P9_TA(2022)0031

Rad Europskog ombudsmana – godišnje izvješće za 2020.

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. veljače 2022. o godišnjem izvješću o radu Europskog ombudsmana za 2020. (2021/2167(INI))

(2022/C 342/07)

Europski parlament,

—	uzimajući u obzir godišnje izvješće o radu Europskog ombudsmana za 2020.,

—	uzimajući u obzir članak 10. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

—	uzimajući u obzir članak 15., članak 24. stavak 3., članak 228. i članak 298. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

—	uzimajući u obzir članke 11., 41., 42. i 43. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”),

—	uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCPRD),

—	uzimajući u obzir Uredbu Europskog parlamenta (EU, Euratom) 2021/1163 od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju propisa i općih uvjeta kojima se uređuje obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana (Statut Europskog ombudsmana) i o stavljanju izvan snage Odluke 94/262/EZUČ, EZ, Euratom (1),

—	uzimajući u obzir Europski kodeks dobrog administrativnog postupanja koji je Parlament usvojio 6. rujna 2001.,

—	uzimajući u obzir Okvirni sporazum o suradnji zaključen 15. ožujka 2006. između Parlamenta i Europskog ombudsmana, koji je stupio na snagu 1. travnja 2006.,

—	uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o radu Europskog ombudsmana,

—	uzimajući u obzir članak 54. i članak 142. stavak 2. Poslovnika,

—	uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A9-0342/2021),

A.	budući da je godišnje izvješće o radu Europskog ombudsmana za 2020. službeno predano predsjedniku Parlamenta 6. rujna 2021. i da je europska ombudsmanica Emily O'Reilly 14. srpnja 2021. u Bruxellesu predstavila svoje izvješće Odboru za predstavke;

B.	budući da je člancima 20., 24. i 228. UFEU-a te člankom 43. Povelje Europski ombudsman ovlašten primati pritužbe u slučajevima nepravilnosti u postupanju institucija, tijela, ureda i agencija EU-a, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti;

C.	budući da se u članku 10. stavku 3. UEU-a utvrđuje da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije” i da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima”;

budući da je člankom 15. UFEU-a propisano da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije, radi promicanja dobrog upravljanja i osiguranja sudjelovanja civilnog društva, pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja” i da „svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije”; budući da je za zaštitu prava građana i njihovih temeljnih sloboda ključno osigurati da se građanima EU-a pružaju visokokvalitetne usluge i da administracija EU-a odgovara na njihove potrebe i dvojbe;

E.	budući da se člankom 41. Povelje o pravu na dobru upravu, među ostalim propisuje da „svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku”;

budući da se u članku 43. Povelje navodi da „svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo obratiti se Europskom ombudsmanu u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda EU-a u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti”;

G.	budući da se u članku 298. stavku 1. UFEU-a utvrđuje da „u obavljanju svojih zadaća institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije”;

budući da je 2020. godine Europski ombudsman otvorio 370 istraga, od kojih se 365 temeljilo na pritužbama, a pet ih je bilo na vlastitu inicijativu, te je zaključio 394 istrage (392 na temelju pritužbi i dvije na vlastitu inicijativu); budući da se većina istraga odnosila na Komisiju (210 istraga ili 56,8 %), nakon koje slijede agencije EU-a (34 istrage ili 9,2 %), Europski ured za odabir osoblja (EPSO) (30 istraga ili 8,1 %), Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) (14 istraga ili 3,8 %), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (12 istraga ili 3,2 %), Parlament (11 istraga ili 3 %), Europska središnja banka (devet istraga ili 2,4 %), Europska investicijska banka (devet istraga ili 2,4 %) i ostale institucije (41 istraga ili 11,1 %);

budući da su tri najvažnije teme u istragama koje je Europski ombudsman zaključio 2020. bile transparentnost, odgovornost (pristup informacijama i dokumentima) (25 %), kultura usluga (24 %) i pravilna primjena diskrecijskih ovlasti, među ostalim u postupcima zbog povrede prava (17 %); budući da su se ostale teme odnosile na etička pitanja u administraciji EU-a, poštovanje temeljnih prava, dobro financijsko upravljanje, „zviždanje”, poštovanje postupovnih prava, zapošljavanje i dobro upravljanje pitanjima osoblja EU-a;

J.	budući da Europski ombudsman ima ključnu ulogu u osiguravanju potpune transparentnosti, demokratske odgovornosti i integriteta postupaka donošenja odluka u EU-u;

K.	budući da je glavni prioritet Europskog ombudsmana osigurati da se prava građana u potpunosti poštuju i da pravo na dobru upravu od strane institucija, tijela, ureda ili agencija EU-a odražava najviše standarde;

