EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.1.2022.
COM(2022) 15 final
2022/0006(NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji
(Tekst značajan za EGP)
{SWD(2022) 4 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.1.2022.
COM(2022) 15 final
2022/0006(NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji
(Tekst značajan za EGP)
{SWD(2022) 4 final}
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
Europska unija izgrađena je na solidarnosti među građanima i među državama članicama. Ta univerzalna i zajednička vrijednost usmjerava njezina djelovanja i pruža jedinstvo koje je potrebno za suočavanje s postojećim i budućim društvenim izazovima, u čemu mladi Europljani pomažu iskazivanjem solidarnosti u praksi.
Pandemija bolesti COVID-19 imala je nezapamćen utjecaj na obrazovanje, zapošljavanje, socijalnu uključenost i mentalno zdravlje mladih. Uzrokovala je prekide u njihovu obrazovanju i zapošljavanju, a mnogi su iskusili osjećaje izoliranosti, tjeskobe i depresije. Mladi su istodobno iskazali međugeneracijsku solidarnost i potporu, pokazali veliku otpornost i uložili trud kako bi se ublažile posljedice pandemije.
Predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Unije 15. rujna 2021. najavila je da će Europska komisija predložiti da 2022. bude Europska godina mladih, „godina u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu”. Naglasila je da je „Europi potrebna sva njezina mladež”. Komisija je 14. listopada 2021. iznijela nacrt Prijedloga odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini mladih 2022. Jedan je od ciljeva Europske godine mladih promicati prilike koje se u okviru javnih politika na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pružaju mladima kako bi se podupro njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj.
Europske snage solidarnosti 1 jedinstvena su kontaktna točka Unije za mogućnosti za volontiranje mladih. Mladima se pružaju brojne mogućnosti za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti u širokom spektru područja te za podupiranje nacionalnih, regionalnih i lokalnih aktera u suočavanju s raznim izazovima i krizama.
Volontiranje unutar i izvan Unije donosi bogato iskustvo u kontekstu neformalnog i informalnog učenja i osnažuje osobni, društveno-obrazovni i profesionalni razvoj, aktivno građanstvo, građansko sudjelovanje i zapošljivost mladih. Poduzetnost mladih važan je doprinos za društvo i tržište rada.
Transnacionalno volontiranje u EU-u ima dodatnu dimenziju, odnosno pružanje pomoći zajednici u drugoj zemlji, povećanje međukulturnog razumijevanja te učenje i rad na stranom jeziku. Na europskom tržištu rada cijene se višejezičnost, multikulturalnost i prilagodljivost.
Vijeće je 20. studenoga 2008. donijelo Preporuku o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji („Preporuka Vijeća iz 2008.”) 2 . Deset godina poslije toga Vijeće je u Rezoluciji o strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. pozvalo Komisiju da predloži ažuriranje Preporuke Vijeća iz 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji 3 .
U Komunikaciji o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. 4 istaknuto je da „[n]eformalno učenje, uključujući volontiranje, pomaže u stjecanju životnih i stručnih vještina i kompetencija. Te vještine i kompetencije treba poticati, vrednovati i u potpunosti priznavati”. Istaknuto je i da „i dalje postoje prepreke za prekograničnu mobilnost volontera, uključujući priznavanje ishoda učenja među poslodavcima”. U Komunikaciji je najavljeno da će se objaviti ažurirane smjernice politike za uklanjanje pravnih, financijskih i administrativnih prepreka koje i dalje onemogućuju prekogranično volontiranje i solidarnost mladih. Te će ažurirane smjernice pomoći u daljnjem poboljšanju uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih iskustava u okviru Europskih snaga solidarnosti.
Vijeće je u okviru prioritetnog područja 1. svojeg novog strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire (2021.–2030.) 5 potvrdilo da su „[p]oticanje, vrednovanje i priznavanje neformalnog učenja, uključujući volontiranje, te jačanje uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih aktivnosti u području solidarnosti” konkretno pitanje koje zahtijeva mjere.
U svojem Izvješću od 14. listopada 2021. o provedbi strategije EU-a za mlade 6 Komisija upućuje na svoju reviziju Preporuke Vijeća iz 2008. radi dodatne potpore mogućnostima za mobilnost i volontiranje. Ističe da je ta revizija relevantna i pravodobna u kontekstu pandemije i novih prioriteta (zdravlje i sigurnost volontera, međugeneracijska solidarnost) te da je potrebno istražiti nove oblike volontiranja, uključujući digitalno volontiranje i volontiranje koje je dijelom digitalno, a dijelom na licu mjesta.
Preporukom Vijeća iz 2008. nastojale su se ukloniti prepreke volontiranju u Europi informiranjem javnosti, povećanjem kapaciteta za pružanje mogućnosti za volontiranje, smanjenjem prepreka sudjelovanju, posebno za skupine u nepovoljnom položaju, i povećanjem priznavanja stečenih vještina. U Preporuci se pozvala Komisija da podupre države članice mjerama kao što su uzajamno učenje, pružanje poticaja u okviru programa mobilnosti i stvaranje internetskog portala koji će odgovarati zahtjevima i ponudama u području volontiranja. Takve su mjere provedene i sad su glavni dio aktivnosti EU-a za mlade. Većina pitanja istaknutih u Preporuci Vijeća iz 2008. i dalje je relevantna te treba nastaviti provedbu mjera. Međutim, ažurirana verzija trebala bi odražavati promjene koje su se dogodile od 2008., među ostalim u pogledu:
–okruženja za volontiranje koje se razvilo, osobito od pokretanja programa Europskih snaga solidarnosti kao glavnog pružatelja transnacionalnih aktivnosti solidarnosti za mlade na razini EU-a te novih nacionalnih programa volontiranja i usluga, koji obuhvaćaju i transnacionalne elemente,
–prepreka mobilnosti povezanih s nepredviđenim okolnostima (kao što je pandemija bolesti COVID-19) i potrebe za zaštitom i očuvanjem zdravlja, zaštite i sigurnosti volontera,
–činjenice da se sve više prepoznaje da se iskustvom volontiranja razvijaju vještine i kompetencije koje su potrebne na tržištu rada; postali su dostupni novi alati za dokumentiranje i vrednovanje ishoda učenja kojima se podupire osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj volontera, a time i njihova zapošljivost, a volonterska zajednica i poslodavci trebaju biti u potpunosti upoznati s time,
–potrebe da se u aktivnosti volontiranja uključi veći broj mladih s manje mogućnosti,
–demografskih izazova, uključujući starenje europskog stanovništva, što pruža mogućnosti za veću međugeneracijsku solidarnost,
–pojave novih trendova u volontiranju, kao što su digitalno volontiranje 7 i „komercijalno” volontiranje 8 ,
–rastuće zabrinutosti zbog učinaka na okoliš i održive mobilnosti.
