EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 20.1.2022.
COM(2022) 19 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU
Završno izvješće o sektorskom istraživanju o potrošačkom internetu stvari
{SWD(2022) 10 final}
1Uvod i glavne faze sektorskog istraživanja
(1)Komisija je 16. srpnja 2020. pokrenula sektorsko istraživanje o potrošačkom internetu stvari u EU-u. Njime se nastojalo produbiti razumijevanje sektora potrošačkog interneta stvari 1 , njegova konkurentnog okruženja, novih trendova i mogućih pitanja u kontekstu tržišnog natjecanja. Iako se sektor potrošačkog interneta stvari još uvijek razvija, naznake ponašanja poduzećâ koje bi moglo dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja u tom sektoru potaknule su provedbu sektorskog istraživanja.
(2)Budući da Europljani sve više upotrebljavaju potrošačke proizvode interneta stvari, u godinama koje slijede očekuje se znatan rast tog sektora. Predviđa se da će se do 2030. ukupni prihodi od potrošačkog interneta stvari u svijetu povećati sa 105,7 milijardi EUR 2019. na približno 404,6 milijardi EUR 2 . I europski prihodi od uređaja za pametna kućanstva više će se nego udvostručiti u razdoblju od 2020. do 2025. (s otprilike 17 milijardi na otprilike 38,1 milijardu EUR) 3 .
(3)U srpnju 2020. dionicima su poslani zahtjevi za informacije („upitnici”) za potrebe sektorskog istraživanja. Poduzećima koja posluju u četiri segmenta potrošačkog interneta stvari u EU-u upućeni su različiti upitnici o: i. proizvodnji pametnih kućanskih uređaja; ii. pružanju značajke glasovnih asistenata; iii. pružanju usluga potrošačkog interneta stvari; i iv. proizvodnji nosivih uređaja. Peti upitnik poslan je organizacijama za normizaciju i sektorskim organizacijama.
(4)U tim su se upitnicima razlikovali vrsta i broj pitanja, ali su im zajedničke bile sljedeće teme od posebnog interesa za razmatranje mogućih pitanja povezanih s tržišnim natjecanjem u sektoru potrošačkog interneta stvari:
a.značajke potrošačkih proizvoda i usluga interneta stvari koje nude ispitanici;
b.glavna obilježja tržišnog natjecanja u sektoru potrošačkog interneta stvari, uključujući moguće prepreke ulasku na tržište i ulogu različitih poslovnih strategija;
c.uloga normi u sektoru potrošačkog interneta stvari, uključujući važnost normi i organizacija za normizaciju (uvjeti pristupa i prioritetne norme);
d.interakcija između uređaja, usluga i glasovnih asistenata u sektoru potrošačkog interneta stvari, uključujući pitanja o interoperabilnosti, prethodnoj instalaciji i zadanim postavkama, ekskluzivnosti i drugom povlaštenom tretmanu;
e.uloga podataka u sektoru potrošačkog interneta stvari, uključujući pitanja o prikupljanju podataka, njihovu protoku među stranama, načinu na koji ih poduzeća upotrebljavaju i potencijalno unovčuju te o njihovoj interoperabilnosti i prenosivosti.
(5)Iako se pri odabiru primatelja nije vodilo računa o statistički reprezentativnom uzorku sektora potrošačkog interneta stvari u EU-u, obuhvaćen je niz potrošačkih proizvoda i usluga interneta stvari, a time i različite vrste poduzeća u pogledu veličine, djelatnosti i proizvoda koje nude.
(6)Komisija je primila odgovore na upitnike od više od 200 poduzeća koja se bave proizvodnjom pametnih uređaja, pružanjem usluge glasovnih asistenata i/ili usluga potrošačkog interneta stvari te od 14 organizacija za normizaciju i sektorskih organizacija. Ti su odgovori bili glavni izvor informacija za preliminarno izvješće o sektorskom istraživanju, koje je objavljeno 9. lipnja 2021. 4 i koje sadržava preliminarne nalaze Komisije.
(7) Nakon objave preliminarnog izvješća uslijedilo je javno savjetovanje za sve zainteresirane dionike. Trajalo je do 1. rujna 2021., a zaprimljeno je 26 podnesaka 5 .
(8)U prilogu izvješću nalazi se radni dokument službi Komisije sa sažecima glavnih nalaza istraživanja u sektoru potrošačkog interneta stvari i očitovanjima koja su dionici dostavili tijekom javnog savjetovanja.
2Značajke potrošačkih proizvoda i usluga interneta stvari
(9)Rezultati sektorskog istraživanja potvrđuju da se sve veći broj uređaja i usluga odlikuje „pametnim” 6 značajkama, što korisnicima omogućuje pristup sve većem broju međusobno povezanih uređaja i usluga u njihovim domovima i izvan njih. Njihovi odgovori upućuju i na trend daljnjeg povećavanja ukupnog broja potrošačkih usluga interneta stvari dostupnih na pametnim kućanskim i nosivim uređajima te putem glasovnih asistenata. Ispitanici navode i trend povećanja dostupnosti glasovnih asistenata kao korisničkog sučelja koje omogućuje interakciju s pametnim uređajima i potrošačkim uslugama interneta stvari.