L.	budući da je nakon izbijanja pandemije bolesti COVID-19 Europski ombudsman obavio znatnu količinu posla kako bi se osiguralo da sve institucije EU-a poštuju najviše standarde dobre uprave radi zaštite prava građana i povećanja povjerenja javnosti;

budući da je Europski ombudsman ispitao rad Komisije tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 i zatražio informacije, među ostalim, o transparentnosti interakcije Komisije s predstavnicima interesnih skupina, o donošenju njezinih odluka o javnoj nabavi u hitnim situacijama te o transparentnosti i neovisnosti znanstvenih savjeta u vezi s pandemijom;

budući da je nakon istrage o radu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 Europski ombudsman utvrdio nedostatke u praksama u pogledu transparentnosti ECDC-a, među ostalim u vezi s podacima na kojima se temelje njegove procjene rizika i interakcija s međunarodnim partnerima, te je iznio prijedloge za poboljšanje javnog nadzora nad aktivnostima ECDC-a povezanima s cjepivima protiv bolesti COVID-19;

budući da su javnost i transparentnost glavna načela na kojima se temelji zakonodavni postupak EU-a, kako je potvrđeno u sudskoj praksi Suda Europske unije, koji je dao jasne pravne smjernice o načinu na koji se može osigurati njihovo potpuno i dosljedno poštovanje; budući da je Sud Europske unije naveo da nedostatak transparentnosti i informacija slabi povjerenje građana u legitimnost zakonodavnog postupka EU-a u cjelini; budući da, suprotno tim načelima, Komisija nije bila transparentna u pregovorima, kupnji i distribuciji cjepiva protiv bolesti COVID-19;

budući da pravo građana EU-a na pristup informacijama i obveza institucija EU-a da osiguraju potpunu transparentnost, posebno kad je riječ o ugovorima o cjepivima protiv bolesti COVID-19 između institucija EU-a i farmaceutskih društava, imaju prednost pred svakim navodnim pravom farmaceutskih društava ili institucija EU-a da prikriju ili u potpunosti ne otkriju sve ili neke informacije povezane s tim ugovorima ili cjepivima protiv bolesti COVID-19;

budući da je EU planirao razdoblje nezabilježenih razina potrošnje i ulaganja u okviru instrumenta Next Generation EU, što će također stvoriti značajne veze s privatnim sektorom, zbog čega je još važnije da institucije EU-a imaju postupak donošenja odluka koji se temelji na potpunoj transparentnosti i na najstrožim etičkim pravilima kako bi se spriječili sukobi interesa i korupcija;

budući da Vijeće nije slijedilo konačne preporuke Europskog ombudsmana i da je odbilo omogućiti javan i pravodoban pristup zakonodavnim dokumentima koji se odnose na donošenje godišnjih uredbi o utvrđivanju ribolovnih kvota, koje sadržavaju temeljne informacije o okolišu u smislu Aarhuške uredbe, čime se u pitanje dovodi transparentnost njegova postupka donošenja odluka; budući da je Europski ombudsman utvrdio da je odluka Vijeća bila nepravilnost u postupanju te naglasio da Vijeće i dalje u potpunosti ne razumije ključnu vezu između demokracije i transparentnosti donošenja odluka;

budući da je Europski ombudsman pokrenuo istragu o odbijanju Vijeća da riješi pitanje korporativnog sponzorstva Predsjedništva Vijeća EU-a; budući da je Europski ombudsman utvrdio nepravilnosti u postupanju kad je riječ o nedjelovanju Vijeća u vezi s uklanjanjem rizika za ugled koje takva komercijalna sponzorstva čine u pogledu nepristranosti njegova Predsjedništva i imidža EU-a u cjelini;

budući da je Europski ombudsman izrazio zabrinutost zbog trenutačnih praksi Komisije za odobrenje „aktivnih tvari” koje se upotrebljavaju u pesticidima i zbog činjenice da, u skladu sa sustavom Komisije za provjeru sukoba interesa, vanjski znanstveni stručnjaci koji savjetuju Komisiju ne moraju prijaviti financijske interese ispod praga od 10 000 EUR;

budući da je Europski ombudsman utvrdio da je Komisija trebala kritičnije ispitati sve rizike od sukoba interesa prije dodjele ugovora za provedbu studije o integraciji okolišnih, socijalnih i upravljačkih (ESG) ciljeva u pravila EU-a o bankarstvu društvu BlackRock Investment Management koje upravlja ulaganjima u sektor fosilnih goriva i sektor bankarstva, a to su područja obuhvaćena djelokrugom novih pravila o ESG-u; budući da je Europski ombudsman naglasio da pravila EU-a o javnoj nabavi nisu dovoljno čvrsta i jasna kako bi se spriječili sukobi interesa;