U EU-u i dalje postoje brojne prepreke transnacionalnom volontiranju. Ključno je ukloniti ili smanjiti takve prepreke kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje programa Europskih snaga solidarnosti i sličnih nacionalnih programa volontiranja u EU-u. Najvažnije su od tih prepreka, kako navode razni dionici:
–raznolikost nacionalnih administrativnih i regulatornih okvira kojima se uređuje područje volontiranja,
–nedostatak praktičnih informacija na internetu o pitanjima kao što su socijalno osiguranje transnacionalnih volontera, prava volontera na socijalno osiguranje, postupci za podnošenje zahtjeva za europsku karticu zdravstvenog osiguranja itd. 9 ,
–nedostatak informiranosti o vrijednosti iskustva volontiranja i nedovoljna primjena mehanizama za potvrđivanje vještina koje volonter stječe volontiranjem,
–nedostatak prilika za volontiranje za mlade s manje mogućnosti,
–ponekad nejasna pravila o podupiranju i zaštiti volontera, među ostalim u vrijeme krize kao što je pandemija bolesti COVID-19,
–nedostatak sinergije između programa EU-a i nacionalnih programa usmjerenih na transnacionalne aktivnosti volontiranja.
Predloženom Preporukom Vijeća nastoji se:
–olakšati transnacionalno volontiranje mladih u okviru programa Europskih snaga solidarnosti ili drugih programa na nacionalnoj razini,
–predložiti smjernice politike za poboljšanje dimenzija uključivosti, kvalitete, priznavanja i održivosti transnacionalnog volontiranja mladih,
–olakšati komplementarnost između volonterskih programa u državama članicama i programa Europskih snaga solidarnosti, i
–poticati uzajamno učenje i umrežavanje u transnacionalnim aktivnostima volontiranja mladih.
•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Prijedlog se temelji na nekoliko relevantnih politika EU-a o mladima. U strategiji EU-a za mlade ističe se uloga EU-a u području aktivnosti mladih i solidarnosti. Ta strategija obuhvaća suradnju u okviru politike za mlade u EU-u za razdoblje 2019.–2027. i potiče sudjelovanje mladih u demokratskom životu, a njome se ujedno podupiru društveni i građanski angažman, volontiranje i sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti te se nastoji osigurati da svi mladi imaju potrebne resurse za sudjelovanje u društvu.
Program Europskih snaga solidarnosti, pokrenut 2016., temelji se od 2018. na samostalnoj uredbi i proračunu 10 . Europske snage solidarnosti pružaju jedinstvenu kontaktnu točku za aktivnosti solidarnosti u Europi koje financira EU i mladima nude mogućnosti za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti u svojoj zemlji ili u inozemstvu. U novom programu Europskih snaga solidarnosti, koji je predviđen za razdoblje 2021.–2027., poseban je naglasak stavljen na uključivanje, što se odražava u nedavno donesenom okviru mjera uključivanja u sklopu programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti za razdoblje 2021.–2027. 11 Youthpass 12 je instrument priznavanja za neformalno i informalno učenje razvijen za projekte za mlade koji se provode u okviru europskih programa za mlade, osobito programa Europskih snaga solidarnosti. S pomoću potvrde Youthpass mogu se utvrditi i dokumentirati ishodi učenja u okviru sudjelovanja u takvim projektima.
Predložena Preporuka Vijeća doprinijet će i:
·Europskoj godini mladih 2022. 13 ,
·europskom prostoru obrazovanja,
·strategijama EU-a o jednakosti i okvirima EU-a za politiku uključivanja usmjerenima na određene diskriminirane skupine i skupine u nepovoljnom položaju koji su doneseni u razdoblju 2020.–2021.: Akcijskom planu EU-a za antirasizam za razdoblje 2020.–2025., strateškom okviru EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma, strategiji za ravnopravnost LGBTIQ osoba, akcijskom planu za integraciju i uključivanje i strategiji o pravima osoba s invaliditetom 14 .
•Dosljednost u odnosu na druge politike i programe Unije
Volontiranje mladih koje se podupire na razini EU-a povezano je s drugim područjima politike relevantnima za mlade kao što su obrazovanje i osposobljavanje, zapošljavanje, građanstvo i demokratsko sudjelovanje, socijalna uključenost, integracija migranata, zaštita okoliša i prirode, djelovanje u području klime, kreativnost i kultura te digitalizacija. Mladi se podupiru mnogim programima i instrumentima EU-a, a posebno:
·programom Europskih snaga solidarnosti, koji mladima pruža mogućnosti za sudjelovanje u aktivnostima solidarnosti u Europi te aktivnostima povezanima s humanitarnom pomoći na globalnoj razini,
·programom Erasmus+, koji mladima i osobama koje rade s mladima pruža mogućnosti za transnacionalnu mobilnost u svrhu učenja te razne aktivnosti za sudjelovanje mladih,
·pojačanom Garancijom za mlade, kojom se mladi podupiru pružanjem kvalitetne ponude poslova, stalnog obrazovanja, naukovanja ili stažiranja u roku od četiri mjeseca otkad su postali nezaposleni ili napustili formalno obrazovanje, i
·kvalitativnim okvirom za stažiranje, koji je instrument EU-a za poboljšanje kvalitete stažiranja i borbu protiv praksi stažiranja u kojima se javlja zlouporaba, uključujući zamjenu uobičajenog zaposlenja na početnim položajima.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
•Pravna osnova
Predložena Preporuka Vijeća u skladu je s člancima 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).
