EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.6.2022.

COM(2022) 405 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE
Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću

Mišljenje Komisije o zahtjevu Gruzije za članstvo u Europskoj uniji

A. UVOD

Od stjecanja neovisnosti Gruzija jasno izražava svoje europske težnje. Te su ambicije uključene u gruzijski Ustav, a podupire ih gruzijski narod (83 % gruzijskih građana odobrava pristupanje EU-u 1 ) i cijeli politički spektar. Upravo je to ubrzalo niz važnih reformi koje se temelje na europskim vrijednostima i standardima. Ustrajnost Gruzije da napreduje na svojem europskom putu naglašena je i u prvotnoj namjeri vlade da podnese zahtjev za članstvo u EU-u 2024.

a) Zahtjev za članstvo

Gruzija je 3. ožujka 2022. podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Zahtjev je podnesen u kontekstu ruske vojne agresije na Ukrajinu. Vijeće Europske unije pozvalo je Komisiju 7. ožujka 2022. da dostavi svoje mišljenje o tom zahtjevu. Šefovi država i vlada EU-a podržali su tu odluku na neformalnom sastanku čelnika u Versaillesu 2 . Gruzija je zaprimila upitnike 11. travnja 2022. (o političkim i gospodarskim kriterijima) i 19. travnja (o poglavljima o pravnoj stečevini EU-a), a svoje je odgovore dostavila 2. odnosno 10. svibnja.

U članku 49. Ugovora o Europskoj uniji navodi se sljedeće: Svaka europska država koja poštuje vrijednosti iz članka 2. i koja se obvezuje promicati ih, može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. O tom se zahtjevu obavješćuju Europski parlament i nacionalni parlamenti. Država podnositeljica zahtjeva svoj zahtjev upućuje Vijeću, koje odlučuje jednoglasno nakon savjetovanja s Komisijom i nakon dobivene suglasnosti Europskog parlamenta, koji odlučuje većinom svojih članova. Uzimaju se u obzir uvjeti prihvatljivosti koje je dogovorilo Europsko vijeće.

U članku 2. navodi se: Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina. Te su vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca.

To je pravni okvir u kojem Komisija podnosi ovo Mišljenje.

Europsko vijeće je u lipnju 1993. u Kopenhagenu zaključilo:

Do pristupanja će doći čim zemlja bude mogla preuzeti obveze članstva ispunjavanjem potrebnih gospodarskih i političkih uvjeta.

Za članstvo se traži:

-da je zemlja kandidatkinja postigla stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina,

-postojanje funkcionalnog tržišnog gospodarstva te kapacitet za suočavanje s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar Unije,

-sposobnost preuzimanja obveza članstva, uključujući prihvaćanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

U prosincu 1995. u Madridu Europsko vijeće navelo je potrebu „stvaranja uvjeta za postupnu, usklađenu integraciju zemalja [podnositeljica zahtjeva], i to ponajprije razvojem tržišnog gospodarstva, prilagodbom njihova upravnog ustrojstva te stvaranjem stabilnog ekonomskog i monetarnog okruženja.”

U prosincu 2006. Europsko vijeće složilo se da „strategija proširenja temeljena na konsolidaciji, uvjetovanosti i komunikaciji u kombinaciji s kapacitetom EU-a da integrira nove članove i dalje čini osnovu za novi konsenzus o proširenju.”

U ovom Mišljenju Komisija ocjenjuje zahtjev Gruzije na temelju njezine sposobnosti da ispuni kriterije koje je utvrdilo Europsko vijeće u Kopenhagenu 1993. i Madridu 1995., posebno u pogledu administrativnih kapaciteta te zemlje. U Mišljenju se uzimaju u obzir i nastojanja Gruzije da ispuni svoje obveze u okviru Sporazuma o pridruživanju (AA), uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (DCFTA). Komisija će u kasnijoj fazi procijeniti učinak pristupanja Gruzije na područja politika EU-a.

b) Odnosi između Europske unije i Gruzije

Odnosi EU-a i Gruzije započeli su nakon što je ta zemlja 1991. stekla neovisnost. Europska zajednica uspostavila je odnose s Gruzijom 1992. Sporazum o partnerstvu i suradnji potpisan je 1996, a stupio je na snagu 1999.

Sporazum o pridruživanju (AA), uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (DCFTA), potpisan je u lipnju 2014., a u potpunosti je stupio na snagu 1. srpnja 2016. Taj je sporazum ključan bilateralni pravni instrument koji služi kao temelj za produbljivanje političkih veza, snažnije gospodarske povezanosti, promicanje zajedničkih vrijednosti i pojačanu suradnju u područjima od zajedničkog interesa. Sporazum sadržava obvezujuće odredbe i omogućuje poboljšanu suradnju. EU je u njegovoj preambuli prepoznao europske težnje i europski izbor Gruzije, uključujući njezinu predanost izgradnji istinske i održive demokracije i tržišnog gospodarstva. Na temelju sporazuma o pridruživanju i sveobuhvatnog i detaljnog područja slobodne trgovine Gruzija je provela niz zahtjevnih reformi i u mnogim područjima uspješno uskladila svoje zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU-a. Platforma civilnog društva EU-a i Gruzije jedno je od tijela osnovanih na temelju Sporazuma o pridruživanju. Ona organizacijama civilnog društva obiju strana omogućuje da prate postupak provedbe i pripremaju preporuke nadležnim tijelima.

U naknadnim programima pridruživanja koje su dogovorili EU i Gruzija utvrđuju se jasni prioriteti za provedbu Sporazuma o pridruživanju i njegova detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine. Uskoro će biti donesen novi program pridruživanja (2021.–2027.), koji je usmjeren na demokraciju, ljudska prava i dobro upravljanje, slobodu, sigurnost i pravdu te gospodarsku, trgovinsku i sektorsku suradnju.

Gruzijska vlada nema stvarnu kontrolu nad svojim regijama Abhazijom i Južnom Osetijom. EU podupire suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica te od 2008. sudjeluje u nastojanjima da se sukobi riješe na miran način, među ostalim radom promatračke misije EU-a i posebnog predstavnika EU-a za Južni Kavkaz i krizu u Gruziji.

Dugogodišnja predanost EU-a u podupiranju Gruzije dala je rezultate. Najveći udio financijske pomoći Gruziji potječe iz EU-a. U razdoblju 2014.–2021. potpora EU-a iznosila je 819,2 milijuna EUR bespovratnih sredstava u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo, 166 milijuna EUR u okviru programa makrofinancijske pomoći u obliku zajmova i bespovratnih sredstava za potporu socioekonomskom razvoju te 159,6 milijuna EUR iz instrumenata vanjske politike. EU pruža potporu Gruziji izradom politika i sveobuhvatnih reformi, uz snažno sudjelovanje država članica EU-a u duhu Tima Europa. Neki od ključnih programa obuhvaćaju potporu poljoprivredi i ruralnom razvoju (ENPARD), potporu upravljanju javnim financijama te potporu gospodarskom i poslovnom razvoju.

Gospodarskim i investicijskim planom za Istočno partnerstvo 3 nastoji se mobilizirati 3,9 milijarde EUR javnih i privatnih ulaganja za gospodarski razvoj zemlje, uključujući prilagođene glavne inicijative za ulaganje.

EU i druge financijske institucije blisko surađuju kako bi pomogli Gruziji u provedbi reformi. Od 2014. Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka dodijelile su 2,3 milijarde EUR odnosno 1,6 milijarde EUR u zajmovima. EU blisko surađuje i sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom, ključnim partnerima koji od 2014. podupiru Gruziju. U 2021. iz Europskog instrumenta mirovne pomoći dodijeljeno je 12,5 milijuna EUR za jačanje kapaciteta medicinske službe, inženjerstva i logistike gruzijskih oružanih snaga.

Državljani Gruzije od ožujka 2017. putuju u schengensko područje bez vize. Sporazum Europske unije i Gruzije o ponovnom prihvatu na snazi je od 2011.

Gruzija je ugovorna strana Ugovora o Energetskoj zajednici i Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru, koji pridonose usklađivanju gruzijskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a. Gruzija je punopravna članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe i država članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS).

Gruzija je od 2014. postupno širila svoje sudjelovanje u programima EU-a. Trenutačno sudjeluje u programima Obzor Europa, Kreativna Europa, EU4Youth i Interregovom programu za Crno more, a nedavno se priključila programu „Carina”. Organizacije i pojedinci iz Gruzije mogu sudjelovati u određenim aktivnostima u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti. Sastanak na visokoj razini između Europske komisije i Gruzije održan je u Bruxellesu u studenome 2018.

Gruzija je sklopila radne dogovore ili memorandume o razumijevanju s nizom agencija EU-a kao što su Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex); Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA); Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) Europska agencija za kontrolu ribarstva (EFCA), Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), Europska agencija za okoliš (EEA), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Europska zaklada za osposobljavanje (ETF), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), Europski policijski ured (Europol) i Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA).

Gruzija sudjeluje u Istočnom partnerstvu (EaP). Istočno partnerstvo temelji se na načelu uključivosti i diferencijacije. Ruski rat u Ukrajini pokazao je da su multilateralna suradnja i kohezija važnije nego ikad prije, kao i jačanje otpornosti regije. U budućnosti će biti važno usredotočiti se i na bilateralne odnose kako bi se Gruziji omogućilo da provede ključne reforme, među ostalim u području upravljanja, pravosuđa i vladavine prava.

