EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.11.2022.

COM(2022) 590 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Osiguravanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti gnojiva

1.Uvod

Usred smo globalne krize mineralnih gnojiva, koja je poprimila razmjere neviđene od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Pandemija bolesti COVID-19, koja je uzrokovala poremećaje u lancu opskrbe, te energetska kriza koja je uslijedila, dovele su do rekordno visokih cijena gnojiva.

Gnojiva su važna za sigurnost opskrbe hranom 1 .

Ruska nezakonita i neopravdana invazija na Ukrajinu vrlo je negativno utjecala na već ionako znatnu oskudicu na globalnim tržištima gnojiva te razotkrila slabosti koje proizlaze iz ovisnosti cijelog svijeta o nekolicini globalnih dobavljača. Rusija, na koju je 2020. otpadalo otprilike 15 % svjetskog izvoza gnojiva, uvela je ograničenja na vlastiti izvoz hrane i gnojiva, što je dovelo do smanjenja globalne opskrbe i povećanja cijena. Nestašica i visoke cijene goriva pogoršavaju krizu u području sigurnosti opskrbe hranom u svijetu 2  i moramo surađivati kako bismo riješili problem globalne nestašice gnojiva. Brzim i sveobuhvatnim odgovorom Tima Europa na globalnu nesigurnost opskrbe hranom Unija je pojačala mjere za rješavanje problema globalne nesigurnosti opskrbe hranom i ublažavanje posljedica krize povezane s hranom u ugroženim zemljama.

Nadalje, koridori solidarnosti EU-a i Crnomorska inicijativa za žitarice pokazali su se učinkovitima u ublažavanju krize povezane s hranom jer su omogućili Ukrajini da nastavi izvoziti žitarice i doprinijeli su stabilizaciji tržišta i snižavanju cijena hrane. Koridori solidarnosti između EU-a i Ukrajine postali su važna trgovinska veza između Ukrajine, EU-a i ostatka svijeta te su dosad omogućili izvoz više od 14 milijuna tona ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda (žitarice, uljarice i s njima povezani proizvodi, uključujući gnojiva), čime se pomoglo ublažiti globalnu krizu povezanu s hranom. EU podupire posredničku ulogu UN-a i Turske, koji pozivaju na produljenje Crnomorske inicijative za žitarice nakon 19. studenoga. Ukidanje inicijative imalo bi ozbiljne posljedice za sigurnost opskrbe hranom u cijelom svijetu.

Posljedice oskudice na tržištima gnojiva najteže su za zemlje s niskim i srednjim dohotkom. Problemom nesigurnosti opskrbe hranom 2022. ozbiljno su pogođena rekordna 222 milijuna osoba u 53 zemlje, kojima je potrebna hitna pomoć. Situacija je najteža u Somaliji, Afganistanu, Etiopiji, Nigeriji, Južnom Sudanu i Jemenu, ali i u Latinskoj Americi.

Iako održiva proizvodnja hrane ne ovisi samo o gnojivima, trenutačna je situacija kritična prije svega zbog mogućih kratkoročnih posljedica nestašice gnojiva za poljoprivredne prinose. Manji prinosi znače manje hrane. UN je upozorio na globalnu krizu gnojiva, ističući da bi ona mogla ugroziti proizvodnju hrane u narednim godinama, što bi pogodilo zemlje koje nemaju fiskalnog prostora za provedbu programa potpore za očuvanje cjenovne pristupačnosti gnojiva. 

Slika 1: Neto trgovina gnojivima, izražena u milijunima tona hranjivih tvari

 

Izvor: FAOSTAT 3  

Globalnu nestašicu gnojiva prvenstveno je uzrokovala visoka cijena prirodnog plina, koji je neophodan za proizvodnju dušičnih gnojiva 4 . Europa ima razvijenu industriju gnojiva, ali ovisna je o uvozu prirodnog plina te o uvozu fosfata i potaše 5 . U ljeto 2022. troškovi plina činili su do 90 % varijabilnih troškova proizvodnje amonijaka u Uniji (amonijak je međuproizvod za dušična gnojiva). Kad su cijene plina dosegnule vrhunac u kolovozu 2022., industrija je zatvorila 70 % proizvodnih kapaciteta za amonijak jer je proizvodnja postala neprofitabilna. Prema pokazateljima trenutačna iskorištenost kapaciteta iznosi 50 %. Ako se cijene plina dodatno smanje, može se očekivati i dodatno povećanje te iskorištenosti. Smanjena proizvodnja u EU-u znači i manji izvoz iz EU-a u treće zemlje. Izvoz dušičnih međuproizvoda i gnojiva smanjio se za 9 %, dok se njihov uvoz povećao za 19 % u prvih osam mjeseci ove godine.

Iako su gnojiva i dalje dostupna u EU-u, smanjila se njihova cjenovna pristupačnost za poljoprivrednike (cijena dušičnih gnojiva porasla je u rujnu 2022. za 149 % u odnosu na rujan prethodne godine), posebice zato što su znatno porasle i cijene drugih inputa (energija). Visoke cijene gnojiva utječu na odluke poljoprivrednika o kupnji i sadnji, što bi posljedično moglo utjecati na prinose u sljedećoj sezoni i na doprinos EU-a globalnoj dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti hrane.

Mjerama koje EU uvodi za ublažavanje problema visokih cijena energije poboljšat će se uvjeti za industriju gnojiva. Međutim, potrebne su izravnije i ciljanije mjere. Kratkoročnim mjerama predloženima u ovoj Komunikaciji trebale bi se ublažiti poteškoće s kojima se suočavaju poljoprivrednici i proizvođači gnojiva u EU-u i postići napredak u ostvarivanju strateškog cilja EU-a da se diversifikacijom proizvodnje i osiguravanjem pouzdanih lanaca opskrbe smanji ovisnost o uvozu iz Rusije. Angažman EU-a u borbi protiv nesigurnosti opskrbe hranom na globalnoj razini mora se dodatno ojačati.

Slika 2: Globalni indeks cijena gnojiva i prehrambenih proizvoda (indeks 100=2010)

Izvor: Svjetska banka

Opći strateški cilj EU-a i dalje se temelji na ciljevima iz strategije „od polja do stola”. Dokazi pokazuju da se gnojiva ne upotrebljavaju uvijek ispravno. U određenim regijama gubici hranjivih tvari iznose 50–60 % upotrijebljene količine na poljima i upućuju na prekomjernu upotrebu gnojiva po hektaru zemljišta pod usjevima u mnogim dijelovima EU-a, uz malo očito povećanje prinosa. Cilj strategije „od polja do stola” – smanjenje gubitka hranjivih tvari za 50 % do 2030. uz očuvanje plodnosti tla – stoga je dostižan.

Međutim, kratkoročno i u kontekstu geopolitičkih neizvjesnosti potrebno je poduzeti sve moguće razumne mjere kako bi se spriječilo narušavanje kontinuiranog doprinosa EU-a dostupnosti i cjenovnoj pristupačnosti hrane. Moramo osigurati da se sankcije EU-a protiv Rusije provode kako je predviđeno, tako da se omogući provoz i protok gnojiva kako bi ih mogli upotrebljavati poljoprivrednici u EU-u i u trećim zemljama. Kako bi se pitanje osiguravanja dostupnosti i cjenovne pristupačnosti hrane te zaštite zdravlja našeg okoliša i planeta strukturno riješilo, Unija nastoji ubrzati prelazak na održivu proizvodnju hrane i inovativne tehnologije.

2.Osiguravanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti gnojiva u EU-u

2.1.Praćenje tržišta

Nakon porasta cijena poljoprivrednih inputa 2021. tržište gnojiva bilo je tema rasprava na sastancima Komisije s dionicima i državama članicama, uključujući sastanke Europskog mehanizma za pripravnost i odgovor na krize u području sigurnosti opskrbe hranom (EFSCM) i sastanke stručnih skupina na temu gnojidbenih proizvoda.

Nema podataka o zalihama industrije gnojiva i/ili poljoprivrednika i njihovih proizvođačkih organizacija. Komisija će poboljšati transparentnost tržišta osnivanjem promatračke skupine za tržišta gnojiva u EU-u i ispitati na koje načine od država članica i dionika može prikupiti više podataka u stvarnom vremenu.

2.2.Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) i strateški planovi država članica u okviru ZPP-a

Novim ZPP-om poljoprivrednicima je osigurana velika financijska potpora radi optimizacije njihove upotrebe gnojiva, čime im se omogućuje ostvarenje okolišnih, klimatskih i gospodarskih koristi. Najbolje prakse u državama članicama pokazuju da se upotreba gnojiva može smanjiti učinkovitijom upotrebom dušika, koja pritom omogućuje isti ili čak veći prinos i ima općenito pozitivan učinak na plodnost tla 6 . Isto tako, poveća li se učinkovitost u EU-u, smanjit će se potreba za gnojivima, pa tako i napetosti na globalnom tržištu.

