EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 26.7.2022.
COM(2022) 357 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
o okviru za praćenje za Osmi program djelovanja za okoliš:
Mjerenje napretka u postizanju prioritetnih ciljeva Programa za 2030. i 2050.
1.Uvod
Osmim programom djelovanja za okoliš 1 nastoji se do 2030. ubrzati zelena tranzicija i osigurati poduzimanje odlučnih koraka za zaštitu i obnovu okoliša. Od 1973. razvoj i koordinacija politike EU-a u području okoliša vode se općim programima djelovanja za okoliš, koji su okvir za djelovanje EU-a i njegovih država članica u području okoliša i klime. Osmi program djelovanja za okoliš temelji se na ciljevima europskog zelenog plana 2 , strategije rasta EU-a za postizanje klimatski neutralnog, resursno učinkovitog, netoksičnog, otpornog i konkurentnog kružnoga gospodarstva na pravedan i uključiv način. On je bitan i za postizanje ciljeva u području okoliša i klime iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030., njegovih ciljeva održivog razvoja i multilateralnih sporazuma u području okoliša i klime.
U kontekstu niza teških gospodarskih i geopolitičkih kriza, uključujući rusku agresiju na Ukrajinu, Osmi program djelovanja za okoliš odraz je odlučnosti EU-a i njegovih država članica da se zaustave klimatska kriza, kriza bioraznolikosti i kriza onečišćenja te poveća otpornost EU-a na buduće poremećaje. U njemu se iznosi dugoročni prioritetni cilj da do 2050. ljudi žive dobro unutar granica planeta i šest tematskih prioritetnih ciljeva. Sadržava i ambiciozna 34 preduvjeta za postizanje ciljeva u skladu s prisegom „ne činiti štetu” iz europskog zelenog plana te pravednom i poštenom tranzicijom u kojoj nitko nije zapostavljen 3 .
|
Prioritetni cilj za 2050. Osmog programa djelovanja za okoliš: „... da najkasnije do 2050. ljudi žive dobro unutar granica planeta u održivom gospodarstvu dobrobiti u kojem nema otpada, rast je regenerativan i postignuta je klimatska neutralnost u Uniji, a nejednakosti su značajno smanjene. Zdrav okoliš temelj je dobrobiti svih ljudi te je u njemu očuvana bioraznolikost, ekosustavi napreduju, a priroda je zaštićena i obnovljena, što dovodi do povećane otpornosti na klimatske promjene, katastrofe povezane s vremenskim prilikama i s klimom i druge rizike za okoliš. Unija, vođena međugeneracijskom odgovornosti, postavlja tempo osiguravanja blagostanja sadašnjih i budućih generacija diljem svijeta.” |
Dosljedno praćenje glavnih trendova, pri čemu se koriste odgovarajući pokazatelji, neophodno je za ostvarivanje ciljeva EU-a u području okoliša i klime. Kako bi se ostvario i ojačao integrirani pristup, Osmim programom djelovanja za okoliš uspostavlja se mehanizam upravljanja, a Komisiji se daje zadaća da uspostavi novi okvir za praćenje radi mjerenja napretka prema postizanju prioritetnih ciljeva (okvir za praćenje Osmog programa djelovanja za okoliš). Okvir za praćenje treba se temeljiti na ograničenom broju glavnih pokazatelja, uključujući sustavne pokazatelje o vezama između okoliša i socijalne dimenzije te gospodarstva, čime se EU-u omogućuje praćenje napretka prema zelenoj tranziciji i strateški politički nadzor na visokoj razini. Zadaća je Komisije da svake godine izvješćuje Europski parlament i Vijeće o poduzetim mjerama i najavi moguće buduće mjere.
2.Opće karakteristike okvira za praćenje Osmog programa djelovanja za okoliš
Mehanizam upravljanja Osmog programa djelovanja za okoliš uključuje Komisijino godišnje praćenje, procjenu i izvješćivanje o napretku u ostvarivanju šest prioritetnih ciljeva programa, uzimajući u obzir preduvjete i opći cilj postizanja sustavne promjene. Komisiji će u tome pomoći Europska agencija za okoliš (EEA) i Europska agencija za kemikalije (ECHA), koja izrađuje sustav pokazatelja za kemikalije.