U skladu s člankom 165. stavkom 1. UFEU-a Unija „doprinosi razvoju kvalitetnog obrazovanja poticanjem suradnje među državama članicama te, ako je to potrebno, podupiranjem i dopunjavanjem njihovih aktivnosti, pri čemu u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava”.
Cilj je djelovanja Unije, u skladu s petom alinejom članka 165. stavka 2. UFEU-a, „poticanje razvoja razmjene mladih i razmjene društveno-pedagoških radnika te poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe”.
Drugom alinejom članka 165. stavka 4. UFEU-a predviđeno je da radi pružanja pomoći u ostvarivanju ciljeva iz tog članka:
·Vijeće na prijedlog Komisije donosi preporuke.
U skladu s člankom 166. stavkom 1. UFEU-a Unija provodi politiku strukovnog osposobljavanja koja podupire i dopunjuje djelovanje država članica, pri čemu u cijelosti poštuje odgovornost država članica za sadržaj i ustroj strukovnog osposobljavanja.
Cilj je djelovanja Unije, u skladu s trećom alinejom članka 166. stavka 2. UFEU-a, olakšati pristup strukovnom osposobljavanju i poticati mobilnost nastavnika i polaznika, a osobito mladih ljudi.
U posljednjem dijelu članka 166. stavka 4. UFEU-a predviđeno je da Europski parlament i Vijeće na prijedlog Komisije donose preporuke.
U okviru inicijative ne predlaže se proširenje regulatorne ovlasti EU-a niti se predlažu dodatne obveze za države članice. Države članice će, sukladno nacionalnim okolnostima, odlučiti kako će provesti ovu Preporuku Vijeća.
•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Ovaj je prijedlog u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).
Dokazi pokazuju da se ciljevi predložene mjere ne mogu u dovoljnoj mjeri postići djelovanjem država članica. To je zbog europskih razmjera predložene mjere, koja je posebno usmjerena na uklanjanje prepreka transnacionalnom volontiranju mladih u Europi te na jačanje učinka programa Europskih snaga solidarnosti i drugih programa transnacionalnog volontiranja.
U skladu s načelom supsidijarnosti u prijedlogu su opisane daljnje mjere za poboljšanje aktivnosti transnacionalnog volontiranja mladih u Uniji te su u tu svrhu predložene preporuke.
• Proporcionalnost
Ovaj je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti iz članka 5. stavka 4. UEU-a.
Ni sadržaj ni oblik ovog prijedloga Preporuke ne izlaze iz okvira onoga što je potrebno za ostvarenje njegovih ciljeva. Obveze koje će države članice preuzeti dobrovoljne su prirode i svaka država članica samostalno odlučuje o svojem pristupu. U predloženoj Preporuci poštuje se raznolikost oblika aktivnosti volontiranja mladih u Europskoj uniji.
•Odabir instrumenta
U UFEU-u je predviđeno da Vijeće na prijedlog Komisije donosi preporuke kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva iz njegovih članaka 165. i 166.
Preporuka Vijeća primjeren je instrument u području mladih, u kojem Unija ima pomoćnu nadležnost, te je instrument koji se često upotrebljava za djelovanje EU-a u tom području. Kao pravni instrument znači obvezivanje država članica na navedene mjere i pruža jači politički temelj za suradnju u tom području, uz potpuno poštovanje nadležnosti država članica u području obrazovanja i mladih. Komisija predlaže da se Preporuka Vijeća od 20. studenoga 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji zamijeni ovom Preporukom.
3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Evaluacija strategije EU-a za mlade i Preporuke Vijeća iz 2008. provedena je u razdoblju 2015.–2016. 15 U njoj je zaključeno da su u Preporuci razmotrena neka vrlo bitna i neriješena pitanja koja se odnose na transnacionalno volontiranje i prepreke u tom području, ali da bi ona mogla biti ambicioznija i bolje povezana s postojećim instrumentima EU-a za financiranje.
U vrijeme provedbe evaluacije potreba za boljim priznavanjem iskustva volontiranja i dalje je bila problem, iako je Preporuka doprinijela sve većoj popularnosti i priznavanju potvrda Youthpass te mogućnostima koje pruža internetska platforma Europass. Godine 2015. utvrđeno je da je uključivanje osoba u nepovoljnom položaju hitno pitanje, uključujući zahtjeve za vizu i stajališta prema migrantima. Ostale utvrđene potrebe odnosile su se na pružanje boljeg osiguranja kvalitete za projekte volontiranja, stabilno financiranje i mogućnosti izgradnje kapaciteta za organizacije te digitalizaciju volontiranja. U državama članicama i organizacijama za mlade zabilježen je samo umjeren odgovor u smislu osnaživanja mogućnosti vlastitim sredstvima (izvan okvira tadašnje Europske volonterske službe u sklopu programa Erasmus+). S vremenom je prioritet država članica postala borba protiv vrlo visoke razine nezaposlenosti mladih, koja je bila posljedica financijske krize, pri čemu je prepoznato da bi u tome mogao pomoći i veći broj prilika za volontiranje.