(10)Amazonova Alexa, Googleov Google Assistant i Appleova Siri vodeći su glasovni asistenti u EU-u. Riječ je o glasovnim asistentima opće namjene jer korisnicima omogućuju pristup širokom rasponu značajki kao što su puštanje glazbe, slušanje radija, vijesti ili podcasta, upravljanje pametnim kućanskim uređajima, davanje informacija ili pomoć pri planiranju i izvršavanju svakodnevnih zadataka.
(11)Zbog smanjenih funkcionalnosti ostali se glasovni asistenti definiraju kao glasovni asistenti posebne namjene. Najčešće omogućavaju pristup pametnim uređajima i/ili uslugama pružatelja i interakciju s njima.
(12)Iako su glasovni asistenti sve popularniji, pametne mobilne aplikacije ili pomoćne aplikacije za povezivanje uređaja i dalje su najpopularnija korisnička sučelja za pristup pametnim uređajima i potrošačkim uslugama interneta stvari. Stoga i pametni mobilni uređaji i njihovi operativni sustavi imaju važnu ulogu u sektoru potrošačkog interneta stvari. Googleov Android i Appleov iOS vodeći su operativni sustavi za pametne mobilne uređaje.
3Glavna obilježja tržišnog natjecanja
(13)Uz razne poteškoće povezane s interoperabilnošću, nedostatak pristupa podacima i regulatorne prepreke, većina ispitanika istaknula je da su trošak ulaganja u tehnologiju i stanje tržišnog natjecanja glavne prepreke ulasku ili širenju u sektoru potrošačkog interneta stvari.
(14)Trošak ulaganja u tehnologiju smatra se posebno važnom preprekom ulasku i/ili širenju na tržištu glasovnih asistenata. Ispitanici zapravo smatraju da je mala vjerojatnost skorog ulaska novih sudionika na tržište glasovnih asistenata opće namjene zbog previsokih troškova razvoja i rada novih glasovnih asistenata opće namjene.
(15)Stoga se većina ispitanika u svojim kratkoročnim poslovnim strategijama usredotočuje na proširenje ponude potrošačkog interneta stvari, posebno na dostupnost njihovih pametnih uređaja i usluga putem vodećih glasovnih asistenata opće namjene 7 . Općenito se očekuje stalan ili sve veći rast u segmentima potrošačkih usluga interneta stvari, pametnih kućanskih uređaja i nosivih uređaja.
(16)Na pitanje o stanju tržišnog natjecanja velik broj ispitanika odgovorio je da je glavna prepreka razvoju novih proizvoda i usluga nemogućnost učinkovitog tržišnog natjecanja s vodećim pružateljima operativnih sustava pametnih (mobilnih) uređaja i glasovnih asistenata. Razlog je tomu što su ta poduzeća vertikalno integrirana te su uspostavila vlastite ekosustave unutar i izvan sektora potrošačkog interneta stvari kombiniranjem vlastitih i integriranjem proizvoda i usluga trećih strana u ponudu namijenjenu velikom broju korisnika.
4Interoperabilnost u ekosustavima potrošačkog interneta stvari
(17)Mogućnost međusobnog povezivanja i komunikacije s različitim komponentama ekosustava, odnosno interoperabilnost pametnih uređaja, glasovnih asistenata i potrošačkih usluga interneta stvari, ključna je za sveobuhvatnu upotrebu funkcionalnosti koje ekosustav potrošačkog interneta stvari može ponuditi korisnicima. Interoperabilnost različitih robnih marki jednako je važna jer korisnicima omogućuje uspostavu ekosustava potrošačkog interneta stvari s heterogenim proizvodima, čime se potrošačima omogućuje veći izbor i sprečava ovisnost o proizvodima određenog pružatelja.
(18)Postoje dva važna čvora za povezivanje različitih hardverskih i softverskih komponenti ekosustava potrošačkog interneta stvari: a) operativni sustav na pametnim uređajima ili njihovim korisničkim sučeljima i b) glasovni asistenti, koji korisnicima omogućuju pristup različitim potrošačkim uslugama i uređajima interneta stvari. Oba su čvora tehnološke platforme potrošačkog interneta stvari 8 , zahvaljujući kojima te hardverske i softverske komponente komuniciraju i kvalitetnije se nadopunjuju. Te tehnološke platforme potrošačkog interneta stvari omogućuju i centraliziran pristup proizvodima i uslugama koje integriraju i kojima upravljaju, a zbog tih značajki znatno pridonose integraciji tehnologije.
