(1)

Pomorski promet čini oko 75 % vanjske trgovine EU-a i 31 % unutarnje trgovine EU-a u smislu obujma. Istodobno, promet brodova prema lukama Europskog gospodarskog prostora ili iz njih uzrokuje oko 11 % svih emisija CO2 u EU-u iz prometa i od 3 do 4 % ukupnih emisija CO2 u EU-u. U lukama država članica godišnje se ukrcava ili iskrcava 400 milijuna putnika, uključujući oko 14 milijuna putnika na brodovima za kružna putovanja. Pomorski promet stoga je bitna sastavnica europskog prometnog sustava i ima ključnu ulogu za europsko gospodarstvo. Tržište pomorskog prometa obilježeno je snažnim tržišnim natjecanjem među gospodarskim subjektima u Uniji i izvan nje, za što su neophodni jednaki uvjeti. Stabilnost i prosperitet tržišta pomorskog prometa i njegovih gospodarskih subjekata ovise o jasnom i usklađenom okviru politike u kojem prijevoznici u pomorskom prometu, luke i drugi dionici u tom sektoru mogu djelovati na temelju jednakih mogućnosti. Ako dođe do narušavanja tržišta, postoji rizik da se brodari ili luke nađu u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurente u sektoru pomorskog prometa ili u drugim prometnim sektorima. To pak može dovesti do smanjenja konkurentnosti sektora pomorskog prometa i slabije povezanosti građana i poduzeća.

(1)

Pomorski promet čini oko 75 % vanjske trgovine EU-a i 31 % unutarnje trgovine EU-a u smislu obujma. U lukama država članica godišnje se ukrcava ili iskrcava 400 milijuna putnika, uključujući oko 14 milijuna putnika na brodovima za kružna putovanja. Pomorski promet stoga je bitna sastavnica europskog prometnog sustava i ima ključnu ulogu za europsko gospodarstvo. Tržište pomorskog prometa obilježeno je snažnim tržišnim natjecanjem među gospodarskim subjektima u Uniji i izvan nje, za što su neophodni jednaki uvjeti na globalnoj razini . Stabilnost i prosperitet tržišta pomorskog prometa i njegovih gospodarskih subjekata ovise o jasnom i usklađenom okviru politike u kojem prijevoznici u pomorskom prometu, luke i drugi dionici u tom sektoru mogu djelovati na temelju jednakih mogućnosti. Ako dođe do narušavanja tržišta, postoji rizik da se brodari ili luke nađu u nepovoljnom položaju u odnosu na konkurente u sektoru pomorskog prometa ili u drugim prometnim sektorima. To pak može dovesti do smanjenja konkurentnosti sektora pomorskog prometa , smanjenja broja radnih mjesta i slabije povezanosti građana i poduzeća.

(1a)

U pomorskom sektoru zaposleno je 2 milijuna Europljana, a njegov doprinos gospodarstvu iznosi 149 milijardi EUR. Za svaki milijun EUR ostvaren u brodarskoj industriji u drugim sektorima gospodarstva EU-a ostvaruje se 1,8  milijuna EUR  (1a).

(1b)

Pomorski promet ekološki je najprihvatljiviji način prijevoza sa znatno nižim emisijama stakleničkih plinova po toni prevezene robe u usporedbi s drugim vrstama prijevoza  (1a) . Istodobno, promet brodova prema lukama Europskog gospodarskog prostora ili iz njih uzrokuje oko 11 % svih emisija CO2 u EU-u iz prometa i od 3 do 4 % ukupnih emisija CO2 u EU-u. Očekuje se povećanje emisija CO2 iz pomorskog prometa ako se ne poduzmu dodatne mjere. Svi gospodarski sektori moraju doprinijeti brzom smanjenju emisija stakleničkih plinova prema nultoj neto stopi emisija stakleničkih plinova najkasnije do 2050., kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2021/1119. Stoga je od ključne važnosti za Uniju da uspostavi ambicioznu putanju za brzu ekološku tranziciju pomorskog sektora čime bi se doprinijelo održanju i nastavku promicanja njezina globalnog vodstva u zelenim tehnologijama, uslugama i rješenjima te dodatno poticalo otvaranje radnih mjesta u povezanim lancima vrijednosti uz istodobno održavanje konkurentnosti.

(2)

Kako bi se povećala klimatska obveza Unije u skladu s Pariškim sporazumom i utvrdili koraci koje treba poduzeti za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. te kako bi se politička obveza pretvorila u zakonsku obvezu, Komisija je donijela (izmijenjeni) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) (19) te Komunikaciju „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. ”  (20). Time je obuhvaćen i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. U skladu s tim, potrebni su razni komplementarni instrumenti politike kako bi se potaknula uporaba obnovljivih i niskougljičnih goriva proizvedenih na održiv način i uključenih u sektor pomorskog prometa. Potreban razvoj i uvođenje tehnologije mora se dogoditi do 2030. u cilju pripreme za znatno bržu promjenu koja će uslijediti nakon toga.

(2)

Kako bi se povećala klimatska obveza Unije u skladu s Pariškim sporazumom i utvrdili koraci koje treba poduzeti za postizanje klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. te kako bi se politička obveza pretvorila u zakonsku obvezu, Komisija je donijela (izmijenjeni) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1999 (Europski propis o klimi) (19) te Komunikaciju „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. ”  (20). Time je obuhvaćen i cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. U skladu s tim, potrebni su razni komplementarni instrumenti politike kako bi se potaknule i ubrzale proizvodnja i uporaba velikih količina obnovljivih i niskougljičnih goriva proizvedenih na održiv način i uključenih u sektor pomorskog prometa uz poštovanje načela tehnološke neutralnosti . Potreban razvoj i uvođenje tehnologije trebalo bi poduprijeti čim prije, a mora započeti do 2030. u cilju pripreme za znatno bržu promjenu koja će uslijediti nakon toga. Ključno je poticati inovacije i podupirati istraživanja za nove i buduće inovacije kao što su alternativna goriva u nastajanju, ekološki dizajn, materijali na biološkoj osnovi, pogon na vjetar i pogon uz pomoć vjetra.

(2a)

Ukapljeni prirodni plin vjerojatno će imati prijelaznu ulogu u pomorskom prometu, čime će se omogućiti postupan prijelaz na alternative bez emisija, posebno ako trenutačno ne postoji ekonomski održiva tehnologija pogonskih sklopova s nultim emisijama. U Komunikaciji o strategiji za pametnu i održivu mobilnost navodi se da će pomorski brodovi s nultim emisijama biti spremni za tržište do 2030. Preinaka flote trebala bi se odvijati postupno zbog dugog vijeka trajanja brodova. Pogonska goriva kao što je ukapljeni prirodni plin potrebno je sve više dekarbonizirati miješanjem s ukapljenim biometanom (bio-UPP) ili obnovljivim i niskougljičnim sintetičkim plinovitim e-gorivima (e-plinovima).

(3)

U kontekstu prelaska na obnovljiva i niskougljična goriva te zamjenske izvore energije, ključno je osigurati pravilno funkcioniranje i pošteno tržišno natjecanje na tržištu pomorskog prijevoza u EU-u za brodska goriva, koja čine znatan udio troškova brodara. Razlike u zahtjevima koji se odnose na gorivo u državama članicama Unije mogu znatno utjecati na gospodarske rezultate brodara i narušiti tržišno natjecanje. Zbog međunarodne prirode pomorskog prometa brodari lako mogu puniti gorivo u trećim zemljama i voziti velike količine goriva. Pritom može doći do istjecanja ugljika i narušavanja konkurentnosti sektora ako mogućnost uporabe obnovljivih i niskougljičnih goriva u morskim lukama u nadležnosti države članice ne bude popraćena zahtjevima za tu uporabu koji se odnose na sve brodare koji uplovljavaju u luke pod nadležnošću država članica i isplovljavaju iz njih. Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi mjere kojima bi se osiguralo da se uvođenje obnovljivih niskougljičnih goriva na tržište brodskih goriva odvija pod uvjetima poštenog tržišnog natjecanja na tržištu pomorskog prijevoza EU-a.

(3)

U kontekstu prelaska na obnovljiva i niskougljična goriva te zamjenske izvore energije, ključno je osigurati pravilno funkcioniranje i pošteno tržišno natjecanje na tržištu pomorskog prijevoza u EU-u za brodska goriva, koja čine znatan udio troškova brodara , i to tipično između 35 % i 53 % vozarine. Mjere politike stoga moraju biti troškovno učinkovite i usmjerene na postizanje najveće moguće dekarbonizacije uz najniže moguće troškove . Razlike u zahtjevima koji se odnose na gorivo u državama članicama Unije mogu znatno utjecati na gospodarske rezultate brodara i narušiti tržišno natjecanje. Zbog međunarodne prirode pomorskog prometa brodari lako mogu puniti gorivo u trećim zemljama i voziti velike količine goriva , što bi također moglo doprinijeti riziku od gubitka konkurentnosti luka u Uniji u odnosu na luke izvan Unije . Pritom može doći do istjecanja ugljika , premještanja poslovanja i narušavanja konkurentnosti sektora ako mogućnost uporabe obnovljivih i niskougljičnih goriva u morskim lukama u nadležnosti države članice ne bude popraćena zahtjevima za tu uporabu koji se odnose na sve brodare koji uplovljavaju u luke pod nadležnošću država članica i isplovljavaju iz njih. Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi mjere kojima bi se osiguralo da se uvođenje obnovljivih i niskougljičnih goriva na tržište brodskih goriva odvija pod uvjetima poštenog tržišnog natjecanja na tržištu pomorskog prijevoza EU-a , čime će se brodarima omogućiti niži troškovi smanjenja emisija. Dostupnost takve mogućnosti ključna je kako bi se zajamčila konkurentnost europskih brodarskih industrija i važnost logističkih ruta koje povezuju europske luke s globalnom trgovinom .