•Savjetovanja s dionicima
Evaluacija Preporuke iz 2008. i strategije EU-a za mlade uključivala je ankete provedene među dionicima i javno savjetovanje provedeno 2016. 16 O volontiranju se raspravljalo za vrijeme „Godine slušanja”, projekta koji je proveden uoči obnove strategije EU-a za mlade. Studija o preprekama aktivnostima solidarnosti 17 uključivala je fokusne skupine i ankete provedene među organizacijama mladih i organizacijama koje se bave aktivnostima solidarnosti u Europi koje su provedene u listopadu 2019. (odgovorilo je približno 700 nevladinih organizacija). Javno savjetovanje održano je u proljeće 2021. 18
•Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Institut PPMI Group je u razdoblju od lipnja 2019. do siječnja 2020. proveo studiju „Uklanjanje prepreka prekograničnim aktivnostima solidarnosti” 19 . Preporuke iz te studije uzela je u obzir stručna skupina 20 predstavnika država članica i glavnih organizacija dionika. Stručna skupina dopunila je bazu dokaza za preispitivanje primjerima i iskustvima iz administrativne prakse te povratnim informacijama organizacija za mlade i volonterskih organizacija 21 .
•Procjena učinka
S obzirom na to da su predložene aktivnosti komplementarne s inicijativama država članica i dobrovoljne te s obzirom na opseg očekivanih učinaka, procjena učinka nije provedena.
•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
Nije primjenjivo.
•Temeljna prava
Predloženom Preporukom Vijeća poštuju se temeljna prava i slijede načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima 22 , u kojoj je prepoznato da je solidarnost jedna od univerzalnih vrijednosti na kojima se temelji EU. U ovom se prijedlogu naročito u potpunosti uzimaju u obzir:
·članak 8. (pravo na zaštitu osobnih podataka),
·članak 14. (pravo na obrazovanje),
·članak 15. (sloboda izbora zanimanja i pravo na rad),
·članak 21. (nediskriminacija),
·članak 26. (integracija osoba s invaliditetom),
·članak 31. (pošteni i pravični radni uvjeti), i
·članak 32. (zabrana rada djece i zaštita mladih pri radu) Povelje.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Ova inicijativa neće zahtijevati dodatna sredstva iz proračuna EU-a.
5.DRUGI ELEMENTI
•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Kako bi poduprle provedbu, države članice trebale bi uključiti informacije o napretku u redovita ažuriranja u skladu sa strategijom EU-a za mlade, posebno u okviru planova budućih nacionalnih aktivnosti (FNAP-ovi). Komisija predlaže da će izvješćivati o primjeni ove Preporuke Vijeća u kontekstu rada na provedbi strategije EU-a za mlade i strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire.
•Nacrt Preporuke i radnog dokumenta službi Komisije
U nacrtu Preporuke državama članicama predlažu se smjernice i mjere za dodatno olakšavanje transnacionalnog volontiranja mladih u Europi. U njemu se utvrđuje obveza Europske komisije da dopuni i podupre mjere država članica u tom području. U priloženom radnom dokumentu službi Komisije opisan je širok raspon dokaza kojima se potkrepljuje predložena Preporuka.
2022/0006 (NLE)
Prijedlog
PREPORUKE VIJEĆA
o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji
(Tekst značajan za EGP)
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Predsjednica von der Leyen u govoru o stanju Europske unije 15. rujna 2021. 23 najavila je da će Europska komisija predložiti da 2022. bude Europska godina mladih, „u kojoj će mladi, koji su toliko dali za druge, biti na prvom mjestu”. Cilj je Europske godine mladih, među ostalim, promicati prilike za mlade koje proizlaze iz javnih politika na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se podržao njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj u zelenijem, digitalnijem i uključivijem svijetu.
(2)Kako je istaknuto u Rezoluciji Europskog parlamenta o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport (2020/2864(RSP)) 24 , mladi su bili glavni pokretači solidarnih akcija za odgovaranje na potrebe njihovih zajednica u kontekstu pandemije bolesti COVID-19, od vođenja kampanja za podizanje svijesti do rada na prvoj liniji u sklopu Europskih snaga solidarnosti i drugih volonterskih inicijativa.
(3)Volontersko djelovanje mladih u okviru Europskih snaga solidarnosti i drugih programa konkretni je učinak Preambule Ugovora o Europskoj uniji (UEU), u kojoj je istaknuta želja potpisnika za produbljivanjem solidarnosti među narodima Europe, i članka 2. UEU-a, u kojem se navodi da je solidarnost jedna od zajedničkih vrijednosti država članica.
(4)Iskustva s Europskom volonterskom službom (1996.–2018.) i Europskim snagama solidarnosti pokazala su da, iako je riječ o uspješnim inicijativama, postoji potreba za dodatnim olakšavanjem transnacionalnog volontiranja. U tom je kontekstu Vijeće pozvalo na preispitivanje Preporuke Vijeća od 20. studenoga 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji („Preporuka Vijeća iz 2008.”) kako bi europski programi za mlade imali veći potencijal za dopiranje do mladih i pružanje pomoći u izgradnji zajednice 25 . To je posebno izraženo u Prilogu 4. Planu rada za strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019.–2021. Nadalje, u Izvješću Komisije o provedbi strategije EU-a za mlade od 14. rujna 2021. 26 upućuje se na preispitivanje Preporuke Vijeća iz 2008.
(5)Većina pitanja istaknutih u Preporuci Vijeća iz 2008. i dalje je ključna te je zadržana u ovom Prijedlogu. Preporuku Vijeća iz 2008. trebalo bi ažurirati zbog nekoliko novosti u odnosu na 2008. Jedna je od tih novosti pokretanje programa Europskih snaga solidarnosti 2016. i uspostava novih nacionalnih programa volontiranja, koji obuhvaćaju i transnacionalne elemente te ponekad pružaju vrlo slične prilike za mlade. U strategiji Europske unije za mlade za razdoblje 2019.–2027. 27 države članice i Komisija pozivaju se da u okviru svojih područja nadležnosti nastoje postići komplementarnost i sinergije između instrumenata EU-a za financiranje te nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa.