budući da je bivši potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) napustio Upravni odbor EIB-a u studenom 2020. i nakon manje od tri mjeseca pridružio se odboru španjolskog multinacionalnog komunalnog poduzeća Iberdrola; budući da je bivši potpredsjednik EIB-a bio zadužen za nadzor EIB-ovih operacija kreditiranja u Španjolskoj, uključujući poduzeće Iberdrola; budući da je Iberdrola od 2019. koristila goleme zajmove u vrijednosti od ukupno 1,39 milijardi EUR te je stoga jedan od najvažnijih klijenata EIB-a posljednjih godina; budući da taj slučaj pokazuje neriješenu kontroverznu praksu EIB-a u skladu s kojom se njegovim potpredsjednicima, koje su imenovale države članice, omogućuje da budu zaduženi za nadzor zajmova EIB-a u svojim zemljama podrijetla, zbog čega postoji rizik od sukoba interesa;

budući da je prema mišljenju Europskog ombudsmana nepravilnost u postupanju činjenica da Komisija nije dovršila „procjenu učinka na održivost” prije zaključenja pregovora o trgovinskom sporazumu između EU-a i Mercosura; budući da je Europski ombudsman u svojim nalazima naglasio da Komisija nije poštovala vlastite smjernice o primjeni procjena učinka na održivost prije zaključivanja trgovinskih pregovora;

budući da je Europski ombudsman utvrdio nepravilnosti u postupanju kad je riječ o odluci Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) da tadašnjem izvršnom direktoru odobri prelazak na funkciju glavnog izvršnog direktora Udruženja financijskih tržišta u Europi (AFME), lobističke organizacije za financijsku industriju, pri čemu EBA nije ublažila rizike od sukoba interesa te mu je i dalje omogućivala pristup povjerljivim informacijama; budući da je EBA počela provoditi preporuke Europskog ombudsmana, što je Ombudsmanu omogućilo da zaključi taj slučaj;

budući da se strategija Komisije u vezi s obradom predstavki odnosi na njezinu komunikaciju iz 2016. naslovljenu „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”, čijim se pravilima ne utvrđuje ni administrativni postupak ni praksa u vezi s predstavkama; budući da je pristup Komisije, na temelju kojeg Komisija sustavno odbija poduzeti mjere u vezi s pitanjima iz pojedinačnih predstavki i s predstavkama koje se odnose na područja iz članka 6. UFEU-a, u suprotnosti s odredbama članka 227. UFEU-a te izaziva frustraciju i razočaranje među građanima, a istodobno dovodi u pitanje mogućnost utvrđivanja sustavnih nedostataka koji se pojavljuju u državama članicama u vezi s pravom EU-a;

budući da su mnoge predstavke koje je zaprimio Odbor za predstavke povezane s nedostatkom transparentnosti Komisije i da se u njima traži da se objave sve pojedinosti o ugovorima o cjepivima protiv bolesti COVID-19 koji su sklopljeni između Komisije, država članica i farmaceutske industrije, kao i podaci o kliničkim ispitivanjima na pacijentima;

AA.

budući da je Europski ombudsman jedan od mehanizama pravne zaštite građana koji se suočavaju s problemima u pristupu dokumentima institucija EU-a; budući da je znatan broj istraga Europskog ombudsmana tijekom 2020. rezultirao odobravanjem pristupa dokumentima od šireg javnog interesa unatoč činjenici da je važeće zakonodavstvo EU-a strukturno neprikladno jer je zastarjelo i više ne odražava trenutačne prakse koje su donijele institucije EU-a;

AB.

budući da je Europski ombudsman uspostavio niz mjera za promicanje bolje i dosljednije provedbe Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u okviru cjelokupne administracije EU-a i pokrenuo stratešku inicijativu o načinu na koji Komisija ispunjava posebne potrebe članova osoblja s invaliditetom u kontekstu izvanredne situacije prouzročene bolešću COVID-19;

AC.

budući da je Europski ombudsman pokrenuo istragu o tome kako Komisija osigurava da Mađarska i Portugal koriste europske strukturne i investicijske fondove (fondovi ESI) za ustanove za skrb o osobama s invaliditetom u skladu s pravnim obvezama koje proizlaze iz Povelje, Uredbe o europskim strukturnim i investicijskim fondovima i Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

odobrava godišnje izvješće za 2020. koje je predstavila europska ombudsmanica i pohvaljuje njezino izvrsno izlaganje najvažnijih činjenica i brojki o radu Europskog ombudsmana tijekom 2020. godine;