(3a)

U pomorskom sektoru vlada žestoka međunarodna konkurencija. Zbog velikih razlika u regulatornom opterećenju među državama zastava došlo je do porasta nepoželjnih praksi poput prijenosa zastave plovila. Zbog globalnog karaktera svojstvenog tom sektoru naglašena je važnost neutralnog pristupa u pogledu zastave broda i povoljnog regulatornog okruženja, što je preduvjet za privlačenje novih ulaganja i zaštitu konkurentnosti europskih luka, brodovlasnika i brodara.

(4)

Kako bi se ostvario učinak na sve djelatnosti u sektoru pomorskog prometa, primjereno je da se ovom Uredbom obuhvaća dio putovanja između luke pod nadležnošću države članice i luke pod nadležnošću treće zemlje. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati na polovinu energije koju upotrebljava brod koji dolazi u luku pod nadležnošću države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu energije koju upotrebljava brod koji odlazi iz luke pod nadležnošću države članice i dolazi u luku izvan nadležnosti države članice, svu energiju koju upotrebljava brod koji dolazi u luku pod nadležnošću države članice iz luke pod nadležnošću države članice te svu energiju koju upotrebljava brod na vezu u luci pod nadležnošću države članice. Takvom pokrivenošću udjela energije koju brod upotrebljava u dolaznim i odlaznim putovanjima između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost ove Uredbe, među ostalim povećanjem pozitivnog učinka takvog okvira na okoliš. Tim se okvirom istodobno ograničavaju rizik od izbjegavanja pristajanja u luke i rizik od premještanja aktivnosti prekrcaja izvan Unije. Kako bi se osiguralo neometano odvijanje pomorskog prometa, jednaki uvjeti među prijevoznicima u pomorskom prometu i među lukama te izbjegla narušavanja na unutarnjem tržištu, svi dolasci u luke pod nadležnošću država članica i odlasci iz njih te boravak brodova u tim lukama trebali bi biti obuhvaćeni jedinstvenim pravilima sadržanima u ovoj Uredbi.

(4)

Kako bi se ostvario učinak na sve djelatnosti u sektoru pomorskog prometa, primjereno je da se ovom Uredbom obuhvaća dio putovanja između luke pod nadležnošću države članice i luke pod nadležnošću treće zemlje. Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati na polovinu energije koju upotrebljava brod koji dolazi u luku pod nadležnošću države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu energije koju upotrebljava brod koji odlazi iz luke pod nadležnošću države članice i dolazi u luku izvan nadležnosti države članice, svu energiju koju upotrebljava brod koji dolazi u luku pod nadležnošću države članice iz luke pod nadležnošću države članice te svu energiju koju upotrebljava brod na vezu u luci pod nadležnošću države članice. Takvom pokrivenošću udjela energije koju brod upotrebljava u dolaznim i odlaznim putovanjima između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost ove Uredbe, među ostalim povećanjem pozitivnog učinka takvog okvira na okoliš. Tim bi se okvirom trebao ograničiti rizik od izbjegavanja pristajanja u luke i rizik od premještanja aktivnosti prekrcaja izvan Unije. Kako bi se osiguralo neometano odvijanje pomorskog prometa, jednaki uvjeti među prijevoznicima u pomorskom prometu i među lukama te izbjegla narušavanja na unutarnjem tržištu, svi dolasci u luke pod nadležnošću država članica i odlasci iz njih te boravak brodova u tim lukama trebali bi biti obuhvaćeni jedinstvenim pravilima sadržanima u ovoj Uredbi. Komisija bi trebala uspostaviti program praćenja kojim bi se posebno procijenili istjecanje ugljika i premještanja poslovanja te moguće prakse izbjegavanja i sastaviti popis potencijalnih poslovnih aktivnosti koje se ne smatraju značajnim poslovnim aktivnostima koje se obavljaju u lukama susjednih zemalja koje nisu članice EU-a. Pritom, ako dođe do znatnog istjecanja ugljika i premještanja poslovanja kao i praksi izbjegavanja, Komisija bi trebala predložiti mjere za rješavanje tih problema.

(4a)

Budući da će se zbog ove Uredbe sektoru nametnuti dodatni troškovi usklađivanja, treba poduzeti kompenzacijske mjere kako bi se spriječilo povećanje ukupne razine regulatornog opterećenja. Komisija bi stoga trebala prije primjene ove Uredbe iznijeti prijedloge za nadoknadu regulatornih opterećenja uvedenih ovom Uredbom, kroz reviziju ili ukidanje odredbi u drugim zakonodavnim aktima Unije kojima se stvaraju regulatorna opterećenja u pomorskom sektoru.

(4b)

Kako bi se osigurao potreban stupanj pravne i ulagačke sigurnosti, ova bi Uredba trebala biti detaljno usklađena s Uredbom XXXX-XXX (Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva), Direktivom2003/87/EZ (EU ETS), Direktivom XXXX-XXX (Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora) i Direktivom 2003/96/EZ (Direktiva o oporezivanju energije). Takvo usklađivanje trebalo bi rezultirati dosljednim zakonodavnim okvirom za sektor pomorskog prometa, kojim se doprinosi znatnom povećanju proizvodnje održivih alternativnih goriva, osigurava uvođenje potrebne infrastrukture i potiče upotreba tih goriva u stalnom porastu udjela plovila. Kako bi se osigurala opća dosljednost s ciljevima Unije u području klime, konkurentnosti i „održivog gospodarskog rasta”, trebalo bi sveobuhvatno i kontinuirano ocjenjivati sveukupne, kombinirane i kumulativne klimatske i gospodarske učinke tih zakonodavnih akata.

(4c)

Obvezu luka da osiguraju opskrbu električnom energijom s kopna trebalo bi popratiti odgovarajućom obvezom brodova da se povežu s infrastrukturom za punjenje osmišljenom za takvu opskrbu energijom dok su na vezu, kako bi se osigurala djelotvornost te infrastrukture i izbjegao rizik od neupotrebljive imovine. Nadalje, potrebno je uložiti napore kako bi se smanjili troškovi povezani s naplaćivanjem pristojbi na kopnu tako da se izmjenama Direktive XXXX-XXXX (Direktiva o oporezivanju energije) električna energija koja se isporučuje plovilima u luci trajno izuzme od oporezivanja.

(5a)

Rizik od izbjegavanja i zaobilaženja odredaba ove Uredbe, posebno u pogledu segmenta trgovine kontejnerskih linijskih brodova trebalo bi riješiti povećanim troškovima pomorskog prijevoza za plovila koja nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe. Pristajanje u luke u blizini Unije kako bi se ograničili troškovi usklađivanja s ovom Uredbom ne bi samo smanjilo očekivane koristi za okoliš i znatno ugrozilo ciljeve ove Uredbe, već bi zbog dodatne udaljenosti prijeđene radi izbjegavanja primjene ove Uredbe moglo dovesti do dodatnih emisija. Stoga je primjereno iz pojma „luke pristajanja” isključiti određena zaustavljanja u lukama izvan Unije. To bi isključenje trebalo biti usmjereno na luke u blizini Unije u kojima je rizik od izbjegavanja najveći. Ograničenje od 300 nautičkih milja predstavlja razmjeran odgovor na taj rizik, pri čemu se uravnotežuju dodatno opterećenje i rizik od izbjegavanja. Osim toga, isključivanje iz pojma „luke pristajanja” trebalo bi se odnositi samo na kontejnerske brodove i luke čija je glavna djelatnost prekrcaj kontejnera. Za takve se pošiljke rizik od izbjegavanja sastoji i od premještanja lučkog čvorišta u luke izvan Unije, čime se pogoršavaju učinci izbjegavanja. Zbog toga i s obzirom na nepostojanje obveznog sustava Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za upotrebu obnovljivih i niskougljičnih goriva za međunarodna putovanja na globalnoj razini sa sličnom razinom ambicije u usporedbi sa zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi, zaustavljanja kontejnerskih brodova u susjednoj luci za prekrcaj kontejnera ne bi se trebala smatrati zaustavljanjima u lukama pristajanja u smislu ove Uredbe. Kako bi se osiguralo da je mjera proporcionalna ciljevima koje se žele postići i da dovodi do jednakog postupanja, trebalo bi uzeti u obzir mjere u trećim zemljama koje imaju učinak istovjetan ovoj Uredbi.

(5b)

Kako bi se u obzir uzela specifična situacija otočnih regija, kako je naglašeno u članku 174. Ugovora, i potreba za očuvanjem povezanosti otoka i perifernih regija sa središnjim regijama Unije, za putovanja putničkim brodovima koji nisu brodovi za kružna putovanja između luke pristajanja pod nadležnošću države članice i luke pristajanja pod nadležnošću iste države članice koja se nalazi na otoku s manje od 100 000 osoba sa stalnim boravištem trebalo bi dopustiti privremena izuzeća.