Skup glavnih pokazatelja Osmog programa djelovanja za okoliš temelj je mehanizma upravljanja. U skladu s člankom 4. stavkom 3. Odluke o programu pokazatelji se moraju temeljiti na postojećim podacima kako bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru i kako bi se koristili najnoviji i najrelevantniji podaci i pokazatelji. Nadalje, okvir za praćenje mora se temeljiti na metodologiji koja Komisiji omogućuje mjerenje udaljenosti od ciljnih vrijednosti povezanih s prioritetnim ciljevima. Ako su zakonodavstvom EU-a utvrđeni pravno obvezujući ciljevi EU-a, pokazatelji na kojima se temelje odabrani su radi praćenja relevantnih ciljeva programa i preduvjeta. Na primjer, EU je postigao dogovor o pravno obvezujućem cilju da se do 2030. smanje emisije stakleničkih plinova, izmjerene u tonama ekvivalenta CO2, za 55 % u odnosu na razine iz 1990. Ako postoje opći pravni zahtjevi ili željeni ciljevi, trebalo bi odabrati pokazatelje kojima se mjeri napredak u željenom smjeru. Primjerice, ukupni nastali otpad odražava rad na primjeni hijerarhije otpada i posljedičnom znatnom smanjenju količine otpada do 2030., dok udio poreza na zaštitu okoliša u ukupnom poreznom prihodu odražava načelo „onečišćivač plaća”.
Za ostvarivanje ciljeva Osmog programa djelovanja za okoliš do 2030. i vizije do 2050. potrebni su pokazatelji kojima se mjere dugoročni rezultati u EU-u i državama članicama (pokazatelji učinka ili pokazatelji ishoda) 4 . Međutim, u nekim su slučajevima uključeni pokazatelji koji su usmjereni na poduzeto djelovanje („pokazatelji ostvarenja”) ako postoji snažna povezanost s politikama ili dogovorenim ciljem. Primjer toga je pokazatelj zaštićenih područja, budući da je povezan s ciljem zaštite 30 % kopnenih i morskih područja do 2030.
U okviru za praćenje Osmog programa djelovanja za okoliš nalaze se odabrani glavni pokazatelji kako bi se dobio pregled politika na visokoj razini. On se temelji na sektorskim alatima za praćenje kako bi se osigurala usklađenost i smanjilo administrativno opterećenje. Među njima su alati koji se odnose na upravljanje energetskom unijom i djelovanje u području klime 5 , okvir za praćenje kružnoga gospodarstva, okvir EU-a za praćenje bioraznolikosti 6 , sustav EU-a za praćenje biogospodarstva 7 i budući okvir za praćenje nulte stope onečišćenja 8 . Pritom se uzimaju u obzir i rezultati Pregleda aktivnosti u području okoliša 9 .
Opći dogovor o glavnim okolišnim pokazateljima doprinijet će dosljednosti izvješća o politikama u području okoliša i klime iz šire perspektive, kao što su:
·„alat za vizualizaciju europskog zelenog plana”, koji obuhvaća i aspekte digitalizacije i pravednosti 10
·godišnja izvješća EU-a o napretku u pogledu svih 17 ciljeva održivog razvoja 11
·cjelovita procjena otpornosti u pregledu pokazatelja otpornosti u EU-u i državama članicama 12
·indeks uspješnosti tranzicije, koji rangira napredak 45 zemalja u četiri dimenzije prelaska na održivost 13
·europski semestar, koji se bavi općom koordinacijom ekonomskih politika i politika zapošljavanja i kojim se osigurava izvješćivanje o ciljevima održivog razvoja u svim državama članicama 14
·interaktivni preglednik kompozitnih pokazatelja i pregleda rezultata 15 na kojem se nalazi više od 100 višedimenzionalnih mjera.