čestita Emily O'Reilly na njezinu iznimnom radu za povećanje otvorenosti, odgovornosti i integriteta institucija, tijela, ureda i agencija EU-a, čime se štite temeljna prava građana, posebno u tragičnoj godini obilježenoj razornim posljedicama izbijanja pandemije bolesti COVID-19; podsjeća da je transparentnost sastavni dio vladavine prave i da je ključno načelo participativne demokracije;

podsjeća da Europski ombudsman može davati preporuke, prijedloge za rješenja i prijedloge za poboljšanje radi rješavanja problema u slučajevima nepravilnosti u postupanju; primjećuje da Europski ombudsman može savjetovati podnositelju pritužbe da je uputi drugom tijelu ili Odboru za predstavke ako pritužba nije u njegovoj nadležnosti; napominje da je 2020. Europski ombudsman zaprimio 1 400 pritužbi koje nisu bile u okviru njegova mandata, uglavnom jer se nisu odnosile na aktivnosti u vezi s administracijom EU-a;

čestita Europskom ombudsmanu na tome što prati način na koji najistaknutije institucije EU-a obavljaju svoj rad tijekom pandemije te što naglašava da je njihova obveza osigurati transparentnost; pozdravlja pitanje koje je Europski ombudsman uputio Komisiji o transparentnosti znanstvenih savjeta koje prima, njezinim sastancima s predstavnicima interesnih skupina i odlukama o javnoj nabavi u hitnim situacijama;

cijeni Europskog ombudsmana zbog njegove konstruktivne suradnje s Parlamentom, a posebno s Odborom za predstavke, i s ostalim institucijama EU-a; pohvaljuje Europskog ombudsmana zbog sposobnosti da poboljša kvalitetu i pristupačnost usluga koje se pružaju građanima te zbog činjenice da unatoč pandemiji nije došlo do zastoja u provedbi njegovih temeljnih zadaća niti do prekida u rješavanju pritužbi;

primjećuje da je rad Europskog ombudsmana doveo do pozitivnih promjena u institucijama i tijelima EU-a;

naglašava ključnu ulogu transparentnosti i dobre uprave u radu institucija EU-a; žali zbog činjenice da Komisija nije pružila odgovarajuća objašnjenja na zahtjev Europskog ombudsmana u pogledu ključnih elementa svojeg rada tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19; poziva Komisiju da pojasni donošenje svojih odluka javnoj nabavi u hitnim situacijama, među ostalim o postupcima imenovanja članova raznih odbora kako bi se osigurala potpuna transparentnost procesa;

primjećuje da je Komisija uvidjela konkurentnu prirodu tržišta za cjepiva; smatra da je u interesu europskih građana da se osigura jasnoća i transparentnost u pogledu ugovora o predviđenoj kupoprodaji i ugovora o kupnji cjepiva protiv bolesti COVID-19 te da to mora imati prednost pred zahtjevom proizvođača da uvedu odredbe o povjerljivosti podataka; naglašava da je od iznimne važnosti povjerenje između građana i institucija, posebno u kontekstu krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19; potiče Europskog ombudsmana da nastavi s istragama i da od Komisije zatraži da objavi neredigirane verzije takvih ugovora o predviđenoj kupoprodaji i ugovora o kupnji; apelira na Komisiju da osigura potpunu transparentnost u pogledu svih pojedinosti o istraživanju, razvoju, kupnji i distribuciji cjepiva protiv bolesti COVID-19 tako da objavi neredigirane verzije ugovora o predviđenoj kupoprodaji i ugovora o kupnji te da kao preduvjet za buduće pregovore s farmaceutskim društvima postavi objavljivanje svih pojedinosti u budućim ugovorima o cjepivima protiv bolesti COVID-19; naglašava da je svaki nedostatak transparentnosti u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 u suprotnosti s pravom građana na informacije te da potpiruje dezinformacije i nepovjerenje;

naglašava da je od iznimne važnosti zajamčiti potpunu i dosljednu provedbu prijedloga Europskog ombudsmana iznesenog nakon strateške istrage o poboljšanju praksi u pogledu transparentnosti i sveukupnog rada ECDC-a, čija je uloga iznimno važna u prikupljanju i objavljivanju ključnih informacija o cjepivima protiv bolesti COVID-19 te u jačanju povjerenja javnosti u strategiju cijepljenja EU-a protiv bolesti COVID-19;

10.