(6)U evaluaciji strategije EU-a za mlade i Preporuke Vijeća iz 2008. 28 utvrđeno je da je potreba za uključivanjem osoba u nepovoljnom 2015. još veća nego 2008. Ostale utvrđene potrebe koje nisu razmotrene u Preporuci iz 2008. odnosile su se na osiguranje kvalitete za projekte volontiranja, mogućnosti izgradnje kapaciteta za organizacije i bolje praćenje provedbe Preporuke. Stručna skupina osmislila je dodatne preporuke za politike 29 , kojima su obuhvaćeni i razmjena znanja i umrežavanje, pristup volontiranju, administrativne prepreke, informiranost, priznavanje, digitalno volontiranje i okolišni kontekst te na kojima se temelji predložena Preporuka.
(7)Od 2008. različite krize ostavile su ozbiljne posljedice, među ostalim i na transnacionalnu fizičku mobilnost volontera. U pandemiji bolesti COVID-19 pokazalo se koliko je važno održavati zdravlje, zaštitu i sigurnost svih sudionika u svakom trenutku, među ostalim uz pomoć mjera za upravljanje potencijalnim utjecajem nepredviđenih okolnosti. Nadalje, koncept „transnacionalnog volontiranja” u praksi se dugo odnosio isključivo na aktivnosti koje uključuju fizičku mobilnost volontera. Međutim, s tehnološkim napretkom i u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 pojavili su se novi trendovi u području volontiranja. Pokazalo se da digitalno volontiranje može nadopuniti „standardno” volontiranje povezano s fizičkom mobilnošću ili čak postati alternativni oblik volontiranja, posebno za mlade koji ne mogu fizički putovati. Jasno se pokazalo i da je međugeneracijska dimenzija volontiranja važna u suočavanju s demografskim izazovima našeg društva. Zabrinutost u vezi s okolišem i klimatskim promjenama prioritet su političkog programa EU-a i moraju se odražavati u aktivnostima koje uključuju transnacionalnu mobilnost.
(8)U Komunikaciji o uspostavi europskog prostora obrazovanja do 2025. 30 naglašena je važnost uključivosti, kvalitete i priznavanja prekograničnih iskustava u okviru Europskih snaga solidarnosti. Jamstva kvalitete dostupnih prilika i pružanje odgovarajuće potpore sudionicima u svakoj fazi njihova volonterskog iskustva preduvjet su koji omogućuje da aktivnosti volontiranja budu korisne i zajednicama i mladim volonterima.
(9)Mladima zainteresiranima za iskustvo transnacionalnog volontiranja već je pri početku teško pronaći jasne informacije o statusu i pravima volontera, koje bi se trebale objavljivati na namjenskim nacionalnim internetskim stranicama kako bi mladi prije početka volontiranja doznali na koji će način transnacionalne aktivnosti volontiranja utjecati na njihova prava na socijalno osiguranje u državi članici domaćinu te u državi članici njihova uobičajenog boravišta 31 . U skladu s Uredbom (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema Komisija i države članice već su obvezne građanima EU-a putem interneta pružati korisnicima prilagođene informacije o pravima, obvezama i pravilima utvrđenima u pravu Unije i nacionalnom pravu u području volontiranja u drugoj državi članici 32 .
(10)Mnoga pitanja koja se odnose na transnacionalnu mobilnost ne mogu se rješavati samo na nacionalnoj razini jer aktivnosti uključuju i države članice pošiljateljice i države članice domaćine. Okvirni uvjeti, na primjer oni koji se odnose na socijalno osiguranje, mogu se razlikovati među državama članicama i znatno ograničavati prekograničnu mobilnost. Vijeće je već u Preporuci iz 2008. pozvalo na ispitivanje „relevantnih odredbi o socijalnoj zaštiti u okviru odgovarajućih postojećih foruma EU-a kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti iz zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva”.
(11)U Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Akcijski plan za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027.” 33 prepoznata je uloga volontiranja u integraciji i uključivanju osoba s manje mogućnosti. Za mnoge od njih aktivnosti volontiranja mogu biti najpristupačniji način za uključivanje u prekograničnu mobilnost. Državljani trećih zemalja mogu se suočiti s administrativnim i praktičnim preprekama prekograničnom volontiranju ako trebaju podnijeti zahtjev za vizu za dugotrajni boravak ili boravišnu dozvolu u svrhu volontiranja u drugoj državi članici.
(12)Ishodi učenja stečeni tijekom volontiranja volonterima pomažu pronaći zaposlenje. Postoje nacionalni okviri i okviri EU-a (tj. Youthpass 34 i Europass 35 ) kojima se podupiru utvrđivanje, dokumentiranje i vrednovanje ishoda učenja u okviru aktivnosti volontiranja. Vijeće je u Preporuci od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja 36 pozvalo poslodavce, mlade i organizacije civilnog društva da promiču i olakšaju utvrđivanje i dokumentiranje ishoda učenja stečenih na radu ili u aktivnostima volontiranja. U evaluaciji 37 Preporuke Vijeća iz 2012. utvrđena su područja u kojima je potrebno dodatno djelovanje kako bi se postigli ciljevi iz te preporuke i kako bi se ljudima omogućio pristup brojnijim i boljim prilikama za vrednovanje, čime bi im se omogućili pristup daljnjem učenju i primjena vještina u europskom društvu i na tržištu rada. U Odluci o Europassu od 16. travnja 2018. volonteri su definirani kao jedna od ciljnih skupina.
(13)Zbog razvoja stanja od 2008., dokaza o preprekama transnacionalnom volontiranju i preporuka politike stručne skupine u pogledu promicanja mobilnosti mladih volontera potrebna je nova Preporuka Vijeća o volontiranju radi olakšavanja i poboljšanja kvalitete transnacionalnog volontiranja mladih te poticanja uzajamnog učenja, umrežavanja i sinergija između programa volontiranja u državama članicama i Europskih snaga solidarnosti.