B.    KRITERIJI ZA ČLANSTVO

1.    POLITIČKI KRITERIJI

Ova se procjena temelji na kriterijima iz Kopenhagena za stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina.

1.1. Demokracija

Prema svojem Ustavu Gruzija je parlamentarna demokracija u kojoj je parlament nositelj zakonodavne vlasti, dok je vlada nositelj izvršne vlasti. Ustavom se jamče temeljna načela demokratske države, uključujući vladavinu prava, slobodne izbore i zaštitu ljudskih prava. Nadređenost međunarodnog prava izričito je propisana Ustavom, u kojem se navodi da međunarodni ugovor ima prednost pred domaćim pravom, osim ako je u suprotnosti s Ustavom ili Ustavnim sporazumom.

Vrhovni sud najviši je sud opće nadležnosti, dok Ustavni sud ima ustavnu nadležnost.

Predsjednik Gruzije je šef države, a bira se na mandat od pet godina. Predsjednik je formalno vrhovni zapovjednik oružanih snaga, a uglavnom ima predstavničku funkciju te uz pristanak vlade predstavlja zemlju u međunarodnim odnosima. Izvršnu vlast ima vlada koja se sastoji od predsjednika vlade i 12 ministara.

Zakonodavnu vlast u Gruziji ima Parlament, koji donosi zakone, uključujući izmjene Ustava, i provodi demokratski nadzor nad izvršnom vlašću. U parlamentarnim postupcima ima nepravilnosti i ne primjenjuje se uvijek načelo kontrole i odgovornosti, uglavnom zbog izraženih napetosti između dviju glavnih političkih stranaka i polarizacije u političkom dijalogu. Sporazum sklopljen 19. travnja 2021., u kojem je posredovao EU, bio je prilika da se ta polarizacija ublaži i postigne međustranački konsenzus o bitnim reformama, posebno u području izbora i pravosuđa. Gruzijska politička elita nije iskoristila tu priliku. Potrebno je učiniti više kako bi se smanjila ta polarizacija te poboljšao nadzor i kontrola rada vlade i učinkovito praćenje razvoja zakonodavstva koje provodi parlament.  

Izborni okvir u načelu je usklađen s relevantnim međunarodnim standardima. Nakon izmjena Ustava 2020. te su godine parlamentarni izbori održani prema mješovitom sustavu koji se temelji na 120 proporcionalnih i 30 većinskih mjesta u parlamentu uz izborni prag od 1 %. U skladu s tim izmjenama parlamentarni izbori planirani 2024. bit će potpuno proporcionalni. U parlamentarnoj su proceduri ostale ustavne promjene predviđene sporazumom od 19. travnja, među ostalim određivanje izbornog praga koji će vrijediti od 2024.

Prema navodima Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) parlamentarni izbori 2020. bili su konkurentni i općenito su poštovane temeljne slobode. ODIHR je također istaknuo navode o pritiscima na glasače, kupovini glasova i nejasnim granicama između vladajuće stranke i države. Potrebno je učiniti više u pogledu transparentnosti financiranja kampanja i političkih stranaka te suzbijanja zlouporabe državnih sredstava, rješavanja izbornih sporova, kriterija za odobravanje i provođenje ponovnog brojanja glasova te uravnoteženog i nepristranog medijskog praćenja. Preporuke ODIHR-a iz 2020. i 2021. trebale bi se u potpunosti uvažiti.

Često se primjenjuje hitni postupak za donošenje zakonodavstva, među ostalim u područjima relevantnima za usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a, a ponekad i za institucionalno osjetljiva pitanja u kojima bi bio nužan širi konsenzus. Postoji pravni okvir za sveobuhvatne procjene učinka predloženog zakonodavstva, ali se samo djelomično provodi.

Trebalo bi ojačati neovisne funkcije odgovornosti i demokratskog nadzora, među ostalim putem ureda javnog pravobranitelja, djelotvoran nadzor nad tijelima za izvršavanje zakonodavstva i kontrolu obrade osobnih podataka.

Civilno društvo u Gruziji dobro je razvijeno, raznoliko, dinamično i ima prostor za slobodno djelovanje. Pravni okvir te zemlje pruža poticajno okruženje za aktivno civilno društvo. Štiti se sloboda udruživanja i postoje posebna pravila za neprofitni sektor, uključujući diferencirani porezni režim. Postoje i koriste se mehanizmi za savjetovanje s javnošću o oblikovanju politika i zakonodavstva. Odnedavno su neke organizacije civilnog društva isključene iz savjetovanja o politikama; to se mora promijeniti.

1.2. Reforma javne uprave

Pravni okvir za javnu upravu i sustav državne službe uglavnom su u skladu s načelima europske javne uprave te europskim standardima i praksama. Vlada mora nastaviti provoditi zakonodavstvo i osigurati stabilan, odgovoran i transparentan sustav državne službe.

Sve su vlade pratile strateški okvir za reformu javne uprave, koji se temelji na strategiji reforme javne uprave za razdoblje 2015.–2020. U izradi je nova strategija reforme javne uprave. U vladinom programu za razdoblje 2021.–2024. pod naslovom „Izgradnja europske države” opisana je vizija izgradnje stručnog, poštenog i jednostavnijeg sustava upravljanja državom.

Kad je riječ o višerazinskom upravljanju, vladin program za razdoblje 2021.–2024. usmjeren je na dekoncentraciju i decentralizaciju upravljanja državom kako bi se do 2024. uspostavila uspješna lokalna samouprava u skladu s europskim standardima, a sektorsko centralizirano upravljanje pretvorilo u djelotvorno lokalno i teritorijalno upravljanje.

Reforma upravljanja javnim financijama temelji se na strategiji za razdoblje 2019.–2022. U izradi je nova strategija reforme upravljanja javnim financijama. Vlada je uspostavila svoj okvir za srednjoročni proračun za razdoblje 2022.–2025., a proračun za 2022. i proces izrade godišnjeg proračuna dosta su dobro uznapredovali. Proračunska transparentnost i dalje je solidna, a radi se i na reformama u području vanjske revizije, parlamentarnog nadzora i javne nabave.

Upravljanje javnim službama i ljudskim resursima temelji se na dosljednom pravnom okviru koji jamči pouzdan sustav državne službe i kontinuitet u modernizaciji i izgradnji kapaciteta javne uprave. Nužan je dodatni rad kako bi se na svim razinama uprave osigurala profesionalna državna služba koja se temelji na sposobnostima te zajamčili transparentni postupci zapošljavanja, promaknuća i otpuštanja.

Uspostavljene su institucije i pravni okvir za razvoj i koordinaciju politika u centralnoj vladi, koji dobro funkcioniraju. To je regulatorni i postupovni temelj za donošenje politika utemeljenih na dokazima. Taj okvir treba ojačati, a ima prostora za izgradnju kapaciteta i bolje praćenje politika.

Centralna je vlada racionalno organizirana, a pravni se okvir unapređuje kako bi se osigurale djelotvorne i dosljedne linije odgovornosti između nadzornih i podređenih tijela. Pravnim je okvirom osiguran pristup javnim informacijama, ali je za njegovu djelotvornu primjenu potrebno povećati administrativne kapacitete, što je pokazala analiza cjelokupnog okvira.

Na popisu vladinih prioriteta pri vrhu je pružanje usluga koje su usmjerene na korisnike. Gruzija je proširila mrežu javnih usluga „sve na jednom mjestu” na središnjoj i lokalnoj razini, a vlada nudi brojne e-usluge. Strategija o osnovnim podacima i pravcima razvoja 2018.–2021. bila je usmjerena na modernizaciju i proširenje javnih usluga kako bi građani lakše obavljali ono što im je potrebno. Osim toga, u Planu reforme javne uprave iz 2020. utvrđeno je koje nedostatke u organizaciji i pružanju javnih usluga treba ukloniti.

1.3. Vladavina prava

Posljednjih godina Gruzija provodi niz zakonodavnih i institucionalnih reformi čiji je cilj ojačati vladavinu prava, među ostalim u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ukupno gledajući, postoje ustavni i pravni instrumenti koji su jamstvo da će se vladavina prava poštovati na svim razinama. Međutim, treba poboljšati njihovu provedbu i primjenu u praksi. Usto, nedavni događaji nisu u skladu s preporukama Venecijanske komisije i unazadili su neovisnost ključnih pravosudnih institucija.

a) Pravosuđe

Provedene su reforme u četiri uzastopna kruga, čime je unaprijeđen pravni okvir za funkcioniranje pravosuđa te kapacitet i organizacija gruzijskog pravosudnog sustava. Međutim, pravosudne reformi i njihova provedba stagniraju, a u nekim područjima čak i nazaduju. U javnosti se pogoršala percepcija neovisnosti pravosuđa. Gruzija još nije donijela strateški okvir za reformu pravosuđa nakon 2020.

Ustavnim i zakonodavnim okvirom u načelu se jamči neovisnost pravosuđa i njegova nepristranost, što uključuje i posebna jamstva za suce. Uspostavljeni su etički kodeksi za suce i državne odvjetnike, kao i mehanizam za podnošenje pritužbi. Postoji sustav provjere imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika, ali njegovu praktičnu provedbu treba doraditi.