(5c)

Uzimajući u obzir posebne značajke najudaljenijih regija Unije, posebno njihovu udaljenost i izoliranost te ograničenja kojima su izložene, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti očuvanju njihove dostupnosti i sposobnosti njihova učinkovitog povezivanja pomorskim prijevozom. Stoga bi u područje primjene ove Uredbe trebalo uključiti samo polovinu energije koja se upotrebljava za putovanja od luke pristajanja ili do luke pristajanja smještene u najudaljenijoj regiji. Zbog toga bi trebalo dopustiti privremena izuzeća za putovanja između jedne luke pristajanja smještene u najudaljenijoj regiji i druge luke pristajanja smještene u najudaljenijoj regiji te za energiju upotrijebljenu tijekom njihova boravka u luci pristajanja odgovarajućih najudaljenijih regija.

(5d)

Radi osiguravanja jednakih uvjeta za brodove, uključujući brodove namijenjene plovidbi vodama prekrivenima ledom koji su na putu u luke država članica, iz tih luka ili između njih, kod izračuna smanjenja emisija stakleničkih plinova po brodu trebalo bi u obzir uzeti posebne informacije povezane s klasom leda broda i njegovom plovidbom kroz led, a te bi se informacije trebale uključiti i u podatke koji se prate i o kojima se izvješćuje na temelju Uredbe (EU) 2015/757.

(6)

Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost s ovom Uredbom trebala bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, na primjer upravitelj ili zakupnik praznog broda, koje je od brodovlasnika preuzelo odgovornost za rad broda te koje je nakon preuzimanja te odgovornosti pristalo preuzeti sve dužnosti i odgovornosti propisane Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća (21) te je u skladu s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je 2016. uspostavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO). U skladu s načelom „onečišćivač plaća”, brodarska društva mogla bi, na temelju ugovora, smatrati subjekt koji donosi odluke koje utječu na intenzitet stakleničkih plinova energije koju upotrebljava brod izravno odgovornim za troškove usklađivanja u okviru ove Uredbe. Taj bi subjekt obično bio onaj koji je odgovoran za odabir goriva, rute i brzine broda.

(7)

Kako bi se ograničilo administrativno opterećenje, posebno manjih brodara, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na drvene brodove jednostavne gradnje i brodove koji nemaju mehanički pogon te bi se trebala usmjeriti na brodove teže od 5 000 bruto tona. Iako potonji brodovi čine otprilike samo 55 % svih brodova koji pristaju u lukama u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća, odgovorni su za 90 % emisija ugljikova dioksida (CO2) iz pomorskog sektora.

(7)

Kako bi se ograničilo administrativno opterećenje, posebno manjih brodara, ova se Uredba ne bi trebala primjenjivati na drvene brodove jednostavne gradnje te bi se trebala usmjeriti na brodove teže od 5 000 bruto tona. Iako potonji brodovi čine otprilike samo 55 % svih brodova koji pristaju u lukama u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća, odgovorni su za 90 % emisija ugljikova dioksida (CO2) iz pomorskog sektora.

(7a)

Komisija bi trebala procjenama učinka u pogledu praga bruto tonaže i vrsta brodova obuhvaćenih ovom Uredbom pratiti provedbu ove Uredbe kako bi osigurala njezinu kontinuiranu učinkovitost. Komisija bi posebno trebala odlučiti postoje li važni razlozi za uključivanje manjih brodova i dodatnih vrsta brodova u područje primjene ove Uredbe. Komisija bi posebno trebala uzeti u obzir razmatranja kao što su dostupnost relevantnih podataka, moguće smanjenje emisija stakleničkih plinova i učinkovitost proširenja područja primjene u smislu učinka na klimu, razmjera administrativnog opterećenja te njegovih financijskih i socijalnih posljedica.

(9)

Iako se instrumentima kao što su određivanje cijene ugljika ili ciljevima u pogledu intenziteta emisija određene aktivnosti promiču poboljšanja energetske učinkovitosti, nisu prikladni za ostvarivanje znatnog pomaka prema obnovljivim i niskougljičnim gorivima u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Stoga je nužan poseban regulatorni pristup namijenjen uporabi obnovljivih i niskougljičnih brodskih goriva i zamjenskih izvora energije, kao što su energija vjetra ili električna energija.

(9)

Iako se instrumentima kao što su određivanje cijene ugljika ili ciljevima u pogledu intenziteta emisija određene aktivnosti promiču poboljšanja energetske učinkovitosti, nisu prikladni za ostvarivanje znatnog pomaka prema obnovljivim i niskougljičnim gorivima u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. Stoga je nužan poseban regulatorni pristup namijenjen uporabi obnovljivih i niskougljičnih brodskih goriva i zamjenskih izvora energije, kao što su energija vjetra ili električna energija. Taj bi se pristup trebao temeljiti na ciljevima i primjenjivati na tehnološki neutralan i troškovno učinkovit način.

(10)

Intervencije politike za poticanje potražnje za obnovljivim i niskougljičnim brodskim gorivima trebale bi se temeljiti na ciljevima i poštovati načelo tehnološke neutralnosti. U skladu s tim, trebalo bi utvrditi ograničenja intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima a da se ne propisuje uporaba nekog određenog goriva ili tehnologije.

(10)

Intervencije politike za poticanje potražnje za obnovljivim i niskougljičnim brodskim gorivima trebale bi se temeljiti na ciljevima i poštovati načelo tehnološke neutralnosti. U skladu s tim te u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma trebalo bi utvrditi ambiciozna ograničenja intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima, a da se ne propisuje uporaba nekog određenog goriva ili tehnologije.

(10a)

Trebalo bi uspostaviti namjenski fond za oceane kako bi se prihodi ostvareni od prodaje pomorskih emisijskih jedinica na dražbi u okviru ETS-a preusmjerili natrag u pomorski sektor. Sredstva osigurana u okviru fonda za oceane trebala bi se upotrebljavati za potporu projektima i ulaganjima povezanima s poboljšanjem energetske učinkovitosti brodova i luka, inovativnim tehnologijama i infrastrukturom za dekarbonizaciju pomorskog prometa, proizvodnjom i uvođenjem održivih alternativnih goriva te razvojem pogonskih tehnologija s nultim emisijama.

(11)

Kako bi se zadovoljile buduće potrebe, trebalo bi promicati razvoj i uvođenje obnovljivih i niskougljičnih goriva s visokim potencijalom za održivost, komercijalnu zrelost te inovacije i rast. Time će se poduprijeti stvaranje inovativnih i konkurentnih tržišta goriva i osigurati dostatna opskrba održivim brodskim gorivima u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju kako bi se doprinijelo ambicijama Unije u pogledu dekarbonizacije prometa i pritom unaprijedio njezin rad na postizanju visoke razine zaštite okoliša. U tu bi svrhu trebala biti prihvatljiva održiva brodska goriva proizvedena iz sirovina navedenih u dijelovima A i B Priloga IX. Direktivi (EU) 2018/2001 te sintetička brodska goriva. Posebno su važna održiva brodska goriva proizvedena iz sirovina navedenih u dijelu B Priloga IX. Direktivi (EU) 2018/2001 jer je riječ o trenutačno komercijalno najzrelijoj tehnologiji za dekarbonizaciju pomorskog prijevoza već u kratkoročnom razdoblju.

(11)

Kako bi se zadovoljile buduće potrebe, trebalo bi promicati razvoj i uvođenje obnovljivih i niskougljičnih goriva te pogonskih tehnologija s visokim potencijalom za održivost, komercijalnu zrelost te inovacije i rast. Time će se poduprijeti stvaranje inovativnih i konkurentnih tržišta goriva i osigurati dostatna opskrba održivim brodskim gorivima u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju kako bi se doprinijelo ambicijama Unije u pogledu dekarbonizacije prometa i pritom unaprijedio njezin rad na postizanju visoke razine zaštite okoliša. U tu bi svrhu trebala biti prihvatljiva održiva brodska goriva proizvedena iz sirovina navedenih u dijelovima A i B Priloga IX. Direktivi (EU) 2018/2001 te sintetička brodska goriva. Posebno su važna održiva brodska goriva proizvedena iz sirovina navedenih u dijelu B Priloga IX. Direktivi (EU) 2018/2001 jer je riječ o trenutačno komercijalno najzrelijoj tehnologiji za dekarbonizaciju pomorskog prijevoza već u kratkoročnom razdoblju.