Okvir za praćenje Osmog programa djelovanja za okoliš usklađen je sa završnim izvješćem konferencije o budućnosti Europe i prijedlozima u području klimatskih promjena i okoliša 16 proizašlima iz nje.
3.Savjetovanje s dionicima
Komisija je 17. veljače 2021. objavila savjetodavni dokument o predloženom pristupu i strukturi za okvir za praćenje Osmog programa djelovanja za okoliš, u kojem su navedeni postojeći skupovi pokazatelja i načela za odabir glavnih pokazatelja. Taj dokument, zajedno s dopunskom bilješkom od 14. srpnja 2021. 17 , koja sadržava prvi prijedlog glavnih pokazatelja, bio je temelj za savjetovanja održana od srpnja 2021. do siječnja 2022. Komisija je u jesen 2021. organizirala radionicu za države članice i radionicu za vanjske dionike, na kojima se raspravljalo o predloženom skupu pokazatelja. Nakon političkog dogovora o Osmom programu djelovanja za okoliš Komisija je revidirala popis glavnih pokazatelja u skladu s povratnim informacijama te se ponovno savjetovala s državama članicama o tom revidiranom popisu.
Savjetovanje je olakšalo detaljno razmatranje pokazatelja u okviru posebnih tematskih područja i sektorskih alata za praćenje. Bilo je korisno pri odabiru glavnih pokazatelja kao temelja za godišnja izvješća o napretku te je pomoglo utvrditi nedostatke, pri čemu su dogovoreni privremeni pokazatelji za područja u kojima pokazatelj još nije spreman za upotrebu ili nisu dostupni godišnji podaci. Utvrđeno je da je potrebno uvesti dodatne pokazatelje za temeljitije procjene 2024. i 2029. (vidjeti odjeljak 5.) te će se u tu svrhu upotrebljavati pokazatelji koji nisu uvršteni na konačni popis.
Neki pokazatelji, kao što su pokazatelji za mjerenje emisija stakleničkih plinova 18 i organski uzgoj, brzo su prepoznati kao glavni pokazatelji na temelju općeg konsenzusa koji je proizašao iz savjetovanja. Za područja kao što je nulta stopa onečišćenja bilo je potrebno donijeti odluke. Odabrani pokazatelji najbolje odražavaju sustavnu prirodu okolišnih i klimatskih izazova i politika, a određena će se područja i dalje ocjenjivati s pomoću ciljanih alata za praćenje. Uključena su zasebna poglavlja o cjelovitoj viziji za 2050. i pokazateljima koji se odnose na više prioritetnih ciljeva ili ključnih inicijativa. Na primjer, pokazatelj otiska u pogledu materijala odražava globalne pritiske na okoliš povezane s potrošnjom u EU-u.
Izražena je i potreba za jačanjem aspekta zdravlja ekosustava. Stoga su za poglavlje o bioraznolikosti uključena tri glavna pokazatelja kako bi se mjerio napredak prema zaustavljanju i preokretanju trenda gubitka bioraznolikosti na razini pojedinačnih vrsta i ekosustava. Nadalje, u poglavlju o prilagodbi klimatskim promjenama pokazatelj učinka suše na ekosustave dobio je prednost pred pokazateljem rizika od suše. Osim toga, u međusektorsko poglavlje o viziji za 2050. uključen je pokazatelj o preuzimanju zemljišta.
U nekim je područjima postignut dogovor o upotrebi zamjenskih pokazatelja. Na primjer, u slučaju nulte stope onečišćenja kao pokazatelj čiste vode odabrana je količina nitrata u podzemnim vodama, iako se ne ažurira svake godine. Iako se njime ne kvantificira smanjenje gubitka hranjivih tvari, pokazuje učinak tog gubitka na kvalitetu vode i dobar je pokazatelj za ciljeve smanjenja prisutnosti hranjivih tvari iz zelenog plana. Kad je riječ o bioraznolikosti, indeks za uobičajene ptice najbolje pokazuje pad populacija ptica na poljoprivrednim zemljištima, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede. Kad je riječ o obnovi i zaštiti ekosustava 19 , najprikladniji utvrđeni pokazatelji odnose se na zaštićena područja i povezanost šuma. Slični zamjenski pokazatelji upotrebljavaju se i za pritiske na okoliš u složenim sustavima. Na primjer, kad je riječ o održivom energetskom sustavu, u okviru savjetovanja zaključeno je da je poželjno kombiniranje dvaju pokazatelja: potrošnje energije i energije iz obnovljivih izvora.