Imenovanje sudaca i državnih odvjetnika uglavnom se temelji na sposobnostima i objektivnim kriterijima, koji se ocjenjuju na javnim natječajima. Predsjednike pojedinačnih sudova imenuje Visoko pravosudno vijeće. Međutim, sad je hitno potrebna temeljita reforma Visokog pravosudnog vijeća kako bi se povećala njegova transparentnost, integritet i odgovornost, među ostalim u postupcima imenovanja, ocjenjivanja, promaknuća i premještaja, stegovnim mjerama i žalbama, u skladu s preporukama Venecijanske komisije i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Pet članova Visokog pravosudnog vijeća koji nisu suci još nije imenovano iako je ta mjesta odavno trebalo popuniti. Izražena je zabrinutost u pogledu postupka nedavnog imenovanja dva člana Visokog pravosudnog vijeća iz redova sudaca. Uz objavljene odluke Visokog pravosudnog vijeća trebalo bi priložiti obrazloženje.

Iako je uspostavljen sustav za nominalnu nasumičnu dodjelu predmeta sucima, potrebno je učiniti više kako bi se smanjile brojne iznimke od tog pravila, a cilj je izbjeći utjecaj na dodjelu istaknutih predmeta.

Imenovanje svih sudaca Vrhovnog suda na doživotni mandat i dalje se provodi usprkos opetovanim pozivima EU-a da se taj postupak imenovanja zaustavi i revidira kako bi se uskladio s preporukama Venecijanske komisije. Gruzija treba svoj zakon o redovnim sudovima uskladiti s mišljenjem Venecijanske komisije o primjenjivom zakonodavstvu i preporukama koje je Ured za demokratske institucije i ljudska prava izdao u pogledu postupaka.

Još nije u potpunosti osiguran otvoreni pristup obrazloženim sudskim odlukama u skladu s propisima o zaštiti podataka.

Potrebno je unaprijediti postupak imenovanja glavnog državnog odvjetnika kako bi se ojačala neovisnost ureda i funkcije državnog odvjetnika. U programu pridruživanja Gruzija se obvezala uvesti glasovanje kvalificiranom većinom u parlamentu, što je glavna preporuka Venecijanske komisije u tom pogledu.

Proračun pravosudnog sustava za 2020. bio je 32,4 milijuna EUR (0,23 % BDP-a). Broj sudaca (329) i broj državnih odvjetnika (414) niži je od europskog prosjeka (21 sudac odnosno 12 državnih odvjetnika na 100 000 stanovnika, dok je u Gruziji 9 sudaca i 12 državnih odvjetnika na 100 000 stanovnika 4 ). Suci se osposobljavaju na Visokoj školi za pravosuđe, što se smatra primjerenim. Državni odvjetnici osposobljavaju se u samom Državnom odvjetništvu.

Vrhovni sud objavljuje godišnje statističke podatke o predmetima na redovnim sudovima u Gruziji. Visoko pravosudno vijeće objavljuje izvješća o radu koja obuhvaćaju nekoliko godina. Uspostavljen je integrirani sustav upravljanja predmetima, ali je potrebno uvesti i statističku obradu. Kad je riječ o učinkovitosti, vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima povećalo se na 433 dana u 2020., u usporedbi sa 274 dana 2018. Stopa rješavanja predmeta smanjila se na 87 % (2018. bila je 91 %). Vrijeme potrebno za donošenje odluka i dalje je velik problem. Zaostaci neriješenih sudskih predmeta iznose 4 322 predmeta u prvostupanjskim, odnosno 746 u drugostupanjskim postupcima. 

b) Borba protiv korupcije

Gruzija je provela temeljite pravne reforme radi suzbijanja korupcije i uskladila svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima. Ima status zemlje sudionice u Skupini država protiv korupcije (GRECO) Vijeća Europe i Mreži OECD-a protiv korupcije. Gruzija je stranka svih ključnih međunarodnih konvencija o borbi protiv korupcije, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC). Korupcija je i dalje problem koji zahtijeva stalnu pozornost.

Uspješno je okončan kazneni progon znatnog broja slučajeva korupcije u koje su bili uključeni dužnosnici niže i srednje razine, pogotovo u području javne nabave.

Uspostavljen je sustav prijave imovine javnih dužnosnika, a zakonima se reguliraju sukobi interesa i štite zviždači. Trebalo bi proširiti obuhvat zakona o prijavi imovine, njegovu primjenu i praćenje (jer članovi obitelji zasad nisu uključeni) i ojačati zaštitu zviždača. Ne postoji jedinstveno neovisno tijelo za borbu protiv korupcije koje se bavi sukobom interesa, provjerom prijavljene imovine, revizijom troškova političkih stranaka i zaštitom zviždača. Potrebno je ojačati administrativne kapacitete za djelotvornu kontrolu financiranja stranaka i izbornih kampanja.

Ne postoje specijalizirana tijela za izvršavanje zakonodavstva, tijela kaznenog progona ni specijalizirani sudovi koji se bave korupcijom na visokoj razini. Potrebno je učiniti više kako bi istrage u tom području bile uspješnije. Jedinica za borbu protiv korupcije dio je državne sigurnosne službe. Politika je u fazi provedbe, ali na antikorupcijsku politiku Gruzije negativno utječe činjenica da se Nacionalno antikorupcijsko vijeće nije sastalo od 2019. Početkom 2021. tajništvo tog vijeća premješteno je iz Ministarstva pravosuđa u vladu, te i dalje nema dovoljno službenika. Još nije izrađena nova nacionalna strategija za borbu protiv korupcije, kao ni akcijski plan za razdoblje 2021.–2022.

Kad je riječ o dosadašnjim predmetima korupcije na visokoj razini, od 2020. doneseno je ukupno 28 presuda; među osuđenima za korupciju (21 osoba) su zamjenik ministra, zamjenik okružnog državnog odvjetnika, guverneri i članovi lokalnih vijeća. Potrebno je učiniti više u borbi protiv korupcije na visokoj razini, a posebno raditi na tome da se smanji utjecaj moćnih interesnih skupina u područjima politike i trgovine.

c) Organizirani kriminal

Gruzija je ratificirala Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, kao i njezine protokole o trgovanju ljudima i krijumčarenju migranata. U tim je područjima kazneni zakonik sasvim usklađen s pravnom stečevinom EU-a, a zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca djelomično prati preporuke Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF) i relevantno međunarodno zakonodavstvo, ali još uvijek postoje neprovedene preporuke MONEYVAL-a. Uspostava sveobuhvatnog okvira za borbu protiv financijskog kriminala i pranja novca te osiguravanje njegove učinkovite provedbe ključni su za uklanjanje znatnih rizika koji su svojstveni tim vrstama kaznenih djela. Gruzijskim zakonom o kaznenom postupku državnim odvjetnicima daje se rok do deset godina za pronalazak i identifikaciju imovine nakon izricanja osuđujuće presude. Zakon o zapljeni imovine pribavljene kaznenim djelom djelomično je usklađen s pravnom stečevinom EU-a. Nacionalna strategija za borbu protiv organiziranog kriminala za razdoblje 2021.–2024. i akcijski plan za 2021.–2022. doneseni su u rujnu 2021.

Istrage organiziranog kriminala provodi nekoliko agencija i institucija, ovisno o prirodi kaznenog djela. Za koordinaciju je zaduženo Međuagencijsko koordinacijsko vijeće za borbu protiv organiziranog kriminala. Podatke o kaznenim djelima prikuplja Ministarstvo unutarnjih poslova u bazi podataka za upravljanje predmetima.

Gruzija je sklopila sporazum o suradnji s Agencijom Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), operativni i strateški sporazum s Agencijom Europske unije za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i Memorandum o razumijevanju s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA). Gruzija sudjeluje u Europskoj multidisciplinarnoj platformi za borbu protiv kaznenih djela (EMPACT). Članica je Interpola.

Broj osuđujućih presuda za organizirani kriminal i dalje je relativno nizak u usporedbi s procijenjenom vrijednošću kriminalnog tržišta. U Gruziji se 2020. vodilo pet sudskih postupaka protiv osoba na visokoj razini, a još je 49 osoba pritvoreno i optuženo za članstvo u zločinačkim organizacijama. Uhićene su i izvedene pred sud 152 osobe povezane s kiberkriminalitetom.

Broj pravomoćno dovršenih postupaka u vezi s kaznenim djelima koja su počinile zločinačke organizacije posljednjih godina polako raste, ali je i dalje relativno nizak (2021. – 499 predmeta; 2020. – 377 predmeta; 2019. – 293 predmeta). Vrlo je malo dovršenih istraga o trgovanju ljudima (2021. – 45 predmeta; 2020. – 57 predmeta; 2019. – 10 predmeta). U 2020. bilo je 20 pravomoćnih osuđujućih presuda za organizirani kriminal.

Gruzija se nalazi na raskrižju kad je riječ o krijumčarenju nezakonite robe (osobito droge i oružja) u EU. Trgovanje ljudima i dalje je problem. Kad je riječ o žrtvama trgovanja ljudima, Gruzija je prije svega zemlja podrijetla, a u manjem opsegu odredište ili zemlja tranzita. U 2020. pokrenut je kazneni progon u 13 predmeta.