(11a)

Kako bi se potaknuo rani razvoj tržišta i uvođenje najodrživijih i najinovativnijih tehnologija goriva s potencijalom rasta u cilju zadovoljenja budućih potreba, nužan je namjenski poticaj za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla. Ta skupina goriva ima velik potencijal za uvođenje obnovljive energije u kombinaciju brodskih pogonskih goriva. S obzirom na znatno veće troškove proizvodnje obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, važno je osigurati određeni stupanj potražnje kojim se podupiru ulaganja u takvu skupinu goriva. Ovom se Uredbom uvodi kombinacija mjera kako bi se osigurala potpora prihvaćanju obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla. To uključuje (a) do 2035. multiplikator kako bi se nagradila poduzeća koja se odluče za ta goriva unatoč njihovoj relativno visokoj cijeni i (b) od 2030. fiksni minimalni udio obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u kombinaciji izvora energije. Kako bi se olakšala usklađenost s minimalnim udjelom obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla, trebale bi se primjenjivati mjere fleksibilnosti u skladu s člancima 17. i 18. ove Uredbe. Na temelju ugovornih aranžmana poduzeća mogu opskrbljivače gorivom smatrati odgovornima za troškove usklađivanja na temelju ove Uredbe ako obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla nisu isporučena u skladu s dogovorenim uvjetima.

(13)

Međutim, u pomorskom sektoru taj pristup mora biti stroži. Potražnja za biogorivima, tekućim biogorivima i gorivima iz biomase koja se temelje na kulturama za proizvodnju hrane i hrane za životinje u pomorskom sektoru trenutačno je neznatna jer je više od 99 % trenutačno korištenih brodskih goriva fosilnog podrijetla. Neprihvatljivost goriva koja se temelje na kulturama za proizvodnju hrane i hrane za životinje u skladu s ovom Uredbom smanjuje i rizik od usporavanja dekarbonizacije prometnog sektora, do kojeg bi inače moglo doći zbog prebacivanja biogoriva koja se temelje na kulturama iz cestovnog u pomorski sektor. Od ključne je važnosti to preusmjeravanje svesti na najmanju moguću mjeru s obzirom na to da je cestovni promet trenutačno prometni sektor koji najviše onečišćuje te da se u pomorskom prometu trenutačno upotrebljavaju pretežno fosilna goriva. Stoga bi stvaranje potencijalno velike potražnje za biogorivima, tekućim biogorivima i gorivima iz biomase koja se temelje na kulturama za proizvodnju hrane i hrane za životinje trebalo izbjeći promicanjem njihove uporabe u skladu s ovom Uredbom. U skladu s tim, zbog dodatnih emisija stakleničkih plinova i gubitka bioraznolikosti koje uzrokuju sve vrste goriva koje se temelje na kulturama za proizvodnju hrane i hrane za životinje, treba smatrati da ta goriva imaju jednake emisijske faktore kao i najnepovoljniji proces.

(14)

Dugo prijelazno razdoblje povezano s razvojem i uvođenjem novih goriva i energetskih rješenja za pomorski promet zahtijeva brzo djelovanje i uspostavu jasnog i predvidljivog dugoročnog regulatornog okvira kojim će se olakšati planiranje i ulaganja svih uključenih dionika. Jasan i stabilan dugoročni regulatorni okvir olakšat će razvoj i uvođenje novih goriva i energetskih rješenja za pomorski promet te potaknuti ulaganja dionika. Takvim bi se okvirom trebala utvrditi ograničenja intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima do 2050. Ta bi ograničenja s vremenom trebala postati ambicioznija kako bi odražavala očekivani tehnološki razvoj i povećanu proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih brodskih goriva.

(14)

Dugo prijelazno razdoblje povezano s razvojem i uvođenjem novih goriva i energetskih rješenja za pomorski promet , kao i dug prosječni životni vijek brodova koji uobičajeno iznosi između 25 i 30 godina, zahtijevaju brzo djelovanje i uspostavu jasnog i predvidljivog dugoročnog regulatornog okvira kojim će se olakšati planiranje i ulaganja svih uključenih dionika. Jasan i stabilan dugoročni regulatorni okvir olakšat će razvoj i uvođenje novih goriva i energetskih rješenja za pomorski promet te potaknuti ulaganja dionika. Takvim bi se okvirom trebala utvrditi ograničenja intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima , i tijekom plovidbe i na vezu, do 2050. Ta bi ograničenja s vremenom trebala postati ambicioznija kako bi odražavala očekivani tehnološki razvoj i povećanu proizvodnju obnovljivih i niskougljičnih brodskih goriva. Kako bi se zajamčila pravna sigurnost i osiguralo dovoljno vremena za dugoročno planiranje i pripremu sektora te da bi se izbjegao rizik od neupotrebljive imovine, svi budući prijedlozi za izmjenu ove Uredbe trebali bi biti ograničenog opsega te bi se u njima trebale izbjeći značajne izmjene zahtjeva.

(15)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi metodologiju i formulu koje bi se trebale primjenjivati za izračun prosječnog godišnjeg intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodu. Ta bi se formula trebala temeljiti na potrošnji goriva koju prijavljuju brodovi i pritom bi se u obzir trebali uzeti relevantni emisijski faktori tih goriva. U metodologiji bi se trebala odražavati i uporaba zamjenskih izvora energije, kao što su energija vjetra ili električna energija.

(15)

Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi metodologiju i formulu koje bi se trebale primjenjivati za izračun prosječnog godišnjeg intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodu. Ta bi se formula trebala temeljiti na potrošnji goriva koju prijavljuju brodovi i pritom bi se u obzir trebali uzeti relevantni emisijski faktori tih goriva. U metodologiji bi se trebala odražavati i uporaba zamjenskih izvora energije, kao što su energija vjetra ili solarna energija, proizvedena na brodu ili električna energija koja se isporučuje na vezu .

(16)

Kako bi se dobila potpunija slika o okolišnoj učinkovitosti različitih izvora energije, učinkovitost goriva u pogledu emisija stakleničkih plinova trebala bi se procjenjivati na temelju pristupa „od izvora do broda”, uzimajući u obzir učinke proizvodnje, prijevoza, distribucije i uporabe energije na brodu. Time se potiče razvoj tehnologija i proizvodni procesi koji imaju manje emisije stakleničkih plinova i donose stvarne koristi u usporedbi s postojećim konvencionalnim gorivima.

(16)

Kako bi se dobila potpunija slika o okolišnoj učinkovitosti različitih izvora energije, učinkovitost goriva u pogledu emisija stakleničkih plinova trebala bi se procjenjivati na temelju pristupa „od izvora do broda”, uzimajući u obzir učinke proizvodnje, prijevoza, distribucije i uporabe energije na brodu , pri čemu treba voditi računa o otisku različitih stadija životnog ciklusa goriva . Time se potiče razvoj tehnologija i proizvodni procesi koji imaju manje emisije stakleničkih plinova i donose stvarne koristi u usporedbi s postojećim konvencionalnim gorivima.

(17)

Učinkovitost obnovljivih i niskougljičnih brodskih goriva u ciklusu „od izvora do broda” trebala bi se utvrditi primjenom zadanih ili stvarnih i certificiranih emisijskih faktora koji obuhvaćaju emisije „od izvora do spremnika” i „od spremnika do broda”. Međutim, učinkovitost fosilnih goriva trebala bi se ocjenjivati samo primjenom zadanih emisijskih faktora kako je predviđeno ovom Uredbom.

(17)

Učinkovitost brodskih goriva u ciklusu „od izvora do broda” trebala bi se utvrditi primjenom zadanih ili stvarnih i certificiranih emisijskih faktora koji obuhvaćaju emisije „od izvora do spremnika” i „od spremnika do broda”.

(21)

Opskrbom električnom energijom s kopna smanjuje se onečišćenje zraka koje proizvode brodovi te se smanjuje količina emisija stakleničkih plinova koje stvara pomorski promet. Opskrba električnom energijom s kopna predstavlja opskrbu brodova na vezu energijom koja je sve čišća s obzirom na sve veći udio obnovljivih izvora energije u kombinaciji električne energije koja se upotrebljava u EU-u. Budući da je Direktivom 2014/94/EU (Direktiva o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva) obuhvaćeno samo osiguravanje mjesta priključenja na opskrbu električnom energijom s kopna, potražnja za tom tehnologijom i, posljedično, njezino uvođenje i dalje su ograničeni. Stoga bi trebalo utvrditi posebna pravila kojima se propisuje upotreba mjesta za opskrbu električnom energijom s kopna za brodove koji najviše onečišćuju.

(21)

Opskrbom električnom energijom s kopna smanjuje se onečišćenje zraka koje proizvode brodovi na vezu te se smanjuje količina emisija stakleničkih plinova koje stvara pomorski promet na vezu . Opskrba električnom energijom s kopna predstavlja opskrbu brodova na vezu energijom koja je sve čišća s obzirom na sve veći udio obnovljivih i nefosilnih izvora energije u kombinaciji električne energije koja se upotrebljava u EU-u. Budući da je Direktivom 2014/94/EU (Direktiva o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva) obuhvaćeno samo osiguravanje mjesta priključenja na opskrbu električnom energijom s kopna, potražnja za tom tehnologijom i, posljedično, njezino uvođenje i dalje su ograničeni. Kako bi se osiguralo smanjenje onečišćenja zraka na vezu i gospodarska održivost infrastrukture za opskrbu električnom energijom s kopna te kako bi se zajamčilo da se njome ostvaruje povrat ulaganja, trebalo bi utvrditi posebna pravila kojima se propisuje uporaba opskrbe električnom energijom s kopna za brodove koji najviše onečišćuju u situacijama u kojima bi se tom uporabom učinkovito smanjile emisije uz razumne troškove .