Naposljetku, u ograničenom broju područja u kojima pokazatelji još nisu dostupni, ali su posebno relevantni za politiku, odlučeno je da se upućuje na budući razvoj (za subvencije za fosilna goriva) ili da se uključi privremeni pokazatelj (okolišne nejednakosti) (vidjeti odjeljak 5.).
4.Odabrani glavni pokazatelji
Skup odabranih pokazatelja odgovara strukturi Osmog programa djelovanja za okoliš i uključuje 26 pokazatelja. Svaki specifični prioritetni cilj prati se s pomoću dvaju pokazatelja, osim bioraznolikosti, za koju se upotrebljavaju tri pokazatelja. Za pritiske na okoliš, preduvjete i dugoročni prioritetni cilj do 2050. uključeno je po pet pokazatelja.
|
INDIKATOR |
CILJ |
IZVOR 20 |
|
Ublažavanje klimatskih promjena (članak 2. stavak 2. točka (a)) |
||
|
1.emisije stakleničkih plinova (staklenički plin, indeks 1990 = 100, tona ekvivalenta CO2) |
klimatska neutralnost: smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. 21 |
EEA |
|
2.emisije stakleničkih plinova proizašlih iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF 22 , tona ekvivalenta CO2) |
klimatska neutralnost: ukloniti 310 milijuna tona ekvivalenta CO2 stakleničkih plinova putem ponora ugljika iz sektora korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva do 2030. 23 |
EEA |
|
Prilagodba klimatskim promjenama (članak 2. stavak 2. točka (b)) |
||
|
3.gospodarski gubitak povezan s klimatskim promjenama (milijardi EUR) |
gospodarski učinak klimatskih promjena: smanjiti ukupni novčani gubitak nastao zbog vremenskih i klimatskih uvjeta |
EEA 24 |
|
4.učinak suše na ekosustave (zahvaćena površina u km2) |
otpornost ekosustava: smanjiti površinu zahvaćenu sušom te gubitkom produktivnosti vegetacije |
EEA |
|
Regenerativno kružno gospodarstvo (članak 2. stavak 2. točka (c)) |
||
|
5.potrošnja sirovina (u tonama po stanovniku) |
otisak u pogledu materijala: znatno smanjiti otisak EU-a u pogledu materijala 25 smanjenjem količine sirovina potrebnih za proizvodnju proizvoda koji se konzumiraju u EU-u |
Eurostat |
|
6.ukupna količina nastalog otpada (kg po stanovniku) |
sprečavanje nastanka otpada: znatno smanjiti ukupnu količinu nastalog otpada do 2030. 26 |
Eurostat |
|
Nulta stopa onečišćenja i netoksični okoliš (članak 2. stavak 2. točka (d)) |
||
|
7.slučajevi preuranjene smrti zbog izloženosti sitnim česticama (PM2,5) (broj preuranjenih smrti) |
utjecaj okoliša na zdravlje: smanjiti broj preuranjenih smrti zbog onečišćenja zraka za 55 % (u odnosu na razine iz 2005.) do 2030. 27 |
EEA |
|
8.nitrati u podzemnim vodama (mg NO3/l i % mjernih postaja s vrijednostima iznad 50 mg NO3/l) |
čista voda: smanjiti gubitak hranjivih tvari za barem 50 % u sigurnim izvorima podzemnih voda |
EEA 28 |
|
Bioraznolikost i ekosustavi (članak 2. stavak 2. točka (e)) |
||
|
9.određena zaštićena kopnena i morska područja 29 (% ukupnog područja) |
zaštita prirode: zakonski zaštititi najmanje 30 % kopnenih područja EU-a i 30 % morskih područja EU-a do 2030. 30 |
EEA |
|
10.indeks za uobičajene ptice (indeks: 1990= 100) |
očuvanje bioraznolikosti: preokrenuti trend smanjenja populacija uobičajenih ptica 31 |
EBCC/ 32 BirdLife/RSPB/CSO
|
|
11.povezanost šuma (0–100 % 33 ) |