Gruzija je uložila znatan trud u borbu protiv organiziranog kriminala u okviru nacionalne strategije i pratećih akcijskih planova te je intenzivirala suradnju s Europolom i državama članicama EU-a. Potrebna je ustrajnost u dodatnom jačanju kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva za djelotvorno suzbijanje organiziranog kriminala. .

1.4. Temeljna prava

a)    Međunarodni okvir

Gruzija je ratificirala glavne međunarodne instrumente za ljudska prava, uključujući Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Konvenciju UN-a o pravima djeteta i njezine fakultativne protokole, Konvenciju o suzbijanju svih oblika nasilja nad ženama i Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) uz rezerve.

b)    Pravni i institucionalni ustroj

Uvelike je uspostavljen pravni i institucionalni okvir kojim se uređuju temeljna prava, a zakoni su usklađeni s europskim i međunarodnim standardima.

Institucija ombudsmana naziva se Ured pučkog pravobranitelja. To se tijelo smatra nacionalnim preventivnim mehanizmom, a Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava akreditirao ga je statusom „A” jer je u velikoj mjeri usklađen s Pariškim načelima. Pučki pravobranitelj je nezavisno tijelo koje dobro funkcionira. Općenito, i dalje treba unapređivati kapacitet institucija zaduženih za zaštitu i provedbu ljudskih prava, među ostalim pravosuđa i policije.

Strategija za ljudska prava, predložena 2020., još nije donesena, a zbog toga se ne mogu donijeti i provoditi povezani akcijski planovi. Nedavno je raspuštena Služba državnog nadzora, čija je zadaća bila istraživanje kršenja ljudskih prava koja su navodno počinili službenici tijela kaznenog progona i praćenje zaštite osobnih podataka. Umjesto toga osnovane su Služba za posebne istrage i Služba za zaštitu osobnih podataka, koje tek trebaju dokazati svoju učinkovitost i neovisnost.

c)    Ključna pitanja temeljnih prava

Europski sud za ljudska prava donio je 27 presuda protiv Gruzije koje su do njihova izvršenja podvrgnute postupku pojačanog nadzora. Presude se odnose na pravo na život i zaštitu od zlostavljanja, pretjeranu upotrebu sile, zlouporabu istražnog zatvora, nepružanje zaštite od homofobnih napada i nereagiranje policije na slučajeve nasilja u obitelji.

I dalje postoje slučajevi prekomjerne policijske uporabe sile i zlostavljanja, ali se na tim problemima radi. Fizički uvjeti u institucijama za lišavanje slobode, uključujući istražne zatvore, relativno su dobri, ali je potrebno daljnje ulaganje u infrastrukturu.

Gruzijskim je građanima zajamčena sloboda izražavanja. Medijsko okruženje uglavnom je pluralističko, ali je sve učestalije zastrašivanje te fizički i verbalni napadi na medijske djelatnike, posebno u kontekstu prosvjeda i izbornih okupljanja, a u istrage se ne ulaže puno truda. Učestali su i sudski postupci i istrage protiv vlasnika oporbenih medija. Nedavne presude imaju odvraćajući učinak na kritičko izvješćivanje medija. Potrebno je daljnje usklađivanje zakonodavstva o gruzijskom regulatornom tijelu (Nacionalno vijeće za komunikacije) s europskim standardima.

Gruzijskim se ustavom jamči zaštita od diskriminacije, a u kaznenom su zakonu definirane otežavajuće okolnosti za kaznena djela koja uključuju zločine iz mržnje (ali se taj termin ne koristi). Uglavnom, pravni okvir o nediskriminaciji i rodnoj jednakosti uvelike je usklađen s pravnom stečevinom EU-a, ali se nedovoljno provodi. Nastoji se proširiti prihvaćanje rodne jednakosti i ulaže se znatan trud u smanjivanje trajnih nejednakosti koje sprečavaju žene da u potpunosti ostvare jednaka prava. Na izborima 2021. žene su osvojile 19,3 % mjesta u parlamentu. Rodno uvjetovano nasilje, nasilje u obitelji i femicid i dalje su velik problem. Žene se i dalje suočavaju s nejednakošću na tržištu rada. I dalje postoji razlika u plaćama između spolova, pri čemu su žene 2019. u prosjeku zarađivale 36,2 % manje od muškaraca. Nakon što je Gruzija u svibnju 2017. ratificirala Istanbulsku konvenciju, nastoji se unaprijediti pristup pravosuđu i poboljšati kvaliteta socijalne zaštite. Tu se mora dodatno raditi, među ostalim u pogledu podizanja javne svijesti. Potrebno je učiniti više za zaštitu prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba u Gruziji, osobito u svjetlu događaja iz srpnja 2021.

Donesen je zakon o pravima djeteta, čime je uspostavljen pravni okvir za zaštitu prava djece. Ne postoji nacionalna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom. Potrebno je dovršiti reformu koja će doprinijeti deinstitucionalizaciji djece.

Zakon o pravima osoba s invaliditetom donesen je 2020. te je ratificiran Fakultativni protokol Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Osobe s invaliditetom i dalje pripadaju posebno marginaliziranim skupinama.

Izrađena je državna strategija za građansku ravnopravnost i integraciju za razdoblje 2021.–2030. i pripadajući akcijski plan, ali se socijalna, ekonomska i kulturna prava pripadnika manjina nedovoljno provode. Usto, nedovoljno se ostvaruje političko sudjelovanje manjina.

Poštovanje privatnosti komunikacija dovedeno je u pitanje s obzirom na prisluškivanje i nezakonito praćenje političara, novinara, aktivista civilnog društva i diplomatske zajednice, što je uključivalo snimke privatnog života i privatnu korespondenciju. Istrage obično ne dovedu do vjerodostojnih zaključaka. Zasad nema reakcija na opetovane pozive, upućene među ostalim i javnom pravobranitelju, da se unaprijedi odgovornost i djelotvoran institucijski nadzor.

2. GOSPODARSKI KRITERIJI

Ova se procjena temelji na kriterijima iz Kopenhagena povezanima s postojanjem funkcionalnog tržišnog gospodarstva te kapacitetom za suočavanje s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar Unije.

2.1. Funkcionalno tržišno gospodarstvo

Prema standardima kupovne moći, gruzijski BDP po stanovniku iznosi 33 % u odnosu na prosjek EU-a. U godinama prije pandemije bolesti COVID-19 Gruzija je postizala solidan gospodarski rast od oko 5 %. Nakon 2020., u kojoj je zbog pandemije došlo do pada od skoro 7 %, BDP je 2021. snažno porastao za više od 10 %.

Gruzija ima dobre rezultate u provedbi čvrste fiskalne i monetarne politike, a to je u nizu revizija programa isticao i Međunarodni monetarni fond. Ima stroga fiskalna pravila kojima se utvrđuje gornja granica za fiskalni deficit (3 % BDP-a), državni dug (60 % BDP-a) i prihode. Gruzija se uglavnom pridržavala tih pravila prije pandemije. Stope su bile niske: fiskalni deficit bio je ispod 2 % BDP-a, a javni dug oko 40 % BDP-a. Ta su fiskalna pravila zbog pandemije suspendirana na tri godine. Najveći je dio javnog duga Gruzije vanjski dug, za koji su vjerovnici gotovo u svim slučajevima multilateralni i bilateralni partneri, uz povlaštene uvjete.

Monetarna politika provodi se na transparentan način putem režima ciljane inflacije prema kojem Nacionalna banka Gruzije (NBG) određuje srednjoročnu ciljanu inflaciju (trenutačno 3 %) i donosi odgovarajuće odluke o kamatnim stopama i drugim instrumentima monetarne politike. Posljednjih godina stvarna inflacija fluktuirala je oko ciljne vrijednosti, ali se naglo povećala od sredine 2021. zbog vanjskih šokova, kao i u drugim gospodarstvima. Gruzija ima režim fluktuirajućeg deviznog tečaja koji se formira na deviznom tržištu, uz povremene intervencije NBG-a. Usprkos postupnoj deprecijaciji larija (za 31 % u odnosu na euro u razdoblju od 2016. do 2021.) saldo tekućeg računa Gruzije bio je sve vrijeme prije 2020. izrazito negativan, s dodatnim pogoršanjem tijekom pandemije, što je dovelo do znatnog povećanja vanjskog duga (privatnog i javnog) i zabrinutosti zbog osjetljivosti na vanjske utjecaje. Međunarodne rezerve Gruzije postepeno su se povećavale posljednjih godina te su 2021. pokrivale 4,6 mjeseci uvoza.

U zadnjih 20 godina Gruzija provodi ambiciozne reforme usmjerene na poboljšanje gospodarskog upravljanja i poslovne klime. Gospodarske institucije povezane s vladom mogu se općenito smatrati djelotvornima, a Gruzija je ostvarila dobar rezultat prema indeksu učinkovitosti tijela vlasti (75. percentil svih zemalja svijeta) i kvalitete regulatornog okvira (83. percentil) u najnovijem izvješću Svjetske banke o pokazateljima kvalitete upravljanja iz 2021. Značajan je napredak ostvaren u upravljanju javnim financijama, javnoj nabavi, poreznoj i carinskoj upravi, a tome su doprinijeli programi EU-a i MMF-a te uvjeti koje oni postavljaju.