podupire Europskog ombudsmana u njegovu radu kako bi se osiguralo da građani mogu u potpunosti ostvarivati svoja demokratska prava, među ostalim, izravnim sudjelovanjem u postupku donošenja odluka unutar institucija EU-a i detaljnim praćenjem tog postupka te omogućivanjem pristupa svim relevantnim informacijama, kako je utvrđeno i u sudskoj praksi Suda Europske unije;

11.

pozdravlja mjere Europskog ombudsmana u vezi sa zahtjevima upućenima Komisiji da omogući javni pristup dokumentima povezanima s planovima država članica za oporavak i otpornost, koji su od znatnog javnog interesa i povezani su s dosad nezabilježenim iznosom koji će se dodijeliti u okviru instrumenta Next Generation EU; pozdravlja činjenicu da je Komisija već stavila na raspolaganje opsežan materijal o Mehanizmu za oporavak i otpornost; naglašava da su s tim u vezi potrebni veća transparentnost i pojačani nadzor od strane relevantnih tijela, uključujući pojačani nadzor Ombudsmana nad administrativnim postupcima koji se odnose na fondove EU-a; poziva Europskog ombudsmana da zajedno s članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja istraži druge moguće mjere u okviru njihove nadležnosti za nadzor nad dodjelom i upotrebom sredstava EU-a kako bi se prava građana Unije zaštitila od mogućih sukoba interesa i korupcije te kršenja vladavine prava, čime bi se doprinijelo osiguranju integriteta, potpune transparentnosti i demokratske odgovornosti institucija EU-a;

12.

naglašava da je transparentnost zakonodavnog postupka temeljna sastavnica svake predstavničke demokracije; duboko žali zbog činjenice da su trenutačne prakse Vijeća u pogledu postupka donošenja odluka i dalje obilježene nedostatkom transparentnosti; žali zbog činjenice da Vijeće i dalje sprečava građane u tome da imaju izravan i pravodoban pristup njegovim zakonodavnim dokumentima dok je zakonodavni postupak u tijeku, čime se krši pravo građana da zaista sudjeluju u postupku donošenja odluka;

13.

pohvaljuje odlučnost Europskog ombudsmana da se ostvari potpuna transparentnost u postupku donošenja odluka u EU-u; podsjeća da je u svojoj Rezoluciji od 17. siječnja 2019. o strateškoj istrazi Europskog ombudsmana OI/2/2017 o transparentnosti zakonodavnih rasprava u okviru pripremnih tijela Vijeća EU-a (2) Parlament podržao prijedloge Ombudsmana o zakonodavnoj transparentnosti; ističe potrebu za praćenjem provedbe preporuka Europskog ombudsmana u pogledu transparentnosti u trijalozima; poziva Vijeće da ojača svoje napore za transparentnost, među ostalim, evidentiranjem i objavljivanjem stajališta država članica te stavljanjem na raspolaganje većeg broja dokumenata u okviru trijaloga kako bi se poštovala demokratska prava građana;

14.

pozdravlja činjenicu da je u kontekstu šireg strateškog rada na odgovoru administracije EU-a tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19 Europski ombudsman pokrenuo i istragu na vlastitu inicijativu o izvanrednim postupcima donošenja odluka koje je uspostavilo Vijeće; potiče Vijeće da slijedi prijedloge za poboljšanje svojeg rada koje je iznio Europski ombudsman;

15.

apelira na Komisiju da se suzdrži od odobravanja „aktivnih tvari” koje se upotrebljavaju u pesticidima u slučajevima u kojima su utvrđena ključna područja koja izazivaju zabrinutost ili nije utvrđena sigurnost upotrebe, ili kad su potrebni dodatni podaci kojima se potvrđuje njihova sigurnost, s obzirom na ozbiljne posljedice koje je upotreba pesticida već prouzročila za zdravlje ljudi i okoliš;

16.

poziva Komisiju da osigura postupak odobravanja „aktivnih tvari” u pesticidima, koji je potpuno transparentan i bez sukoba interesa; primjećuje da je europska građanska inicijativa pod nazivom „Spasimo pčele i poljoprivrednike” prikupila više od milijun potpisa diljem EU-a i da se u toj inicijativi poziva na postupno ukidanje sintetičkih pesticida u EU-u, na mjere za obnovu biološke raznolikosti i na potporu poljoprivrednicima u prelasku na održivu poljoprivredu; traži od Europskog ombudsmana da nastavi istraživati postojeće sustave na razini EU-a kako bi se osiguralo da se sadašnjim politikama i postupovnim jamstvima u tom području jamči najviša razina zaštite ljudskog zdravlja i okoliša te da prikupljanje i ispitivanje znanstvenih dokaza bude potpuno transparentno, točno i bez sukoba interesa;

17.