zdravi ekosustavi: povećati stupanj povezanosti šumskih ekosustava radi stvaranja i integriranja ekoloških koridora 34 i veće otpornosti na klimatske promjene |
Zajednički istraživački centar |
|
Pritisci na okoliš i klimu povezani s proizvodnjom i potrošnjom u EU-u (članak 2. stavak 2. točka (f)) |
||
|
12.potrošnja energije (milijuni tona ekvivalenta nafte) |
energetska učinkovitost: smanjiti (primarnu i konačnu) potrošnju energije za barem 13 % do 2030. u usporedbi s 2020. 35 |
Eurostat |
|
13.udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije (%) 36 |
održiva energija: osigurati da do 2030. barem [45 %] konačne bruto potrošnje energije potječe iz obnovljivih izvora 37 |
Eurostat |
|
14.stopa kružne upotrebe materijala (% ukupne upotrebe materijala) |
održiva industrija: udvostručiti stopu kružne upotrebe materijala do 2030. u usporedbi s 2020. 38 |
Eurostat |
|
15.udio autobusa i vlakova u kopnenom prijevozu putnika (% ukupnog kopnenog prijevoza putnika, izraženo u putničkim kilometrima) |
održiva mobilnost: povećati udio vrsta kolektivnog prijevoza (autobusi i vlakovi) |
Eurostat |
|
16.površine za ekološku poljoprivredu (% korištene poljoprivredne površine u km2) |
održiva poljoprivreda: osigurati da se do 2030. 25 % poljoprivrednog zemljišta EU-a koristi za ekološku poljoprivredu 39 |
Eurostat |
|
Preduvjeti (članak 3.) |
||
|
17.udio poreza za zaštitu okoliša u ukupnim poreznim prihodima (%) |
onečišćivač plaća: povećati udio poreza za zaštitu okoliša u ukupnim poreznim prihodima i prihodima od socijalnih doprinosa |
Eurostat |
|
18.subvencije za fosilna goriva (milijuna EUR) 40 |
onečišćivač plaća: smanjiti subvencije koje štete okolišu, posebice subvencije za fosilna goriva, i odmah ih početi postupno ukidati |
Europska komisija |
|
19.izdaci za zaštitu okoliša (milijardi EUR i % BDP-a) |
financiranje tranzicije: povećati izdatke kućanstava, poduzeća i vlada za sprečavanje, smanjenje i zaustavljanje onečišćenja i drugih načina uništavanja okoliša |
Eurostat |
|
20.zelene obveznice (% ukupno izdanih obveznica) |
održiva ulaganja: izdavati više zelenih obveznica radi pojačanog javnog i privatnog financiranja zelenih ulaganja |
EEA 41 |
|
21.indeks ekoinovacija 42 (uspješnost država članica u usporedbi s prosjekom EU-a (EU = 100) i trend) |
inovativnost za održivost: povećati broj ekoinovacija kao pokretača zelene tranzicije |
Promatračka skupina za ekoinovacije |
|
Živjeti dobro unutar granica planeta (članak 2. stavak 1.) |
||
|
22.preuzimanje zemljišta (km2 godišnje) |
granice planeta / održivo korištenje zemljišta: bez neto preuzimanja zemljišta do 2050. 43 |
EEA |
|
23.indeks iskorištavanja vode plus 44 (%) |
granice planeta / održivo korištenje vode: smanjiti nestašicu vode 45 |
EEA |
|
24.otisak potrošnje 46 (na temelju procjene životnog ciklusa) |
održiva potrošnja: znatno smanjiti otisak potrošnje EU-a 47 , tj. učinak potrošnje na okoliš |
Zajednički istraživački centar |
|
25.zaposlenost i bruto dodana vrijednost sektora ekoloških dobara i usluga (% ukupnoga gospodarstva) |
održiva konkurentnost: povećati udio zelenoga gospodarstva i zelenog zapošljavanja u čitavom gospodarstvu 48 |