Poslovno okruženje u Gruziji uvelike je liberalizirano od sredine 2000-ih. Prema OECD-u Gruzija je uspjela izgraditi regulatorno i poslovno okruženje u skladu s visokim standardima, što se priznaje i na međunarodnom planu. Ima bolje rezultate od drugih zemalja u regiji u svim dimenzijama OECD-ova indeksa politike za mala i srednja poduzeća (MSP) iz 2020. Za registraciju poduzeća potreban je samo jedan postupak i može se dovršiti u jednom danu. Dozvole i druge prepreke ulasku na tržište sustavno su smanjivane. Novi stečajni zakon, donesen 2020., olakšao je postupke u slučaju nesolventnosti, koji su postali transparentniji, kraći i jeftiniji. Zakon o poduzetništvu, donesen 2021., osuvremenio je propise o pravnim oblicima poduzeća, postupke osnivanja i način funkcioniranja. Kako bi se osiguralo otporno poslovno okruženje, potrebno je dodatno ojačati pravni okvir i provedbu zakona o tržišnom natjecanju te odlučnije provoditi sporazume i jačati neovisnost pravosuđa.

Udio državnog vlasništva u gospodarstvu vrlo je skroman. U državnom je vlasništvu ukupno 236 poduzeća, koja ostvaruju manje od 5 % ukupne dodane vrijednosti poslovnog sektora. S obzirom na to da je posljednjih godina niz poduzeća u državnom vlasništvu poslovalo s gubitkom, pokrenuta je reforma upravljanja tim poduzećima. Vlada je 2021. donijela standarde korporativnog upravljanja u skladu sa OECD-ovim standardima, a u tijeku je izrada opsežne strategije za poduzeća u državnom vlasništvu. U suradnji s MMF-om radi se na otkrivanju i sprečavanju fiskalnih rizika koji proizlaze iz poduzeća u državnom vlasništvu.

Financijski sektor Gruzije općenito je solidan. U njemu najveću ulogu igraju banke, a sektor je vrlo koncentriran: od ukupno 16 banaka dvije najveće domaće banke drže oko tri četvrtine ukupne imovine. Bankarski sektor Gruzije ima profil niske rizičnosti: udio neprihodonosnih kredita u ukupnim bruto kreditima u posljednjih je pet godina nizak (između 5 % i 8 %), a stopa adekvatnosti kapitala visoka i u porastu (na 19,6 % koncem 2021.). Nedavna procjena stabilnosti financijskog sektora koju je proveo MMF potvrđuje da je gruzijski bankarski sustav otporan i nakon pandemije usprkos nekim gubicima koje je pretrpio u tom razdoblju. Bankarski krediti privatnom sektoru bili su najveći u regiji i iznosili su 80 % BDP-a, a u zadnjih deset godina su se više nego udvostručili. Udio poduzeća koja nemaju pristup kreditima manji je u Gruziji nego u drugim zemljama regije, iako je pristup financiranju i dalje prepreka mnogim MSP-ovima.

Stopa nezaposlenosti u Gruziji iznosila je 19 % krajem 2021. i visoka je u usporedbi s drugim zemljama u regiji. Stopa zaposlenosti je trajno niska (41,5 % krajem 2021.). To je djelomično posljedica neusklađenosti između vještina radne snage i potreba poslodavaca koje se brzo mijenjaju, velikog broja poljoprivrednika za vlastite potrebe (koji su u statistici klasificirani kao osobe koje nisu dio radne snage ili kao nezaposleni) te visoke neformalne zaposlenosti, koja se procjenjuje na 32 % nepoljoprivrednih radnih mjesta. Javne službe za zapošljavanje donedavno su imale ograničenu ulogu, ali su postupno ojačale nakon osnivanja Državne agencije za potporu zapošljavanju 2019.

2.2. Sposobnost suočavanja s pritiskom konkurencije i tržišnim silama unutar EU-a

Usprkos visokoj razini obrazovanja s prosjekom od 12,8 godina školovanja, kvaliteta obrazovnog sustava i kurikuluma je slaba, što je djelomično posljedica manje potrošnje na obrazovanje (3,8 % BDP-a u 2020.) nego što bilježe slične zemlje u regiji. Kad je riječ o znanju i vještinama osoba s diplomom, Gruzija je na 125. mjestu od 141 zemlje uvrštene na ljestvicu indeksa globalne konkurentnosti, a po ishodima učenja koji se mjere u okviru istraživanja PISA zaostaje za zemljama u regiji. Nadležna tijela trude se unaprijediti kurikulume i nastavne metode te ojačati strukovno obrazovanje. Nacionalna agencija za strukovne vještine osnovana je 2019. Potrošnja na istraživanje i razvoj bila je niska – zadnjih je godina bila oko 0,3 % BDP-a. U pogledu sposobnosti za inovacije Gruzija je na 91. mjestu prema indeksu globalne konkurentnosti i zaostaje za većinom zemalja u regiji.

Razine ulaganja su visoke, oko 25 % BDP-a posljednjih godina, ali je na infrastrukturu potrošeno samo 3–4 % BDP-a. Prema nedavnoj zajedničkoj procjeni EIB-a i EBRD-a glavna energetska infrastruktura, uključujući proizvodne jedinice, prijenosne vodove i plinovode znatno je poboljšana u posljednja dva desetljeća. Usprkos ogromnom potencijalu za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, Gruzija je i dalje previše ovisna o fosilnim gorivima, osobito o subvencioniranom plinu, a postala je i neto uvoznik električne energije. U području prometa kvaliteta i gustoća cestovne mreže i dalje je slaba unatoč postupnom poboljšanju. Zbog toga putovanja dugo traju, a sigurnost na cestama je slaba. Kad je riječ o vodoopskrbi i sanitarnim uslugama izvan velikih gradova, potrebna su znatna ulaganja u infrastrukturu, a isto vrijedi za postrojenja za gospodarenje otpadom. Iako je posljednjih godina zamjetan rast sektora IKT-a, u nekim je dijelovima zemlje pristup digitalnoj infrastrukturi i dalje nedostatan.

Gruzijsko gospodarstvo ima raznoliku strukturu s naglaskom na sektore niske dodane vrijednosti. Važnu ulogu u gospodarstvu imaju usluge, osobito trgovina i popravci (17 % BDP-a u 2021.), nekretnine, građevinarstvo, prijevoz i turizam. U proizvodnji se ostvaruje 12 % BDP-a, u poljoprivredi 7 %, a u rudarstvu 4 %. Izvoz robe se kontinuirano povećavao s 14 % BDP-a 2016. na 23 % BDP-a 2021. U strukturi izvoza prevladavaju metali (bakrene rude i ferolegure), prehrambeni proizvodi (vino, alkoholna pića, mineralne vode, lješnjaci) i ponovno izvezeni automobili. Sudjelovanje gruzijskih poduzeća u globalnim lancima vrijednosti vrlo je ograničeno. U zadnjih nekoliko godina Gruzija bilježi znatan trgovinski deficit, koji je djelomično nadoknađen priljevom doznaka i suficitom u turizmu i drugim uslugama.

Sporazum o pridruživanju između EU-a i Gruzije potpisan 2014., koji uključuje detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine, doprinosi razvoju gruzijskog gospodarstva zahvaljujući liberalizaciji trgovine i usklađivanju sa zakonodavstvom i standardima EU-a. U razdoblju od 2016., kad je Sporazum stupio na snagu, do 2021. izvoz Gruzije u EU povećao se za 30 %, a uvoz iz EU-a za 11 %. EU je posljednjih godina bio glavni trgovinski partner Gruzije te se 2020. 21 % njezina izvoza i 23 % uvoza ostvarilo u trgovini s EU-om. Gruzija je članica WTO-a od 2000. i ima tradiciju otvorene trgovinske politike.

3. SPOSOBNOST PREUZIMANJA OBVEZA ČLANSTVA

Sposobnost Gruzije da preuzme obveze članstva procijenjena je na temelju sljedećih pokazatelja:

-obveza iz Sporazuma o pridruživanju, uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine, i njihovu provedbu,

-razine donošenja, provedbe i izvršenja pravne stečevine izvan područja primjene Sporazuma o pridruživanju te detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine.

Sporazum o pridruživanju između EU-a i Gruzije, uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (AA/DFCTA), pripada novoj generaciji vrlo ambicioznih sporazuma o pridruživanju koje je EU sklopio sa svojim partnerskim zemljama. Sporazum sadržava znatan dio pravne stečevine EU-a i detaljan plan provedbe koji obuhvaća razdoblje od 2 do 10 godina i približava zemlju Europskoj uniji u pogledu njezina regulatornog usklađivanja.

Od privremenog stupanja na snagu AA-e/DCFTA-e 2014. države članice EU-a usko su uključene u njegovu provedbu putem Vijeća za pridruživanje i Odbora za pridruživanje. Zajednička stajališta donose se za Vijeće za pridruživanje, a za Odbor za pridruživanje dogovoren je detaljan dnevni red s komentarima. Strateške smjernice donose se na sastancima Vijeća za pridruživanje na najvišoj političkoj razini. Nadalje, Parlamentarni odbor EU-a i Gruzije za pridruživanje uključuje Europski parlament i gruzijski parlament u provedbu sporazuma. Rasprave se temelje i na doprinosu civilnog društva putem Platforme civilnog društva EU-a i Gruzije i ta se mišljenja uzimaju u obzir.