(22)

Osim opskrbe električnom energijom s kopna, i druge bi tehnologije u lukama mogle ponuditi jednake koristi za okoliš. Ako se pokaže da je uporaba alternativne tehnologije istovjetna opskrbi električnom energijom s kopna, brod bi trebao biti izuzet od obveze te opskrbe.

(22)

Osim opskrbe električnom energijom s kopna, i druge bi tehnologije s nultim emisijama u lukama mogle ponuditi jednake koristi za okoliš. Ako se pokaže da je uporaba alternativne tehnologije istovjetna opskrbi električnom energijom s kopna , u smislu smanjenja zagađenja zraka i emisija stakleničkih plinova , brod bi trebao biti izuzet od obveze te opskrbe.

(23)

Iz više objektivnih razloga trebalo bi isto tako predvidjeti iznimke od opskrbe električnom energijom s kopna koje je potvrdilo upravljačko tijelo luke pristajanja i koje su ograničene na neplanirana pristajanja u luke zbog sigurnosti ili spašavanja života na moru, na kratkotrajne boravke brodova na vezu koji traju manje od dva sata jer je to najkraće vrijeme potrebno za priključenje te na proizvodnju energije na brodu u izvanrednim situacijama.

(23)

Iz više objektivnih razloga trebalo bi isto tako predvidjeti iznimke od opskrbe električnom energijom s kopna koje je potvrdilo upravljačko tijelo luke pristajanja , upravitelj terminala ili nadležno tijelo, ovisno o modelima upravljanja za luke u različitim državama članicama. Te bi iznimke trebale biti ograničene na neplanirana pristajanja u luke zbog sigurnosti ili spašavanja života na moru, na kratkotrajne boravke brodova na vezu koji traju manje od dva sata jer je to najkraće vrijeme potrebno za priključenje te na proizvodnju energije na brodu u izvanrednim situacijama. Nemogućnost opskrbe dovoljnom količinom električne energije s kopna zbog slabog kapaciteta lokalne mreže povezane s lukom ne bi trebala dovesti do toga da se smatra da luka, brodovlasnik ili brodar ne poštuju zahtjeve iz ove Uredbe, pod uvjetom da je upravitelj mreže verifikatorima propisno potvrdio nedostatnost kapaciteta lokalne mreže.

(24)

Iznimke bi u slučaju nedostupnosti ili nekompatibilnosti sustava za opskrbu električnom energijom s kopna trebale biti ograničene ako je brodarima i upraviteljima luka dano dovoljno vremena za potrebna ulaganja, kako bi se osigurali potrebni poticaji za ta ulaganja i izbjeglo nepošteno tržišno natjecanje. Brodari bi od 2035. trebali pažljivo planirati pristajanje u  luku kako bi bili sigurni da mogu obavljati svoje aktivnosti a da ne stvaraju emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova na vezu te da ne ugrožavaju okoliš u obalnim područjima i lučkim gradovima. Trebalo bi zadržati ograničen broj iznimaka u slučaju nedostupnosti ili nekompatibilnosti sustava za opskrbu električnom energijom s kopna kako bi se omogućila povremena promjena rasporeda pristajanja u lukama u zadnji čas i pristajanja u lukama s nekompatibilnom opremom.

(24)

Iznimke bi u slučaju nedostupnosti ili nekompatibilnosti sustava za opskrbu električnom energijom s kopna trebale biti ograničene ako je brodarima i upraviteljima luka dano dovoljno vremena za potrebna ulaganja, kako bi se osigurali potrebni poticaji za ta ulaganja i izbjeglo nepošteno tržišno natjecanje. Kako bi se osigurala potpuna interoperabilnost, luke bi trebale opremiti svoje vezove, a brodovlasnici svoja plovila postrojenjima za napajanje koja su u skladu s primjenjivim normama. Brodari bi od 2035. trebali pažljivo planirati pristajanje u  luke koje su dio transeuropske prometne mreže TEN-T i koje su obuhvaćene Uredbom XXXX-XXX (Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva) kako bi bili sigurni da mogu obavljati svoje aktivnosti, a da ne stvaraju emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova na vezu te da ne ugrožavaju okoliš u obalnim područjima i lučkim gradovima. Trebalo bi zadržati ograničen broj iznimaka u slučaju nedostupnosti ili nekompatibilnosti sustava za opskrbu električnom energijom s kopna kako bi se omogućila povremena promjena rasporeda pristajanja u lukama u zadnji čas i pristajanja u lukama s nekompatibilnom opremom. Kako bi se ublažio rizik od neupotrebljive imovine, nekompatibilnost infrastrukture za opskrbu električnom energijom s kopna na brodu i na vezu, kao i neravnoteže u potražnji i ponudi alternativnih goriva, trebalo bi organizirati česte savjetodavne sastanke među relevantnim dionicima kako bi se raspravljalo o zahtjevima i budućim planovima te donosilo odluke o njima.

(24a)

Kod ciljnih vrijednosti za opskrbu električnom energijom s kopna, utvrđenih Uredbom XXXX-XXX (Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva), uzete su u obzir vrste plovila koja se opskrbljuju i količine prometa koje ostvaruju predmetne luke. Zahtjevi da se brodovi povežu s opskrbom električnom energijom s kopna dok su na vezu ne bi se trebali primjenjivati na plovila koja pristaju u lukama koja nisu obuhvaćena područjem primjene zahtjeva za opskrbu električnom energijom s kopna na temelju te uredbe osim ako luka nema ugrađenu i dostupnu opskrbu električnom energijom s kopna na posjećenom vezu. Ako brod pristane u luci izvan mreže TEN-T u kojoj je dostupna opskrba električnom energijom s kopna, brod bi se trebao povezati s opskrbom električnom energijom s kopna.

(24b)

Čak i ako je opskrba električnom energijom s kopna važno sredstvo za smanjenje lokalnih emisija onečišćivača zraka, njezin potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova u potpunosti ovisi o kombinaciji izvora energije kojom se napaja s pomoću kabela. Kako bi ostvarile potpuni klimatski i okolišni potencijal opskrbe električnom energijom s kopna, države članice trebale bi povećati kapacitet i povezivost elektroenergetskih mreža te nastaviti smanjivati intenzitet stakleničkih plinova svojih kombinacija izvora energije kako bi se lukama pružila povoljna, planska i nefosilna električna energija.

(24c)

U provedbi ove Uredbe trebale bi se propisno uzeti u obzir različitosti modela upravljanja lukama diljem Unije, posebno u odnosu na odgovornost za izdavanje potvrde o oslobađanju plovila obveze povezivanja s opskrbom električnom energijom s kopna.

(24d)

Koordinacija između luka i brodara ključna je kako bi se osigurali neometani postupci priključivanja na električnu energiju s kopna u lukama. Brodari bi trebali informirati luke u kojima pristaju o svojim namjerama da se priključe na električnu energiju s kopna te o količini energije koja im je potrebna tijekom predmetnog pristajanja, posebno ako je veća od procijenjenih potreba za tu kategoriju broda.

(25)

Ovom Uredbom trebalo bi uspostaviti pouzdan sustav praćenja, izvješćivanja i verifikacije kako bi se pratila usklađenost s njezinim odredbama. Kako bi se osigurala točnost podataka dostavljenih u okviru tog sustava, sustav bi se trebao na nediskriminirajući način primjenjivati na sve brodove i zahtijevati verifikaciju koju obavlja treća strana. Radi lakšeg ostvarivanja cilja ove Uredbe te kako bi se ograničilo administrativno opterećenje za društva, verifikatore i pomorska tijela, svi podaci koji su već dostavljeni za potrebe Uredbe (EU) 2015/757 trebali bi se prema potrebi upotrebljavati za provjeru usklađenosti s ovom Uredbom.

(25)

Ovom Uredbom trebalo bi uspostaviti pouzdan i transparentan sustav praćenja, izvješćivanja i verifikacije kako bi se pratila usklađenost s njezinim odredbama. Kako bi se osigurala točnost podataka dostavljenih u okviru tog sustava, sustav bi se trebao na nediskriminirajući način primjenjivati na sve brodove i zahtijevati verifikaciju koju obavlja treća strana. Radi lakšeg ostvarivanja cilja ove Uredbe te kako bi se ograničilo administrativno opterećenje za društva, verifikatore i pomorska tijela, svi podaci koji su već dostavljeni za potrebe Uredbe (EU) 2015/757 trebali bi se prema potrebi upotrebljavati za provjeru usklađenosti s ovom Uredbom.

(26)

Društva bi trebala biti odgovorna za praćenje i izvješćivanje o količini i vrsti energije koja se upotrebljava na brodovima u plovidbi i brodovima na vezu te za izvješćivanje o drugim relevantnim informacijama, kao što su informacije o vrsti brodskog motora ili o prisutnosti tehnologija za vjetrom potpomognutu propulziju, kako bi se dokazala usklađenost s ograničenjem intenziteta stakleničkih plinova za energiju koja se upotrebljava na brodu, kako je utvrđeno ovom Uredbom. Kako bi se verifikatorima olakšalo ispunjavanje tih obveza praćenja i izvješćivanja te postupka verifikacije, slično kao u Uredbi (EU) 2015/757, društva bi trebala dokumentirati predviđenu metodu praćenja i u planu praćenja navesti dodatne pojedinosti o primjeni pravila ove Uredbe. Plan praćenja te prema potrebi njegove naknadne izmjene trebalo bi dostaviti verifikatoru.