Eurostat |
|
26.PRIVREMENI POKAZATELJ Okolišne nejednakosti 49 |
ekološka dobrobit: smanjiti okolišne nejednakosti i osigurati pravednu tranziciju |
|
5.Uklanjanje nedostataka u pokazateljima
Tijekom savjetovanja otkriveni su određeni nedostaci u praćenju u pogledu pokazatelja koji bi mogli biti korisni za donošenje politika u području okoliša i klime u nadolazećim godinama. Na primjer, još ne postoje odgovarajući pokazatelji za praćenje zdravih ekosustava i tla ili održive upotrebe kemikalija. Iako se podaci o praćenju prikupljaju u mnogim područjima, neki postojeći zahtjevi za izvješćivanje ne uključuju godišnju razmjenu podataka na razini EU-a; npr. podaci o morskom smeću ili kemikalijama u vodi dostavljaju se EU-u tek svakih šest godina. To će se pitanje riješiti boljom provedbom postojećeg zakonodavstva i poticanjem otvorenih podatkovnih prostora u politikama EU-a 50 .
Osmi program djelovanja za okoliš uključuje pokazatelje na razini sustava koji se odnose na povezanost okoliša i socijalne dimenzije, odnosno okoliša i gospodarstva. Kad je riječ o okolišnim nejednakostima, uveden je privremeni pokazatelj dok EEA ne izradi pokazatelj koji povezuje izloženost onečišćenju zraka i razinu prihoda. To je dio rada na mjerenju ekološke pravednosti i povezivanju izloženosti skupina kojima prijeti socioekonomska marginalizacija rizicima za okoliš i zdravlje. Kad je riječ o subvencijama štetnima za okoliš, Komisija trenutačno priprema provedbeni akt u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime 51 , koji će uključivati izvješćivanje o postupnom ukidanju energetskih subvencija, posebno za fosilna goriva. Eurostat je 2022. počeo prikupljati podatke od nacionalnih zavoda za statistiku o „potencijalno štetnim subvencijama za okoliš”. Kad je riječ o povezanosti okoliša i gospodarstva, i dalje postoje nedostaci u pokazateljima za procjenu makroekonomskih koristi raznolikosti ekosustava, rizika koji proizlaze iz uništenja ekosustava, troška onečišćujućih tvari koje nisu staklenički plinovi te ukupnih socioekonomskih koristi i distribucijskih aspekata prelaska na okolišnu održivost.
Neki pokazatelji koji nisu odabrani kao glavni pokazatelji upotrebljavat će se za dvije detaljne procjene planirane 2024. i 2029. Na primjer, podaci o ljudskim žrtvama povezanima s klimom mogli bi proširiti perspektivu pri procjeni napretka u prilagodbi klimatskim promjenama. To se odnosi i na potencijal organskog ugljika u tlu za obnovu prirode, udjela kalorija iz biljaka u ukupnim kalorijama i korištenja pesticida 52 za procjenu napretka prema održivom prehrambenom sustavu te pokazatelja elektrifikacije prijevoza za dobivanje šire slike o održivoj mobilnosti. Pokazatelji upravljanja okolišem koji obuhvaćaju osiguravanje usklađenosti, transparentnost, sudjelovanje javnosti i pristup pravosuđu ne mogu biti glavni pokazatelji, već će se upotrebljavati za dubinske procjene.
6.Izvješća o napretku
U skladu s Odlukom o Osmom programu djelovanja za okoliš Komisija će uz potporu EEA-e i ECHA-e podnositi godišnja izvješća o napretku prema ostvarenju ciljeva na temelju okvira za praćenje i njegovih 26 glavnih pokazatelja navedenih u ovoj Komunikaciji.