Institucionalni ustroj uključuje Odbor za pridruživanje i Odbor za pridruživanje u sastavu zaduženom za trgovinu, posebne pododbore i pododbore za skupine poglavlja koji obuhvaćaju gotovo sva poglavlja pravne stečevine EU-a, čime se omogućuje kontinuirana i temeljita analiza napretka u odnosima. EU i Gruzija blisko su surađivali kako bi utvrdili ključna područja politike, postavili ciljeve za reforme i zakonodavni napredak te mjerila za postignuća u tim područjima. U redovito ažuriranim programima pridruživanja utvrđeni su kratkoročni i srednjoročni politički ciljevi suradnje EU-a i Gruzije.

Provedba pravne stečevine EU-a u Gruziji dokumentira se u EU-ovim izvješćima o provedbi pridruživanja koja se objavljuju jednom godišnje od 2016. 5  Dok se potpuno ne preispitaju sva poglavlja u kasnijoj fazi postupka, u analizi u nastavku navode se primjeri poglavlja u skupini poglavlja u kojima je Gruzija postigla posebno dobre rezultate i ističu područja u kojima je usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a bilo ograničeno.

Nakon donošenja revidirane metodologije proširenja 6 i za potrebe politike proširenja EU-a pravna stečevina EU-a strukturirana je u šest tematskih skupina poglavlja. Te su teme uglavnom obuhvaćene Sporazumom o pridruživanju i detaljnim i sveobuhvatnim područjem slobodne trgovine, a Gruzija se postupno usklađuje s pravnom stečevinom EU-a. Gruzija općenito ima zadovoljavajuće rezultate u pogledu provedbe, iako je napredak neujednačen i zabilježena su kašnjenja u ispunjavanju ambicioznih rokova iz AA-e/DCFTA-e.

Skupina poglavlja o temeljnim pravima uključuje poglavlja pravne stečevine o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodi i sigurnosti, javnoj nabavi, statistici i financijskoj kontroli. Ta je skupina poglavlja uglavnom ocijenjena u odjeljcima o političkim i gospodarskim kriterijima.

U toj skupini poglavlja postoje područja u kojima je usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i dalje ograničeno, primjerice u području pravosuđa i temeljnih prava i u području pravde, slobode i sigurnosti.

Skupina poglavlja o unutarnjem tržištu uključuje poglavlja o pravnoj stečevini u području slobodnog kretanja robe, slobodnog kretanja radnika, prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, slobodnog kretanja kapitala, prava trgovačkih društava, prava intelektualnog vlasništva, politika tržišnog natjecanja, financijskih usluga te zaštite potrošača i zdravlja. Gruzija je ostvarila znatan napredak u prihvaćanju pravne stečevine u području prava trgovačkih društava donošenjem novog zakonodavstva te stvaranjem jedinstvenog i transparentnog pravnog okvira za korporacije, dioničare, direktore, vjerovnike i druge dionike.

U nekim drugim područjima je usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i dalje ograničeno, na primjer u području politike zaštite potrošača, gdje je potrebno učiniti više, a to podrazumijeva i provedbu i izvršenje nedavno donesenog zakonodavstva.

Skupina poglavlja o konkurentnosti i uključivom rastu obuhvaća poglavlja pravne stečevine EU-a iz područja informacijskog društva i medija, oporezivanja, ekonomske i monetarne politike, socijalne politike i zapošljavanja, poduzetništva i industrijske politike, znanosti i istraživanja, obrazovanja i kulture te carinske unije. Tu su postignuti posebno dobri rezultati. Na primjer, Gruzija je već ostvarila znatan napredak u području ekonomske i monetarne politike donijevši zakonodavstvo kojim se utvrđuju numerička fiskalna pravila za proračunski deficit i javni dug.

U području obrazovanja i kulture Gruzija je dobro napredovala u ispunjavanju svih preporuka i odluka Vijeća o povećanju kvalitete na svim razinama obrazovanja. Dobar je napredak ostvaren i prema priznavanju kvalifikacija i kompetencija te osiguravanju transparentnosti u području priznavanja kvalifikacija. Pridruživanje Gruzije programu Obzor Europa uspješan je instrument za usklađivanje s praksama EU-a u području istraživanja i inovacija.

Postoje druga područja u kojima je usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i dalje ograničeno, kao što su elektronička komunikacija i socijalna politika i zapošljavanje. Potrebno je poboljšati stvarnu provedbu zakonodavstva za suzbijanje diskriminacije. U području protumonopolskih pravila i pravila o kontroli koncentracija Gruzija se djelomično uskladila s pravnom stečevinom EU-a. Zakonodavstvo o državnim potporama nije usklađeno.

Skupina poglavlja o zelenom programu i održivoj povezivosti obuhvaća poglavlja pravne stečevine iz područja prometne politike, energetike, transeuropskih mreža te okoliša i klimatskih promjena. Gruzija je ostvarila znatan napredak u području energetike usklađivanjem prilagođene pravne stečevine u skladu s Ugovorom o Energetskoj zajednici. Međutim, predstoje još neki važni koraci, npr. razdvajanje i certificiranje operatora prijenosnih sustava za električnu energiju i plin kako bi se ubrzao razvoj sektora energije iz obnovljivih izvora i smanjila energetska ovisnost o ruskim fosilnim gorivima u skladu s planom REPowerEU. To je posebno važno jer Gruzija još nema fizičku energetsku povezanost s EU-om. Gruzija je donijela ključne zakonodavne akte koji se odnose na obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

U drugim će područjima, kao što su okoliš i klimatske promjene, Gruzija morati uložiti znatne napore u daljnje usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom i politikama europskog zelenog plana te u jačanje svoje uprave kako bi se omogućila zelena tranzicija. Za usklađivanje s pravnom stečevinom u području prometa, posebno u pomorskom i zrakoplovnom sektoru, korisni su Sporazum o zajedničkom zračnom prostoru potpisan 2010. i višesektorski dijalog o prometu pokrenut 2019.

Skupina poglavlja o resursima, poljoprivredi i koheziji obuhvaća poglavlja pravne stečevine o poljoprivredi i ruralnom razvoju, sigurnosti hrane, veterinarskoj i fitosanitarnoj politici, ribarstvu, regionalnoj politici i koordinaciji strukturnih instrumenata te financijskim i proračunskim odredbama. Gruzija je već ostvarila znatan napredak u području sigurnosti hrane te veterinarske i fitosanitarne politike, što je omogućilo povećanje i diversifikaciju trgovine između EU-a i Gruzije. Gruzija blisko surađuje s regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom kako bi uskladila svoje relevantno zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a i međunarodnim standardima. Počela je provoditi određene ključne mehanizme regionalne politike.  

Gruzija je bila vrlo učinkovita u provedbi ambicioznog plana za pravno usklađivanje iz AA-e/DCFTA-e i na dobrom je putu da ostvari potpuno usklađivanje kako je planirano. Za djelotvornu provedbu direktiva bit će potrebni dodatni napori.

Usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a u području poljoprivrede i ruralnog razvoja ograničeno je.

Skupina poglavlja o vanjskim odnosima obuhvaća vanjske odnose te vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku. Stopa usklađenosti Gruzije s relevantnim izjavama Visokog predstavnika u ime EU-a i odlukama Vijeća u 2021. iznosila je 53 % (2020.: 61 %; 2019.: 55 %; 2018.: 54 %; 2017.: 56 %). 

Gruzija aktivno doprinosi EU-ovim misijama i operacijama u okviru ZSOP-a: Trenutačno u misiji Europske unije za osposobljavanje u Srednjoafričkoj Republici sudjeluje 32 člana osoblja iz Gruzije u osiguranju, a jedan je vojni časnik u takvoj misiji u Maliju. Politički i sigurnosni dijalog na visokoj razini s Gruzijom pokrenut je 2017. kako bi se dopunile redovite razmjene u okviru Vijeća za pridruživanje i dodatno promicala postupna konvergencija u pitanjima vanjske i sigurnosne politike. Ima prostora za daljnje jačanje suradnje u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Potrebno je povećati konvergenciju Gruzije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom, među ostalim u pogledu stajališta EU-a.

4. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Gruzija je parlamentarna demokracija. Ocijenjeno je da su nedavni nacionalni i lokalni izbori bili konkurentni i da su provedeni uz opće poštovanje temeljnih sloboda. Međutim, mnoga pitanja ostaju neriješena, osobito zbog pretjerano podijeljene političke scene. Potrebno je hitno poraditi na smanjivanju te političke polarizacije i ojačati demokratski nadzor. Posebno je važno onemogućiti korištenje politike za osobne interese. Gruzija ima dobro razvijeno i dinamično civilno društvo čije mišljenje i doprinos treba sustavnije uzimati u obzir. Uspostavljen je strateški okvir za reforme javne uprave koji uključuje odredbe za jačanje lokalnog upravljanja. Gruzija je pokrenula važne pravosudne reforme, ali su kasnije promjene zaustavile taj pozitivan trend. Potrebno je učvrstiti neovisnost pravosuđa te osigurati odgovornost i nepristranost cijelog lanca pravosudnih institucija. Gruzija je poduzela važne korake u borbi protiv korupcije, ali treba učiniti više kako bi se ojačali antikorupcijski procesi i njihova djelotvornost. To se posebno odnosi na borbu protiv korupcije na visokoj razini i uklanjanje osobnih interesa iz politike, uključujući interese oligarha, a za to su potrebne daljnje odlučne mjere. Slično tome, moraju se dodatno ojačati važne mjere poduzete u borbi protiv organiziranog kriminala. Već postoji pluralističko medijsko okruženje koje jasno izražava svoje stavove, ali ga treba štititi, među ostalim i u sudskim postupcima. Zakoni o temeljnim pravima uglavnom su u skladu s europskim i međunarodnim standardima, no potrebno je ojačati ostvarivanje tih prava. Kad je riječ o političkim kriterijima Gruzija ima temelje za postizanje stabilnosti institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, premda su nedavni događaji narušili njezin napredak.

