacije civilnog društva, borci za ljudska prava, borci protiv korupcije, zviždači i istraživački novinari imaju u borbi protiv korupcije putem promjena društvenih normi, borbe protiv nekažnjavanja, prikupljanja podataka i postizanja bolje provedbe i izvršavanja mjera za borbu protiv korupcije; rade na stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja za one koji sprečavaju i suzbijaju korupciju, uključujući zviždače i novinare, kao i za svjedoke; pružaju potporu žrtvama korupcije – pojedincima i zajednicama – kako bi ih se moglo identificirati i informirati te kako bi oni mogli sudjelovati u sudskim postupcima i tražiti i dobiti naknadu štete; pojačaju napore kako bi države članice brzo prenijele i provele Direktivu EU-a o zviždačima; surađuju s trećim zemljama na zaštiti zviždača, među ostalim preuzimanjem obveza da se osiguraju visoki standardi njihove zaštite u svim trgovinskim i investicijskim sporazumima EU-a u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; podupiru nastojanja da se počinitelji privedu pravdi;

(t)

osmisle programe kojima će se osigurati veća financijska potpora za organizacije civilnog društva, neovisne medije, zviždače, novinare i borce za ljudska prava koji rade na sprečavanju i otkrivanju korupcije te jačanju transparentnosti i odgovornosti, uključujući potporu protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja; poboljšaju pristup manjih organizacija civilnog društva financijskim sredstvima EU-a; ustraju na uspostavi ambiciozne i djelotvorne direktive EU-a protiv strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, među ostalim i u vezi s mogućim sudskim uznemiravanjem od strane vlasti, poduzeća ili ostalih subjekata izvan EU-a;

(u)

prema potrebi poboljšaju zaštitu svjedoka, zviždača, istraživačkih novinara i boraca za ljudska prava u području suzbijanja korupcije i njihovih obitelji, među ostalim izdavanjem hitnih viza i osiguravanjem privremenog skloništa u državama članicama EU-a, kao i dodjeljivanjem namjenskih resursa delegacijama EU-a i predstavništvima država članica; zatraže temeljitu istragu i pravdu u pogledu nasilja nad istraživačkim novinarima, borcima za ljudska prava i drugim aktivistima za borbu protiv korupcije odnosno njihovih ubojstava;

(v)

promiču čvrste zakone o pravu na pristup informacijama i pružanje smislenih, sveobuhvatnih, pravodobnih, lako pretraživih, digitaliziranih vladinih podataka kojima se pristup omogućuje bez naknade, uključujući veću transparentnost javne nabave i lobiranja, uz neovisna nadzorna tijela; potiču države da nabavljaju usluge od poduzeća koja poštuju obveze koje se odnose na dužnu pažnju u pogledu ljudskih prava, uključujući antikorupcijske odredbe;

(w)

provode programe za potporu kapacitetima kojima parlamenti raspolažu za provođenje proračunske kontrole i drugih nadzornih aktivnosti;

(x)

podupiru i ojačaju neovisna, nepristrana, dovoljno kapacitirana, dobro obučena i učinkovita pravosudna tijela, tijela javnog tužiteljstva i tijela za izvršenje zakonodavstva radi uspješne istrage, kaznenog progona i suđenja za kaznena djela korupcije; podupru osnivanje i profesionalizaciju specijaliziranih državnih tijela za borbu protiv korupcije u trećim zemljama;

(y)

nastave podupirati slobodne i poštene izborne procese i promiču odgovornost glasača, uz posvećivanje posebne pozornosti izbornim prijevarama i kupnji glasova; promiču pravila o transparentnosti i nepristranosti kako bi se suzbilo nezakonito političko financiranje; osiguraju sustavnije poduzimanje daljnjih mjera na temelju preporuka međunarodnih promatračkih misija;