EEA će razviti metodologiju za procjenu u bliskoj suradnji s Komisijom i predstaviti svoj prvi godišnji pregled napretka do kraja 2023. Komisija će izvijestiti o glavnim rezultatima kako bi olakšala godišnju razmjenu informacija s Europskim parlamentom i Vijećem. Osim godišnjeg izvješćivanja i razmjene, Odlukom o Osmom programu djelovanja za okoliš predviđa se i preispitivanje u sredini programskog razdoblja 2024. i evaluacija 2029.
Tim će se izvješćivanjem olakšati komunikacija o napretku u postizanju ciljeva zelenog plana. Poslužit će kao temelj za komunikaciju s građanima i oblikovateljima politika o tome jesu li naše mjere dovoljno ambiciozne da bismo ostali unutar granica planeta ili je potrebno pojačati ambicije. U okviru savjetovanja prednost je dana pokazateljima koji se mogu podijeliti na različite razine upravljanja, čime će se olakšati dijalog na nacionalnoj, regionalnoj, gradskoj i lokalnoj razini.
7.Izgledi za budućnost
Osmi program djelovanja za okoliš zahtijeva okvir za praćenje koji je stabilan, no dovoljno fleksibilan. U skladu s time Komisija će razmotriti predlaganje izmjena glavnih pokazatelja nakon preispitivanja u sredini programskog razdoblja 2024. i evaluacije 2029., posebno zato što će iz tekućeg i budućeg rada proizići novi pokazatelji (vidjeti odjeljak 5.).
Komisija je u Osmom programu djelovanja za okoliš zadužena za dodatno pojašnjavanje i moguće pojednostavnjenje povezanosti postojećih skupova pokazatelja na razini EU-a, okvira za praćenje i postupaka kojima se prati društveni, gospodarski i ekološki napredak. U tu svrhu Komisija će se oslanjati na novi alat 53 koji objedinjuje podatke iz više od 100 indeksa, pregleda rezultata i pregleda pokazatelja te omogućuje utvrđivanje veza među njima. Na temelju izvješća trebao bi nastati sažet pregled pokazatelja izvan okvira BDP-a, koji će služiti za mjerenje napretka EU-a prema održivosti, dobrobiti i otpornosti. Skup glavnih pokazatelja iz Osmog programa djelovanja za okoliš mogao bi biti njegova okolišna komponenta.
Komisija će nastaviti usklađivati glavne pokazatelje iz Osmog programa djelovanja za okoliš i drugih međusektorskih alata za praćenje, kao što su europski semestar i praćenje ciljeva održivog razvoja u EU-u. Komisija je započela i s pripremnim radom na integriranom okviru za dobrobit, koji bi mogao služiti za informiranje oblikovatelja politika i dionika o tome je li politika u području okoliša dovoljno ambiciozna da EU ne premaši sigurna i pravedna ograničenja našeg planeta.
Odluka (EU) 2022/591 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. travnja 2022. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2030.
COM(2019) 640 final.
Prijedlog preporuke Vijeća o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti, COM(2021) 801 final.
Komisijin paket instrumenata za bolju regulativu , izdanje iz studenoga 2021., str. 358.
Uredba (EU) 2018/1999 od 11. prosinca 2018.
Pregled pokazatelja strategije za bioraznolikost u EU-u i praćenje mjera: https://dopa.jrc.ec.europa.eu/kcbd/dashboard/ https://dopa.jrc.ec.europa.eu/kcbd/dashboard/.
Povezani pregledi: https://knowledge4policy.ec.europa.eu/visualisation/eu-bioeconomy-monitoring-system-dashboards_en , https://knowledge4policy.ec.europa.eu/biodiversity/topic/eu-biodiversity-strategy-actions-tracker_en
COM(2021) 400 final i SWD/2021/141.
COM(2019) 149 final.
https://ec.europa.eu/eurostat/cache/infographs/sdg-country-overview/
Upotrebljava se u okviru mehanizama EU-a za praćenje klime kojima se utvrđuju interna pravila EU-a o izvješćivanju na temelju međunarodno dogovorenih obveza.
U tijeku je rad u okviru kartografskog prikazivanja i procjene stanja ekosustava i njihovih usluga (MAES). Metodologija EU-a za kartografsko prikazivanje i procjenu stanja ekosustava treba se izraditi do kraja 2022. na temelju međunarodno dogovorenih standarda iz UN-ova Sustava integriranih okolišno-ekonomskih računa.