(26)

Društva bi trebala biti odgovorna za praćenje i izvješćivanje o količini i vrsti energije koja se upotrebljava na brodovima u plovidbi i brodovima na vezu te za izvješćivanje o drugim relevantnim informacijama, kao što su informacije o vrsti brodskog motora i tehničke specifikacije tehnologija za vjetrom potpomognutu propulziju ili bilo koji drugi alternativni izvor energije koji se nalazi na brodu kako bi se dokazala usklađenost s ograničenjem intenziteta stakleničkih plinova za energiju koja se upotrebljava na brodu, kako je utvrđeno ovom Uredbom. Kako bi se verifikatorima olakšalo ispunjavanje tih obveza praćenja i izvješćivanja te postupka verifikacije, slično kao u Uredbi (EU) 2015/757, društva bi trebala dokumentirati predviđenu metodu praćenja i u planu praćenja navesti dodatne pojedinosti o primjeni pravila ove Uredbe. Plan praćenja te prema potrebi njegove naknadne izmjene trebalo bi dostaviti verifikatoru.

(27)

Certificiranje goriva ključno je za postizanje ciljeva ove Uredbe i jamčenje okolišnog integriteta obnovljivih i niskougljičnih goriva za koja se očekuje da će se upotrebljavati u pomorskom sektoru. Takvo bi se certificiranje trebalo provoditi u okviru transparentnog i nediskriminirajućeg postupka. Kako bi se olakšalo certificiranje i ograničilo administrativno opterećenje, certificiranje biogoriva, bioplina, obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika trebalo bi se oslanjati na pravila utvrđena Direktivom (EU) 2018/2001. Taj bi se pristup certificiranju trebao primjenjivati i na goriva koja se pune izvan Unije, a koja bi se trebala smatrati uvezenim gorivima, slično kao Direktiva (EU) 2018/2001. Ako društva namjeravaju odstupiti od zadanih vrijednosti predviđenih tom direktivom ili ovim novim okvirom, to bi trebalo učiniti samo kad se vrijednosti mogu certificirati u okviru jednog od dobrovoljnih sustava priznatih u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 (za vrijednosti „od izvora do spremnika”) ili s pomoću laboratorijskih ispitivanja ili mjerenja izravnih emisija („od spremnika do broda”).

(27)

Pouzdano certificiranje i praćenje goriva ključno je za postizanje ciljeva ove Uredbe i jamčenje okolišnog integriteta obnovljivih i niskougljičnih goriva za koja se očekuje da će se upotrebljavati u pomorskom sektoru. Takvo bi se certificiranje trebalo provoditi u okviru transparentnog i nediskriminirajućeg postupka. Kako bi se olakšalo certificiranje i ograničilo administrativno opterećenje, certificiranje biogoriva, bioplina, obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika trebalo bi se oslanjati na pravila utvrđena Direktivom (EU) 2018/2001. Taj bi se pristup certificiranju trebao primjenjivati i na goriva koja se pune izvan Unije, a koja bi se trebala smatrati uvezenim gorivima, slično kao Direktiva (EU) 2018/2001. Ako društva namjeravaju odstupiti od zadanih vrijednosti predviđenih tom direktivom ili ovim novim okvirom, to bi trebalo učiniti samo kad se vrijednosti mogu certificirati u okviru jednog od dobrovoljnih sustava priznatih u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 (za vrijednosti „od izvora do spremnika”) ili s pomoću mjerenja izravnih emisija („od spremnika do broda”).

(27a)

Za provedbu ove Uredbe ključne su pouzdanost i točnost informacija o svojstvima goriva. Opskrbljivači gorivom za koje je dokazano da su dostavili obmanjujuće ili netočne informacije o intenzitetu stakleničkih plinova goriva koja isporučuju trebali bi podlijegati kazni. Opskrbljivači gorivom koji su opetovano dostavljali lažne ili obmanjujuće informacije trebali bi biti na crnoj listi programa certificiranja utvrđenih u Direktivi (EU) 2018/2001 (Direktiva o obnovljivim izvorima energije). U takvim slučajevima za sva goriva uskladištena iz njihovih postrojenja trebalo bi se smatrati da imaju isti emisijski faktor kao i najnepovoljnije fosilno gorivo.

(28)

Verifikacijom koju provode akreditirani verifikatori trebala bi se osigurati točnost i potpunost praćenja i izvješćivanja koje provode društva te usklađenost s ovom Uredbom. Kako bi se osigurala nepristranost, verifikatori bi trebali biti neovisni i stručni pravni subjekti kojima akreditaciju dodjeljuju nacionalna akreditacijska tijela koja djeluju u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (24).

(28)

Verifikacijom koju provode akreditirani verifikatori trebala bi se osigurati točnost i potpunost praćenja i izvješćivanja koje provode društva te usklađenost s ovom Uredbom. Kako bi se osigurala nepristranost i djelotvornost , verifikatori bi trebali biti neovisni i stručni pravni subjekti kojima akreditaciju dodjeljuju i koja nadziru nacionalna akreditacijska tijela koja djeluju u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (24).

(31a)

Poduzeća i opskrbljivači gorivom mogli bi se preko ugovornih odredbi dogovoriti o uzajamnim obvezama u pogledu proizvodnje, opskrbe i kupnje unaprijed utvrđenih količina određenih goriva. Takvim ugovornim odredbama također bi trebalo obuhvatiti odgovornost i utvrditi uvjete za financijsku naknadu u slučajevima kada goriva nisu stavljena na raspolaganje u skladu s ugovorom.

(36)

Kazna koja se izriče za svako neusklađeno pristajanje u luku trebala bi biti razmjerna trošku uporabe električne energije te na razini kojom će se osigurati odvraćajući učinak od uporabe izvora energije koji više onečišćuju okoliš. Kazna bi se trebala temeljiti na električnoj energiji na plovilu, izraženoj u megavatima, pomnoženoj s fiksnom kaznom izraženom u eurima po satu boravka na vezu. Zbog nedostatka točnih podataka o troškovima osiguravanja opskrbe električnom energijom s kopna u Uniji, taj bi se iznos trebao temeljiti na prosječnoj cijeni električne energije u EU-u za potrošače koji nisu kućanstva pomnoženoj s faktorom dva kako bi se uzele u obzir druge naknade povezane s pružanjem usluge, uključujući, među ostalim, troškove priključenja i elemente povrata ulaganja.

(36)

Kazna koja se izriče za svako neusklađeno pristajanje u luku trebala bi biti razmjerna trošku uporabe električne energije te na razini kojom će se osigurati odvraćajući učinak od uporabe izvora energije koji više onečišćuju okoliš. Kazna bi se trebala temeljiti na električnoj energiji na plovilu, izraženoj u megavatima, pomnoženoj s fiksnom kaznom izraženom u eurima po satu boravka na vezu. Zbog nedostatka točnih podataka o troškovima osiguravanja opskrbe električnom energijom s kopna u Uniji, taj bi se iznos trebao temeljiti na najnovijoj prosječnoj cijeni električne energije u EU-u za potrošače koji nisu kućanstva pomnoženoj s faktorom dva kako bi se uzele u obzir druge naknade povezane s pružanjem usluge, uključujući, među ostalim, troškove priključenja i elemente povrata ulaganja.

(37)

Prihodi ostvareni plaćanjem kazni trebali bi se upotrebljavati za promicanje distribucije i uporabe obnovljivih i  niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru te za pomoć brodarima u ostvarivanju njihovih klimatskih i  okolišnih ciljeva . U tu svrhu ti bi se prihodi trebali dodjeljivati Inovacijskom fondu iz članka  10.a stavka 8 . Direktive 2003/87/EZ.

(37)

Prihodi ostvareni plaćanjem kazni trebali bi biti namijenjeni pomorskom sektoru i upotrijebljeni za promicanje njegove dekarbonizacije, uključujući potporu za razvoj, proizvodnju i  uvođenje alternativnih goriva , infrastrukturu za alternativna goriva i infrastrukturu za opskrbu električnom energijom s kopna, kao i  nove inovativne tehnologije . U tu bi svrhu ti prihodi trebali biti dodijeljeni Fondu za oceane iz članka 3 . gab Direktive 2003/87/EZ.

(39)

S obzirom na važnost posljedica koje mjere koje verifikatori poduzimaju u skladu s ovom Uredbom mogu imati za predmetna društva, osobito u pogledu utvrđivanja neusklađenih pristajanja u luke, izračuna iznosa kazni i odbijanja izdavanja potvrde o usklađenosti u okviru sustava FuelEU, ta bi društva trebala imati pravo podnijeti zahtjev za preispitivanje takvih mjera nadležnom tijelu u državi članici u kojoj je verifikator akreditiran. Uzimajući u obzir temeljno pravo na djelotvoran pravni lijek, sadržano u članku 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, odluke koje donose nadležna tijela i upravljačka tijela luke u skladu s ovom Uredbom trebale bi podlijegati sudskom preispitivanju koje se provodi u skladu s nacionalnim pravom predmetne države članice.