(z)

preuzmu vodeću ulogu u stvaranju koalicije demokracija u svrhu borbe protiv porasta kleptokracije na globalnoj razini; ustraju na uvrštavanju borbe protiv korupcije na dnevni red predstojećih međunarodnih sastanaka na vrhu, kao što je sastanak skupine G7, i zatraže punu provedbu antikorupcijskog plana dogovorenog na sastanku na vrhu za demokraciju koji je predložio SAD; nastave proaktivno doprinositi radu međunarodnih i regionalnih foruma za borbu protiv korupcije i promicanje ljudskih prava;

(aa)

pozdrave povijesnu političku deklaraciju o korupciji koju je usvojila Opća skupština UN-a i iskoriste priliku da poduzmu daljnje mjere na temelju njezinih preporuka te ojačaju suradnju s tijelima UN-a kao što su Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR) i Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC); ustraju na važnosti sustavnog sudjelovanja civilnog društva u raspravama na razini UN-a i u mehanizmima praćenja korupcije;

(ab)

potiču produbljivanje i poštovanje međunarodne predanosti tome da se borba protiv korupcije stavi u središte ciljeva održivog razvoja kao način suzbijanja globalnog siromaštva i ostvarivanja gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava, s posebnim naglaskom na pravu na obrazovanje i političko sudjelovanje; prepoznaju da korupcija djeluje kao prepreka mnogim aspektima obrazovanja, što dovodi do rasipanja talenata i negativnih posljedica na gospodarstvo; ističu da su obrazovanje i informiranje temeljni alati za borbu protiv korupcije; stoga borbu protiv korupcije u obrazovanju učine prioritetom i potiču EU da razvije i provede posebne programe za informiranje o korupciji, njezinim troškovima za društvo i sredstvima za njezino suzbijanje;

(ac)

ustraju u imenovanju posebnog izvjestitelja UN-a za financijski kriminal, korupciju i ljudska prava sa sveobuhvatnim mandatom, uključujući plan usmjeren na ciljeve i periodično ocjenjivanje antikorupcijskih mjera koje države poduzimaju; preuzmu vodeću ulogu u mobiliziranju potpore među državama članicama Vijeća za ljudska prava i donesu zajedničku rezoluciju kojom će se ostvariti predloženi mandat; u toj rezoluciji navedu zahtjeve koje kandidati za radno mjesto moraju ispunjavati kako bi se osiguralo pravilno izvršavanje mandata te utvrde postupak transparentnosti i nadzora kojem će odabrani kandidat biti podložan prije preuzimanja dužnosti;

(ad)

pokrenu postupak s ciljem da EU postane punopravni član skupine GRECO, u kojoj EU od 2019. ima status promatrača; ustraju na tome da države članice EU-a objave i ispune preporuke GRECO-a;

(ae)

dodatno potaknu rasprave o međunarodnoj infrastrukturi za rješavanje nekažnjavanja moćnih pojedinaca uključenih u slučajeve korupcije velikih razmjera, uključujući međunarodne istražne mehanizme, tužitelje i sudove; istraže sveobuhvatne pristupe reformi međunarodnih pravosudnih institucija, primjerice proširenjem nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda, primjenom univerzalne nadležnosti za kazneni progon djela korupcije velikih razmjera ili mogućim osnivanjem međunarodnog antikorupcijskog suda; priznaju važnost transparentnosti i osiguravanja odgovornosti međunarodnih organizacija i viših dužnosnika;

(af)

promiču europske standarde, među ostalim u pogledu sprečavanja pranja novca, transparentnosti stvarnog vlasništva i zaštite zviždača na drugim multinacionalnim forumima te podupiru donošenje tih standarda u trećim zemljama; podrže reformu zakona o stvarnom vlasništvu, kojima bi se trebalo osigurati da su registri ažurirani i dostupni, kako unutar EU-a tako i diljem svijeta, u svrhu omogućavanja odgovarajuće transparentnosti relevantnih pravnih subjekata, uključujući trustove i fiktivna poduzeća, kako bi se žrtvama korupcije te tijelima za izvršenje zakonodavstva i poreznim tijelima omogućilo da utvrde stvarne vlasnike takvih subjekata;

(ag)

promiču uključivanje nevladinih dionika, uključujući akademsku zajednicu i organizacije civilnog društva, kao promatrača u pomoćna tijela Konferencije država stranaka UNCAC-a i u druge multilateralne mehanizme za borbu protiv korupcije;

(ah)

hitno izrade obvezujuće zakonodavstvo EU-a o dužnoj pažnji u pogledu ljudskih prava i okoliša koje bi se primjenjivalo na sve subjekte i poslovne odnose u cijelom lancu vrijednosti poduzeća i kojim bi se od poduzeća, uključujući ona koja pružaju financijske proizvode i usluge, zahtijevalo da osiguraju identifikaciju, procjenu, ublažavanje, sprečavanje, prestanak i navođenje svih negativnih učinaka svojeg poslovanja i lanaca opskrbe na ljudska prava, okoliš i dobro upravljanje te da obavješćuju o njima; i koje bi uključivalo najviše standarde, snažne antikorupcijske odredbe, obvezne mehanizme za podnošenje pritužbi i sustave pravne odgovornosti koji žrtvama omogućuju da pozivaju poduzeća na odgovornost i traže pravni lijek; pobrinu za to da se obveze u pogledu dužne pažnje primjenjuju na podmićivanje stranih javnih službenika koje se odvija izravno ili preko posrednika; u tom pogledu naglašava da bi se budućim zakonodavstvom o dužnoj pažnji trebalo smanjiti birokratsko opterećenje poduzeća, posebno MSP-ova;

(ai)

pojačaju napore za sprečavanje korupcije, poboljšaju računovodstvene i revizijske standarde u privatnom sektoru u skladu s UNCAC-om i djelotvorno provode kazne za korporacije za djela korupcije; preporučuju da sva velika i registrirana poduzeća izvješćuju o svojim aktivnostima i o tome kako se bore protiv korupcije i podmićivanja; provode odredbe i izrade smjernice za poduzeća kako bi se osiguralo sigurno i povjerljivo izvješćivanje o povredama antikorupcijskih pravila te kako bi se zaštitili oni koji iznesu takve informacije; potaknu treće zemlje da dodijele odgovarajuća sredstva nacionalnim kontaktnim točkama i uspostave druge izvansudske mehanizme za pritužbe kako bi se pojedincima i zajednicama pogođenima koruptivnim poslovnim praksama pružili pravni lijekovi;

(aj)

razviju akcijski plan za jačanje postupanja s dužnom pažnjom u području ljudskih prava i zaštite okoliša u sektorima kao što su financije, računovodstvo ili nekretnine, koji često pružaju poticajnu strukturu za globalnu korupciju tako što omogućavaju da prihodi od korupcije dospiju u legitimno gospodarstvo;

(ak)

ponovno potvrde važnost vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima tako da osiguraju da sve države članice koje to još nisu učinile što prije donesu nacionalne akcijske planove te promiču donošenje akcijskih planova u trećim zemljama i zakona o korporativnoj dužnoj pažnji; konstruktivno i aktivno sudjeluju u pregovorima o obvezujućem ugovoru UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

(al)