(19)Pristup vodećim tehnološkim platformama potrošačkog interneta stvari i dobri rezultati koji se ostvaruju na njima smatraju se ključnima za tržišno natjecanje. Rezultati sektorskog istraživanja pokazuju da postupke integracije koji omogućuju interoperabilnost različitih komponenti ekosustava potrošačkog interneta stvari u praksi većinom pokreću vodeći pružatelji operativnih sustava pametnih (mobilnih) uređaja i glasovnih asistenata, odnosno Amazon, Google i Apple. Integracija s njihovim proizvodima odvija se na temelju obveznih postupaka certificiranja, kojima u većini slučajeva jednostrano upravljaju. Različite specifikacije i vrste softvera 9 koji omogućuju interoperabilnost s vodećim operativnim sustavima i/ili glasovnim asistentima obično se stavljaju na raspolaganje neovisnim proizvođačima nakon sklapanja sporazuma. Takvi su sporazumi obično standardizirani uvjeti o kojima se s drugom stranom najčešće ne pregovara, uz iznimku istaknutih aktera zamjetne pregovaračke snage.
5Norme i postupak njihova utvrđivanja
(20)Norme u sektoru potrošačkog interneta stvari obuhvaćaju norme koje su potrebne za integraciju i povezivanje uređaja i aplikacija, kao i norme za kvalitetnu i sigurnu komunikaciju na internetu stvari.
(21)Znatan broj službenih organizacija za izradu normi, kao što su Europski odbor za normizaciju (CEN), Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) 10 , Europski institut za telekomunikacijske norme (ETSI) 11 i privatna partnerstva/neovisni savezi, trenutačno aktivno razvija tehnologije na temelju kojih će se uređajima i uslugama potrošačkog interneta stvari omogućiti i olakšati interoperabilnost u tom sektoru. Vodeća poduzeća u sektoru potrošačkog interneta stvari najčešće sudjeluju u radu službenih organizacija za izradu normi, kao i privatnih partnerstava/neovisnih saveza kao što je Matter 12 ili Inicijativa za interoperabilnost glasovnih asistenata.
(22)Te organizacije za izradu normi i privatna partnerstva/neovisni savezi primjenjuju različite politike prava intelektualnog vlasništva za licenciranje specifikacija koje izrađuju. Iako se mnoge organizacije, uključujući službene organizacije za izradu normi, pridržavaju općenitijih uvjeta koji su obično ograničeni na opću obvezu poštenog, razumnog i nediskriminirajućeg licenciranja 13 , mnoge od njih dodatno su razradile svoje politike u području prava intelektualnog vlasništva. Jedne se usredotočuju na ishod (na primjer jamčenje besplatne licence), dok druge uvode različita pravila neovisno o tome (na primjer davanjem neobvezujućeg izbora, što se obično odnosi na obvezu (poštenog), razumnog i nediskriminirajućeg licenciranja, besplatnog licenciranja ili sporazuma na temelju kojeg se ne primjenjuju patentna prava 14 ) 15 .
(23) Rezultati sektorskog istraživanja pokazuju da je sektor potrošačkog interneta stvari vrlo heterogeno okruženje kad je riječ o normama: uređaji i usluge oslanjaju se na kombinaciju otvorenih normi, protokola te vlasničkih tehnologija 16 i tehnologija otvorenog koda. Kombinacije normi, vlasničkih tehnologija i tehnologija otvorenog koda uvelike se razlikuju ovisno o različitim tehnološkim slojevima uređaja i softverskih programa.
(24)Normirane tehnologije u sektoru potrošačkog interneta stvari i dalje prevladavaju na razini osnovnih razvojnih tehnologija (poput onih za povezivanje putem Wi-Fija i Bluetootha), ali propisane se norme trenutačno ne mogu učinkovito natjecati s vlasničkim tehnologijama vodećih pružatelja operativnih sustava i glasovnih asistenata za druge vrste tehnologija kao što su definiranje uređaja, razine aplikacija i korisnička sučelja. Neke vlasničke tehnologije u područjima obuhvaćenima sektorskim istraživanjem, uključujući određene glasovne asistente, pametne kućanske uređaje i nosive uređaje, istaknute su kao normirane. Gotovo svi ispitanici smatraju da je potpuna interoperabilnost s tim tehnologijama i ekosustavima ključna za tržišno natjecanje.
(25)No vlasnici tih prijeko potrebnih tehnologija naglašavaju da njihov vlasnički aspekt i posljedična prava intelektualnog vlasništva ne bi trebala onemogućiti trećim stranama razvoj i/ili primjenu tehnologija usporedive funkcionalnosti.
(26)Dionici su izrazili različita stajališta o budućem razvoju normi u sektoru potrošačkog interneta stvari. Neki pozivaju na daljnju normizaciju, dok drugi tvrde da to nije nužno najbolje rješenje za interoperabilnost u tom sektoru 17 .