(39)

S obzirom na važnost posljedica koje mjere koje verifikatori poduzimaju u skladu s ovom Uredbom mogu imati za predmetna društva, osobito u pogledu utvrđivanja neusklađenih pristajanja u luke, prikupljanja informacija za izračun iznosa kazni i odbijanja izdavanja potvrde o usklađenosti u okviru sustava FuelEU, ta bi društva trebala imati pravo podnijeti zahtjev za preispitivanje takvih mjera nadležnom tijelu u državi članici u kojoj je verifikator akreditiran. Uzimajući u obzir temeljno pravo na djelotvoran pravni lijek, sadržano u članku 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, odluke koje donose nadležna tijela i upravljačka tijela luke u skladu s ovom Uredbom trebale bi podlijegati sudskom preispitivanju koje se provodi u skladu s nacionalnim pravom predmetne države članice.

(40)

Kako bi se učinkovitim funkcioniranjem ove Uredbe održali jednaki uvjeti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene popisa emisijskih faktora „od izvora do broda”, izmjene popisa primjenjivih tehnologija s nultom stopom emisija ili kriterija za njihovu uporabu, utvrđivanja pravila za provođenje laboratorijskog ispitivanja i mjerenja izravnih emisija, akreditiranja verifikatora, prilagodbe faktora kazni i načina njihova plaćanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(40)

Kako bi se učinkovitim funkcioniranjem ove Uredbe održali jednaki uvjeti, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene popisa emisijskih faktora „od izvora do broda”, izmjene popisa primjenjivih tehnologija s nultom stopom emisija ili kriterija za njihovu uporabu, utvrđivanja pravila za certifikaciju stvarnih emisija „od izvora do spremnika”, pravila za provođenje laboratorijskog ispitivanja i mjerenja izravnih emisija, akreditiranja verifikatora, prilagodbe faktora kazni i načina njihova plaćanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(42)

S obzirom na međunarodnu dimenziju pomorskog sektora, poželjniji je globalni pristup ograničavanju intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima jer bi se zbog svojeg šireg područja primjene mogao smatrati djelotvornijim . U tom kontekstu i u cilju olakšavanja razvoja međunarodnih pravila u okviru IMO-a, Komisija bi trebala razmjenjivati relevantne informacije o provedbi ove Uredbe s IMO-om i drugim relevantnim međunarodnim tijelima, dok bi IMO-u trebalo dostaviti relevantne podneske. Ako se postigne dogovor o globalnom pristupu pitanjima koja su relevantna za ovu Uredbu, Komisija bi je trebala preispitati kako bi je , prema potrebi, uskladila s međunarodnim pravilima.

(42)

S obzirom na međunarodnu dimenziju pomorskog sektora, poželjniji je globalni pristup ograničavanju intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodovima jer bi zbog svojeg šireg područja primjene bio znatno djelotvorniji . U tom kontekstu i u cilju olakšavanja razvoja međunarodnih pravila u okviru IMO-a, Komisija bi trebala razmjenjivati relevantne informacije o provedbi ove Uredbe s IMO-om i drugim relevantnim međunarodnim tijelima, dok bi IMO-u trebalo dostaviti relevantne podneske , čime će se nastaviti napori EU-a za promicanje ambicioznih ciljeva pomorske dekarbonizacije na međunarodnoj razini . Ako se postigne dogovor o globalnom pristupu pitanjima koja su relevantna za ovu Uredbu, Komisija bi je trebala preispitati kako bi je uskladila s međunarodnim pravilima.

(42a)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti na međunarodnoj razini i maksimalno povećao učinak zakonodavstva o obnovljivim i niskougljičnim gorivima na okoliš, Europska komisija i države članice trebale bi u okviru IMO-a i drugih međunarodnih organizacija promicati pouzdane sustave certifikacije i praćenja obnovljivih goriva.

(42b)

Komisija bi trebala osigurati provedbu i dostupnost alata za suradnju i razmjenu najboljih praksi u sektoru pomorskog prometa, kako je definirano u „Smjernicama za bolju regulativu”  (1a) .

(43)

Uvođenje obnovljivih i niskougljičnih goriva te zamjenskih izvora energije na brodovima koji dolaze u luke pod nadležnošću države članice EU-a, nalaze se u njima ili odlaze iz njih diljem Unije, nije cilj koji države članice mogu u potpunosti ostvariti bez rizika od uvođenja prepreka unutarnjem tržištu i narušavanja tržišnog natjecanja među lukama i među brodarima. Taj se cilj može bolje postići uvođenjem jedinstvenih pravila na razini Unije kojima se stvaraju gospodarski poticaji za brodare kako bi neometano nastavili s radom i tako ispunili obveze u pogledu uporabe obnovljivih i niskougljičnih goriva. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

(43)

Razvoj i široko prihvaćanje obnovljivih i niskougljičnih goriva te zamjenskih izvora energije na brodovima koji dolaze u luke pod nadležnošću države članice EU-a, nalaze se u njima ili odlaze iz njih diljem Unije, nije cilj koji države članice mogu u potpunosti ostvariti bez rizika od uvođenja prepreka unutarnjem tržištu i narušavanja tržišnog natjecanja među lukama i među brodarima. Taj se cilj može bolje postići uvođenjem jedinstvenih pravila na razini Unije kojima se stvaraju gospodarski poticaji za brodare kako bi neometano nastavili s radom i tako ispunili obveze u pogledu uporabe obnovljivih i niskougljičnih goriva. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

(a)

ograničenju intenziteta stakleničkih plinova energije koja se upotrebljava na brodu koji dolazi u luke pod nadležnošću države članice, ostaje u njima ili odlazi iz njih; i

(b)

obvezi opskrbe električnom energijom s kopna ili uporabe tehnologije s nultom stopom emisija u lukama pod nadležnošću države članice,

(b)

ukupnu energiju koja se upotrebljava za putovanja iz luke pristajanja pod nadležnošću države članice do luke pristajanja pod nadležnošću države članice; i

(b)

ukupnu energiju koja se upotrebljava za putovanja iz luke pristajanja pod nadležnošću države članice do luke pristajanja pod nadležnošću države članice;

(ba)

polovinu energije koja se upotrebljava za putovanja od luke pristajanja ili do luke pristajanja koja se nalazi u najudaljenijoj regiji pod nadležnošću države članice; i

(c)

polovinu energije koja se upotrebljava za putovanja od luke pristajanja ili do luke pristajanja pod nadležnošću države članice, ako je posljednja ili sljedeća luka pristajanja pod nadležnošću treće zemlje.

(h)

„zamjenski izvori energije” znači obnovljiva energija vjetra ili sunca proizvedena na brodu ili opskrba električnom energijom s kopna;

(h)

„zamjenski izvori energije” znači obnovljiva energija proizvedena na brodu ili opskrba električnom energijom s kopna;

(ha)

„pogon na vjetar” ili „pogon uz pomoć vjetra” označuje pogonsku tehniku koja primarno ili pomoćno doprinosi pogonu bilo koje vrste plovila energijom vjetra koja se hvata dok brod plovi;

(i)

„luka pristajanja” znači luka pristajanja kako je definirana u članku 3. točki (b) Uredbe (EU) 2015/757 ;

(i)

„luka pristajanja” znači luka u kojoj se brod zaustavlja radi utovara ili istovara značajnog dijela svojeg tereta ili kako bi ukrcao ili iskrcao putnike ; iz toga proizlazi da su izuzeta zaustavljanja isključivo u svrhu punjenja gorivom, uzimanja namirnica, zamjene posade, smještaja u suhom doku ili popravaka broda ili njegove opreme, zaustavljanja u luci zbog toga što brod treba pomoć ili je u nevolji, radi prijenosa s broda na brod koji se obavljaju izvan luke, zaustavljanja samo radi zaklona od nepovoljnih vremenskih uvjeta ili uslijed aktivnosti potrage i spašavanja te zaustavljanja kontejnerskih brodova u susjednim lukama za pretovar kontejnera;

(m)

„brod na vezu” znači brod na vezu kako je definiran u  članku 3. točki (n) Uredbe (EU) 2015/757 ;

(m)

„brod na vezu” znači brod koji je sigurno privezan u pristaništu u  luci pod nadležnošću neke države članice pri utovaru, istovaru, ukrcaju ili iskrcaju putnika ili mirovanju, uključujući vrijeme tijekom kojega brod ne obavlja aktivnosti prijevoza putnika ili tereta ;

(n)

„uporaba energije na brodu” znači količina energije, izražena u megadžulima (MJ), koja se upotrebljava za pogon broda i rad bilo koje brodske opreme, na moru ili na vezu;

(n)

„uporaba energije na brodu” znači količina energije, izražena u megadžulima (MJ), koja se upotrebljava za pogon broda i rad bilo koje brodske opreme, na moru ili na vezu bez dodatne energije koja se upotrebljava zbog tehničkih svojstava broda s klasom leda IA ili IA Super ili istovjetnom klasom leda i bez dodatne energije koju upotrebljavaju brodovi s klasom leda IC, IB, IA ili IA Super ili istovjetnom klasom leda zbog plovidbe kroz led ;

(qa)

„klasa leda” znači oznaka koju su brodu dodijelila nadležna nacionalna tijela države zastave ili organizacija koju ta država priznaje, a koja označava da je brod namijenjen za navigaciju u uvjetima zaleđenog mora.