Nova zelena struktura temelji se na kombinaciji pojačane uvjetovanosti (standardi GAEC i propisani zahtjevi o upravljanju) za zaštitu i poboljšanje zdravlja i plodnosti tla 7 i dobrovoljnih mjera koje države članice donose kako bi poljoprivrednicima pružile potporu izvan okvira minimalnih zahtjeva, među ostalim u području upravljanja hranjivim tvarima. Dobrovoljne mjere za poljoprivrednike uključuju intervencije kao što su ekosheme te obveze upravljanja povezane s poljoprivredom, okolišem i klimom. Svi strateški planovi u okviru ZPP-a uključuju različite mjere za učinkovitu upotrebu hranjivih tvari:

-intervencijama se potiče diversifikacija usjeva i poboljšanje plodoreda uz uključivanje proteinskih usjeva. Planovima u okviru ZPP-a podupiru se i „postrni usjevi 8 ”, koji povećavaju zelenu gnojidbu i količinu organskih tvari u tlu ili obveze povećanja pokrova tla iznad minimalnih zahtjeva,

-strateškim planovima u okviru ZPP-a podupire se šire uvođenje planova za upravljanje hranjivim tvarima, izvan područja u kojima su već obvezni na temelju Direktive o nitratima, čime se povećava učinkovitost upotrebe,

-planovima se podupiru precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda i agroekologija, i to u obliku obveza upravljanja i ulaganja u nove strojeve, praksi koje zahtijevaju manju upotrebu gnojiva i većeg pristupa savjetima i osposobljavanju 9 ,

-strateškim planovima u okviru ZPP-a podupire se djelomična zamjena mineralnih gnojiva organskim gnojivima kao što su gnoj, kanalizacijski mulj i biootpad, iz procesa metanizacije ili biološke i toplinske obrade, pri čemu se osigurava da to ne dovede do povećanja gubitka hranjivih tvari.

U pregovorima prije donošenja strateških planova u okviru ZPP-a Komisija je potaknula države članice da u svoje planove uključe mjere koje se odnose na prakse optimizacije učinkovite upotrebe gnojiva. Komisija će nakon donošenja svih planova osigurati praćenje i provedbu planiranih intervencija. Poticat će države članice da promiču šire prihvaćanje tih mjera među poljoprivrednicima. Komisija će pozvati države članice da razmotre daljnju prioritizaciju i postavljanje ambicioznijih ciljeva za takve intervencije u budućim revizijama svojih strateških planova u okviru ZPP-a. Komisija posebice poziva države članice da ubrzaju uvođenje alata za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari (FaST) i osiguraju da ga poljoprivrednici što brže prihvate 10 .

2.3.Izvanredne mjere i pričuva za poljoprivredu

Komisija je u ožujku 2022. donijela paket izvanrednih mjera potpore u vrijednosti od 500 milijuna EUR za potporu proizvođačima koji su najviše pogođeni teškim posljedicama rata u Ukrajini. U tu su svrhu iskorištena sredstva iz krizne pričuve u okviru ZPP-a. Države članice osigurale su na temelju toga 492 milijuna EUR financijske potpore, prvenstveno namijenjene poljoprivrednicima koji primjenjuju održive prakse i poljoprivrednicima koje je kriza najteže pogodila.

Iz pričuve za poljoprivredu u okviru revidiranog ZPP-a 2023. na raspolaganju će biti 450 milijuna EUR za mjere javne intervencije i skladištenja za stabilizaciju poljoprivrednih tržišta ili za izvanredne mjere za odgovor na moguće poremećaje tržišta, zdravstvene rizike ili druge izvanredne situacije, kako je utvrđeno u Uredbi o zajedničkoj organizaciji tržišta. Komisija će zajedno s državama članicama razmotriti svrsishodnost primjene izvanrednih mjera u okviru pričuve za poljoprivredu kako bi se spriječili poremećaji tržišta zbog utjecaja oskudice na tržištu gnojiva na proizvodnju poljoprivrednika u EU-u.

2.4.Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama kao sredstvo financijske pomoći

Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama (u nastavku „okvir”) omogućuje državama članicama da iskoriste fleksibilnost predviđenu u pravilima o državnim potporama i podupru, među ostalim, primarne poljoprivredne proizvođače, među ostalim kad je riječ o kupnji gnojiva, te proizvođače gnojiva. Države članice mogu, podložno zaštitnim mjerama, dodijeliti potporu za djelomično pokrivanje nedavnog povećanja troškova plina i električne energije za poduzeća, uključujući, na primjer, primarnu poljoprivredu i proizvođače gnojiva.

Komisija je od ožujka do rujna 2022. na temelju okvira odobrila 18 programa potpore posebno namijenjenih za poljoprivredu s ukupnim proračunom od otprilike 3,5 milijardi EUR. U okviru triju od tih programa poljoprivrednicima se pruža potpora za kupnju gnojiva (ukupni proračun od 855 milijuna EUR). Većina država članica odabrala je krovne programe otvorene za sve sektore gospodarstva (455 milijardi EUR u rujnu 2022.). Neke države članice odabrale su namjenske programe državne potpore za potporu energetski intenzivnim poduzećima.

Okvir je 28. listopada 2022. prilagođen kako bi se odgovorilo na potrebe država članica da podupru energetski intenzivna poduzeća najviše pogođena krizom, uključujući proizvođače gnojiva. Ako ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, proizvođači gnojiva, kao sektor koji je osobito pogođen, imaju pravo na veći intenzitet potpore i iznose potpore do 150 milijuna EUR 11 . Za poduzeća koja primaju veće iznose potpore, privremenim okvirom za mjere državne potpore u kriznim situacijama predviđena je obveza poduzimanja mjera za smanjenje ugljičnog otiska potrošnje energije i provedbe mjera energetske učinkovitosti. Povećana je i gornja granica maksimalne potpore za primarnu poljoprivredu (poljoprivrednike), čime se državama članicama omogućuje da po potrebi poljoprivrednicima pruže potporu za kupnju gnojiva.

Uz mjere državne potpore, država može pružiti potporu i na različite druge načine. Primjerice, javna tijela mogu kupiti gnojiva po konkurentnijim tržišnim cijenama (zahvaljujući svojoj pregovaračkoj moći) i ponuditi ih poljoprivrednicima po nižim cijenama (u tome bi postojao element državne potpore), podložno primjenjivim ograničenjima na temelju okvira. Države članice mogle bi isto tako osigurati razumnu i nediskriminirajuću distribuciju gnojiva među poljoprivrednicima, posebno u slučaju potrebe za racioniranjem plina.

2.5.Ostale mogućnosti financiranja sredstvima EU-a

Kako bi se poduprla poduzeća u energetski intenzivnim sektorima, zahvaljujući gornjim granicama tržišnih prihoda za pojedine proizvođače električne energije i nametima solidarnosti 12 države članice mogle bi imati na raspolaganju financijska sredstva (do otprilike 140 milijardi EUR) koja će, među ostalim, moći na temelju okvira preusmjeriti velikim potrošačima električne energije, kao što su poljoprivrednici ili proizvođači gnojiva, pod uvjetom da se ta sredstva ulože u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost ili druge tehnologije dekarbonizacije. Nedavno predložene ciljane i izvanredne mjere (SAFE – Potpora cjenovno pristupačnoj energiji) u okviru pravila kohezijske politike za razdoblje 2014.–2020. omogućile bi nacionalnim tijelima da preusmjere do 40 milijardi EUR za potporu MSP-ovima, radnicima i ranjivim kućanstvima kako bi se mogli nositi s rastućim cijenama energije. Osim toga, Komisija potiče države članice da daju prednost mjerama za povećanje cjenovne pristupačnosti gnojiva i time povećaju sigurnost opskrbe hranom.

U kontekstu trenutačne energetske krize Komisija je predložila ciljane izmjene Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost kako bi uključila posebna poglavlja koja se odnose na plan REPowerEU, koja države članice mogu dodati u svoje postojeće planove za oporavak i otpornost. Komisija je izdala smjernice za države članice o izmjeni i dopuni njihovih planova za oporavak i otpornost radi uključivanja posebnih poglavlja o planu REPowerEU, koja bi trebala biti usmjerena na štednju energije, diversifikaciju opskrbe energijom i ubrzano uvođenje obnovljive energije radi zamjene fosilnih goriva u domovima, industriji i proizvodnji električne energije. U okviru te diversifikacije, države članove mogle bi u revizijama svojih planova predvidjeti potporu za održivu proizvodnju gnojiva, uz puno poštovanje načela nenanošenja bitne štete 13 .

U okviru programa Obzor Europa 14 za razdoblje aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira za 2021.–2027. mobilizirana su ciljana ulaganja u vrijednosti od otprilike 9 milijardi EUR za programe rada, partnerstva i misije u okviru 6. klastera, koji se odnosi na hranu, biogospodarstvo, prirodne resurse, poljoprivredu i okoliš. Procjenjuje se da je u prve dvije godine provedbe programa Obzor Europa provedeno više od 35 projekata povezanih s primjenom gnojiva u poljoprivredi, s proračunom od otprilike 180 milijuna EUR, uključujući projekte za optimizaciju bilance hranjivih tvari, alternativne gnojidbene proizvode i prirodna agroekološka rješenja za upravljanje hranjivim tvarima. Financijska sredstva dodjeljuju se i u okviru misije „Plan za tlo za Europu”. Jedan je od posebnih ciljeva te misije smanjenje onečišćenja tla, s posebnim naglaskom na smanjenje upotrebe gnojiva i gubitka hranjivih tvari.

Komisija će 2023. pokrenuti novi izazov Europskog vijeća za inovacije u području otporne poljoprivrede s proračunom od 65 milijuna EUR za potporu agroehnološkim start-up poduzećima za brz razvoj visokotehnoloških inovacija za održavanje i poboljšanje prinosa usjeva ekološki prihvatljivim tehnologijama, posebno u području gnojidbe.

Iz inovacijskog fonda za sustav za trgovanje emisijama (ETS) financiraju se inovativni demonstracijski projekti koji doprinose ciljevima kružnog gospodarstva i povezani su s oporabom materijala iz otpada i otpadnih voda kao što su, među ostalim, hranjive tvari.

2.6.Organska gnojiva

Zamjena mineralnih gnojiva organskima dio je rješenja za smanjenje ovisnosti EU-a o plinu, a promiče se i u okviru cilja EU-a za ekološki uzgoj (25 % poljoprivrednog zemljišta do 2030. 15 ). Time će se doprinijeti smanjenju ugljičnog otiska gnojiva.

Od srpnja 2022. Uredbom o gnojidbenim proizvodima 16 omogućilo se otvaranje jedinstvenog tržišta, posebno za gnojiva proizvedena od oporabljenog otpada i nusproizvoda dostupnih u EU-u, te se promiču zelene i kružne alternative prirodnom plinu i sirovinama za proizvodnju gnojiva dobivenima rudarenjem. Specijalizirani gnojidbeni proizvodi u EU-u, kao što su gnojiva s inhibitorima, gnojiva s kontroliranim otpuštanjem i biljni biostimulansi, povećat će učinkovitost upotrebe, što će dovesti do smanjenja količine gnojiva potrebne za optimizirane prinose. Daljnji napredak postići će se skorašnjim definiranjem krajnjih točaka u proizvodnom lancu na temelju Uredbe o nusproizvodima životinjskog podrijetla, što je preduvjet za pristup tržištu omogućen Uredbom o gnojidbenim proizvodima.

Razvoj metoda za proširenje učinkovitog recikliranja hranjivih tvari iz organskog otpada (npr. stajski gnoj, anaerobna razgradnja, mulj i drugi tokovi organskog otpada) u gnojidbene proizvode dobivene od obnovljivih bioloških sirovina doprinosi ciljevima strategije „od polja do stola”. U tom je smislu važno odvajanje i prikupljanje biootpada. Bolja upotreba organskog otpada na lokalnoj razini korisna je za okoliš, ali i donosi gospodarske koristi stočarima i poljoprivrednicima koji uzgajaju ratarske kulture i omogućit će smanjenje ovisnosti europske poljoprivrede o mineralnim gnojivima izvan EU-a. Komisija je 26. listopada 2022. donijela reviziju Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 17 , kojom su uvedene strože obveze oporabe hranjivih tvari iz otpadnih voda, koje se zatim mogu ponovno upotrijebiti u poljoprivredi.

Upotreba gnoja i prerađenog gnoja 18 , u skladu s Direktivom o nitratima, može pomoći poljoprivrednicima da smanje svoju izloženost nestabilnim cijenama mineralnih gnojiva i zatvore cikluse hranjivih tvari 19 . U akcijskom planu za integrirano upravljanje hranjivim tvarima koji će Komisija donijeti početkom 2023. razmotrit će se kružna upotreba biootpada kao gnojiva. U tom će kontekstu Komisija ocijeniti i daljnje regulatorne i neregulatorne mjere za proširenje upotrebe oporabljenih hranjivih tvari iz stajskog gnoja.

2.7.Alternativni izvori opskrbe za uvoz i suspenzija uvoznih carina za amonijak i ureu

Diversifikacija izvora opskrbe uvezenim gnojivima i međuproizvodima radi osiguravanja dostupnosti gnojiva pragmatičan je odgovor na smanjenje proizvodnje u EU-u, posebno u regijama koje su dobro povezane s lukama. U tom se smislu sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini promiče pristup gnojivima ključnih trgovinskih partnera. Time se ne dovodi u pitanje strateški interes EU-a da sektor proizvodnje gnojiva u EU-u bude održiv.

Komisija se okrenula alternativnim dobavljačima gnojiva kako bi se nadoknadio manjak u opskrbi iz Rusije i Bjelarusa. Utvrđeno je da su alternativni izvori dušičnih gnojiva Oman, Turkmenistan i Katar. Uvoz iz tih trećih zemalja koristit će njihovim gospodarstvima jer će se povećati rast i zaposlenost. Uvoz iz Egipta i Alžira znatno se povećao (za gotovo 20 % odnosno 40 %) te postoje realni izgledi da Egipat 2022. zamijeni Rusiju kao glavni izvor uvoza u EU.

Na uvoz dušičnih gnojiva u EU primjenjuje se carinska stopa za najpovlašteniju naciju od 6,5 % 20 . Komisija je predložila suspenziju tih carina za dva ključna međuproizvoda koji se upotrebljavaju u proizvodnji dušičnih gnojiva, tj. amonijak i ureu, do kraja 2024. 21 Time bi se riješio problem dostupnosti i cjenovne pristupačnosti u vezi s opskrbom amonijakom i ureom i potaknula diversifikacija uvoza. O tom se prijedlogu trenutačno raspravlja u Vijeću. Komisija je 2019. nakon istrage o dampingu koji je nanio štetu industriji EU-a uvela antidampinške pristojbe na uvoz smjesa uree i amonijeva nitrata (UAN) podrijetlom iz Rusije, Trinidada i Tobaga i Sjedinjenih Američkih Država. Komisija je 26. listopada 2022. odlučila da ih neće suspendirati 22 .

2.8.Mjere za osiguravanje sigurnosti opskrbe plinom i cjenovne pristupačnosti plina

Prošle godine Komisija je poduzela odlučne mjere kako bi zajamčila sigurnost opskrbe plinom i stabilizirala tržišta plina. Komisija je 13. listopada 2021. objavila smjernice za države članice („paket mjera za suočavanje s rastom cijena energije”) radi ublažavanja neposrednih posljedica povećanja cijena i dodatno jačanje otpornosti na buduće šokove 23 .

Planom REPowerEU, koji je donesen 18. svibnja 2022., uvedene su mjere za dekarbonizaciju tržišta plina i promicanje plina iz obnovljivih izvora te mjere za promicanje štednje energije, diversifikacije opskrbe energijom i ubrzanog uvođenja obnovljive energije kako bi se ograničile posljedice prekida opskrbe i suzbio rast cijena energije.

Komisija je u svojoj Komunikaciji „Štednja plina za sigurnu zimu” iz srpnja 2022. 24 pojačala pripravnost EU-a za ovu zimu. Ostvaren je cilj mjera za smanjenje potražnje i mjera poduzetih u skladu s Uredbom o skladištenju plina radi postizanja ili čak premašivanja ciljeva Unije u pogledu skladištenja plina. Iako su još uvijek rekordno visoke, cijene su se smanjile u odnosu na najvišu razinu u kolovozu 2022. Za potrebe određivanja prioriteta Komisija je državama članicama dala smjernice o sektorima koji se smatraju kritičnim sektorima ili sektorima od strateške važnosti iz društvene perspektive. Utvrđeno je da je prehrambeni sektor kritičan, a da sektor gnojiva opskrbljuje društveno kritičan poljoprivredni sektor u cijelom EU-u. Komisija ističe da države članice u svojim nacionalnim interventnim planovima mogu dati prednost kontinuiranom i neprekinutom pristupu proizvođača gnojiva prirodnom plinu u slučaju racioniranja plina.