podsjeća da je u ožujku 2020. Europski ombudsman zaključio svoju istragu o tome kako Komisija osigurava da znanstveni stručnjaci koji je savjetuju ne budu u sukobu interesa; poziva Komisiju da poboljša svoje postupke ocjenjivanja neovisnosti znanstvenih stručnjaka koji je savjetuju, među ostalim potpunom provedbom prijedloga Europskog ombudsmana nakon njegove istrage o tom pitanju, kako bi se osiguralo da dotični stručnjaci nisu ni u kakvom sukobu interesa;

18.

potiče Europskog ombudsmana da pokrene istragu o strateškom pristupu Komisije u rješavanju predstavki, s obzirom na to da njezino djelovanje, koje je ograničeno samo na pitanja koja smatra strateški važnima ili koja odražavaju strukturne probleme te stoga isključuje pojedinačne slučajeve, može utjecati na prava građana na podnošenje predstavki i na dobru upravu;

19.

kritizira Komisiju zbog toga što prije zaključenja trgovinskih pregovora između EU-a i Mercosura nije dovršila procjenu učinka na održivost; podsjeća na stajalište Parlamenta da se ekološki i socijalni učinci sporazuma o slobodnoj trgovini moraju temeljito procijeniti prije zaključivanja trgovinskih pregovora;

20.

kritizira odluku država članica koje su predsjedale Vijećem da koriste korporativno sponzorstvo jer ta odluka donosi ozbiljne rizike za ugled i imidž EU-a te naglašava da je važno ne prihvaćati nikakva sponzorstva u budućnosti; smatra da je od presudne važnosti donijeti najstroža pravila kojima se sprečava provedba takvih praksi radi zaštite ugleda i integriteta Vijeća i EU-a u cjelini; poziva države članice da poštuju svoju obvezu da potpuno transparentno surađuju s Europskim ombudsmanom;

21.

pohvaljuje rad Europskog ombudsmana za zaštitu prava građana EU-a na pristup dokumentima institucija EU-a i za to da se građanima omoguće dokumenti na svim službenim jezicima EU-a; pozdravlja inicijativu Europskog ombudsmana o ubrzanom postupku povezanom sa slučajevima pristupa dokumentima, čiji je cilj donošenje odluke o zatraženim dokumentima u roku od 40 radnih dana; ističe da je 2020. za rješavanje pritužbi u vezi s javnim pristupom u prosjeku bila potrebna jedna trećina vremena u usporedbi s vremenom prije 2018., kad je taj postupak uveden; smatra da je od iznimne važnosti zajamčiti potpunu transparentnost i javni pristup dokumentima institucija EU-a kako bi se osigurale najviše razine zaštite demokratskih prava građana i njihovo povjerenje u institucije EU-a; smatra da jedan od prioriteta mora biti revizija Uredbe (EZ) br. 1049/2001 (3); žali zbog činjenice da je zakonodavstvo EU-a o pristupu dokumentima vrlo zastarjelo, što otežava i aktivnosti Ombudsmana u vezi s tim pitanjem;

22.

pozdravlja opetovan angažman Europskog ombudsmana u borbi protiv slučajeva „rotirajućih vrata”, uključujući onaj koji je obuhvaćao Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, koje je Europskog ombudsmana uvjerilo da se slaže s njegovim preporukama tako što je donijelo novu politiku za procjenu ograničenja i zabrana za osoblje nakon prestanka radnog odnosa te nove postupke kojima se odmah uskraćuje pristup povjerljivim informacijama za osoblje koje odlazi;

23.

poziva Europskog ombudsmana da nastavi raditi na osiguravanju pravodobnog objavljivanja imena svih dužnosnika EU-a uključenih u predmete „rotirajućih vrata” i da zajamči potpunu transparentnost u pogledu svih informacija koje su s tim povezane;

24.

pozdravlja istragu koju je pokrenuo Europski ombudsman o tome kako je EIB obradio zahtjev bivšeg potpredsjednika nakon prestanka radnog odnosa za rukovodeći položaj u španjolskom poduzeću Iberdrola koje je od EIB-a dobilo velike zajmove; kritizira EIB zbog toga što nije postupio u skladu sa zahtjevom Parlamenta da se u Kodeks ponašanja Upravljačkog odbora EIB-a uključi odredba kojom se sprečava da njihovi članovi nadziru kreditiranje i provedbu projekata u svojim zemljama podrijetla; poziva EIB da u potpunosti i dosljedno poštuje zahtjev Parlamenta te da ojača svoja pravila o integritetu i njihovu provedbu kako bi se spriječili sukobi interesa i narušavanje ugleda;

25.