6Podaci o potrošačkom internetu stvari: aspekti povezani s korisnicima i poslovanjem
(27)Proizvođači i pružatelji potrošačkih proizvoda i usluga interneta stvari prikupljaju širok raspon podataka koje korisnici unose ručno, u kontekstu korištenja određenim uređajem ili uslugom, ili automatski, na primjer u sklopu pozadinskih procesa.
(28)Vrste prikupljenih podataka razlikuju se po segmentu potrošačkog interneta stvari. Ti podaci mogu uključivati osobne ili druge korisničke podatke koje unosi sam korisnik ili informacije o njegovu ponašanju prikupljene upotrebom uređaja ili pristupom usluzi. Pametnim uređajima i potrošačkim uslugama interneta stvari prikupljaju se i podaci o njihovu funkcioniraju i okruženju. Na primjer, pametnim termostatom ili sustavom grijanja mogu se prikupljati podaci o temperaturi, kvaliteti zraka u kućanstvima, kretanju osoba, uključivanju i isključivanju sustava grijanja te se može zabilježiti vrijeme izlaska iz doma i povratka u dom. U mnogim su slučajevima prikupljeni podaci obuhvaćeni definicijom osobnih podataka za potrebe Opće uredbe EU-a o zaštiti podataka (OUZP) 18 . Prikupljanje podataka iz terminalne opreme, odnosno uređaja priključenog na javnu komunikacijsku mrežu, podliježe pravilima iz članka 5. stavka 3. Direktive o e-privatnosti 19 .
(29)Rezultati sektorskog istraživanja pokazuju da poduzeća omogućuju korisnicima pristup svojim podacima na različite načine (na primjer putem korisničkih računa, korisničkih sučelja ili posebnih alata ili tehnologije), ovisno o čimbenicima kao što su vrsta pametnog uređaja ili potrošačka usluga interneta stvari koje poduzeće pruža i njihova namjena. Većina pružatelja potrošačkih usluga interneta stvari i proizvođača pametnih uređaja koji su sudjelovali u istraživanju navodi da korisnicima omogućuju pristup osobnim podacima i njihovo preuzimanje kako bi ih mogli prenijeti drugim pružateljima usluga i proizvođačima uređaja u skladu s člankom 20. OUZP-a.
(30)Nekoliko pružatelja potrošačkih usluga interneta stvari navodi i da bi se njihovi podaci mogli prenijeti izravno od jednog pružatelja usluga drugome automatskim prijenosom podataka između aplikacija dvaju pružatelja usluga, u skladu s člankom 20. stavkom 2. OUZP-a. Međutim, takva izravna prenosivost podataka među različitim poduzećima (ili voditeljima obrade podataka) nije uobičajena.
(31)Konkretno, čini se da su mogućnosti prenosivosti podataka ograničenije za podatke koji se prikupljaju putem glasovnih asistenata. Jedan je od razloga taj što se glasovne naredbe ne mogu jednostavno prenijeti u druge glasovne asistente. Nadalje, nekoliko ispitanika pojašnjava da su pružatelji usluga glasovnih asistenata dio vlastitog ekosustava i ograničavaju prijenos i prenosivost podataka izvan njega.
(32)S obzirom na aspekte 20 podataka o potrošačkom internetu stvari povezanih s poslovanjem, rezultati sektorskog istraživanja upućuju na to da je protok podataka među različitim dijelovima ekosustava potrošačkog interneta stvari obično vrlo funkcionalan. Osmišljen je tako da sustav pravilno funkcionira za korisnika, na primjer obradom i izvršavanjem glasovne naredbe.
(33)Ostale vrste podataka koje poduzeća mogu razmjenjivati uključuju neagregirane podatke o pogreškama i agregirane podatke o uspješnosti. Kad podacima koje je prikupilo jedno poduzeće može pristupiti treća strana, ti se podaci obično stavljaju na raspolaganje putem središnjih kontrolnih ploča. Dijeljenje korisnikovih osobnih podataka, na primjer povezivanjem nekoliko korisničkih računa, moguće je samo uz prethodnu privolu.
(34)Čak i ako ne postoji aktivna razmjena podataka, neka poduzeća u sektoru potrošačkog interneta stvari imaju pristup podacima povezanima s aktivnostima treće strane. To su obično pružatelj operativnog sustava pametnih uređaja i/ili pružatelj glasovnog asistenta, koji mogu prikupiti određene informacije o interakciji korisnika, na primjer, s potrošačkom uslugom interneta stvari na temelju svojeg položaja u ekosustavu potrošačkog interneta stvari.
(35)Ne postoje standardizirani formati za prikupljanje i razmjenu podataka među poduzećima u sektoru potrošačkog interneta stvari. Podaci se obično obrađuju u vlasničkom formatu specifičnom za određeno poduzeće ili u nestandardiziranom, ali rasprostranjenom nezaštićenom formatu datoteke. Sučelja za programiranje aplikacija 21 i/ili kompleti za razvoj softvera 22 jednog poduzeća (na primjer pružatelj glasovnog asistenta) često određuju koji bi se formati podataka trebali upotrebljavati te mogu sadržavati i relevantne odredbe o obradi i razmjeni podataka.
(36)Čini se da se nekoliko ugovornih odredaba odnosi na poslovne aspekte podataka o potrošačkom internetu stvari. Takvi sporazumi mogu uključivati klauzule o zaštiti, obradi, pohrani i upotrebi osobnih podataka. Politika zaštite privatnosti svakog poduzeća važna je i za upravljanje podacima (protokom podataka). Općenito, rezultati sektorskog istraživanja upućuju na to da određena poduzeća u sektoru potrošačkog interneta stvari, posebno vodeći pružatelji glasovnih asistenata, mogu nametnuti standardne uvjete kojima se neovisnim poduzećima ograničava pristup podacima i njihova upotreba, dok sami imaju širok pristup podacima i povezane mogućnosti upotrebe.
(37)Kad je riječ o upotrebi podataka u poduzećima u sektoru potrošačkog interneta stvari, ispitanici navode da prikupljene podatke upotrebljavaju za: i. normalno funkcioniranje potrošačkih proizvoda i usluga interneta stvari; ii. personalizaciju korisničkog iskustva; iii. analizu poslovanja; iv. održavanje i razvoj proizvoda; i v. razne druge svrhe (na primjer marketinšku komunikaciju, sigurnost i sprečavanje prijevara).
(38)Navode da trećim stranama ne naplaćuju stavljanje podataka na raspolaganje. Međutim, smatraju da mogu ostvariti financijsku korist od digitalnog oglašavanja i profiliranja korisnika. Upotreba podataka o potrošačkom internetu stvari u svrhu digitalnog oglašavanja može biti posebno dragocjena vodećim poduzećima u sektoru potrošačkog interneta stvari koja se bave digitalnim oglašavanjem. Raširenost pametnih uređaja i usluga potrošačkog interneta stvari u kućanstvu i osobnom životu korisnika može povećati vrijednost podataka o potrošačkom internetu stvari za izradu njihovih profila. Međutim, ispitanici navode da u tom poslovnom segmentu ima prostora za napredak, pri čemu bi trebalo primjenjivati pravila o zaštiti podataka.
7Glavna pitanja povezana s tržišnim natjecanjem i druga utvrđena pitanja
(39)Odgovori iz sektorskog istraživanja upućuju na niz pitanja povezanih s praksama koje bi mogle negativno utjecati na tržišno natjecanje, inovacije i odabir proizvoda i usluga u sektoru potrošačkog interneta stvari u EU-u.
(40)Prvo, kad je riječ o interoperabilnosti, ispitanici su izrazili posebnu zabrinutost u pogledu dvaju glavnih pitanja. Postupci integracije u velikoj su mjeri uvjetovani prisutnošću nekoliko pružatelja vodećih vlasničkih glasovnih asistenata i operativnih sustava relevantnih za sektor potrošačkog interneta stvari. Ta poduzeća mogu samostalno utvrditi zahtjeve potrebne za postizanje interoperabilnosti s vlastitom tehnologijom putem jednostrano uređenih uvjeta, tehničkih zahtjeva i postupaka certificiranja. U vezi s time, jednostranim uređivanjem interoperabilnosti i postupaka integracije mogu i ograničiti funkcionalnosti pametnih uređaja neovisnih proizvođača i usluga potrošačkog interneta stvari nametanjem tehničkih ograničenja poput ograničenih sučelja za programiranje aplikacija.
(41)Drugo, ispitanici su u različitim upitnicima izrazili zabrinutost i u pogledu normizacije. To se posebno odnosi na postupak normizacije, pravila organizacija za normizaciju o članstvu i sudjelovanju, deklaracije o patentima bitnima za normu 23 , politike u području prava intelektualnog vlasništva i uvjete licenciranja. Iako ta pitanja nisu specifična za segmente obuhvaćene sektorskim istraživanjem, navodi se da složeno normizacijsko okruženje i razmjerno rascjepkano okruženje vlasničkih tehnologija negativno utječu na potencijal rasta segmenata potrošačkog interneta stvari. Ispitanici smatraju da kad je riječ o tehnološkim rješenjima vodeću ulogu uglavnom imaju velika tehnološka poduzeća. To bi im moglo omogućiti da kao vlasnici patenata svoju tržišnu snagu iskoriste na silaznim tržištima, a korisnike bi moglo ograničiti na vlasničke ekosustave. To može dovesti do daljnje rascjepkanosti tehnološkog okruženja i većih prepreka komunikaciji među sustavima. Osim toga, mnogi ispitanici smatraju da bi takvo zadržavanje paralelnih ekosustava velikim ekosustavima omogućilo znatnu kontrolu nad razinom i kvalitetom interoperabilnosti među sustavima.
(42)Treće, kad je riječ o podacima, proizvođači pametnih uređaja i pružatelji usluga potrošačkog interneta stvari izražavaju zabrinutost zbog velike uloge glasovnih asistenata pri prikupljanju podataka na potrošačkom internetu stvari. Posebno zabrinjava činjenica da pružatelji glasovnih asistenata mogu upravljati ne samo protokom podataka i odnosima s korisnicima nego i iskoristiti te prednosti na susjednim tržištima, odnosno u pružanju drugih potrošačkih proizvoda i usluga interneta stvari. Osim toga, neovisni proizvođači i pružatelji usluga smatraju da im ograničenja podataka koje primaju od vodećih pružatelja glasovnih asistenata otežavaju razvoj poslovanja.
(43)Kad je riječ o razmjeni podataka, važno je uzeti u obzir pitanja privatnosti kao sredstvo za održavanje povjerenja potrošača, povjerljivosti, pristupa podacima i njihove cjelovitosti. Međutim, sudionici na tržištu mogu se koristiti zahtjevima za zaštitu privatnosti kako bi opravdali zadržavanje određenih podataka.
(44)Nadalje, taj povlašteni pristup velikim količinama podataka mogao bi omogućiti vodećim pružateljima glasovnih asistenata da lakše poboljšaju kvalitetu svoje tehnologije glasovnih asistenata/prepoznavanja glasa s pomoću algoritamskog osposobljavanja i strojnog učenja. Nemogućnost pristupa takvim podacima može stvoriti prepreke za nove sudionike na tržištu glasovnih asistenata i spriječiti razvoj manjih konkurentnih poduzeća. Kao posljednji problem povezan s podacima, niz ispitanika naveo je da se očekuje da će utvrđene mogućnosti unovčavanja podataka koristiti vodećim pružateljima tehnoloških platformi potrošačkog interneta stvari, a posebno malom broju poduzeća u sektoru potrošačkog interneta stvari koja su već prisutna na tržištu digitalnog oglašavanja. Neki ispitanici smatraju da podaci prikupljeni na temelju potrošačkih proizvoda i usluga interneta stvari omogućuju tim poduzećima da na precizniji način dodijele oglasni prostor neovisnim oglašivačima, uzimajući u obzir korisničke preferencije.
(45)Četvrto, neki su ispitanici izrazili višestruku zabrinutost u pogledu tržišnog natjecanja kad je riječ o nestandardnim opcijama koje su dostupne korisnicima. Rezultati sektorskog istraživanja upućuju na prakse prethodne instalacije, postavljanja zadanih vrijednosti i isticanja potrošačkih usluga interneta stvari na pametnim uređajima ili putem glasovnih asistenata. Iako korisnici mogu imati koristi od takvih praksi (na primjer u smislu praktičnosti), njima se u velikoj mjeri može odrediti i mogućnost otkrivanja, vidljivosti i pronalaženja usluge potrošačkog interneta stvari i time dovesti u povoljniji tržišni položaj pružatelja usluge koja je prethodno instalirana, postavljena kao zadana vrijednost ili istaknuta na neki drugi način. Usluge kojima se tako navodno daje prednost često su vlasničke usluge vodećih pružatelja tehnoloških platformi potrošačkog interneta stvari ili velikih međunarodnih pružatelja usluga kreativnog sadržaja na štetu manjih i/ili lokalnih poduzeća.
(46)Peto, izražena je zabrinutost zbog pokušaja vodećih pružatelja glasovnih asistenata da osiguraju ekskluzivnost svojeg glasovnog asistenta na određenim pametnim uređajima ili da spriječe istodobnu upotrebu više glasovnih asistenata. Neki proizvođači pametnih uređaja navode i da će pružatelji glasovnih asistenata dati licenciju za upotrebu svojih glasovnih asistenata samo s drugim vrstama softvera, tehnologije ili aplikacija, a ne samostalno.
(47)Šesto, ispitanici su izrazili zabrinutost zbog uloge vodećih pružatelja glasovnih asistenata i operativnih sustava pametnih uređaja kao posrednika između korisnika i pametnih uređaja ili usluga potrošačkog interneta stvari koje se mogu kontrolirati i kojima se može pristupiti putem glasovnog asistenta i/ili operativnog sustava. Prvi niz pitanja odnosi se na kontrolu koju ti pružatelji imaju nad korisničkim odnosom i iskustvom. Zbog toga se ispitanici boje da će izgubiti prepoznatljivost robne marke i izravan odnos s korisnicima. Drugi se odnosi na način na koji ti pružatelji upravljaju pristupom uslugama potrošačkog interneta stvari i povezanim podacima. Treći niz pitanja odnosi se na tehničku izvedbu i procese. Na primjer, ispitanici navode da ovise o tehničkoj podršci glasovnih asistenata i pružatelja operativnih sustava te o pravodobnoj prethodnoj obavijesti o softverskim i drugim ažuriranjima. S druge strane, vodeći pružatelji tehnoloških platformi potrošačkog interneta stvari u potpunosti kontroliraju iskustvo povezano s vlastitim proizvodima i uslugama od samog početka interakcije s korisnicima, prikupljaju relevantne korisničke podatke i u većini slučajeva ne ovise o tome hoće li treća strana riješiti tehnička pitanja.