Komisija je nedavno, 18. listopada 2022., predložila novu uredbu o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena plina u EU-u i osiguravanje sigurnosti opskrbe ove zime 25 . To će se postići zajedničkom nabavom plina, mehanizmima ograničavanja cijena, novim mjerama za transparentnu upotrebu infrastrukture, solidarnošću među državama članicama i ulaganjem stalnih napora u smanjenje potražnje za plinom. Te nove mjere doprinijet će daljnjem smanjenju pritiska na cijene koji osjećaju europski građani i industrija, a istodobno će se očuvati sigurnost opskrbe i funkcionalno unutarnje tržište.

2.9.Promicanje proizvodnje zelenog amonijaka i biometana

Kad je riječ o dušičnim gnojivima, tehnologija koja se temelji na proizvodnji amonijaka iz čistog, niskougljičnog i vodika iz nefosilnih izvora mogla bi omogućiti znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova koje nastaju postupkom proizvodnje gnojiva. Upotrebom čistog vodika dodatno bi se smanjila ovisnost EU-a o prirodnom plinu u proizvodnji gnojiva. Iako su u tijeku mnogi veliki projekti, proizvodnja znatnih količina gnojiva u okviru tih projekata očekuje se tek od 2025.

I dalje su prisutne prepreke povećanju proizvodnje amonijaka na temelju čistog vodika, uključujući nedostatak infrastrukture, potrebu za ubrzavanjem postupaka izdavanja dozvola i još nedovoljno razvijeni regulatorni okvir. U planu REPowerEU predstavljene su brojne mjere za svladavanje tih prepreka. S obzirom na porast cijena plina takvi projekti postaju komercijalno održivi u usporedbi s amonijakom na bazi prirodnog plina, što ubrzava njihovo uvođenje. Kako bismo doprinijeli stvaranju gospodarstva EU-a koje se temelji na čistom vodiku, osnovat će se nova Europska banka za vodik, koja će uložiti 3 milijarde EUR u pokretanje tržišta vodika u EU-u, među ostalim usklađivanjem ponude i potražnje.

Osim privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama Komisija je nedavno revidirala i modernizirala i paket mjera za državne potpore 26 , s pomoću kojih države članice mogu poduprijeti prelazak na upotrebu električne energije iz obnovljivih izvora i čistog vodika u europskoj industriji dušičnih gnojiva, u kombinaciji s lokalnim projektima kružne oporabe hranjivih tvari, ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti.

Komisija će nastojati osigurati stabilno i funkcionalno regulatorno okruženje za proizvodnju čistog i niskougljičnog vodika radi brzog razvoja tržišta za proizvodnju gnojiva na temelju čistog i niskougljičnog vodika. Komisija će uskoro objaviti dva delegirana akta na temelju Direktive (EU) 2018/2001, kojima će se uspostaviti regulatorni okvir za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla.

Biometan ima obećavajući potencijal da zamijeni plin, posebno u zonama u kojima bi čisti vodik bio manje konkurentan. Kako je navedeno u planu REPowerEU, povećanje održive proizvodnje biometana na 35 milijardi m3 do 2030. troškovno je učinkovit put prema ostvarenju ambicije EU-a da smanji uvoz prirodnog plina iz Rusije. Time će se osigurati opskrba obnovljivom energijom i povećati prihodi poljoprivrednika, a ujedno će se stvoriti novi tok opskrbe organskim gnojivima. Kako bi se godišnja proizvodnja i upotreba biometana do 2030. povećala na 35 milijardi m3, 28. rujna 2022. uspostavljeno je Europsko industrijsko partnerstvo za biometan.

Komisija će nadalje razmotriti mjere koje bi mogle doprinijeti konkurentnosti zelenih gnojiva na tržištu pri prelasku na potpuno dekarbonizirano gospodarstvo.

3.Osiguravanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti gnojiva u svijetu

3.1.Potpora EU-a multilateralnim i bilateralnim inicijativama

Europska unija brzo je reagirala na sistemski šok uzrokovan ruskom agresijom na Ukrajinu četverostrukim odgovorom Tima Europa na globalnu nesigurnost opskrbe hranom: 1. solidarnost, 2. proizvodnja, 3. trgovina i 4. multilateralizam. Procjenjuje se da će do 2024. Europska unija osigurati ukupno 7,7 milijardi EUR za potporu globalnoj sigurnosti opskrbe hranom i održivim prehrambenim sustavima. Među ostalim, EU podupire mjere za poboljšanje zdravlja tla te za bolju i održiviju upotrebu gnojiva.

Komisija uviđa važnost rada UN-ove Skupine za odgovor na globalne krize u području hrane, energetike i financija, kao i drugih međunarodnih inicijativa, kao što su Globalni savez skupine G-7 za sigurnost opskrbe hranom, Plan za globalnu sigurnost opskrbe hranom – poziv na djelovanje i Misija za otpornost opskrbe hranom i poljoprivrede (eng. Food and Agriculture Resilience Mission, FARM). Te inicijative uključuju mjere za rješavanje problema nestašice gnojiva, prije svega održavanjem otvorenih tržišta i izbjegavanjem izvoznih ograničenja, privremenim povećanjem proizvodnje gnojiva kako bi se nadoknadio manjak, podupiranjem inovacija u području gnojiva i promicanjem metoda za maksimalno povećanje njihove učinkovitosti.

Komisija jača multilateralni pristup u bilateralnim razgovorima sa strateškim partnerima. Primjerice, u okviru Platforme za suradnju u području poljoprivrede koja je osnovana sa Sjedinjenim Američkim Državama u studenome 2021. razmatraju se ključna pitanja, kao što su nedostatak pouzdanih informacija o ponudi i potražnji na međunarodnim tržištima, potreba za učinkovitijom proizvodnjom usjeva i poboljšanjem upotrebe hranjivih tvari te poboljšanjem proizvodnih postupaka upotrebom podataka i preciznom primjenom. Komisija i Kanada održat će zajedničko događanje o održivoj upotrebi gnojiva, s naglaskom na optimizaciji upotrebe i razvoju novih proizvoda.

Komisija će se pridružiti inicijativi Global Fertiliser Challenge (GFC) pokrenutoj na Forumu velikih gospodarstava u lipnju 2022. Tom se inicijativom nastoji ublažiti problem nestašice opskrbe gnojivima kako bi se ojačala globalna sigurnost opskrbe hranom i smanjile emisije stakleničkih plinova u poljoprivredi, posebice boljim upravljanjem hranjivim tvarima, povećanjem učinkovitosti upotrebe gnojiva, alternativnim poljoprivrednim praksama i alternativama mineralnim gnojivima, radi utvrđivanja konkretnih mjera za doprinos ciljevima GFC-a.

Osim ruske invazije, na globalna tržišta gnojiva uvelike su utjecali tržišni poremećaji. Glavni proizvođači, kao što su Rusija i Kina, uveli su ograničenja izvoza, koja su utjecala na 20 % globalne trgovine gnojivima, izraženo u hranjivim tvarima 27 . EU je u suradnji sa svojim partnerima i međunarodnim organizacijama učinio sve u svojoj moći da se izbjegnu takva ograničenja trgovine.

3.2.Potpora za zemlje partnere: održivo upravljanje plodnošću tla i proizvodni kapaciteti poljoprivrednika

Potrošnja mineralnih gnojiva po hektaru obradive zemlje znatno se razlikuje na globalnoj razini 28 . Među glavnim su polugama potpore proizvodnji poljoprivrednika i strategijama otpornosti diversificirane poljoprivredne prakse, pristup vodi, prilagođeno osposobljavanje i usluge savjetovanja poljoprivrednika, zaštićena prava na zemlju, pravedan pristup kvalitetnom sjemenu i pristup kreditima. Ti su čimbenici ključni, posebno na područjima na kojima degradacija zemljišta uzrokuje slab odgovor na gnojivo.

U tom kontekstu i u skladu sa svojom strategijom „od polja do stola” i strategijom za bioraznolikost Komisija nastoji utrti put inovativnim pristupima za integrirano upravljanje plodnošću tla na globalnoj razini primjenom raznovrsnih rješenja za povećanje plodnosti tla prilagođenih lokaciji, kojima će se doprinijeti održivom povećanju prinosa. Diversificirani agroekosustavi, veća koncentracija organskih tvari u tlu i bolje upravljanje ciklusom hranjivih tvari: i. povećavaju otpornost na klimatske promjene, ii. doprinose ublažavanju klimatskih promjena zbog povećanog skladištenja ugljika u tlu i iii. pospješuju očuvanje bioraznolikosti.