pozdravlja istrage Europskog ombudsmana o zaštiti temeljnih prava izbjeglica, uključujući istragu o tome kako Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) rješava kršenja temeljnih prava i proširenje svojeg mandata, transparentnost i učinkovitost mehanizma za podnošenje pritužbi te ulogu i neovisnost službenika za temeljna prava; poziva Europskog ombudsmana da to prati razmatranjem budućih mjera Komisije i istraživanjem načina na koji se njezinim uspostavljenim mehanizmom praćenja provjerava učinkovitost operacija upravljanja granicama koje financira EU; naglašava važnost istrage Europskog ombudsmana o tome kako Komisija osigurava da tijela država članica poštuju temeljna prava u operacijama upravljanja granicama;

26.

traži od Komisije da se u potpunosti i pravodobno pridržava preporuka Europskog ombudsmana danih nakon istrage slučaja BlackRock donošenjem strožih i jasnijih pravila, među ostalim u okviru svojih internih smjernica, za sprečavanje svih sukoba interesa u svim postupcima povezanima s javnom nabavom kako bi se, među ostalim, zaštitio integritet postupaka donošenja odluka o donošenju novih pravila o okolišnim, socijalnim i upravljačkim pitanjima na razini EU-a;

27.

podržava aktivnosti Europskog ombudsmana kako bi se zajamčilo da administracija EU-a potpuno i dosljedno provodi Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, uključujući popis najboljih praksi za promicanje dosljednog pristupa u cijeloj administraciji EU-a kad je riječ o zadovoljavanju posebnih potreba članova osoblja s invaliditetom u kontekstu krize prouzročene bolešću COVID-19; pozdravlja istrage Europskog ombudsmana nakon pritužbi osoba s invaliditetom i potiče ga u njegovu radu kao aktivnog sudionika u Okviru EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom: u tom pogledu podsjeća da je Europski ombudsman 2020. predsjedao Okvirom EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

28.

pozdravlja činjenicu da se i dalje dodjeljuje Nagrada za dobru upravu, čiji je cilj odati priznanje aktivnostima javne službe EU-a koje imaju pozitivan učinak na život europskih građana; smatra da bi nagradi trebalo dati veći publicitet kako bi se europskim građanima pokazalo da institucije poduzimaju konkretne mjere;

29.

apelira na Komisiju da istraži korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova koja su dodijeljena za izgradnju ustanova za institucionalnu skrb o osobama s invaliditetom u Mađarskoj i Portugalu;

30.

naglašava da su sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dodijeljena za promicanje prava osoba s invaliditetom na neovisan život i uključivanje u zajednicu; ističe da je ključno pratiti dodijeljena sredstva EU-a, koja bi se trebala koristiti za potporu deinstitucionalizaciji u državama članicama;

31.

napominje da je tijekom posljednjih godina zabilježen blag porast broja pritužbi upućenih Europskom ombudsmanu, što pokazuje da sad više građana zna da ta institucija postoji i da obavlja vrlo koristan rad kako bi obranila javne interese;

32.

naglašava da bi trebalo poštovati obveze država članica u pogledu načela nediskriminacije, uključujući posvećivanje posebne pozornosti tome da se osigura sudjelovanje osoba s invaliditetom tijekom pripreme i provedbe projekata;

33.

pozdravlja činjenicu da su 2020. istrage predmeta koje je zaključio Europski ombudsman u prosjeku trajale pet mjeseci, što je poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu kad su trajale sedam mjeseci;

34.

sa zadovoljstvom napominje da je 2020. godine 57 % predmeta zaključeno u manje od tri mjeseca i da su predmeti čije rješavanje traje do 18 mjeseci činili samo 1 %, u usporedbi s 10 % tijekom prethodne godine i 27 % 2013.; stoga cijeni napore za rješavanje pitanja koja su postavili građani i poziva sve relevantne institucije da pravodobno odgovore na zahtjeve Ureda Europskog ombudsmana;

35.

napominje da je broj pritužbi koje nisu obuhvaćene mandatom Europskog ombudsmana tijekom godina ostao relativno stabilan (1 420 pritužbi 2020. godine; 1 330 predmeta 2019. godine i 1 300 predmeta 2018.); napominje da se prema izvješću za 2020. većina tih pritužbi nije odnosila na administraciju EU-a; pozdravlja napore Ureda da bolje informira građane o mandatu Europskog ombudsmana; istodobno ističe da je potrebno poboljšati komunikaciju i osviještenost o različitim oblicima pritužbi koje građani mogu podnijeti na nacionalnoj i europskoj razini; naglašava ulogu koju bi Parlament i njegovi zastupnici također trebali imati u tom pogledu;

36.