U pogledu gospodarskih kriterija Gruzija je postigla dobar stupanj makroekonomske stabilnosti te već neko vrijeme provodi razboritu ekonomsku politiku i zadržava povoljno poslovno okruženje. Kako bi se poboljšalo funkcioniranje tržišnog gospodarstva, potrebne su daljnje reforme i ulaganja jer se samo na taj način može osigurati dugoročan uključiv rast i vanjska konkurentnost. Gruzija mora povećati svoju sposobnost za suočavanje s pritiskom konkurencije u EU-u. Za to je prije svega potrebno ojačati ljudski kapital (osobito reformom obrazovanja) kako bi se osigurale vještine za tržište rada i inovativnost, unaprijediti fizičku infrastrukturu, uključujući proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, prometnu infrastrukturu i pristup globalnim lancima vrijednosti. 

Kad je riječ o sposobnosti za ispunjavanje obveza članstva, Gruzija od 2016. radi na provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije, uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine (AA/DFCTA). Ti sporazumi već obuhvaćaju golem dio pravne stečevine EU-a. Gruzija se postupno usklađuje s bitnim elementima pravne stečevine EU-a u mnogim poglavljima. Općenito je ostvaren dobar napredak u provedbi, pri čemu je u nekim sektorima zemlja uznapredovala više nego u drugima. Općenito, Gruzija je uspostavila čvrstu osnovu za daljnje usklađivanje.

Gruzija je europska država i nastoji poštovati i promicati vrijednosti na kojima se temelji Europska unija. Komisija stoga preporučuje Vijeću da Gruziji pruži mogućnost da postane članica Europske unije.

Komisija preporučuje da se Gruziji dodijeli status kandidatkinje nakon što se ostvari napredak u sljedećim prioritetnim područjima:

-rješavanje pitanja političke polarizacije osiguravanjem suradnje svih političkih stranaka u duhu sporazuma od 19. travnja;

-ostvarenje potpunog funkcioniranja svih državnih institucija, jačanje njihove neovisnosti i stvarne odgovornosti te uspostava demokratskog nadzora nad tim institucijama; daljnje unaprjeđivanje izbornog okvira i otklanjanje nedostataka koje su u tim procesima utvrdili OESS/ODIHR i Vijeće Europe/Venecijanska komisija;

-donošenje i provedba transparentne i djelotvorne strategije za reformu pravosuđa i akcijskog plana za razdoblje nakon 2021., koji će se temeljiti na sveobuhvatnom procesu konzultacija svih stranaka; stvaranje uvjeta za potpunu i istinsku neovisnost pravosuđa, koje treba biti odgovorno i nepristrano u cijelom pravosudnom lancu, čime se osigurava i stvarna dioba vlasti; osiguravanje pravilnog funkcioniranja i integriteta svih pravosudnih institucija i institucija tužiteljstva, posebno Vrhovnog suda, te otklanjanje svih utvrđenih nedostataka, uključujući one koji se odnose na imenovanje sudaca na svim razinama i glavnog državnog odvjetnika; provedba temeljite reforme Visokog pravosudnog vijeća i imenovanje preostalih članova tog tijela. Sve te mjere moraju biti potpuno u skladu s europskim standardima i preporukama Venecijanske komisije;

-jačanje neovisnosti agencije za borbu protiv korupcije, koja treba objediniti sve ključne funkcije za borbu protiv korupcije, te ozbiljno rješavanje slučajeva korupcije na visokoj razini; osiguravanje da Služba za posebne istrage i Služba za zaštitu osobnih podataka dobiju odgovarajuće resurse u skladu s njihovim mandatima te osiguravanje njihove institucionalne neovisnosti;

-ispunjavanje obveze „deoligarhizacije” uklanjanjem prekomjernog utjecaja interesnih skupina u gospodarskom, političkom i javnom životu;

-jačanje borbe protiv organiziranog kriminala na temelju detaljnih procjena prijetnji te osiguravanje temeljitih istraga i vjerodostojnih rezultata kaznenog progona i osuđujućih presuda; ostvarenje odgovornosti tijela kaznenog progona i nadzora nad njima;

-snažnije mjere kako bi se zajamčilo slobodno, profesionalno, pluralističko i neovisno medijsko okruženje, posebno osiguravanjem da kazneni postupci pokrenuti protiv vlasnika medija ispunjavaju najviše pravne standarde te pokretanjem nepristranih, djelotvornih i pravodobnih istraga u slučajevima prijetnji sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika;

-brži napredak u jačanju ljudskih prava ranjivih skupina, među ostalim učinkovitijim pravnim postupcima protiv počinitelja ili poticatelja nasilja;

-intenzivnije djelovanje na postizanju rodne ravnopravnosti i borba protiv nasilja nad ženama;

-osiguravanje uključenosti civilnog društva u postupke donošenja odluka na svim razinama;

-donošenje zakonodavstva koje će omogućiti da gruzijski sudovi u svojim odlukama proaktivno uzimaju u obzir presude Europskog suda za ljudska prava;

-davanje prednosti neovisnoj osobi u postupku imenovanja novog javnog pravobranitelja i osiguravanje da se taj postupak provede na transparentan način; osiguravanje stvarne institucijske neovisnosti Ureda javnog pravobranitelja.

Komisija će pratiti napredak Gruzije u ostvarivanju tih prioriteta i o njima izvijestiti do kraja 2022.

Proces pristupanja i dalje se temelji na utvrđenim kriterijima i uvjetima. Time se svakoj zemlji u postupku omogućuje da napreduje na temelju vlastite uspješnosti, ali i to da se koraci prema EU-u mogu poništiti ako se više ne ispunjavaju temeljni uvjeti.

(1)

Podaci iz ankete Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) iz siječnja 2022.

(2)

  20220311-versailles-declaration-en.pdf (europa.eu)

(3)

SWD(2021) 186 final

(4)

Prema izvješću Europske komisije Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ).

(5)

SWD(2021) 18 final

(6)

COM(2020) 57 final

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 17.6.2022.

COM(2022) 405 final

PRILOZI

Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću

Mišljenje Komisije o zahtjevu Gruzije za članstvo u Europskoj uniji

STATISTIČKI PODACI (11. svibnja 2022.)
Gruzija
Osnovni podaci	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Stanovništvo (u tisućama)		4 436,4	3 720,4b	3 726,4	3 729,6	3 723,5	3 716,9
Ukupna površina države (km²)	1.	69 700,0	69 700,0	69 700,0	69 700,0	69 700,0	:
Nacionalni računi	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Bruto domaći proizvod (BDP) (u milijunima nacionalne valute)	2.	21 821,6	35 836,0	40 761,7	44 599,3	49 252,7	49 407,3p
Bruto domaći proizvod (BDP) (u milijunima EUR)	2.	9 229,2	13 692,5	14 392,2	14 909,7	15 609,5	13 910,1p
BDP (EUR po stanovniku)	2.	2 437,3	3 673,4	3 860,6	4 000,9	4 195,9	3 742,4p
BDP po stanovniku (prema standardima kupovne moći (PPS))		:	:	:	:	:	:
BDP po stanovniku (PPS) u odnosu na prosjek EU-a (EU-27 = 100)		:	:	:	:	:	:
Stopa realnog rasta BDP-a: promjena iznosa BDP-a u odnosu na prethodnu godinu (%)	3.	6,2	2,9	4,8	4,8	5,0	-6,8
Rast zaposlenosti (podaci iz nacionalnih računa) u odnosu na prethodnu godinu (%)		-27,5	-1,1	-0,6	0,7	0,0	-4,2
Bruto dodana vrijednost po glavnim sektorima
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (%)	2. 4.	9,6	8,3	7,2	7,8	7,4	8,4p
Industrija (%)		14,9	13,0	14,2	14,6	14,7	15,8p
Građevinarstvo (%)		4,2	8,8	9,1	8,3	8,5	8,9p
Usluge (%)		71,4	69,8	69,5	69,3	69,4	66,9p
Izdaci za finalnu potrošnju, kao udio u BDP-u (%)	2.	96,5	85,1	83,7	82,5	83,7	92,4p
Bruto investicije u fiksni kapital, kao udio u BDP-u (%)	2.	18,9	26,5	25,5	25,1	24,0	24,5p
Promjene zaliha, kao udio u BDP-u (%)	2.	1,6	3,6	1,8	3,0	1,3	1,6p
Izvoz robe i usluga u odnosu na BDP (%)	2.	33,0	40,8	46,5	50,6	54,8	37,4p
Uvoz robe i usluga u odnosu na BDP (%)	2.	49,9	56,0	57,5	61,2	63,8	55,9p
Bruto investicije u fiksni kapital sektora opće države, kao postotak BDP-a (%)		:	:	:	:	:	:
Poslovni sektor	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Indeks obujma industrijske proizvodnje (2010. = 100)		:	:	:	:	:	:
Stopa inflacije i cijene stambenih nekretnina	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Indeks potrošačkih cijena, promjena u odnosu na prethodnu godinu (%)		7,1	2,1	6,0	2,6	4,9	5,2
Platna bilanca	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Platna bilanca: tekući račun ukupno (u milijunima EUR)		-905,2	-1 713,5	-1 160,5	-1 004,3	-859,3	-1 715,6
Tekući račun platne bilance: trgovinska bilanca (u milijunima EUR)		-1 568,6	-2 093,7	-1 581,8	-1 584,1	-1 395,3	-2 650,6
Tekući račun platne bilance: neto usluge (u milijunima EUR)		415,1	1 416,2	1 779,7	1 905,4	1 945,4	120,4
Izravna strana ulaganja u inozemstvu (u milijunima EUR)		101,7	366,6	237,7	286,5	252,3	30,1
od čega izravna strana ulaganja izvještajnog gospodarstva u države EU-27 (u milijunima EUR)		56,8	52,2	92,8	124,3	90,3	120,8
Izravna strana ulaganja u izvještajno gospodarstvo (u milijunima EUR)		653,8	1 490,5	1 744,9	1 112,0	1 194,3	513,2
od čega izravna strana ulaganja država EU-27 u izvještajno gospodarstvo (u milijunima EUR)		139,8	293,7	486,1	348,7	382,3	293,6
Javne financije	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Deficit/suficit opće države u odnosu na BDP (%)		-4,3	-1,3	-0,8	-0,7	-2,7	-9,3
Bruto dug opće države u odnosu na BDP (%)		35,0	42,1	41,0	40,4	41,8	59,9