žurno iznesu zakonodavni prijedlog za djelotvorno ciljanje i sankcioniranje onih koji ekonomski i financijski olakšavaju onima koji krše ljudska prava da zadrže financijsku i drugu imovinu u EU-u, u skladu s višestrukim zahtjevima Parlamenta da se izmijeni trenutačni globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava proširenjem njegova područja primjene na djela korupcije ili da, kao alternativno rješenje, podnesu zakonodavni prijedlog za donošenje novog režima tematskih sankcija protiv teških djela korupcije te uvedu glasovanje kvalificiranom većinom za određivanje sankcija u okviru tog režima sankcija; zajamče da Parlament u tome ima proaktivnu ulogu; blisko surađuju s Ujedinjenom Kraljevinom, koja je donijela novi režim sankcija za korupciju, kao i s drugim demokracijama sličnih stavova; prime na znanje opasnost od toga da korumpirani akteri prebace svoju imovinu u EU s obzirom na to da sve više zemalja donosi strože okvire; stoga zahtijevaju da države članice brzo i propisno provedu sankcije, posebno u pogledu zabrana ulaska, identifikacije i zamrzavanja imovine, kako bi se spriječilo da EU postane jedno od središta za pranje novca, te da poduzmu mjere protiv onih država članica koje ne ispunjavaju svoje obveze;

(am)

osiguraju da se antikorupcijske mjere uključe u globalni odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 kako bi se pružile i pravedno raspodijelile javnozdravstvene usluge i pristup cjepivu, među ostalim i jačanjem javnih institucija i osiguravanjem potpune transparentnosti mjera i upotrebe financijskih sredstava;

(an)

osiguraju da financijska potpora EU-a trećim zemljama povezana s pandemijom bude uvjetovana snažnom predanošću borbi protiv korupcije;

(ao)

pruže ciljanu potporu novinarima i organizacijama civilnog društva koji rade na razotkrivanju korupcije, a koji su bili žrtve pojačane represije do koje je došlo zbog zlouporabe izvanrednih zakona donesenih tijekom pandemije;

(ap)

prepoznaju vezu između uništavanja i degradacije okoliša kao prepreke ostvarivanju ljudskih prava i mreža korupcije, mita ili organiziranog kriminala koji stoje iza toga; uključe borbu protiv korupcije u globalno djelovanje EU-a u području klime i okoliša, promicanjem transparentnosti i dobrog upravljanja prirodnim resursima i borbe protiv jagme za zemljištem, s naglaskom na najugroženijim sektorima, kao što su ekstraktivne industrije;

(aq)

prime na znanje da su borci za ljudska prava u području okoliša, borci za zemljišta i njihovi odvjetnici, osobito borci za ljudska prava koji su žene i pripadnici autohtonih naroda, izloženi najvećem riziku od diskriminacije, zastrašivanja, nasilja i ubojstava, te stoga poduzmu odlučne mjere da ih se zaštiti, među ostalim izdavanjem hitnih viza i pružanjem privremenog skloništa u državama članicama EU-a;

(ar)

prime na znanje da korupcija pogoršava rodnu neravnopravnost i utječe na mjeru u kojoj se prava žena poštuju i štite; promiču rodno osviještenu politiku i raznolikost u antikorupcijskom djelovanju, u skladu s preporukom UNODC-a, te ocijene rodne aspekte korupcije i njezine različite posljedice; se pozabave pitanjem utjecaja korupcije na ženska prava i zajamče da su žene upoznate sa svojim pravima kako bi se smanjila njihova izloženost korupciji; uzmu u obzir međusobnu povezanost trgovine ljudima i korupcije;

(as)

uzmu u obzir činjenicu da korupcija isto tako utječe na i povećava nejednakost drugih ranjivih skupina kao što su djeca, osobe s invaliditetom, starije osobe, ekonomski ugrožene osobe ili pripadnici manjina;

(at)

prepoznaju seksualno nasilje kao oblik korupcije; osmisle programe za pomoć žrtvama seksualne iznude, posebno ekstremnog rodno specifičnog oblika korupcije koji uključuje ljudsko tijelo kao valutu korupcije; prikupljaju podatke za mjerenje raširenosti seksualnog uznemiravanja donošenjem pravnih okvira i instrumenata za primjereno rješavanje slučajeva seksualnog uznemiravanja i njihovo kažnjavanje te promicanje tih koraka u multilateralnim forumima;

2.