Iako nisu svi poljoprivrednici pogođeni na isti način i u istoj mjeri u svakoj zemlji, EU pomaže svojim partnerima da smanje svoju ovisnost o uvezenim i mineralnim gnojivima ulaganjem u alternative, uključujući organska gnojiva, te u održivu poljoprivredu i upravljanje plodnošću tla. Prema zaključcima s UN-ova sastanka na vrhu o prehrambenim sustavima održanog 2021., to je ključna komponenta za razvoj načina transformacije nacionalnih prehrambenih sustava na temelju specifičnosti svake zemlje. U tu će svrhu biti osmišljen niz intervencija financiranih iz Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa 29 , među ostalim iz novog Mehanizma za hranu i otpornost za zemlje sjeverne Afrike i Bliskog istoka u vrijednosti od 225 milijuna EUR, kao i iz razvojne omotnice nedavno najavljene potpore od 600 milijuna EUR iz pričuve ERF-a za zemlje AKP-a i Mehanizma za hranu i otpornost. EU će posebice:

-olakšati dijalog i razmjenu iskustava, podupirati istraživačke i inovacijske aktivnosti, posebice u zemljama s visokom razinom upotrebe gnojiva i/ili niskom razinom učinkovite upotrebe hranjivih tvari,

-blisko surađivati s organizacijama poljoprivrednika u određenim poljoprivrednim lancima vrijednosti i sustavno ih povezivati s poljoprivrednim istraživačkim organizacijama i privatnim sektorom, na temelju, među ostalim, portfelja inicijativa DeSIRA i GCCA+ 30 ,

-promicati agroekološke pristupe, uključujući konkretne lance vrijednosti i usjeve te održive poljoprivredne prakse ključne za poboljšanje i održavanje plodnosti tla (mahunarke i biljni proteini, pokrovni usjevi, agrošumarstvo, polikulturno stočarstvo itd.). Primjerice, takve će se mjere donijeti u Maroku, Tunisu, Egiptu, Jordanu, Libanonu i Siriji u okviru regionalnog „Mehanizma za hranu i otpornost” vrijednog 225 milijuna EUR,

-poboljšati pristup gnojivima i njihovu učinkovitu upotrebu za maloposjednike s pomoću transparentnih i dobro usmjerenih alata (npr. e-vaučeri, programi participacije, upotreba mikrodoza za veću učinkovitost), učinkovitih savjetodavnih usluga (izračun bilance hranjivih tvari, mobilizacija različitih izvora hranjivih tvari) i poboljšanih javnih programa subvencioniranja inputa za mineralna i organska gnojiva,

-poticati stalna strateška partnerstva, posebice s CGIAR-om 31 , Međunarodnim fondom za poljoprivredni razvoj (IFAD) i Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), radi jačanja održivog upravljanja plodnošću tla i olakšavanja agroekoloških pristupa. 

EU istodobno nastoji povećati svoju humanitarnu pomoć u hrani, čija je vrijednost 2022. već premašila 900 milijuna eura. To je za oko 55 % više nego prošle godine, a za gotovo 80 % više nego 2020. Tim će se sredstvima povećati sigurnost opskrbe hranom i nutritivni status ugroženih skupina stanovništva, mjerama koje će se razlikovati ovisno o zemlji i regionalnom kontekstu (nenovčana/novčana izravna pomoć u opskrbi hranom, uključujući višenamjensku novčanu pomoć, prehrana).

3.3.Transparentnost tržišta i Sustav informiranja o poljoprivrednom tržištu (AMIS) skupine G-20

EU će nastaviti promicati transparentnost tržišta kako bi se osigurala stabilnost tržišta i spriječili tržišni poremećaji i skokovi cijena. Komisija pozdravlja činjenicu da je AMIS skupine G-20 proširen kako bi obuhvaćao i tržište gnojiva i obvezuje se da će tajništvu AMIS-a pružiti sve potrebne podatke i potporu. U tom smislu Komisija zajedno s državama članicama ispituje mogućnosti za povećanje financiranja AMIS-a.

3.4.Olakšavanje globalne trgovine gnojivima

EU će se nastaviti zalagati za mjere kojima se ograničava ili zabranjuje izvoz gnojiva, kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 23. ožujka. Zajedno s drugim zemljama u međunarodnim forumima (posebno u WTO-u, skupini G-7, FAO-u) nastavit će raditi na sprečavanju trgovinskih ograničenja i zabranâ izvoza gnojiva te osiguravanju otvorenog, transparentnog i predvidljivog trgovinskog okruženja. U tom smislu EU će promicati mjere za povećanje transparentnosti ograničenja izvoza, među ostalim za gnojiva, kao način ispunjenja obveza preuzetih u izjavi o nesigurnosti opskrbe hranom koja je dogovorena na zadnjoj Ministarskoj konferenciji WTO-a.

Nove i proširene logističke rute uspostavljene zahvaljujući koridorima solidarnosti između EU-a i Ukrajine postale su ključni koridori za ukrajinski izvoz u poljoprivrednom i u drugim sektorima. Crnomorska inicijativa za žitarice organizirana posredstvom UN-a od kolovoza je doprinijela ponovnoj otpremi pošiljaka žitarica iz ukrajinskih crnomorskih luka. Obje su inicijative omogućile izvoz više od 22 milijuna tona ukrajinskih žitarica, uljarica i srodnih proizvoda u razdoblju od svibnja do listopada. Znatan dio tih poljoprivrednih proizvoda uspio je stići do partnerskih zemalja kojima je potrebna pomoć.

EU je istodobno u biti izuzeo poljoprivredno-prehrambeni sektor i gnojiva od primjene mjera ograničavanja koje je uveo protiv Rusije 32 . Budući da te sankcije nisu ekstrateritorijalne, ne primjenjuju se na poduzeća ili pojedince iz trećih zemalja koji u potpunosti posluju izvan EU-a. Nadalje, u skladu s njima dopušteno je da subjekti iz EU-a prenose gnojiva koja sadržavaju potašu, a podrijetlom su ili izvezena iz Rusije u treće zemlje, ili da se takav prijenos obavlja preko državnog područja EU-a 33 . Dopušteni su financiranje ili financijska pomoć povezana s takvim prijenosima, kao i pružanje usluga osiguranja. Osim toga, sankcije EU-a uključuju i posebne odredbe kojima se osigurava neometano obavljanje transakcija za ruske poljoprivredne proizvode, uključujući gnojiva. Komisija je u tu svrhu izdala smjernice kako bi pomogla državama članicama da učinkovito i ujednačeno provode sankcije EU-a, što je od presudne važnosti za poljoprivredno-prehrambeni sektor. Nadalje, Komisija nastavlja blisko surađivati s državama članicama i međunarodnim organizacijama kako bi se pobrinula da smjernice i provedba za koju su zadužena nadležna tijela budu transparentne i dosljedne, čime će se omogućiti održavanje funkcionalnih lanaca opskrbe u sektoru, u potpunosti u skladu sa sankcijama EU-a, i doprinijeti dostupnosti gnojiva za poljoprivrednike. Sankcije EU-a imaju jasan cilj: odvraćanje i odgovor na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine. Zbog toga se sankcijama EU-a uvode ograničenja za neke od ključnih gospodarskih sektora kako bi se omelo financiranje ruskog ratnog stroja te zamrznula imovina pojedinaca i subjekata koji podupiru rat. Međutim, suprotno tvrdnjama ruske propagande, ti ciljevi nisu nespojivi sa sigurnošću opskrbe hranom.

3.5.Rješavanje problema cjenovne pristupačnosti poboljšanim fiskalnim prostorom

Zbog većih cijena uvoza hrane i gnojiva, poremećaja u lancima opskrbe s kojima se suočavaju uvoznici hrane te gubitka prihoda nekih izvoznika hrane, povećale su se hitne potrebe platne bilance određenih trećih zemalja. Zahvaljujući doprinosu EU-a (vrijednom 100 milijuna EUR) Fondu MMF-a za smanjenje siromaštva i rast i njegovu učinku poluge pružit će se potpora ugroženim zemljama u kojima su porasli troškovi uvoza. MMF je nedavno uveo mehanizam hitnog financiranja za zemlje suočene s krizom povezanom s hranom (eng. Food Shock Window). EU podupire taj instrument svojim doprinosom Fondu za smanjenje siromaštva i rast jer se njime državama AKP-a (uglavnom zemlje s niskim dohotkom) pomaže u dobivanju povlaštenih zajmova za ublažavanje posljedica krize povezane s hranom. Nadalje, u okviru novog Mehanizma za hranu i otpornost u vrijednosti od 225 milijuna EUR EU će, među ostalim, poduprijeti stabilizaciju platne bilance u zemljama južnog susjedstva, a tu bi potporu trebalo produljiti u 2023.