primjećuje da je stopa prihvaćanja prijedloga Europskog ombudsmana u institucijama EU-a 2020. godine bila 79 %, što je blago poboljšanje u odnosu na prethodnu godinu; čvrsto vjeruje da institucije, agencije i tijela Unije moraju u potpunosti i dosljedno poštovati rješenja, preporuke i prijedloge Europskog ombudsmana;

37.

naglašava važnost Europske mreže pučkih pravobranitelja i godišnjih sastanaka s nacionalnim i regionalnim pučkim pravobraniteljima u okviru te mreže kako bi se dodatno podigla razina osviještenosti o tome što Ured Europskog ombudsmana može učiniti za europske građane; pozdravlja mjere koje je Europski ombudsman poduzeo tijekom pandemije kako bi održao redovit kontakt sa svojim nacionalnim kolegama te kako bi tijekom 2020. organizirao internetske seminare o temama kao što su posljedice pandemije, promicanje i razmjena najboljih praksi u odgovoru na krizu i učinak umjetne inteligencije; prepoznaje važan doprinos Europske mreže pučkih pravobranitelja u pružanju informacija o odgovornostima i nadležnostima svojih članova te o pravilnoj provedbi europskog prava; poziva tu mrežu da razmotri ulogu koju bi nacionalni i regionalni pučki pravobranitelji mogli imati u tome da građani EU-a više sudjeluju u postupku odlučivanja u EU-u; potiče daljnju suradnju među članovima Europske mreže pučkih pravobranitelja, među ostalim u području promicanja budućih usporednih istraga;

38.

pohvaljuje Europskog ombudsmana zbog njegovih aktivnosti na digitalnim platformama, čime se podiže svijest građana EU-a o njegovu radu; napominje 2020. da je najbrže rastući kanal bio Instagram, gdje je tijekom godine zabilježeno povećanje publike za 71 % (1 068 novih pratitelja); na LinkedInu, gdje se broj pratitelja povećao za 34 % (1 237 novih pratitelja), dok se na Twitteru, gdje Europski ombudsman ima najveću publiku, u prosincu 2020. godine broj pratitelja povećao na 29 200, što je povećanje od 11 % (2 870 novih pratitelja);

39.

čestita Europskom ombudsmanu na 25. obljetnici rada te naglašava da je Ured Europskog ombudsmana od 1995. obradio više od 57 000 pritužbi i proveo više od 7 300 istraga, što je uvelike doprinijelo poboljšanju etičkih standarda i standarda odgovornosti institucija EU-a u brojnim područjima; podržava strategiju Europskog ombudsmana naslovljenu „Ususret 2024.” čiji je cilj povećati utjecaj, vidljivost i relevantnost Ureda Europskog ombudsmana i u kojoj se utvrđuju njegovi ciljevi i prioriteti za aktualni mandat, koji obuhvaćaju povećanje razine osviještenosti građana o radu Europskog ombudsmana;

40.

pozdravlja donošenje novog Statuta Europskog ombudsmana, čijim se odredbama pojašnjava njegova uloga i dodaju daljnje nadležnosti u područjima povezanima sa „zviždanjem”, uznemiravanjem i sukobima interesa u institucijama, tijelima i agencijama EU-a; smatra da je iznimno važno Europskom ombudsmanu dodijeliti veći proračun kako bi mu se omogućili potrebni resursi za učinkovito rješavanje pitanja ukupnog radnog opterećenja;

41.

pozdravlja praktične preporuke Europskog ombudsmana za administraciju EU-a o korištenju 24 službena jezika u komunikaciji s javnošću; naglašava da su te preporuke ključne za očuvanje bogate jezične raznolikosti u Europi; podsjeća da bi institucije EU-a trebale bolje osigurati ravnopravnost jezika; napominje da bi internetske stranice institucija EU-a trebale bolje pokazivati ravnopravnost sva 24 službena jezika EU-a i žali zbog činjenice da su mnogi dijelovi internetskih stranica institucija EU-a i dalje dostupni samo na nekim jezicima;

42.

pozdravlja napore Europskog ombudsmana za poboljšanje javnog sudjelovanja u postupku donošenja odluka u EU-u;

43.

pozdravlja novu verziju internetske stranice Europskog ombudsmana, koja je dinamičnija i europskim građanima jednostavnija za korištenje; potiče Europskog ombudsmana da više svojih publikacija prevede na sve službene jezike EU-a;

44.

nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, vladama i parlamentima država članica te njihovim ombudsmanima ili jednakovrijednim nadležnim tijelima.

(1) SL L 253, 16.7.2021., str. 1.

(2) SL C 411, 27.11.2020., str. 149.

(3) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).