EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 8.3.2022.
COM(2022) 107 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Europska solidarnost s izbjeglicama i osobama koje bježe od rata u Ukrajini
1.EUROPSKA SOLIDARNOST S UKRAJINOM
Ničim izazvana vojna agresija i invazija Rusije na Ukrajinu šokirala je svijet. Osudu na globalnoj razini potvrdila je velika većina država u Ujedinjenim narodima 1 . Rusija je prekršila međunarodni poredak utemeljen na pravilima, a njezino djelovanje usmjereno je na destabilizaciju europske sigurnosne strukture. Napadi na civile doveli su do gubitka brojnih života, izazvali bezbrojne obiteljske tragedije i razorili mirne zajednice. Odlučnost ukrajinskog naroda da učini sve što je u njegovoj moći kako bi obranio demokraciju i svoju zemlju uistinu je iznimna.
EU i njegove države članice, zajedno s partnerima, predvodili su napore da se spriječi krvoproliće, a zatim su na Putinov napad na suverenu i mirnu Ukrajinu odgovorili nezapamćenim sankcijama za Rusku Federaciju i Bjelarus 2 . To se poklapa s burnom reakcijom ljudi u cijelom svijetu, koji su pokazali negodovanje i prijezir prema nepoštovanju ljudskih života, ljudskih prava, međunarodnog prava i vrijednosti do kojih nam je stalo.
Kombinacija sveobuhvatne i ujedinjene potpore EU-a i inspirativne solidarnosti pojedinačnih Europljana vidljiva je u pružanju pomoći svima koji bježe od rata. Broj osoba raseljenih iz svojih domova i prisiljenih na bijeg iz Ukrajine dosegnuo je milijune i raste iz sata u sat. EU predvodi rad na pružanju izravne humanitarne pomoći žrtvama agresije te izravnim osiguravanjem skloništa, hrane i zdravstvene skrbi podupire iznimne napore država članica koje su pod pritiskom, a osobama koje bježe od rata u Ukrajini osigurava jasan status putem dosad nezabilježene ponude privremene zaštite.
Učinak tog dinamičnog političkog odgovora povećan je osobnim suosjećanjem milijuna Europljana s teškim položajem izbjeglica 3 . Spremnost obitelji da prihvate izbjeglice u svoje domove, zajednica da osiguraju hranu i smještaj, poduzeća da ponude usluge i zapošljavanje te ljudi u cijelom EU-u i izvan njega da ponude zalihe i potporu snažan je dokaz europskih vrijednosti na djelu. To pokazuje predanost na koju se možemo osloniti pri svladavanju izbjegličke krize sve većih razmjera i osiguravanju stabilnosti za izbjeglice nakon ratne traume. Komisija će na portalu Europa objaviti informacije koje će građanima i privatnom sektoru pomoći da osiguraju da njihova potpora onima koji bježe od rata stigne do njih preko pouzdanih organizacija i da odgovara potrebama 4 . Isto tako, važno je osigurati pružanje visokokvalitetnih informacija kako bi se suzbile dezinformacije usmjerene na potkopavanje europske solidarnosti.
Nepokolebljiva je predanost EU-a da pomogne onima koji su u nevolji. Djelovat ćemo u skladu sa svojim vrijednostima i s poštovanjem i humanošću primiti sve koji bježe od ruske agresije. Nastavit ćemo jačati učinkovito pružanje hitne i humanitarne pomoći. Za EU će se svladavanje izbjegličke krize sljedećih mjeseci temeljiti na solidarnosti.