3.6.Jačanje partnerstava s međunarodnim financijskim institucijama

EU će nastojati iznaći načine za jačanje partnerstava za inovativna i održiva ulaganja u poljoprivredni sektor poboljšanjem suradnje s međunarodnim financijskim institucijama u okviru strategije Global Gateway, u sklopu sveobuhvatnog odgovora Tima Europa, među ostalim u okviru sastavnice Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR+) s otvorenom strukturom za ulaganja u poljoprivredu. Iz fonda EFOR+ podupiru se klimatski pametni poljoprivredni sustavi i lanci vrijednosti. Portfelj EBRD-a već uključuje znatna ulaganja u privatni sektor agrobiznisa. Europska investicijska banka odobrit će Međunarodnom fondu za poljoprivredni razvoj (IFAD) povlašteni zajam u vrijednosti od 500 milijuna EUR za financiranje ulaganja kojima se potiče održiva poljoprivredna proizvodnja i stvara otpornost.

3.7.Strateška komunikacija i borba protiv dezinformacija

Komisija će intenzivirati zajedničke komunikacijske aktivnosti o naporima koje ulaže u rješavanje situacije s gnojivima na multilateralnoj, regionalnoj i državnoj razini, među ostalim preko delegacija EU-a, kako bi razmotrila mišljenja i razloge za zabrinutost u zemljama partnerima. EU će istodobno, među ostalim putem svojih javnih kanala, kao što je EUvsDisinfo, i u suradnji s partnerima istomišljenicima, npr. unutar skupine G-7 i NATO-a, nastaviti pratiti i suzbijati aktivnosti manipuliranja informacijama i uplitanja kojima Rusija nastoji prebaciti sa sebe odgovornost za uzrokovanje krize sigurnosti opskrbe hranom zbog agresivnog rata protiv Ukrajine.

4.Zaključak

Gnojiva su važna za kontinuitet proizvodnje hrane i hrane za životinje u EU-u i svijetu. Zbog visokih cijena plina i agresivnog rata Rusije protiv Ukrajine te ovisnosti o ograničenom broju dobavljača, među kojima je Rusija, ugrožena je dostupnost i cjenovna pristupačnost gnojiva, a time i sigurnost opskrbe hranom, posebno u najugroženijim zemljama svijeta.

U tom su kontekstu potrebne kratkoročne mjere za potporu poljoprivrednicima i proizvođačima gnojiva. To uključuje povećanje transparentnosti tržišta, mjere za pomoć proizvođačima gnojiva i poljoprivrednicima državnim potporama i financijskim sredstvima EU-a, kao što su strateški planovi u okviru ZPP-a i tržišne mjere u okviru pričuve za poljoprivredu, diversifikaciju izvora uvoza gnojiva te mjere za osiguravanje opskrbe plinom i ograničavanje cijena plina, uz istodobno podupiranje održivih poljoprivrednih praksi za bolju upotrebu gnojiva i smanjenje ovisnosti o njima. Takve bi mjere trebale biti u skladu s dugoročnim ciljevima zelenog plana EU-a i s njim povezanih strategija.

EU će nastaviti surađivati sa svojim državama članicama, europskim razvojnim bankama, međunarodnim organizacijama, zemljama partnerima i drugim ključnim akterima u nastojanju da se ublaže posljedice smanjene cjenovne pristupačnosti gnojiva za globalnu sigurnost opskrbe hrane i poveća učinkovitost upotrebe gnojiva. EU se pridružio novim međunarodnim inicijativama, kao što je Global Fertiliser Challenges, jača partnerstvo s međunarodnim financijskim institucijama i nastavit će promicati mjere za osiguravanje transparentnosti globalnog tržišta i izbjegavanje izvoznih ograničenja.

Kako bi se srednjoročno i dugoročno odgovorilo na izazove u pogledu opskrbe gnojivima te na okolišne i klimatske izazove, važno je i poduprijeti prelazak na održivu upotrebu gnojiva i primjenu održivih alternativa mineralnim gnojivima. Ključne popratne mjere bit će potpora za recikliranje hranjivih tvari iz tokova otpada i povećanje proizvodnje zelenog amonijaka. Time će se postići koristi za poljoprivrednike, okoliš i klimu, a istodobno smanjiti ovisnost EU-a o gnojivima koja se temelje na fosilnim gorivima. Istodobno bi trebalo nastaviti s mjerama za povećanje transparentnosti tržišta, diversifikaciju izvora uvoza, sprečavanje tržišnih ograničenja i osiguranje cjenovno pristupačne i sigurne opskrbe energijom.

Taj pristup nudi prilike i zemljama partnerima EU-a. EU će ih podupirati u promicanju alternativa mineralnim gnojivima na temelju održivog upravljanja plodnošću tla.

Aktualna kriza prilika je za ubrzanje prelaska na održivu poljoprivredu i održiv prehrambeni sustav kako bi se prekinula prekomjerna ovisnost o sintetičkim gnojivima te osigurala odgovarajuća i cjenovno pristupačna opskrba gnojivima za poljoprivrednike u EU-u i svijetu.

(1)      U Prilogu 1. ovoj Komunikaciji ukratko su objašnjeni biološki i kemijski procesi na kojima se temelje djelovanje i utjecaj gnojiva.

(2)      Vidjeti komunikaciju Komisije od 23. ožujka 2022. „Očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava”, COM(2022) 133 final.

(3)      Zemljopisni agregirani podaci preuzeti su iz baze podataka FAOSTAT ili izvedeni iz tih podataka.

(4)      Stanje i mehanizmi tržišta gnojiva u EU-u i u svijetu ukratko su objašnjeni u Prilogu 2. ovoj Komunikaciji.

(5)      Glavne makrohranjive tvari koje se upotrebljavaju u proizvodnji gnojiva su dušik, fosfor i kalij.

(6)      U tom će se kontekstu u prijedlogu akta o zdravlju tla 2023. dati daljnji ciljani srednjoročni/dugoročni odgovori na problem plodnosti tla radi postizanja sigurnosti opskrbe hranom u EU-u.

(7)      Standardi GAEC (standardi za dobre poljoprivredne i okolišne uvjete) i SMR-i (propisani zahtjevi o upravljanju) koji su relevantni u području hranjivih tvari odnose se na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz Direktive o nitratima (SMR 2), uspostavu graničnih pojaseva duž vodotoka (GAEC 4), mjere za sprečavanje erozije tla i osiguravanje minimalne pokrivenosti tla (GAEC-ovi 5 i 6) te plodored (GAEC 7).

(8)      Postrnim usjevima postiže se apsorpcija viška dušika preostalog od gnojidbe prethodnog usjeva, čime se sprečava njegov gubitak ispiranjem.

(9)      Ulaganja povezana s preciznom poljoprivredom izričito su uključena u 24 nacrta planova.

(10)      Alat za održivost poljoprivrednih gospodarstava za hranjive tvari omogućuje poljoprivrednicima da optimiziraju upotrebu gnojiva u pogledu vremena upotrebe, količine i raspoređivanja.

(11)      Komunikacija Komisije „Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu”, C(2022) 7945 final.

(12)      Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.

(13)      12. veljače 2021., Obavijest Komisije, „Tehničke smjernice o primjeni načela nenanošenja bitne štete”, (2021/C58/01).

(14) Uredba (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013.

(15)      U ekološkoj poljoprivredi nije dopuštena upotreba sintetičkih gnojiva.

(16)      Uredba (EU) 2019/1009 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu.

(17)      Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

(18)      JRC 2020., REcovered Nitrogen from manURE - Technical proposals for the safe use of processed manure above the threshold established for Nitrate Vulnerable Zones by the Nitrates Directive (Oporabljeni dušik iz gnoja – Tehnički prijedlozi za sigurnu upotrebu prerađenog gnoja iznad praga utvrđenog u Direktivi o nitratima za područja ranjiva na nitrate). U tom izvješću Zajedničkog istraživačkog centra iz 2020. (nazvanom „RENURE”) zaključeno je da je postignut znatan napredak u pogledu razvoja tehnologija kojima se smanjuje ispiranje prerađenog gnoja. Međutim, dostupnim tehnologijama vjerojatno će se stvarati proizvodi s većim emisijama amonijaka u odnosu na određena mineralna gnojiva, kao što su kalcijev amonijev nitrat (CAN) i amonijev nitrat (AN), iako s nižim emisijama u odnosu na gnoj i sličnim ili nižim emisijama u odnosu na ureu. Stoga bi upotreba proizvoda RENURE trebala podlijegati strogim zahtjevima u pogledu primjene, u potpunosti u skladu s kriterijima iz Direktive o nitratima.

(19)      Direktiva Vijeća EEZ od 12. prosinca 1991. o zaštiti voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima iz poljoprivrednih izvora. U zonama ranjivima na nitrate gnoj, ali i prerađeni gnoj, mogu se upotrebljavati kao zamjena za mineralna gnojiva samo u skladu s ograničenjima utvrđenima Direktivom o nitratima (170 kg/ha/godišnje) kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje.

(20)      Brojne zemlje izvoznice gnojiva, kao što su Maroko, Egipat, Alžir, Tunis, Trinidad i Tobago, imaju bescarinski pristup tržištu EU-u na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini.

(21)      Prijedlog uredbe Vijeća o izmjeni Priloga I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, 19. srpnja 2022., COM(2022) 359.

(22)      Provedbena odluka Komisije (EU) 2022/2070 od 26. listopada 2022., C/2022/7826.

(23)      Komunikacija Komisije, „Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije”, 13. listopada 2021., COM(2021) 660 final.

(24)      Komunikacija Komisije, „Štednja plina za sigurnu zimu”, 17. srpnja 2022., COM(2022) 360 final.

(25)      Prijedlog uredbe Vijeća o jačanju solidarnosti koje se temelji na boljoj koordinaciji nabave plina, prekograničnim razmjenama plina i pouzdanim referentnim vrijednostima cijena, COM(2022) 549 final.

(26)      „Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022.”, 18. veljače 2022., C/2022/481; „Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije”, 19. listopada 2022., C(2022) 7388 final.

(27)      Program IFPRI-ja za praćenje politike trgovine hranom, https://www.ifpri.org/project/covid-19-food-trade-policy-tracker.

(28)      Od 20 kg/ha u supsaharskoj regiji, 77 kg/ha u sjevernoj Africi, 125 kg/ha u Sjevernoj Americi, 155 kg/ha u Europi, 171 kg/ha u Latinskoj Americi do 294 kg/ha u istočnoj Aziji (2018., Svjetska banka).

(29)      Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju.

(30)      DeSIRA: Razvoj pametnih inovacija putem istraživanja u poljoprivredi. GCCA+: Globalni savez za borbu protiv klimatskih promjena+.

(31)      Savjetodavna skupina za međunarodna istraživanja u poljoprivredi.

(32)      Jedino ograničenje koje je trenutačno uvedeno za Rusiju odnosi se na uvoz određenih gnojiva koja sadržavaju potašu u EU, ali je za taj uvoz utvrđena velika kvota na temelju prethodne potrošnje. Relevantne su i sankcije koje se odnose na imenovane pojedince.

(33)      Time se ne dovodi u pitanje mogućnost da države članice poduzmu potrebne mjere za zaštitu svojih nacionalnih sigurnosnih interesa.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 9.11.2022.

COM(2022) 590 final

PRILOZI

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Osiguravanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti gnojiva

Prilog 1.

Važnost gnojiva za sigurnost opskrbe hranom i rizik od prekomjerne upotrebe

Gnojiva imaju važnu ulogu u proizvodnji hrane. Utvrđeno je da čak 50 % današnje globalne proizvodnje hrane ovisi o upotrebi mineralnih gnojiva. S druge strane, intenzivna upotreba gnojiva znatno utječe na zdravlje, klimu i okoliš.

Dodavanje hranjivih tvari u tlo s pomoću gnojiva povećava, unutar bioloških granica, proizvodnju biomase i potencijalni prinos usjeva te pomaže u hvatanju ugljikova dioksida. Biljke apsorbiraju hranjive tvari iz tla i upotrebljavaju ih za rast te na taj način iscrpljuju tlo. Gnojiva ponovno obogaćuju tlo hranjivim tvarima. Na manjoj površini može se proizvesti veća količina proizvoda (tj. žitarica, trave itd.), čime se ograničava poljoprivredna površina potrebna za proizvodnju hrane na globalnoj razini.

Gnojiva mogu biti mineralnog ili organskog podrijetla.

Tri su ključne hranjive tvari za rast biljaka: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K 1 ). Fosfor i kalij su hranjive tvari sadržane u rudi i kamenu (mineralna gnojiva). Dušik je hranjiva tvar koja se najviše upotrebljava u proizvodnji žitarica u svijetu. Mora se redovito upotrebljavati, za razliku od fosfora i kalija, koje poljoprivrednici određeno vrijeme ne moraju upotrebljavati, a da to ne utječe nepovoljno na prinose.

Iako je teško utvrditi točan omjer, procjenjuje se da bi neplanirano smanjenje dušičnih gnojiva za 20 % u uzgoju usjeva kao što je pšenica u EU-u dovelo do smanjenja prinosa za 4–5 % (na temelju optimalne stope gnojidbe) 2 .

Proizvodnja sintetičkih dušičnih gnojiva zahtijeva mnogo energije. U EU-u se kao izvor energije obično upotrebljava prirodni plin, koji se upotrebljava i kao sirovina za proizvodnju vodika (H2) potrebnog za sintetička dušična gnojiva (međuproizvod je amonijak (NH3)). U tom se procesu dušik dobiva iz zraka.

U proizvodnji dušičnih gnojiva stvaraju se znatne emisije CO2, bez obzira na stalna poboljšanja tehnologija za smanjenje emisija, posebno u proizvodnim pogonima u EU-u.

Ako se gnojiva ne primjenjuju na odgovarajući način, može doći do gubitka hranjivih tvari u iznosu do čak 50–60 % količine gnojiva primijenjenog na poljima. Kad je riječ o gnojivima, EU premašuje utvrđena ograničenja koja se smatraju sigurnima za planet, i to više od tri puta za dušik i dva puta za fosfor. Gnojiva se pretjerano primjenjuju u mnogim dijelovima EU-a, uz malo očito povećanje prinosa. Više od 90 % ukupnih (plinovitih) emisija amonijaka u EU-u posljedica je poljoprivrede, od čega 80 % nastaje zbog upotrebe gnoja, a 20 % zbog upotrebe mineralnih gnojiva. Ispiranje i istjecanje gnojiva zbog prekomjerne primjene ključni su uzroci prekomjernih koncentracija hranjivih tvari u tlu i vodi, što može biti štetno za ekosustave i kvalitetu vode. Mineralna i organska gnojiva također mogu imati takve posljedice, u različitim mjerama (učinci ispiranja neprerađenog gnoja nepovoljniji su od učinaka ispiranja mineralnih gnojiva). Pri istjecanju u okoliš gnojiva ujedno potiču proizvodnju dušikova oksida, snažnog stakleničkog plina.

Optimiziranjem učinkovite upotrebe gnojiva nastoji se smanjiti razlika između stvarnog i ostvarivog prinosa usjeva, čime bi se smanjilo rasipanje gnojiva i šteta za okoliš.

Potpuna zamjena mineralnih gnojiva organskim gnojivima, u čijoj se proizvodnji ne stvaraju emisije ili se stvara manje emisija, nije izvediva u kratkom roku s obzirom na postojeća zemljišna ograničenja i ograničenja povezana sa sigurnosti opskrbe hranom te na sadašnje prehrambene obrasce. Međutim, znatno manja upotreba uvezenih mineralnih gnojiva i ovisnost o njima može se postići uvođenjem i većom primjenom pristupa koji se temelje na kružnom gospodarstvu, kao što je recikliranje hranjivih tvari iz otpadnih voda i drugog biootpada (kao što je kompostirani zeleni otpad iz kućanstava), ili upotrebom prerađenog gnoja kako bi se poboljšali učinci istjecanja. Primjerice, Komisija je u revidiranoj Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 3 predložila pravila o minimalnim stopama ponovne uporabe i recikliranja za fosfor i dušik iz mulja.

Povećanje učinkovite upotrebe dušika na poljoprivrednim gospodarstvima poboljšanjem poljoprivrednih praksi, znanje o tlu, iskorištavanje precizne poljoprivrede te provedba mjera za sprečavanje i smanjenje onečišćenja iz programa djelovanja u području nitrata ključni su za smanjenje prekomjerne upotrebe gnojiva i doprinijet će smanjenju gubitaka u okolišu i većem zadržavanju hranjivih tvari. Ključna je i povećana potpora za ekološku poljoprivredu te uzgoj usjeva za koje je potrebno manje dušika ili koji vežu dušik iz zraka i time hrane tlo. Svi ti pristupi mogli bi donijeti posredne koristi za okoliš, klimu i gospodarstvo i ojačati otvorenu stratešku autonomiju EU-a. Potrebno je ubrzati politike i mjere kojima se podupiru ti pristupi kako bi se poboljšala otpornost EU-a i sigurnost opskrbe hranom u EU-u.

Prilog 2.

Stanje tržišta gnojiva u EU-u i svijetu

Europska industrija gnojiva ima više od 120 proizvodnih pogona, raštrkanih u većini država članica, što je pokazatelj njezine strateške uloge u sigurnosti opskrbe hranom. Ta je industrija 2017. zapošljavala 61 000 osoba te je u razdoblju 2017.–2019. imala prosječan promet od 23,3 milijarde EUR.

Ukupna proizvodnja međuproizvoda i gotovih gnojidbenih proizvoda u EU-27 u prosjeku je iznosila 40,2 milijuna tona (2019.–2021.). Glavni su proizvođači u smislu vrijednosti Njemačka, Poljska, Francuska i Španjolska. Osim mineralnih gnojiva tvornice u EU-27 proizvele su 12,2 milijuna tona amonijaka, koji se uglavnom upotrebljavao u proizvodnji gnojiva, ali i u drugim industrijama, kao što je kemijska industrija. AdBlue, koji se proizvodi od amonijaka, upotrebljava se kao reagens za smanjenje onečišćenja zraka iz ispušnih plinova dizelskih motora i od ključne je važnosti za lance opskrbe zbog upotrebe kamiona za prijevoz. Ugljikov dioksid važan je nusproizvod proizvodnje amonijaka 4 .

Tablica 1: Proizvodnja međuproizvoda i gotovih gnojidbenih proizvoda u EU-u (u tisućama tona)

Izvor: EUROSTAT Prodcom

Procjenjuje se da je 2018. potrošnja mineralnih dušičnih gnojiva u poljoprivredi u EU-27 iznosila 10,3 milijuna tona (izraženo u tonama dušika). Potrošnja mineralnih fosfatnih gnojiva 2018. je dosegnula 1,2 milijuna tona. Potrošnja sintetičkih dušičnih gnojiva u razdoblju 2000.–2018. ostala je relativno stabilna, a potrošnja mineralnih fosfornih gnojiva smanjila se s otprilike 1,6 milijuna tona 2000. na 1,2 milijuna tona 2018.

Slika 1: Upotreba mineralnih gnojiva u EU-u (u milijunima tona hranjivih tvari)

Izvor: Eurostat

Međunarodna trgovina gnojivima vrlo je koncentrirana: 2020. pet najvećih izvoznika hranjivih tvari činila su 43 % globalne trgovine dušika (N), 76 % globalne trgovine fosfata (P) i 83 % globalne trgovine kalija (K). Ležišta sirovina za proizvodnju gnojiva nisu ravnomjerno raspoređena. Sva globalna ležišta fosfora nalaze se izvan Europe: otprilike tri četvrtine aktivnosti vađenja fosfatne rude obavlja se u Kini, Maroku, Saudijskoj Arabiji, Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Tunisu. Ležišta potaše u Bjelarusu, Kanadi i Rusiji čine 68 % svjetskih ležišta.

EU je 2021. uvezao otprilike 26 milijuna tona dušika, fosfata i potaše te međuproizvoda, uglavnom na bazi dušika (10,6 milijuna tona), tj. amonijaka, uree, smjesa uree i amonijeva nitrata, amonijeva nitrata itd., potaše (3,4 milijuna tona), fosfora i prekursora (6,4 milijuna tona) te složenih gnojiva koja sadržavaju tri hranjive tvari: dušik (N), fosfor (P) i kalij (K) (5,6 milijuna tona). Uvozi se 30 %, 68 % odnosno 85 % dušika, fosfata i potaše koji se upotrebljavaju u EU-u. Kad je riječ o fosfatima, 28 % uvoza u EU potječe iz Maroka, a 23 % iz Rusije. Kad je riječ o potaši, 64 % uvoza u EU 5 potječe iz Rusije i Bjelarusa 6 .

Procjene za 2022., koje se temelje na prvih osam mjeseci u godini, pokazuju da se uvoz gnojiva ukupno smanjio za otprilike 13 %, i to uglavnom uvoz potaše, fosfata i složenih gnojiva, a uvoz amonijaka i dušičnih gnojiva 2022. znatno se povećao (+19 % u prvih osam mjeseci u godini u odnosu na isto razdoblje 2021.).

Slika 2: Uvoz međuproizvoda i gotovih gnojidbenih proizvoda u EU (u milijunima tona proizvoda) – od siječnja do kolovoza

Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

Izvoz gnojiva iz EU-a 2021. iznosio je 12,9 milijuna tona, a uglavnom su se izvozila dušična gnojiva (7,8 milijuna tona) i složena gnojiva (3,6 milijuna tona).

Smanjio se izvoz mineralnih gnojiva u 2022. (–13 % u prvih osam mjeseci u godini u odnosu na 2021.). 

Slika 3: Izvoz međuproizvoda i gotovih gnojidbenih proizvoda iz EU-a (u milijunima tona proizvoda) – od siječnja do kolovoza

Izvor: Eurostatova baza podataka Comext

Visoke i nestabilne cijene gnojiva problem su za poljoprivrednike u EU-u. Na gnojiva otpada znatan udio ulaznih troškova poljoprivrednika: u razdoblju 2017.–2020. on je u prosjeku iznosio 6 %, a za poljoprivrednike specijalizirane za ratarske kulture 12 %. Zbog visokih cijena poljoprivrednih proizvoda poljoprivrednicima koji se bave uzgojem ratarskih kultura isplatilo bi se razmotriti upotrebu optimalnih količina gnojiva bez obzira na visoke cijene. Međutim, poljoprivrednici ne mogu znati kakve će biti cijene usjeva u budućnosti. U posljednje vrijeme indeksi cijena gnojiva rastu više od indeksa cijena prehrambenih proizvoda, što upućuje na „efekt škara”. Poljoprivrednici obično tijekom ljeta nabavljaju zalihe gnojiva za sljedeću sezonu usjeva. Takvu su kupnju u 2022. odgađali.

Od početka 2021. globalne cijene gnojiva postupno su se povećavale, a vrhunac su dosegnule između rujna i studenoga 2021., nakon ruske invazije na Ukrajinu i u travnju 2022. Otada su se neznatno smanjile, posebno cijene dušičnih i fosfatnih gnojiva. Najnovija povećanja zabilježena su u rujnu, posebno za ureu. U usporedbi s prosjekom za referentno razdoblje 2016.–2020., u rujnu 2022. razine su i dalje bile visoke: +128 % za diamonijev fosfat, +200 % za ureu i +141 % za potašu.

Slika 4: Svjetska cijena gnojidbenih proizvoda (USD/tona)

Izvor: podaci Svjetske banke o cijenama robe

Ruska invazija na Ukrajinu znatno je utjecala na globalna tržišta gnojiva, posebno zbog njihove ovisnosti o prirodnom plinu i zbog poremećaja tržišta, među ostalim uzrokovanih ograničenjima izvoza koja su nametnule zemlje koje su glavni proizvođači, npr. Rusija i Kina. Rusija je vodeći svjetski izvoznik gnojiva, posebice dušika, i drugi najvažniji izvoznik fosfatnih gnojiva. Ograničenja izvoza gnojiva koja nameće važan proizvođač kao što je Rusija najviše remete globalno tržište.

Smanjuje se cjenovna pristupačnost gnojiva jer cijene gnojiva rastu brže od cijena poljoprivrednih proizvoda. Mnoge zemlje u svijetu uvoze gnojiva od samo nekoliko trgovinskih partnera, stoga su se povećali njihovi troškovi uvoza gnojiva i troškovi proizvodnje, što će negativno utjecati na prinose. Ako cijene gnojiva ostanu visoke u sljedećim sezonama sadnje, problem će se vjerojatno proširiti na proizvodnju riže, što će utjecati na otprilike tri milijarde ljudi u Sjevernoj i Južnoj Americi te u Aziji, kojima je riža osnovna namirnica.

(1)      K je pokrata za kalij.

(2)      Ti su podaci dobiveni znanstvenim ispitivanjima koja je tijekom posljednjih 15 godina proveo proizvođač gnojiva na temelju više stopa dušika. Treba napomenuti da je u određenim regijama Europe premašena optimalna stopa gnojidbe.

(3)      Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.

(4)      Upotrebljava se za omamljivanje životinja, za pakiranje mesa radi produljenja roka trajanja i za gazirana pića.

(5)      EZ (2020.), Informativni sažeci o nekritičnim sirovinama , str. 412.

(6)      EU je 24. lipnja 2021. uveo mjere ograničavanja uvoza potaše iz Bjelarusa kao odgovor na eskalaciju teškog kršenja ljudskih prava u toj zemlji.