(qb)

„plovidba u uvjetima leda” znači plovidba broda klase leda u morskom području unutar ledenog ruba;

(qc)

„ledeni rub” znači razgraničenje, u predmetno vrijeme, između otvorenog mora i morskog leda bilo koje vrste, koji se brzo kreće ili pluta;

(r)

„opskrba električnom energijom s kopna” znači sustav koji obuhvaća postrojenja na brodu i kopnu namijenjen za opskrbu brodova na vezu električnom energijom niskog ili visokog napona izmjenične ili istosmjerne struje i koji izravno napaja glavnu rasklopnu ploču broda radi napajanja pri hladnom pogonu i radu ili radi punjenja sekundarnih baterija;

(r)

„opskrba električnom energijom s kopna” znači sustav koji obuhvaća fiksna, plutajuća i pokretna postrojenja na brodu i kopnu namijenjen za opskrbu brodova na vezu električnom energijom niskog ili visokog napona izmjenične ili istosmjerne struje i koji napaja glavnu rasklopnu ploču broda radi napajanja pri hladnom pogonu i radu ili radi punjenja sekundarnih baterija;

—

13  % od 1. siječnja 2035.,

—

20  % od 1. siječnja 2035.,

—

- 26  % od 1. siječnja 2040.,

—

- 38  % od 1. siječnja 2040.,

—

-  59  % od 1. siječnja 2045.,

—

- 64  % od 1. siječnja 2045.,

—

- 75  % od 1. siječnja 2050.

—

- 80  % od 1. siječnja 2050.

—

postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu proizvodnog kapaciteta, dostupnosti ili cijene obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla ili

—

postoji znatno smanjenje troškova i zemljopisno sveobuhvatna dostupnost obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla te potreba za povećanjem razine potkvote kako bi se ispunili klimatski ciljevi Unije.

(b)

na kojima se upotrebljavaju tehnologije s nultom stopom emisija, kako je navedeno u Prilogu III.;

(b)

na kojima se upotrebljavaju tehnologije s nultom stopom emisija, kako je navedeno u Prilogu III. , pod uvjetom da kontinuirano postižu emisije jednake smanjenju emisija koje bi se postiglo opskrbom električnom energijom s kopna ;

(d)

koji se ne mogu priključiti na opskrbu električnom energijom s kopna zbog nedostupnosti mjestâ priključenja u luci;

(d)

koji se ne mogu priključiti na opskrbu električnom energijom s kopna zbog nedostupnosti mjestâ priključenja u luci , među ostalim zbog (privremenog) nedostatka kapaciteta mreže, uključujući tijekom (sezonske) vršne potražnje za energijom od strane plovila na vezu ;

(e)

koji se ne mogu priključiti na opskrbu električnom energijom s kopna jer postrojenje u luci nije kompatibilno s brodskom opremom za opskrbu električnom energijom s kopna;

(e)

koji se ne mogu priključiti na opskrbu električnom energijom s kopna jer postrojenje u luci nije kompatibilno s brodskom opremom za opskrbu električnom energijom s kopna , pod uvjetom da je postrojenje za priključivanje s kopna na brodu certificirano u skladu sa normama utvrđenima u Prilogu II. Uredbi XXXX-XXX (Uredba o infrastrukturi za alternativna goriva) za sustave za priključivanje pomorskih brodova na obalu ;

(e)

opis predviđenih izvora energije koji će se upotrebljavati na brodu tijekom plovidbe i na vezu kako bi se ispunili zahtjevi iz članaka 4. i 5.;

(e)

opis predviđenih izvora energije koji će se upotrebljavati na brodu tijekom plovidbe i na vezu kako bi se ispunili zahtjevi iz članaka 4. i 5. i Priloga I. i III. ;

(k)

opis metode koja se upotrebljava za utvrđivanje zamjenskih podataka za ispravljanje propusta u podacima;

(k)

opis metode koja se upotrebljava za utvrđivanje zamjenskih podataka za ispravljanje propusta u podacima ili utvrđivanje i ispravljanje pogrešaka u podacima ;

(a)

informacije o klasi leda broda;

(b)

opis postupka za praćenje prijeđene udaljenosti tijekom cijelog putovanja; i

(c)

pri plovidbi u uvjetima leda, datum i vrijeme plovidbe u uvjetima leda, potrošnju goriva i energiju iz zamjenskih izvora energije ili tehnologije s nultim emisijama kako je navedena u Prilogu III. pri plovidbi u uvjetima leda.

(ea)

u slučajevima kada je utvrđeno da metode za sprečavanje propusta u podacima i otkrivanje pogrešaka u podacima nisu primjerene za osiguravanje pouzdanosti i transparentnosti podataka.

(d)

opskrbu električnom energijom s kopna ili postojanje iznimaka potvrđenih u skladu s člankom 5. stavkom 5.

(d)

opskrbu električnom energijom s kopna ili postojanje iznimaka navedenih u članku 5. stavku 3. i potvrđenih u skladu s člankom 5. stavkom 5.

(d)

odgovarajući podaci o brodu potpuni su i dosljedni.

(d)

odgovarajući podaci o brodu potpuni su , transparentni i dosljedni.

(a)

ima znanje u području pomorskog prometa;

(b)

u svakom trenutku ima znatno tehničko i pomoćno osoblje razmjerno količini plovila koju provjerava;

(c)

može svakom mjestu rada, prema potrebi, dodijeliti sredstva i osoblje koji odgovaraju zadaćama koje treba izvršiti u skladu s različitim zadaćama navedenima u Poglavlju V. ove Uredbe.

(c)

količinu svake vrste goriva potrošenog na vezu i na moru;

(c)

količinu svake vrste goriva potrošenog na vezu i na moru , uključujući količinu električne energije uzete na vezu za potrebe plovidbe ;

(d)

emisijske faktore „od izvora do broda” za svaku vrstu goriva potrošenog na vezu i na moru, raščlanjene prema emisijama „od izvora do spremnika”, emisijama „od spremnika do broda” i fugitivnim emisijama, koji obuhvaćaju sve relevantne stakleničke plinove;

(d)

emisijske faktore „od izvora do broda” za svaku vrstu goriva potrošenog na vezu i na moru , uključujući električnu energiju iz opskrbe električnom energijom s kopna, raščlanjene prema emisijama „od izvora do spremnika”, emisijama „od spremnika do broda” i fugitivnim emisijama, koji obuhvaćaju sve relevantne stakleničke plinove;

(e)

količinu svake vrste energije iz zamjenskih izvora potrošene na vezu i na moru.

(e)

količinu svake vrste energije iz zamjenskih izvora potrošene na vezu i na moru , uključujući goriva, električnu energiju, energiju vjetra ili sunca .

(a)

klasu leda broda;

(b)

datum i vrijeme plovidbe u uvjetima leda;

(c)

količinu svake vrste goriva potrošenog tijekom plovidbe u uvjetima leda;

(d)

količinu svake vrste energije iz zamjenskih izvora potrošene tijekom plovidbe u uvjetima leda;

(e)

prijeđenu udaljenost plovidbe u uvjetima leda;

(f)

prijeđenu udaljenost tijekom putovanja;

(g)

količinu svake vrste goriva potrošenog na moru; i

(h)

količinu svake vrste energije iz zamjenskih izvora potrošene na moru.

(ca)

prikuplja informacije dobivene u skladu s člankom 14. stavkom 3. i dostavlja ih nadležnom tijelu države članice.

(d)

izračunava iznos kazni iz članka 20. stavaka 1. i 2.

(a)

ako je brodarsko društvo registrirano u državi članici, država članica u kojoj je brodarsko društvo registrirano;

(b)

ako brodarsko društvo nije registrirano u državi članici, država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije promatrane godine najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 2.;

(c)

ako brodarsko društvo nije registrirano u državi članici i u prethodne dvije promatrane godine nije obavilo nijedno putovanje obuhvaćeno područjem primjene utvrđenim u članku 2., država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene utvrđenim u članku 2.

(aa)

područje primjene ove Uredbe u odnosu na:

(ab)

zadane vrijednosti iz Priloga II. koje se temelje na najtočnijim dostupnim znanstvenim spoznajama i dokazima;

(ac)

popis onečišćujućih tvari obuhvaćenih ovom Uredbom, posebno mogućnost uključivanja emisija crnog ugljika;

(b)

vrsta brodova na koje se primjenjuje članak 5. stavak 1.;

(b)

proširenje vrsta brodova na koje se primjenjuje članak 5. stavak 1.;

(ca)

metodologiju navedenu u Prilogu I.;

A.

Formula za izračunavanje bilance usklađenosti broda

a)

bilanca usklađenosti s obzirom na intenzitet stakleničkih plinova broda s obzirom na članak 4.2.

b)

bilanca usklađenosti s obzirom na kvotu obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u odnosu na članak 4.a stavak 3.

B.

Formula za izračunavanje kazne utvrđene u članku 20. stavku 1.

a)

korektivna kazna u vezi s bilancom usklađenosti za intenzitet stakleničkih plinova broda s obzirom na članak 4.2.

b)

korektivna kazna s obzirom na kvotu obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla u odnosu na članak 4.a stavak 3.