|
·Do 6. ožujka 2022. od rata u Ukrajini pobjeglo je 1,8 milijuna ljudi. ·Poljska, Mađarska, Slovačka i Rumunjska svakodnevno bilježe velik broj dolazaka. Dolasci u Poljsku, Mađarsku, Slovačku i Rumunjsku
·Osim dolazaka u zemlje koje su izravni susjedi Ukrajine, ljudi putuje dalje u druge države članice: neke su države članice dostavile procjene (u Češku 100 000, u Bugarsku više od 40 000, u Italiju više od 17 000). Te se brojke još uvijek mijenjaju jer ljudi putuju dalje u druge države članice. ·Od osoba koje bježe od rata u Ukrajini barem četiri petine su Ukrajinci. Osim građana EU-a koji se vraćaju, od pripadnika drugih nacionalnosti tu su Indijci, Nigerijci i Turci. ·Na granici između Ukrajine i EU-a dolazi do dnevnih fluktuacija i povremenih zagušenja, a Frontex izvještava da se na većini graničnih prijelaza na EU strani granice čeka oko sat vremena (6. ožujka). Na ukrajnskoj strani granice vrijeme čekanja je dulje, ali kraće nego što je bilo. ·Kapaciteti za prihvat trenutačno su primjereni s obzirom na to da mnogi brzo otputuju dalje kako bi se pridružili obitelji ili prijateljima. Poljska, Rumunjska, Mađarska i Slovačka i dalje izvješćuju o raspoloživim kapacitetima. ·Od 28. veljače do 6. ožujka ukrajinski državljani podnijeli su 8 467 zahtjeva za azil u zemljama područja EU+ 5 . 39 % tih zahtjeva registrirano je u četirima državama članicama koje graniče s Ukrajinom. |
2. HUMANITARNA POMOĆ
Razmjeri humanitarne katastrofe u Ukrajini sve su veći. Europa je svjedok uništenja i raseljavanja u razmjerima koji nisu viđeni od najmračnijih dana prošlog stoljeća. EU ulaže velike napore u pružanje hitne humanitarne pomoći, pri čemu surađuje s državama članicama, agencijama za pomoć i saveznicima u međunarodnoj zajednici. Najmanje 500 milijuna EUR iz proračuna EU-a usmjerit će se na rješavanje humanitarnih posljedica tragičnog rata u Ukrajini i izvan nje.
Kako bi joj pomogao u suočavanju s krizom, EU Ukrajini pruža opsežnu potporu, uključujući hitnu makrofinancijsku pomoć u iznosu od 1,2 milijarde EUR u obliku zajmova, i dodatnih 120 milijuna EUR u obliku proračunske potpore. Osim toga, Europska investicijska banka najavila je, uz suglasnost Europske komisije, hitnu prenamjenu zajmova u iznosu od 668 milijuna EUR kao potporu za likvidnost ukrajinskim vlastima. Nastavlja se i potpora ključnim partnerima iz civilnog društva u Ukrajini.
Humanitarna katastrofa u Ukrajini....
Broj civilnih žrtava u Ukrajini raste iz dana u dan. Čak i osobe koje su u skloništu izložene su opasnosti zbog oštećenih kuća i problema s opskrbom vodom i električnom energijom. Napadi sve više otežavaju opskrbu hranom. Pružanje ključnih bolničkih usluga otežano je zbog stalnih prekida opskrbe električnom energijom, a vozila hitne pomoći i zdravstveni radnici u opasnosti su da se nađu u unakrsnoj vatri. Humanitarne agencije sve teže opskrbljuju ljude u nuždi, a taj je problem sve veći kako se sukob širi.
....zahtijeva pristup za humanitarnu pomoć
Ne smije se dopustiti da zbog rata pomoć ne stiže do onih kojima je potrebna. Prijeko potrebna humanitarna pomoć mora doprijeti u sve dijelove Ukrajine. Civilima se, bez obzira na njihovu nacionalnost, mora dopustiti i da napuste gradove pod opsadom. Stoga je osiguravanje pristupa humanitarnoj pomoći, među ostalim uspostavom humanitarnih koridora, hitan prioritet. Dopuštanje sigurnog i neometanog pristupa za humanitarne radnike i zalihe pravna je obveza u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom. EU će nastaviti surađivati s međunarodnim organizacijama i partnerima kako bi se osigurao pristup i kako bi humanitarni koridori što prije postali operativni.
Prvi paketi EU-a donose pomoć.....
Krenuo je paket hitne humanitarne financijske pomoći EU-a u iznosu od 85 milijuna EUR za osobe pogođene ratom u Ukrajini kako bi se osigurala hrana, voda, lijekovi, zdravstveni kapaciteti, smještaj i zaštita. EU pruža potporu i izbjeglicama u Moldovi s pomoću 5 milijuna EUR za pokrivanje osnovnih potreba. Istodobno, 27 zemalja radi na isporuci robe u vrijednosti većoj od 100 milijuna EUR putem Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (UCPM). Prve su isporuke (s više od 4 milijuna predmeta) već došle do osoba u nuždi u Ukrajini, a uključuju vozila, medicinski pribor, šatore, deke i vreće za spavanje. Na putu je i specijalizirana medicinska oprema, uključujući respiratore i kisik, iz strateške medicinske rezerve rescEU.