Organizacija odgovorna za prikupljanje podataka i metodologiju.
Uredba (EU) 2021/1119 od 30. lipnja 2021. (Europski zakon o klimi).
Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo.
COM(2021) 554 final (Uredba o LULUCF-u).
Na temelju podataka iz baze CATDAT dobivenih od organizacije RiskLayer.
Osmi program djelovanja za okoliš, članak 3. točka (s).
Akcijski plan za kružno gospodarstvo, COM(2020) 98 final, i Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja, COM(2021) 400 final.
Akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja, COM(2021) 400 final.
Godišnji podaci EEA-e potvrdit će se s pomoću podataka prikupljenih u skladu s Direktivom o nitratima (izvor podataka: ENV/JRC), dostupno svake četiri godine.
Područja određena na nacionalnoj razini ili područja mreže Natura 2000.
Strategija EU-a za bioraznolikost.
Strategija EU-a za bioraznolikost.
EBCC – Europsko vijeće za prebrojavanje ptica, RSPB – Kraljevsko društvo za zaštitu ptica, CSO (Češko ornitološko društvo).
Od potpune nepovezanosti (0 %) do potpune povezanosti (100 %).
Strategija EU-a za bioraznolikost s upućivanjem na transeuropsku mrežu prirodnih područja i Komisijin Prijedlog uredbe o obnovi prirode, COM(2022) 304 final, 22.6.2022.
Cilj odražava plan REPowerEU (COM(2022) 230 final). Podložno konačnom dogovoru o izmijenjenoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti (COM(2021) 558 final) i cilju u pogledu energije iz obnovljivih izvora u skladu s izmijenjenom Direktivom o promicanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora (COM(2021) 557 final).
Uključujući raščlambu po obnovljivim izvorima energije.
Vidjeti bilješku za 12. pokazatelj; broj treba prilagoditi, podložno konačnom dogovoru o izmijenjenoj Direktivi o promicanju upotrebe energije iz obnovljivih izvora (COM(2022) 222 final).
Akcijski plan za kružno gospodarstvo, COM(2020) 98 final : „u sljedećem desetljeću”.
Strategija EU-a za bioraznolikost i strategija „od polja do stola”.
Podaci su objavljeni u radnom dokumentu službi Komisije priloženom izvješću o stanju energetske unije, COM(2021) 950 final. Od 2023. podaci će se temeljiti na izvješćivanju država članica koje se zahtijeva u skladu s Uredbom o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime.
Na temelju podataka društva Bloomberg Finance L.P. iz radnog dokumenta službi Komisije o praćenju napretka prema uniji tržišta kapitala, SWD(2021) 544 final/2.
Indeks se može zamijeniti kako bi odražavao nove potrebe politike.
Strategija EU-a za tlo do 2030., COM(2021) 699 final.
Za informacije o obuhvaćenim sektorima te vremenskim i prostornim razmjerima vidjeti https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/sdg_06_60_esmsip2.htm i
https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/indicators/use-of-freshwater-resources-3/assessment-4
Direktiva 2000/60/EZ (Okvirna direktiva o vodama).
Ovaj pokazatelj objedinjuje intenzitet potrošnje i učinke na okoliš reprezentativnih proizvoda u pet područja potrošnje, pri čemu se procjenjuje cijeli opskrbni lanac proizvoda (domaći i trgovinski).
Osmi program djelovanja za okoliš, članak 3. stavak (s) i akcijski plan za kružno gospodarstvo.
Za definicije vidjeti https://ec.europa.eu/eurostat/cache/metadata/en/env_egs_esms.htm
Vidjeti odjeljak 5.
COM(2020) 66 final.
Vidjeti članak 17. Uredbe (EU) 2018/1999.
Prijedlog Direktive o održivoj upotrebi pesticida COM(2022) 305 final: cilj je smanjiti upotrebu kemijskih pesticida za 50 % do 2030.