(14)Ovom se Preporukom u potpunosti poštuju načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,
PREPOZNAJE DA:
1.Za potrebe ove Preporuke primjenjuje se ista definicija „volontiranja” kao u Uredbi (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europske snage solidarnosti, a prema kojoj se volontiranje odnosi na aktivnost solidarnosti koja se odvija u trajanju do 12 mjeseci kao dobrovoljna neplaćena 38 aktivnost kojom se doprinosi ostvarenju općeg dobra. Ako su u transnacionalnim programima država članica predviđene aktivnosti solidarnosti u trajanju duljem od 12 mjeseci koje inače odgovaraju definiciji volontiranja, one se smatraju volontiranjem za potrebe ove Preporuke i stoga su uključene u njezino područje primjene.
2.Volontiranje mladih u skladu s ovom Preporukom uključuje volontiranje državljana EU-a ili državljana trećih zemalja koji borave u jednoj državi članici i odlaze u drugu državu članicu u svrhu volontiranja koje se provodi u EU-u u okviru programa Europskih snaga solidarnosti ili bilo kojeg nacionalnog programa prekograničnog volontiranja u državama članicama. U okviru mjera koje kao odgovor na ovu Preporuku poduzimaju države članice i Komisija trebalo bi, u mjeri u kojoj je to moguće, uzeti u obzir i aktivnosti volontiranja između država članica i trećih zemalja. Aktivnosti volontiranja ne smiju negativno utjecati na potencijalno ili postojeće plaćeno zaposlenje niti bi se trebale shvatiti kao zamjena za takvo zaposlenje. Izrazi „mladi” odnosi se na dobnu skupinu od 18 do 30 godina.
3.Mladi s manje mogućnosti znači mladi koji zbog gospodarskih, socijalnih, kulturnih, geografskih ili zdravstvenih razloga, zbog migrantskog podrijetla, razloga kao što su invaliditet ili poteškoće u učenju ili zbog bilo kakvog drugog razloga, uključujući razloge koji mogu dovesti do diskriminacije iz članka 12. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, nailaze na prepreke koje im onemogućuju djelotvoran pristup mogućnostima 39 .
OVIME PREPORUČUJE DA DRŽAVE ČLANICE:
i dalje promiču transnacionalno volontiranje u Europi i šire, uzimajući u obzir nacionalne okvire i zakonodavstvo u području aktivnosti volontiranja te opće nacionalne prioritete država članica, postojeće lokalne mogućnosti i režime javnih rashoda,
u tu svrhu olakšaju sljedeće pravce djelovanja:
1.razmatranje mjera kojima se doprinosi razvoju primjerenog i jasnog zakonodavnog i provedbenog okvira za zdravlje, zaštitu i sigurnost sudionika u transnacionalnim aktivnostima volontiranja:
(a)osiguravanjem da organizatori uključeni u provedbu aktivnosti volontiranja imaju uspostavljene jasne i pouzdane postupke za pružanje skrbi i pomoći volonterima u slučaju kriza, izvanrednih situacija i drugih nepredviđenih okolnosti;
(b)osiguravanjem da svi volonteri mogu imati koristi od primjerenog i kontinuiranog socijalnog osiguranja (među ostalim razvojem opcija osiguranja za posebne skupine volontera, na primjer mlade s invaliditetom, u bliskoj suradnji s pružateljima osiguranja);
(c)dodatnim ispitivanjem relevantnih odredbi o socijalnoj zaštiti u okviru odgovarajućih postojećih foruma EU-a kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti iz zakonodavstva EU-a i nacionalnog zakonodavstva;
2.informiranje i upoznavanje volontera s njihovim pravima kako je propisano u prethodno navedenom namjenskom okviru, posebno:
(a)omogućivanjem dostupnosti praktičnih i sveobuhvatnih informacija za volontere povezanih s nacionalnim pravnim i administrativnim propisima kojima se uređuju volontiranje i utjecaj volontiranja u drugoj državi članici na postojeća i buduća prava 40 volontera na socijalno osiguranje (za volontere koji dolaze i za one koji odlaze volontirati u neku državu članicu EU-a) na namjenskim nacionalnim internetskim stranicama koje su pristupačne za osobe s invaliditetom;
(b)poticanjem organizatora postojećih nacionalnih programa prekograničnog volontiranja na to da upućuju na relevantne nacionalne i europske internetske stranice 41 na kojima volonteri mogu doći do informacija o svojim pravima, obvezama i primjenjivim pravilima u pogledu volontiranja u drugoj državi članici;
3.povećanje kvalitete prilika za volontiranje podupiranjem organizatora aktivnosti volontiranja u okviru nacionalnih programa u njihovim nastojanjima da izgrade kapacitete. To se osobito može postići:
(a)poticanjem organizatora u državama članicama pošiljateljicama i primateljicama na suradnju, među ostalim pružanjem dostatnih informacija o aktivnosti volontiranja, njezinim organizatorima i volonteru, kako bi se objema stranama omogućilo da donesu utemeljenu odluku o održivosti aktivnosti i ispune sve zakonske zahtjeve;
(b)poticanjem organizatora aktivnosti volontiranja, uključujući organizatore koji aktivnosti volontiranja organiziraju na komercijalnoj osnovi 42 , na to da se usmjere na kvalitetu, među ostalim tako da organizaciju aktivnosti volontiranja temelje na analizi kojom se podupiru utvrđene potrebe i koja dovodi do povoljnih ishoda u lokalnim zajednicama;
(c)poticanjem organizatora transnacionalnih aktivnosti volontiranja na to da se usmjere na dimenziju učenja aktivnosti volontiranja, uključujući učenje jezika u okviru transnacionalnog volontiranja;
(d)podupiranjem organizatora aktivnosti volontiranja u okviru sustavnije i općenitije primjene postojećih nacionalnih okvira ili okvira EU-a (tj. platforme Youthpass i Europass) radi potpore utvrđivanju, dokumentiranju i vrednovanju ishoda učenja u okviru aktivnosti volontiranja;