....koju je teško isporučivati
Kako bi se osigurala najbrža moguća isporuka humanitarne pomoći, EU surađuje s Ujedinjenim narodima, Crvenim križem i međunarodnim nevladinim organizacijama. Komisija je u stalnom kontaktu s ukrajinskim vlastima kako bi pomogla da roba prijeđe granicu s Ukrajinom. U okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu Komisija ubrzava pružanje pomoći Ukrajini putem centara otvorenih u Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj.
Potpora državama članicama koje su pod najvećim pritiskom.....
Komisija se u nizu terenskih posjeta 6 iz prve ruke upoznala s vrlo važnim programima potpore koje su Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska pokrenule za izbjeglice koje pristižu na njihove granice, kao i s naporima susjedne Moldove. Kombinacija tog rada i velikodušnosti i suosjećanja njihovih građana pružila je neposrednu utjehu izbjeglicama i raseljenim osobama suočenima s traumom bijega iz svojih domova.
....uz izravnu pomoć za solidarnost
Za taj je trud potrebna svaka moguća potpora EU-a. Poljska i Slovačka aktivirale su Mehanizam Unije za civilnu zaštitu te počinju primati sredstva za smještaj i medicinsku pomoć. Dolasci u velikom broju znače posebne zdravstvene izazove jer bi trebalo osigurati osnovne zdravstvene preglede za osobe koje pristižu, koje mogu biti ranjene ili imati kronične bolesti, zbog čega im je potrebna hitna medicinska skrb. COVID-19 i dalje je dodatan izazov. Komisija i njezine agencije intenzivno surađuju s državama članicama kako bi osigurale pristup zdravstvenoj skrbi i lijekovima, utvrdile potrebe i uskladile operativnu pomoć za, među ostalim, bolničke krevete, kirurške kapacitete za liječenje opeklina i prijevoz pacijenata kojima je potrebna pomoć.
U situaciji u kojoj će države članice možda vrlo brzo morati osigurati smještaj, opskrbu i pružanje usluga za izbjeglice, pravila predviđena za hitnu javnu nabavu mogu se primjenjivati kao za vrijeme migracijske krize 2015. – 2016. i pandemije bolesti COVID-19 7 .
Sredstva EU-a odmah su dostupna državama članicama putem njihovih nacionalnih programa u području unutarnjih poslova za razdoblje 2014. – 2020., te se i dalje mogu upotrebljavati za pružanje financijske potpore za elemente kao što su smještaj, hrana i zdravstvena skrb, među ostalim angažiranjem dodatnog osoblja. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala da postojeća sredstva budu lako i brzo dostupna te da se u potpunosti mogu iskoristiti. Komisija predlaže produljenje razdoblja provedbe tih instrumenata 8 kako bi se državama članicama omogućila dodatna fleksibilnost: brzim donošenjem u Europskom parlamentu i Vijeću mobiliziralo bi se oko 420 milijuna EUR za dodatnu potporu. Istodobno će potpora pogođenim državama članicama biti prioritet za dostupna sredstva za hitne slučajeve u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju za razdoblje 2021. – 2027.
3. IZAZOVI NA GRANICI
Uslijed krize došlo je do iznimnog pritiska na granicu EU-a i Ukrajine. Osobe koje pristižu potrebno je registrirati, pomoći im u zadovoljavanju njihovih hitnih potreba i sigurno ih uputiti u njihovo sljedeće utočište. Taj se postupak mora odvijati brzo, uz istodobno održavanje reda i omogućavanje ključnih sigurnosnih provjera. EU ima zajedničku odgovornost da na svojoj granici pomogne državama članicama koje su izložene tim dodatnim pritiscima.
Potpora upravljanju granicama u Ukrajini
Prvo je ograničenje zagušenje na ukrajinskoj strani granice. Ukrajinska pogranična tijela moraju primjenjivati svoja pravila usprkos nedostatku osoblja, problemima s informatičkim sustavima i velikom broju napuštenih automobila. Ukrajina pokušava učinkovito upravljati tokovima tako što preusmjerava ljude i pojednostavnjuje postupke. Države članica i Unija surađuju s ukrajinskim vlastima kako bi im pomogle u rješavanju uskih grla. Osobito je važno raditi na tome da se održi slobodan prolaz u Ukrajinu za humanitarnu pomoć.