(48)Nadalje, rezultati sektorskog istraživanja pokazuju da relevantni sporazumi o potrošačkom internetu stvari sadržavaju niz odredaba, na primjer povezanih s raskidom sporazuma. Ispitanici smatraju da se time povećava tržišna neravnoteža između manjih poduzeća i vodećih pružatelja tehnoloških platformi potrošačkog interneta stvari.
8Zaključci sektorskog istraživanja o potrošačkom internetu stvari
(49)Rezultati sektorskog istraživanja potvrđuju brz rast tržišta potrošačkog interneta stvari, ali i moguće zabrinutosti koje su ispitanici iznijeli u upitnicima i podnescima u okviru javnog savjetovanja.
(50)Kad je riječ o mogućim daljnjim mjerama za rješavanje tih pitanja, u nekoliko je podnesaka istaknuta potreba za provedbom prava tržišnog natjecanja i propisima povezanima s utvrđenim problemima.
(51)Ako se sumnja na to da su oni posljedica mogućih praksi kojima se narušava tržišno natjecanje, Komisija može donijeti odluku o pokretanju istraga povezanih s određenim predmetom u skladu s člancima 101. i 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Svaka provedbena mjera u području tržišnog natjecanja koja proizlazi iz sektorskog istraživanja morala bi se temeljiti na procjeni svakog pojedinačnog slučaja.
(52)Rezultati sektorskog istraživanja temelj su i za daljnji rad Komisije na provedbi digitalne strategije 24 . Konkretno, pridonijet će Komisijinoj strategiji normizacije 25 i predstojećim zakonodavnim i nezakonodavnim inicijativama čiji je cilj pojasniti i poboljšati okvir patenata bitnih za norme 26 . Rezultati sektorskog istraživanja bit će uključeni i u aktualnu zakonodavnu raspravu o području primjene Akta o digitalnim tržištima 27 , posebno u pogledu nekih predloženih obveza.
Industrijski internet stvari nije obuhvaćen sektorskim istraživanjem. Jedna od posebnih značajki potrošačkog interneta stvari uključuje osobne podatke kao vrstu podataka koji se obično prikupljaju pametnim uređajima. Stoga se može očekivati da će razvoj tog sektora imati posebno važan utjecaj i na potrošače i na društvo u cjelini. Zbog posebnih regulatornih i činjeničnih značajki, ni umreženi automobili nisu obuhvaćeni sektorskim istraživanjem.
Transforma Insights (22. prosinca 2020.), „Prihodi od interneta stvari u cijelom svijetu od 2019. do 2030. (u milijardama američkih dolara) po tržišnim segmentima” [dijagram], Statista, preuzeto 23. ožujka 2021. s https://www.statista.com/statistics/1183471/iot-revenue-worldwide-by-vertical/
Statista (11. rujna 2020.), „Pametno kućanstvo – predviđanja prihoda u Europi od 2017. do 2025. (u milijunima američkih dolara)” [tablica], Statista, preuzeto 23. ožujka 2021. s https://www.statista.com/forecasts/528116/revenue-in-the-smart-home-market-in-europe
Europska komisija, Radni dokument službi Komisije: Preliminarno izvješće – Sector Inquiry into consumer Internet of Things (SWD(2021) 144 final), (Sektorsko istraživanje o potrošačkom internetu stvari), Europska komisija, Bruxelles, 9. lipnja 2021., dostupno na https://ec.europa.eu/competition-policy/system/files/2021-06/internet_of_things_preliminary_report.pdf
Europska komisija, javno savjetovanje – Radni dokument službi Komisije: Preliminarno izvješće – Sector Inquiry on Consumer Internet of Things (Sektorsko istraživanje o potrošačkom internetu stvari), dostupno na https://ec.europa.eu/competition-policy/public-consultations/2021-internet-things_en
Na primjer, za potrebe ovog sektorskog istraživanja „pametni uređaji” definirani su kao bežični elektronički uređaji potrošačkog interneta stvari, kao što su nosivi uređaji, pametni zvučnici i drugi pametni kućanski uređaji, koji se mogu povezati s drugim uređajima ili mrežama i s njima razmjenjivati podatke te koje u određenoj mjeri odlikuje interaktivan i autonoman način rada. Ta definicija ne obuhvaća pametne mobilne uređaje (tj. pametne telefone i tablete).
Glasovni asistenti opće namjene omogućavaju pristup širokom rasponu značajki kao što su slušanje glazbe, upravljanje pametnim kućanskim uređajima, davanje informacija ili pomaganje u planiranju i izvršavanju svakodnevnih zadataka.
Za potrebe ovog sektorskog istraživanja tehnološka platforma potrošačkog interneta stvari jest temeljno tehnološko rješenje za integraciju potrošačkih usluga interneta stvari i pametnih uređaja u povezane sustave, posebno glasovnih asistenata i operativnih sustava pametnih uređaja. Poduzeća u sektoru potrošačkog interneta stvari razvijaju posebne aplikacije kako bi njihove usluge i uređaji bili kompatibilni s navedenim tehnološkim platformama.
Iako ne postoji zajednički pristup integraciji, interoperabilnost se iz tehničke perspektive većinom temelji na sučeljima za programiranje aplikacija koja je razvila ili stavila na raspolaganje jedna od strana, a koja omogućuju razmjenu podataka i funkcionalnosti putem softverskih sučelja. Dionici često omogućuju pristup kompletima za razvoj softvera i tehničkim specifikacijama hardvera kako bi olakšale provedbu.
Europski odbor za normizaciju i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju dvije su istaknute međunarodne nevladine organizacije. Ujedno su službene europske organizacije za normizaciju koje su EU i Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA) ovlastili za izradu i utvrđivanje dobrovoljnih normi na europskoj razini. Članovi tih dviju organizacija nacionalna su tijela za normizaciju i nacionalni odbori za elektrotehničku normizaciju u EU-u, Europskom udruženju slobodne trgovine i zemljama službenim kandidatkinjama.
Europski institut za telekomunikacijske norme vodeća je organizacija za normizaciju u području informacijske i komunikacijske tehnologije. Službeno je priznata europska organizacija za normizaciju. Ima više od 900 organizacija članica iz 65 zemalja s pet kontinenata. Članice su razna mala i velika privatna poduzeća, istraživački instituti, akademske ustanove te vladine i javne organizacije.
Prethodno poznat kao projekt CHIP.
Pošteno, razumno i nediskriminirajuće licenciranje. Licencija se obično dodjeljuje i u skladu s razumnim i nediskriminirajućim uvjetima.
Sporazum na temelju kojeg se ne primjenjuju patentna ili druga prava intelektualnog vlasništva protiv drugih strana.
Najčešći pristupi organizacija za izradu normi obuhvaćaju: i. obvezu (poštenog), razumnog i nediskriminirajućeg licenciranja ili drugu obvezu te vrste; ii. samo besplatno licenciranje, pri čemu ostali uvjeti obuhvaćaju spomenutu obvezu; iii. besplatno licenciranje s mogućnošću izuzeća; i iv. obvezu (poštenog), razumnog i nediskriminirajućeg licenciranja ili besplatnog licenciranja ili sporazuma na temelju kojeg se ne primjenjuju patentna prava.
Za potrebe ovog izvješća, vlasnička tehnologija odnosi se na tehnologiju u vlasništvu određenog poduzeća koja ne podliježe licenciji otvorenog koda. Vlasnička tehnologija može ili ne mora biti predmet licencije trećim stranama.
Otprilike 60 % ispitanika u različitim je upitnicima izrazilo potrebu za daljnjom normizacijom potrošačkog interneta stvari (obično pružatelji telekomunikacijskih usluga, ali i razni proizvođači pametnih uređaja i pružatelji usluga interneta stvari), dok otprilike 40 % ispitanika ne bi dalo prednost daljnjoj normizaciji u odnosu na vlasnički razvoj (obično vlasnici glavnih vlasničkih tehnologija, ali i razni drugi ispitanici).
Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), SL L 119, 4.5.2016., str. 1.–88.
Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama), SL L 201, 31.7.2002., str. 37., kako je izmijenjena Direktivom 2009/136/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009., SL L 337, 18.12.2009., str. 11.
Takvi aspekti povezani s poslovanjem uključuju: i. okolnosti protoka podataka među uređajima, uslugama i/ili glasovnim asistentima trećih strana; ii. način obrade i format podataka; iii. svrhe u koje poduzeća ispitanici upotrebljavaju podatke; te iv. u kojoj mjeri ispitanici unovčuju podatke koje prikupljaju.
Vidjeti bilješku 9.
Vidjeti bilješku 9.
Patenti bitni za normu jesu patenti koji obuhvaćaju tehnologiju na koju se norma odnosi i čiju upotrebu subjekti koji primjenjuju norme ne mogu izbjeći.
Sektorsko istraživanje najavljeno je u Komunikaciji Komisije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe”, Luxembourg, Ured za publikacije Europske unije, 2020., dostupno na https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/communication-shaping-europes-digital-future-feb2020_en_4.pdf
Komisija je u lipnju 2021. objavila plan za predstojeću strategiju normizacije, dostupno na https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/13099-Standardisation-strategy_en
Dodatne informacije o tim inicijativama: https://ec.europa.eu/growth/industry/policy/intellectual-property/patents/standards_en
Europska komisija. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima), COM(2020) 842 final. Europska komisija, Bruxelles, 15. prosinca 2020., dostupno na https://eur-lex.europa.eu/legal-content/en/TXT/?uri=COM%3A2020%3A842%3AFIN