(e)prepoznavanjem toga da je rad s mladima jedno od glavnih sredstava za kvalitetan razvoj aktivnosti volontiranja u EU-u, čime se doprinosi provedbi Europske agende za rad s mladima 43 ;
(f)podupiranjem osposobljavanja osoba koje rade s mladima i prepoznavanjem njihove ključne uloge u praćenju i usmjeravanju mladih volontera na temelju visokokvalitetnog volonterskog iskustva;
(g)poticanjem organizatora transnacionalnih aktivnosti volontiranja na to da se prijave za dobivanje oznake kvalitete u okviru programa Europskih snaga solidarnosti;
(h)razvojem i promicanjem općih standarda kvalitete za volontiranje na temelju sveobuhvatnog sustava mjera kvalitete, potpore, uključivanja i certificiranja iz Uredbe (EU) 2021/888 44 , kad je god to izvedivo u nacionalnom kontekstu;
(i)donošenjem mjera kojima bi se osiguralo da se aktivnosti volontiranja ne mogu smatrati zamjenom za zaposlenje;
4.osiguravanje da pristup transnacionalnim aktivnostima volontiranja bude realistična prilika za sve mlade ljude, uključujući one s manje mogućnosti, među ostalim:
(a)podupiranjem stvaranja i/ili rada nacionalnih pristupnika te regionalnih i lokalnih struktura za pružanje informacija i smjernica o postojećim mogućnostima volontiranja, u oblicima koji su pristupačni osobama s invaliditetom, mladim potencijalnim volonterima, uključujući mlade s manje mogućnosti, civilnom društvu/organizacijama za solidarnost i drugim dionicima u tom području, pri čemu te strukture mogu uključivati mreže bivših studenata i lokalne osobe koje rade s mladima tako da se iskoriste njihovi kapaciteti za osnaživanje i podupiranje potencijalnih kandidata za volontiranje te prema potrebi mogu surađivati s nacionalnim agencijama koje provode program Europskih snaga solidarnosti;
(b)olakšavanjem pristupa iskustvima transnacionalnog volontiranja za mlade s manje mogućnosti tako da se promiču ciljane informacije te da relevantne organizacije i mreže provode aktivnosti informiranja 45 , među ostalim stvaranjem svijesti o važnosti međukulturnih kompetencija i učenja jezika kao odskočne daske za transnacionalnu mobilnost;
(c)poticanjem organizatora aktivnosti volontiranja na promicanje socijalne uključenosti, posebno mladih u nepovoljnom položaju, među ostalim osiguranjem razumnog i prikladnog smještaja te pristupačnosti za osobe s invaliditetom;
(d)podupiranjem relevantnih organizacija i mreža u promicanju kratkoročnih i lokalnih aktivnosti volontiranja te aktivnosti volontiranja na nepuno radno vrijeme kao potencijalnog prvog koraka prema sudjelovanju u transnacionalnim aktivnostima i pružanjem dodatne ciljane potpore za razvoj prilika za volontiranje za mlade koji zbog različitih razloga ne mogu sudjelovati u fizičkoj transnacionalnoj mobilnosti, naročito pružanjem digitalnih ili kombiniranih mogućnosti volontiranja;
(e)podupiranjem organizatora aktivnosti volontiranja u razvoju aspekata uključivanja mladih s manje mogućnosti u svoje projekte 46 , među ostalim i tako da ih se poveže sa stručnjacima službi zaduženih za promicanje socijalne uključenosti koji bi ih mogli poduprijeti i osposobiti;
(f)pružanjem ciljane potpore za razvoj aktivnosti volontiranja, osobito promicanjem uključivanja, jednakosti i osnaživanja skupina u nepovoljnom položaju ili skupina izloženih riziku od diskriminacije tako da se mladi volonteri iz takvih zajednica potiču na to da volontiraju i djeluju kao uzori u vlastitoj zajednici;
(g)daljnjim promicanjem postojećih transnacionalnih alata koji mogu pomoći u mobilnosti mladih, kao što su kartice mobilnosti, i poticanjem njihove upotrebe u svim transnacionalnim aktivnostima volontiranja 47 ;
(h)ako je to moguće i ne dovodeći u pitanje schengensku pravnu stečevinu i pravo Unije o ulasku i boravku državljana trećih zemalja, rješavanjem administrativnih i praktičnih problema koji stvaraju teškoće pri dobivanju viza za dugotrajni boravak i/ili boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja u svrhu volontiranja;
5.širenje svijesti o prednostima transnacionalnih aktivnosti volontiranja s pomoću informacija, smjernica i aktivnosti informiranja. Trebalo bi posebno obratiti pozornost na to da se u jednakoj mjeri informiraju mladi s manje mogućnosti. To uključuje širenje informacija o tome da:
(a)aktivnosti volontiranja omogućuju mladima da na konkretan način doprinose suočavanju s društvenim izazovima;
(b)iskustvo volontiranja pospješuje osobni, obrazovni, društveni, građanski i profesionalni razvoj mladih i pomaže im da razviju vještine i kompetencije koje su potrebne i cijenjene na tržištu rada;
(c)postoje okviri za podupiranje utvrđivanja, dokumentiranja i vrednovanja ishoda učenja koji se temelje na aktivnostima volontiranja (uključujući Youthpass i Europass), osobito u okviru djelovanja koja uključuju nacionalne dionike u sektorima obrazovanja, osposobljavanja, zapošljavanja, socijalnih usluga i mladih;
6.podupiranje i promicanje aktivnosti izgradnje zajednice koje su povezane s volontiranjem, što uključuje:
(a)poticanje djelovanja mreža volontera aktivnih u okviru postojećih nacionalnih programa, a posebno programa koji imaju dugoročnu viziju, odnosno onih koji nisu povezani s pojedinačnim projektima ili ograničeni trajanjem takvih projekata;
(b)promicanje postojećih europskih mreža povezanih s volontiranjem, posebno Europske mreže solidarnosti i mreže Europeers, te drugih resursa i platformi dostupnih putem portala Europskih snaga solidarnosti na Europskom portalu za mlade;
(c)poticanje bivših volontera na to da dijele svoja iskustva u okviru mreža mladih, obrazovnih ustanova i radionica u ulogama kao što su ambasadori ili članovi mreže te da osposobljavaju postojeće ili buduće volontere;