Većina onih koji stižu na granicu Ukrajine i država članica ukrajinski su državljani koji, ako imaju biometrijske putovnice, imaju pravo na ulazak u EU bez vize na razdoblje od 90 dana te čak mogu ući kroz elektroničke ulazne točke i ne moraju prolaziti kontrolu koju provode službenici graničnog nadzora. Mnogi se pridružuju obitelji i prijateljima, a neki će iz zemlje prvog ulaska otputovati dalje kako bi se pridružili svojim kontaktima u drugim državama članicama. Važno je da granični prijelazi između država članica omogućuju da se takva kretanja odvijaju što neometanije. Postoji, međutim, mnogo različitih kategorija putnika koji ulaze u EU, na primjer građani EU-a koji se vraćaju, osobe kojima je Ukrajina pružila međunarodnu zaštitu, uključujući mnoge državljane Bjelarusa koji su pobjegli od Lukašnkova režima, te studenti i radnici iz zemalja diljem svijeta. Od najveće je važnosti da se prema svima koji bježe od ruske agresije u Ukrajini uvijek postupa s punim poštovanjem i pažnjom.
...kako bi tokovi bili sigurni...
Svim tim ljudima potreban je poseban tretman, a države članice suočavaju se s izazovom velikog broja dolazaka. Samo na poljsku granicu dnevno pristiže oko 100 000 ljudi. Države članice odgovorile su povećanjem broja osoblja i pojednostavnjenjem postupaka. Bitno je osigurati uredan ulazak u EU na temelju zajedničkih standarda, držeći granicu otvorenom za osobe koje su pobjegle iz područja oružanih sukoba i kojima je možda iz humanitarnih razloga potreban ulazak u EU ili međunarodna zaštita. Komisija je već objavila operativne smjernice 9 kako bi pomogla službenicima graničnog nadzora država članica da učinkovito upravljaju dolascima održavajući pritom visoku razinu sigurnosti. U tim je smjernicama utvrđeno kako instrumenti kao što su vozne trake za hitnu potporu mogu pomoći da se ubrza potpora najugroženijima i kako neke procedure mogu biti pojednostavnjene, što uključuje pojednostavnjene carinske postupke.
...putem financijske potpore i agencija EU-a
EU osim toga povećava financijsku potporu državama članicama u okviru Instrumenta za upravljanje granicama i vize, što je potpora za upravljanje granicama, npr. za identifikaciju osoba koje dolaze, početni prihvat i zdravstvenu skrb.
Agencije EU-a osim toga kao potporu državama članicama na raspolaganje stavljaju dodatno osoblje i stručno znanje. Prva skupina od 49 članova osoblja Frontexa raspoređena je na granicu između EU-a i Ukrajine te na granicu s Moldovom, a u Rumunjsku su poslana 162 dodatna člana osoblja. Frontex je spreman pojačati svoju potporu za granicu između EU-a i Ukrajine na više od 2 600 službenika. Agencija Europske unije za azil (EUAA) spremna je poslati do 130 stručnjaka kao potporu za provjeru, registraciju, pružanje informacija i obradu zahtjeva za azil. Europol pruža bitnu potporu u vidu nadzora, među ostalim zbog moguće prisutnosti stranih boraca ili drugih poznatih sigurnosnih prijetnji. Europol je prisutan na terenu u Slovačkoj i Poljskoj, a u planu je da uskoro bude prisutan i u Rumunjskoj i Mađarskoj. Druge agencije EU-a kao što su LISA 10 i Agencija za temeljna prava 11 također su brzo preusmjerile svoj rad kako bi poduprle države članice.
... i potpore susjednim zemljama
Moldova je od 24. veljače zabilježila više od 368 000 dolazaka Paket hitne pomoći i potpora u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu Moldovi bit će popraćena daljnjim mjerama za rješavanje novonastale situacije, uključujući 15 milijuna EUR potpore za upravljanje izbjegličkom krizom.
Komisija će pružiti potporu za siguran tranzit i repatrijaciju državljana trećih zemalja u njihove zemlje podrijetla iz susjednih zemalja u okviru nove mjere koja nudi operativnu potporu i izgradnju kapaciteta. Komisija će brzo procijeniti je li aktualne projekte u Moldovi potrebno pojačati te će prema potrebi pružiti potporu, među ostalim preko agencija EU-a.
4. DOBRODOŠLICA EU-a IZBJEGLICAMA I RASELJENIM OSOBAMA
Zbog trenutačne izbjegličke krize Unija će morati upotrijebiti sve svoje kapacitete i djelovati brzo i odlučno kako bi pomogla pri svladavanju izazova. Taj će se izazov osjetiti u cijeloj Uniji i sve države članice trebat će iskoristiti svoje kapacitete kako bi pružile potporu izbjeglicama koje pristižu. To mora uključivati financijsku potporu ali i okupljanje skupina na svim razinama iz civilnog društva i zajednica dijaspore koje mogu pomoći. Moramo se uključiti i u zajedničke napore s partnerima iz cijeloga svijeta. EU brzo uspostavlja sustave, među ostalim u suradnji s partnerima, kako bi se onima koji bježe od rata pružilo stabilno okruženje i osjećaj da su dobrodošli, a nacionalnim upravama pomoglo da nastave s obavljanjem svojeg osnovnog posla pod velikim pritiskom. Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti potrebama najranjivijih, onih kojima prijeti marginalizacija, ali i onima koji su u najvećoj opasnosti: žene, maloljetnici bez pratnje i druga djeca čine velik dio onih koji dolaze. Među neposrednim prioritetima bit će osiguravanje odgovarajućih informacija i smještaja, sprečavanje rodno uvjetovane eksploatacije, potpora pri skrbi za djecu i osiguravanje brzog pristupa obrazovanju.
Jasan pravni status...
Kao odgovor na ogroman broj osoba koje bježe od ruske vojne agresije EU nudi privremenu zaštitu bez presedana i time ljudima koji su u vrlo teškom položaju pruža jasnoću i sigurnost 12 . Time će se osigurati da Ukrajinci i njihove obitelji imaju siguran status, važeći u cijelom EU-u, uključujući i nakon isteka razdoblje od 90 dana u kojem mogu boraviti u EU-u bez vize. To vrijedi i za mnoge državljane trećih zemalja koji bježe od rata, uključujući one kojima je Ukrajina pružila međunarodnu zaštitu i one koji se ne mogu sigurno vratiti u svoju zemlju podrijetla. Svi koji bježe od ovog rata dobrodošli su u Europi: oni koji nisu obuhvaćeni privremenom zaštitom dobit će zaštitu i smještaj, a potom će im se pomoći kako bi našli siguran put kući 13 . U tijeku je rad na osmišljavanju načinâ pomoći državljanima trećih zemalja koji se vraćaju kući, za najosjetljivije slučajeve. Neke treće zemlje već su surađivale s državama članicama kako bi poduprle repatrijaciju svojih državljana 14 , a posebnu pažnju trebalo bi posvetiti najranjivijim skupinama.
Okosnica je tog pristupa i solidarnost je među državama članicama: Putem Platforme za solidarnost razmjenjivat će se informacije o kapacitetima za prihvat, broju ljudi koji uživaju privremenu zaštitu na njihovu državnom području i drugim potrebama za dodatnom potporom. Komisija će zajedno s Agencijom EU-a za azil koordinirati potreban operativni odgovor, uključujući transfer osoba među državama članicama EU-a i u treće zemlje. Privremena zaštita isprva će trajati godinu dana i mogla bi se automatski produljiti dvaput za po šest mjeseci.
Taj će status pružati zaštitu uključujući dozvolu boravka, socijalnu pomoć i zdravstvenu zaštitu te pristup obrazovanju i tržištu rada 15 . To je dokaz dobrodošlice od strane EU-a i Europljana koja će izbjeglicama omogućiti da igraju važnu ulogu u našim zajednicama. Pridonijet će i sprečavanju preopterećenosti sustavâ azila država članica i pomoći državama članicama da upravljaju prihvatom izbjeglica na usklađen, organiziran i predvidiv način. Prioritet će sad biti brza, primjerena i koordinirana primjena privremene zaštite. Komisija će ubrzo prezentirati smjernice kako bi pomogla državama članicama te će im, zajedno s agencijama EU-a, pomoći u svladavanju tih novih izazova.
Dugoročnija potpora za države članice...
Javne službe, uključujući javno zdravstvo i obrazovanje, kao i službe za stambeno zbrinjavanje i socijalnu skrb, morat će biti u stanju odgovoriti na nove potrebe ljudi koji bježe iz Ukrajine, uz sve veći broj izbjeglica koje vjerojatno nemaju obitelj u EU-u na koju se mogu osloniti. Mnoge javne službe već su pod velikim pritiskom zbog pandemije. Europa mora upotrijebiti sve raspoložive instrumente, ali i suosjećanje i gostoprimstvo svojih građana, kako bi osigurala ispunjenje obećanja dobrodošlice izbjeglicama.
... iskorištavanjem financijskih sredstava EU-a
Kohezijska politika već pridonosi radu država članica na rješavanju pitanja povezanih s migracijama, i to u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog socijalnog fonda (ESF). Sredstvima iz tih dvaju fondova mogu se financirati kapaciteti za prihvat i usluge podrške. Zbog razmjera ovog izazova potrebni su novi koraci kako bi se osigurala učinkovita dostupnost potpore. Stoga Komisija predlaže fleksibilniju upotrebu ERDF-a, ESF-a i Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) u okviru inicijative „Kohezijsko djelovanje za izbjeglice u Europi” (CARE). To će omogućiti preusmjeravanje dijela preostalih sredstava u okviru kohezijskih programa 2014. – 2020. na svladavanje izazova koji se pojavljuju od početka rata u Ukrajini. Kako bi se dodatno poduprle države članice, stopa sufinanciranja od 100 %, koja se iznimno primjenjuje u okviru odgovora na pandemiju, bit će produžena za godinu dana. Osim toga, za zadovoljavanje tih novih potreba u okviru sveobuhvatnog cilja oporavka nakon pandemije može se upotrijebiti i oko 10 milijardi EUR iz programa Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) za 2022.
Nova generacija fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2021. – 2027. državama članicama omogućuje pristup značajnim dodatnim resursima za osiguravanje objekata za učinkovit prihvat, uključujući specijaliziranu potporu ugroženim osobama, te za upravljanje postupcima azila. To će biti bitno kako bi se odgovaralo na nove izazove kako se budu razvijali, među ostalim primjenom privremene zaštite. To se može upotrijebiti i za pomoć civilnom društvu u pružanju potpore izbjeglicama. Države članice dovršavaju svoje nacionalne programe za razdoblje 2021. – 2027. za pokretanje potpore 16 . Brzim uvođenjem postojećih i novih nacionalnih programa mobilizirat će se značajna sredstva, a Komisija će usto pomoći državama članicama da prilagode planove i rasporede hitnu pomoć ako bude potrebna. Komisija namjerava i potaknuti jačanje solidarnosti među državama članicama tako što će predložiti mogućnost dobrovoljnih doprinosa država članica u omotnicu Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) za razdoblje 2021. – 2027.
... i poticanjem odgovora društva u cjelini...
Tisuće građana, poduzeća i organizacija iz privatnog sektora pokazuju solidarnost bez presedana i spremnost za djelovanje u svrhu podrške onima koji bježe od rata. Komisija će podupirati države članice i dionike na nacionalnoj i lokalnoj razini radi usmjeravanja pomoći i ciljanog djelovanja kako bi se zadovoljile nove potrebe.
5. SUOČAVANJE S IZAZOVOM
Puni opseg izazova koji je pred nama tek će se pokazati, a UNHCR trenutačno procjenjuje da će iz Ukrajine izbjeći do osam milijuna ljudi. EU i njegove partnere diljem svijeta to stavlja na probu. Onima koji nas žele vidjeti podijeljene ili slabe moramo pokazati da smo ujedinjeni. U suočavanju s izazovom pružanja pomoći onima kojima je potrebna, kriterij nam moraju biti naša načela i vrijednosti.
Moramo se pokazati doraslima zadaći prihvata možda još mnogo milijuna ljudi koji bježe od rata u našem susjedstvu. Istodobno, nastavit ćemo se snažno zalagati za poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i učinkovitog pristupa za aktere humanitarne pomoći unutar Ukrajine. Naša odlučnost da zadovoljimo potrebe i zaštitimo prava, slobode i dobrobit onih koji traže našu pomoć zahtijevat će velik napor pripreme i dugoročnog fokusiranja na provedbu u svim državama članicama. Naš zajednički pristup, upotreba svih instrumenata i uzajamna potpora dostupna na razini EU-a od ključne je važnosti. Možemo se osloniti na svoje brojne jake strane: našu humanost, našu otpornost i našu domišljatost kako bi smo osigurali da se s tim izazovom nosimo svim raspoloživim sredstvima.
U razdoblju od 23. veljače do 2. ožujka 2022. dogovorena su tri uzastopna paketa sankcija.
Agencija za temeljna prava posjećuje granične prijelaze i prihvatne centre u državama članicama koje su pod pritiskom.