Financijski pokazatelji	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Bruto vanjski dug cijeloga gospodarstva u odnosu na BDP (%)		83,7	110,2	100,5	104,3	106,7	133,8
Bruto vanjski dug cijeloga gospodarstva u odnosu na ukupni izvoz (%)		253,9	270,5	216,8	205,8	195,3	358,0
Kamatne stope: dnevna novčana stopa, godišnje (%)		8,5	8,4	8,0	8,1	7,1	8,5
Devizni tečajevi eura: prosjek razdoblja (1 EUR =... nacionalne valute)		2,4	2,6	2,8	3,0	3,2	3,6
Vanjska trgovina robom	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Vrijednost uvoza: sva roba, svi partneri (u milijunima EUR)		3 918,5s	6 965,1s	6 718,2s	8 176,3s	8 473,5s	6 562,5s
Vrijednost izvoza: sva roba, svi partneri (u milijunima EUR)		1 255,3s	2 008,5s	2 289,5s	2 951,7s	3 381,2s	2 724,7s
Trgovinska bilanca: sva roba, svi partneri (u milijunima EUR)		-2 663,2s	-4 956,6s	-4 428,7s	-5 224,6s	-5 092,3s	-3 837,8s
Uvjeti trgovine (indeks izvoznih cijena/indeks uvoznih cijena * 100) (broj)		:	:	:	:	:	:
Udio izvoza u zemlje EU-27 prema vrijednosti u ukupnom izvozu (%)		17,4s	26,0s	23,4s	21,1s	21,2s	20,8s
Udio uvoza iz zemalja EU-27 prema vrijednosti u ukupnom uvozu (%)		26,8s	28,4s	26,4s	26,2s	24,2s	23,0s
Demografija	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Gruba stopa prirodne promjene stanovništva (prirodni prirast): broj rođenih minus broj umrlih (na tisuću stanovnika)		3,3	1,6	1,5	1,2	0,4	:
Očekivani životni vijek na dan rođenja: muškarci (u godinama)		70,0	68,3	69,2	69,7	69,8	:
Očekivani životni vijek na dan rođenja: žene (u godinama)		78,8	77,2	77,8	78,2	78,4	:

Tržište rada	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Stopa sudjelovanja na tržištu rada za osobe u dobi od 20 do 64 godine: udio ekonomski aktivnog stanovništva u dobi od 20 do 64 (%)		76,3	77,3	76,7	75,2	74,5	63,2b
Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine: udio zaposlenog stanovništva u dobi od 20 do 64 godine (%)		61,7	65,5	65,3	64,9	65,1	51,1b
Stopa zaposlenosti muškaraca u dobi od 20 do 64 godine (%)		68,7	72,4	71,4	72,2	72,3	58,7b
Stopa zaposlenosti žena u dobi od 20 do 64 godine (%)		55,4	59,1	59,5	58,2	58,3	43,9b
Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine: udio zaposlenog stanovništva u dobi od 55 do 64 godine (%)		64,4	71,0	66,8	67,2	65,8	47,0
Zaposlenost po glavnim sektorima
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (%)	7.	48	43,7	43,2	38,9	38,2	19,8b
Industrija (%)	7.	7,2	7,2	8,1	8,3	7,8	11,4b
Građevinarstvo (%)	7.	:	:	:	:	:	6,9b
Usluge (%)	6. 7.	44,8	49,1	48,8	52,8	54,0	61,9b
Zaposleni u javnom sektoru kao udio u ukupnom broju zaposlenih, osobe u dobi od 20 do 64 (%)		20,6	17,1	17,7	18,6	18,3	23,5
Zaposleni u privatnom sektoru kao udio u ukupnom broju zaposlenih, osobe u dobi od 20 do 64 (%)		79,4	82,9	82,3	81,4	81,7	76,5
Stopa nezaposlenosti: udio radne snage koja je nezaposlena (%)	5.	17,4	14	13,9	12,7	11,6	18,5b
Stopa nezaposlenosti muškaraca (%)	5.	19,1	16,6	15	13,9	12,8	20,2b
Stopa nezaposlenosti žena (%)	5.	15,5	10,9	12,7	11,2	10,1	16,2b
Stopa nezaposlenosti mladih: udio radne snage u dobi od 15 do 24 koja je nezaposlena (%)		37,9	33,2	28,9	29,9	30,4	39,4b
Stopa dugotrajne nezaposlenosti: udio radne snage koja je nezaposlena 12 mjeseci ili više (%)	5.	8,1	6,2	5,8	5,1	4,3	5,8b

Socijalna kohezija	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Prosječne nominalne mjesečne plaće (u nacionalnoj valuti)		597,6	940	999,1	1 068,3	1 129,5	1 191,0
Indeks realnih plaća (indeks nominalnih plaća podijeljen s indeksom inflacije) (2016 = 100)		:	100,0	:	:	105,3	105,6
Udio osoba izloženih riziku od relativnog siromaštva (nakon transfera) (%)	9.	22,8	21,0	22,3	20,5	20,1	:
Infrastruktura	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Duljina autocesta (u kilometrima)		69	163,5	158,2	208	208	208
Inovacije i istraživanja	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Javni izdaci za obrazovanje u odnosu na BDP (%)	2.	2,8	3,6	3,6	3,5	3,9	3,8
Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj u odnosu na BDP (%)		0,3	:	:	:	:	:
Okoliš	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Indeks emisija stakleničkih plinova, ekvivalent CO2 (1990 = 100)		:	:	:	:	:	:
Električna energija proizvedena iz obnovljivih izvora u odnosu na bruto potrošnju električne energije (%)		107,1	81,2	75,3	76,8	68,1	66,1
Energetika	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Primarna proizvodnja svih energenata (u tisućama TOE)		1 105,2	1 376,2	1 333,7	1 251,5	1 092,3	1 040,1
Neto uvoz svih energenata (u tisućama TOE)		:	3 795,2	3 918,4	3 916,5	4 173,4	:
Bruto domaća potrošnja energije (u tisućama TOE)		:	4 849,6	4 832,4	4 851,9	5 101,4	:
Poljoprivreda	Napomena	2010.	2016.	2017.	2018.	2019.	2020.
Korištena poljoprivredna površina (u tisućama hektara)	8.	:	778,9	:	:	:	:
Podatke za istočnoeuropske zemlje u okviru europske politike susjedstva dostavljaju nacionalna statistička tijela svake zemlje na dobrovoljnoj osnovi i pod njihovom isključivom odgovornošću.   Osim ako je drukčije navedeno, podaci za Gruziju ne uključuju regije Abhaziju i Južnu Osetiju nad kojima Gruzija nema kontrolu.
: = nije dostupno
b = prekid u seriji
e = procjena
p = privremena vrijednost
s = procjena Eurostata
1. Uključujući regije Abhaziju i Južnu Osetiju.
2. Na temelju SNA-e iz 2008.
3. 2010. na temelju SNA-e iz 1993.; 2016.–2020. na temelju SNA-e iz 2008.
4. Izračuni se izrađuju u skladu s NACE Rev.2.
5. Osobe starije od 15 godina.
6. 2010.–2019.: uključujući građevinarstvo.
7. Od 2020. – NACE Rev.2, prije 2020. – NACE Rev.1.1.
8. Podaci iz 2014.
9. Relativno siromaštvo na temelju potrošnje.