(d)poticanje organizatora aktivnosti volontiranja na to da podupiru volontere u njihovoj integraciji u zajednicu domaćina za vrijeme aktivnosti volontiranja te da nastave s aktivnostima volontiranja i nakon povratka kući, s posebnim naglaskom na pružanju pomoći mladima s manje mogućnosti;
7.istraživanje novih trendova te alternativnih dimenzija i oblika volontiranja, među ostalim:
(a)promicanjem, ispitivanjem oblika te prikupljanjem dokaza o digitalnom volontiranju, među ostalim u transnacionalnom kontekstu kao dopuni fizičkoj mobilnosti ili kao samostalnom obliku aktivnosti volontiranja. To bi moglo biti osobito važno za poboljšanje pristupa volontiranju za mlade s manje mogućnosti;
(b)priznavanjem vrijednosti međugeneracijskog volontiranja te promicanjem takvog oblika volontiranja kao vrijednog doprinosa izazovima s kojima se suočava društvo koje stari te načina uključivanja mladih u međugeneracijski dijalog, olakšavanja međugeneracijske razmjene znanja i poboljšanja socijalne kohezije;
8.stvaranje sinergija, komplementarnosti i kontinuiteta između postojećih programa i inicijativa u području volontiranja na europskoj razini i (na različitim razinama) u pojedinačnim državama članicama. To uključuje, na primjer:
(a)razmjenu informacija među državama članicama o postojećim programima volontiranja, uključujući nacionalne programe državnih službi, ako postoje, obavještavanje Europske komisije o takvim informacijama radi olakšavanja aktivnosti objavljivanja na Europskom portalu za mlade i u odjeljku Youth Wiki te razvoja primjera najbolje prakse;
(b)razmatranje mjera kojima bi se promicala i podupirala razmjena primjera najbolje prakse iz drugih programa volontiranja;
9.podupiranje aktivnosti volontiranja kojima se pruža znatan doprinos suočavanju s klimatskim i okolišnim izazovima:
(a)poticanjem integracije zelenih praksi u sve projekte i aktivnosti volontiranja te promicanjem ekološki održivog i odgovornog ponašanja među sudionicima i organizacijama sudionicima;
(b)promicanjem smanjenja ekološkog otiska aktivnosti volontiranja, na primjer smanjenjem otpada, recikliranjem i upotrebom održivih prijevoznih sredstava;
(c)promicanjem razvoja aktivnosti volontiranja u kojima se razmatraju teme zaštite okoliša, održivosti, klimatskih ciljeva te prevencije i oporavka od katastrofa;
10.uključivanje informacija o napretku u praćenju ove Preporuke u redovita ažuriranja u skladu sa strategijom EU-a za mlade, posebice u okviru planova budućih nacionalnih aktivnosti (FNAP-ovi).
OVIME POZIVA KOMISIJU DA:
1.podupre države članice u provedbi ove Preporuke u okviru mehanizama i alata za suradnju iz strategije EU-a za mlade i programâ EU-a za mlade, naročito programa Europskih snaga solidarnosti;
2.olakša uzajamno učenje i razmjenu između država članica i svih relevantnih dionika na različitim razinama u okviru aktivnosti kao što su vršnjačko učenje, vršnjačko savjetovanje, djelovanje stručnih skupina, umrežavanje i drugi oblici suradnje, među ostalim i s usmjerenošću na sinergije i komplementarnost između programa na razini EU-a i na nacionalnoj razini, uključujući nacionalne programe državnih službi ako postoje te da u tu svrhu iskoristi postojeće instrumente kao što su Youth Wiki i Europski portal za mlade, u okviru kojih se mogu razmjenjivati materijali i znanja između država članica i nevladinih organizacija na različitim razinama;
3.istraži nove trendove i oblike u području volontiranja prikupljanjem dokaza, razvojem primjera najbolje prakse i pripremom smjernica i priručnika, osobito u pogledu digitalnog ili kombiniranog te međugeneracijskog volontiranja;
4.promiče prilike za volontiranje mladih u Europi i informira o njima, među ostalim za osobe s manje mogućnosti, u okviru Europskog portala za mlade, koji sadržava alat za prijavu aktivnosti solidarnosti u okviru programa Europskih snaga solidarnosti, te da u suradnji s državama članicama osigura da na tom portalu budu dostupne poveznice na relevantne nacionalne internetske stranice 48 ;
5.olakša transnacionalno volontiranje mladih s invaliditetom tako da do kraja 2023. predloži europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom koja bi bila priznata u svim državama članicama EU-a te da taj prijedlog izradi na temelju iskustva iz tekućeg pilot-projekta iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom, koji se provodi u osam država članica 49 , i na temelju europske parkirne karte za osobe s invaliditetom;
6.proširuje, promiče i podržava upotrebu postojećih alata EU-a kojima se podupire vrednovanje ishoda neformalnog i informalnog učenja, a posebno upotrebu platformi Youthpass i Europass, među ostalim putem europskih digitalnih vjerodajnica za učenje;
7.podupire istraživanja i prikupljanje podataka o dugoročnom utjecaju aktivnosti volontiranja i solidarnosti na pojedince, organizacije i društvo, među ostalim o stečenom iskustvu i uvidima u pogledu utjecaja pandemije bolesti COVID-19 na sektor volontiranja i njegove spremnosti za slične krize, u okviru studija, anketa, statistike, istraživanja i analize podataka;
8.s pomoću planova budućih nacionalnih aktivnosti (FNAP-ovi) prikuplja informacije o napretku država članica u praćenju ove Preporuke;
9.izvješćuje o primjeni ove Preporuke Vijeća u kontekstu rada na provedbi strategije EU-a za mlade i strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja u smjeru europskog prostora obrazovanja i šire.
Ovom se Preporukom zamjenjuje Preporuka Vijeća od 20. studenoga 2008. o mobilnosti mladih volontera u Europskoj uniji.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik