27.12.2022   

HR

Službeni list Europske unije

C 493/202

P9_TA(2022)0232

Obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova u državama članicama (Uredba o raspodjeli tereta) ***I

Amandmani (*) koje je donio Europski parlament 8. lipnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/842 o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma (COM(2021)0555 – C9-0321/2021 – 2021/0200(COD)) (1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(2022/C 493/23)

Amandman 1

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5  oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju.

(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”). Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5  oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju , vodeći se pritom, među ostalim, načelima pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti . Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5  oC znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030.

Amandman 2

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 1.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(1a)

Potreba za hitnim poduzimanjem mjera za smanjenje emisija sve je veća, kako je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) naveo u svojim posljednjim izvješćima, od 7. kolovoza 2021. naslovljenom „Climate change 2021: The Physical Science Basis” te od 28. veljače 2022. naslovljenom „Climate Change 2022: Impacts, Adaptation and Vulnerability”. IPCC je s vrlo visokom razinom sigurnosti izjavio da su klimatske promjene prijetnja za dobrobit ljudi i zdravlje planeta te da svako daljnje odgađanje usklađenog, pravovremenog i globalnog djelovanja u pogledu prilagodbe i ublažavanja može dovesti do propuštanja kratke i jedinstvene prilike za osiguravanje održive budućnosti za sve. U izvješćima se iznose nove procjene vjerojatnosti prelaska razine globalnog zatopljenja od 1,5  oC u nadolazećim desetljećima i zaključuje da će, ako se emisije stakleničkih plinova odmah, brzo i znatno ne smanje, ograničavanje globalnog zatopljenja na gotovo 1,5  oC ili čak 2 oC biti izvan dosega. Unija bi stoga na tu hitnu situaciju trebala odgovoriti tako da uloži veće napore i pokaže se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.

Amandman 3

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

Europski zeleni plan (31) obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom , u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa . Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

(3)

Europski zeleni plan (31) polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća  (31a) . On obuhvaća sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno dopunjuju, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u Uniji najkasnije do 2050., te se u okviru njega utvrđuje nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. Usto, nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i utjecaja povezanih s okolišem. Pritom ta tranzicija drukčije utječe na osobe svih rodova te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom , osobe suočene s energetskim siromaštvom ili siromaštvom u pogledu prijevoza i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla . Tranzicija različito utječe i na države članice i na regije . Ona stoga mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen.

Amandman 4

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)

Kako bi bile društveno prihvatljive, klimatske ambicije utvrđene ovom Uredbom trebale bi biti popraćene jednakim društvenim ambicijama. Povećana razina ambicije podrazumijeva znatne promjene u zahvaćenim sektorima koji bi mogli pretrpjeti društvene posljedice i posljedice u pogledu radne snage. Revidirani ciljevi smanjenja emisija trebali bi biti popraćeni odgovarajućim financijskim i političkim mjerama kako bi se osiguralo ispunjenje tih ciljeva na društveno pravedan način. Mjere mogu uključivati, među ostalim, provedbu procjena učinka na zapošljavanje kojima se ocjenjuje učinak na radna mjesta i radne uvjete na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i dodjelu nacionalnih sredstava i sredstava Unije za financiranje mjera za socijalnu prilagodbu i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, rodnu ravnopravnost, cjeloživotno učenje, strukovno osposobljavanje i socijalnu zaštitu te za jamčenje učinkovitog kolektivnog pregovaranja. Također su važni pravodobno savjetovanje i učinkovito uključivanje nacionalnih socijalnih partnera u sektorima navedenima u članku 2. ove Uredbe kada je riječ o razvoju i provedbi nacionalnih mjera za provedbu ove Uredbe.

Amandman 5

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3b)

Osim toga, prijelaz na gospodarstvo Unije usklađeno s ciljem klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. mogao bi imati poseban učinak na određene gospodarske sektore, a posebno na ranjiva mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u tim sektorima. Pri provedbi ove Uredbe važno je da države članice stvore poticajno okruženje za ta poduzeća kako bi ona mogla provesti prijelaz na postupke s manje, a postupno i bez emisija stakleničkih plinova.

Amandman 6

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 3.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3c)

Program Ujedinjenih naroda za okoliš i Globalni forum OECD-a o okolišu zaključili su da promjene u okolišu imaju rodno specifičan učinak. Rodno diferencirane uloge također dovode do diferencijacije ranjivosti rodova u odnosu na učinke klimatskih promjena, a posljedice klimatskih promjena pogoršavaju rodne neravnopravnosti.

Amandman 7

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 4.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(4)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (32) („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030.

(4)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (32) („Europski zakon o klimi”) Unija je u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. kao i ostvarivanje negativnih emisija u razdoblju nakon te godine. Tom se uredbom utvrđuje i obveza domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) na razini Unije za najmanje 55 % ispod razina iz 1990. do 2030. Njome se nadalje utvrđuje da se pri provedbi ciljeva prednost daje brzim i predvidljivim smanjenjima emisija te da se istodobno intenziviraju uklanjanja s pomoću prirodnih ponora. Doprinos neto uklanjanja cilju za 2030. ograničen je na 225 milijuna tona ekvivalenta CO2, a ostatak ciljnih vrijednosti potrebno je ostvariti smanjenjem izravnih emisija.

Amandman 8

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 5.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(5)

Radi provedbe tih obveza i doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma33  (33) donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(5)

Radi provedbe tih obveza i  nacionalno utvrđenih doprinosa Unije na temelju Pariškog sporazuma (33) donesenog u okviru UNFCCC-a trebalo bi prilagoditi regulatorni okvir Unije za ostvarenje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Amandman 9

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 7.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Trgovanje emisijama primjenjivat će se i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (34).

(7)

Trgovanje emisijama može se primijeniti i na emisije stakleničkih plinova iz cestovnog i pomorskog prometa te zgrada, no zadržat će se područje primjene Uredbe (EU) 2018/842. Stoga će se Uredba (EU) 2018/842 i dalje primjenjivati na emisije stakleničkih plinova iz nacionalne plovidbe, ali ne i na one iz međunarodne plovidbe. Emisije stakleničkih plinova neke države članice obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2018/842 koje treba uzeti u obzir u provjerama usklađenosti i dalje će se određivati nakon dovršetka revizija inventara u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (34). Međutim, emisije nekih sektora posljednjih su se godina povećale ili su ostale stabilne.

Amandman 10

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(9)

U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica i posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.

(9)

U svojim zaključcima od 11. prosinca 2020. Europsko vijeće navelo je da će Unija zajednički ostvariti cilj za 2030. na troškovno najučinkovitiji način, da će sve države članice sudjelovati u tom pothvatu uzimajući u obzir pitanja pravednosti i solidarnosti, pri čemu nitko neće biti zapostavljen, te da novi cilj za 2030. treba postići na način kojim se čuva konkurentnost Unije i uzimaju u obzir različite polazne točke država članica , postignuta smanjenja emisija, posebne nacionalne okolnosti te potencijal za smanjenje i uklanjanje emisija, uključujući okolnosti i potencijal otočnih država članica i otoka, kao i uloženi napori.

Amandman 11

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 9.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(9a)

Nakon 2030., nužno je da Unija te svaka država članica ostvare cilj klimatske neutralnosti diljem Unije najkasnije do 2050 i da u razdoblju nakon toga ostvare negativne emisije. Uredbom (EU) 2018/842 trebalo bi se osigurati da sve države članice usvoje putanju smanjenja emisija i konkretne dugoročne politike koje vode ostvarenju toga cilja.

Amandman 12

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 10.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(10)

Da bi se ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 55 %, sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.

(10)

Kako bi se izvršile obveze Unije u okviru Pariškog sporazuma i ostvario cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 %, svi sektori obuhvaćeni Uredbom (EU) 2018/842 morat će postupno smanjivati svoje emisije dok 2030. ne dosegnu smanjenje od 40 % u odnosu na razine iz 2005.

Amandman 13

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(11)

Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova trebalo bi upotrijebiti istu metodologiju kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.

(11)

Stoga je za svaku državu članicu potrebno revidirati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 2030. Za reviziju cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova upotrebljava se ista metodologija kao kad je Uredba (EU) 2018/842 tek donesena, u skladu s kojom su nacionalni doprinosi utvrđeni uzimajući u obzir kapacitete i mogućnosti postizanja troškovne učinkovitosti u državama članicama kako bi se osigurala pravedna i uravnotežena raspodjela opterećenja. Međutim, distribucija ciljeva država članica ne konvergira, što bi trebalo uzeti u obzir pri ocjenjivanju načina na koji nacionalni ciljevi doprinose cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. na troškovno učinkovit i pravedan način. Smanjenje maksimalnih emisija stakleničkih plinova za svaku državu članicu do 2030. stoga bi trebalo utvrditi s obzirom na razinu njihovih preispitanih emisija stakleničkih plinova iz 2005. obuhvaćenih ovom Uredbom, isključujući verificirane emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja su bila u pogonu 2005., a u Unijin sustav trgovanja emisijama uključena su tek nakon 2005.

Amandman 14

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 11.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(11a)

U Komunikaciji Komisije od 14. listopada 2020. o strategiji EU-a za smanjenje emisija metana istaknuto je da je metan snažan staklenički plin i da od njega samo ugljikov dioksid više doprinosi klimatskim promjenama. Na molekularnoj razini metan je snažniji od ugljikova dioksida. Iako se metan u atmosferi zadržava kraće od ugljikova dioksida, on znatno utječe na klimu. Europska unija i Sjedinjene Države najavile su u rujnu 2021. preuzimanje globalne obveze smanjenja emisija metana, čemu se u međuvremenu pridružilo ukupno više od 100 zemalja. Potpisnice obveze nastoje ostvariti zajednički cilj smanjenja globalnih emisija metana do 2030. za najmanje 30 % u odnosu na razine iz 2020. i poboljšanje standarda izvješćivanja. Emisije metana, dušikova oksida i takozvanih F-plinova zajedno čine gotovo 20 % emisija stakleničkih plinova u Uniji. S obzirom na preuzete obveze i kratkotrajnu prirodu mnogih tih stakleničkih plinova, primjereno je u svim sektorima utvrditi jedan ili više ciljeva Unije za sve emisije stakleničkih plinova koji nisu CO2.

Amandman 15

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 13.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(13)

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji bi mogao utjecati i na razinu emisija. Zbog tih neizvjesnosti primjereno je 2025. preispitati podatke o emisijama i  prema potrebi ponovno prilagoditi godišnje emisijske kvote .

(13)

Pandemija bolesti COVID-19 utjecala je na gospodarstvo Unije i njezine razine emisija u mjeri koja se još ne može potpuno kvantificirati. S druge strane, Unija uvodi svoj dosad najveći paket poticaja, koji za cilj ima zajamčiti zeleni oporavak a istovremeno bi mogao utjecati i na razinu emisija. Primjereno je tijekom ovog desetljeća održati stabilno, predvidljivo i  ambiciozno regulatorno kretanje emisija kako bi se postigla potrebna smanjenja emisija i sigurnost pri planiranju .

Amandmani 16 i 55

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(14)

U skladu s navedenim primjereno je 2025. ažurirati godišnje emisijske kvote za razdoblje od 2026. do 2030. To bi trebalo učiniti na temelju sveobuhvatnog preispitivanja podataka iz nacionalnih inventara koje provodi Komisija kako bi se utvrdio prosjek emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2021., 2022. i 2023.

Briše se.

Amandman 17

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 14.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(14a)

U skladu s Uredbom (EU) 2021/1119, prioritet bi trebalo dati izravnim smanjenjima emisija, koje će se morati dopuniti povećanim uklanjanjem CO2 kako bi se postigla klimatska neutralnost. U Uredbi (EU) 2021/1119 potvrđeno je da ponori ugljika obuhvaćaju prirodna i tehnološka rješenja. Uloga tehnoloških rješenja za uklanjanje ugljika razmatrana je i u nekoliko izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, posebno u doprinosu Radne skupine III. Šestom izvješću o procjeni. Važno je da se uspostavi program Unije za certificiranje sigurnog uklanjanja i trajnog skladištenja ugljika s pomoću tehnoloških rješenja, čime bi se državama članicama i sudionicima na tržištu pružila jasnoća za poboljšanje takvih uklanjanja. Kada takav program za certificiranje stupi na snagu, može se provesti analiza obračuna takvih uklanjanja u skladu s pravom Unije, među ostalim utječe li obračun takvih uklanjanja na emisije obuhvaćene Uredbom (EU) 2018/842, uz potpuno poštovanje uvjeta utvrđenih u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Ta se uklanjanja smatraju dodatnima i ona se ne računaju u potrebno smanjenje emisija u skladu s klimatskim ciljevima Unije utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119.

Amandman 18

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 15.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(15)

Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030.

(15)

Na temelju Uredbe (EU) 2018/842 za neke države članice može se uzeti u obzir poništenje ograničene količine emisijskih jedinica u sustavu Europske unije radi usklađenosti s tom Uredbom (EU) 2018/842. S obzirom na posebnu strukturu gospodarstva Malte nacionalni cilj smanjenja te države članice na temelju bruto domaćeg proizvoda po stanovniku znatno premašuje njezin potencijal troškovno učinkovitog smanjenja te je stoga primjereno povećati pristup Malte toj fleksibilnoj mogućnosti, a da se pritom ne ugrozi Unijin cilj smanjenja emisija do 2030. Državama članicama koje imaju pravo na tu fleksibilnu mogućnost, ali je nisu iskoristile 2019. u kontekstu Uredbe (EU) 2018/842, trebalo bi omogućiti da revidiraju tu odluku kako bi uzele u obzir novopredložene nacionalne ciljeve smanjenja emisija. Dotičnim državama članicama također bi trebalo omogućiti da češće revidiraju postotke koje su izvorno prijavile.

Amandman 19

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(16a)

Kako bi se osiguralo i potaknulo da se države članice pridržavaju svojih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. u skladu s Uredbom (EU) 2018/842 kako je izmijenjena, trebalo bi ojačati korektivne mjere i bolje ih povezati s integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. Ako neka država članica premaši svoje godišnje emisijske kvote tijekom dvije uzastopne godine, trebala bi revidirati svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan podnesen u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 te istodobno omogućiti javnosti da sudjeluje u tom postupku.

Amandman 20

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.b (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(16b)

Unija i njezine države članice stranke su Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”)  (1a) . Javni nadzor i pristup pravosuđu temeljni su dio demokratskih vrijednosti Unije i alat kojim se štiti vladavina prava. U svojoj komunikaciji od 14. listopada 2020. naslovljenoj „Poboljšanje pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša u EU-u i državama članicama” Komisija je potvrdila da pristup pravosuđu nije zajamčen u svim državama članicama te je pozvala Vijeće i Europski parlament da u sektorsko zakonodavstvo uvedu izričite odredbe o pristupu pravosuđu. Stoga je primjereno utvrditi odredbu kojom se javnosti osigurava pristup pravosuđu za djelovanja kojima se provodi Uredba (EU) 2018/842 kako je izmijenjena.

Amandman 21

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 16.c (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(16c)

Kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni Uredbom (EU) 2018/842 kako je izmijenjena i drugim zakonodavstvom Unije, osobito ciljevi utvrđeni Uredbom (EU) 2021/1119, Unija i države članice trebale bi se pri provedbi politika voditi najnovijim znanstvenim podacima. Stoga bi se u Uredbi (EU) 2018/842 trebali na odgovarajući način uzeti u obzir savjeti Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene uspostavljenog člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 kako je izmijenjena.

Amandman 22

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(18)

Određivanjem ambicioznijih ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/841 smanjit će se kapacitet država članica za proizvodnju neto uklanjanja koja se mogu iskoristiti radi usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Osim toga, podjelom upotrebe fleksibilne mogućnosti iz LULUCF-a na dva razdoblja dodatno će se ograničiti dostupnost neto uklanjanja za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Zbog toga bi neke države članice mogle imati poteškoće pri ostvarivanju ciljeva na temelju Uredbe (EU) 2018/842, dok bi neke od njih ili neke druge mogle proizvesti neto uklanjanja koja se ne mogu upotrijebiti za potrebe usklađenosti s Uredbom (EU) 2018/842. Sve dok su ispunjeni ciljevi Unije utvrđeni u članku 3. Uredbe (EU) 2021/1119, posebno s obzirom na ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, primjereno je uspostaviti novi dobrovoljni mehanizam u obliku dodatne rezerve koja će državama članicama sudionicama pomoći u ispunjavanju obveza.

Briše se.

Amandman 23

Prijedlog uredbe

Uvodna izjava 18.a (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(18a)

Imajući u vidu dugoročnu dimenziju djelotvorne zaštite klime propisane Uredbom (EU) 2021/1119 i predanost Unije ciljevima Pariškog sporazuma, jasni pojedinačni dugoročni planovi država članica za smanjenje emisija nakon 2030. omogućili bi preciznije planiranje politika. Stoga je primjereno uključiti postupak kojim se utvrđuju nacionalni načini smanjenja za svaku državu članicu u cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.

Amandman 24

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka - 1. (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Naslov

Tekst na snazi

Izmjena

 

(-1)

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013

 

„Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. i nakon toga kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013”

Amandman 25

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 1.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 1.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(1)

u članku 1. „30 %” zamjenjuje se s „40 %”;

(1)

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Ovom se Uredbom utvrđuju obveze država članica u pogledu njihovih minimalnih doprinosa za razdoblje od 2021. do 2030. ispunjenju cilja Unije o smanjenju njezinih emisija stakleničkih plinova za 40 % u odnosu na razine iz 2005. u 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe. Njome se doprinosi dugoročnom cilju klimatske neutralnosti u svim državama članicama najkasnije do 2050., a nakon te godine cilj je ostvarivanje negativnih emisija. Njome se stoga doprinosi postizanju ciljeva Uredbe (EU) 2021/1119 i Pariškog sporazuma. Ovom se Uredbom također utvrđuju pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju njihovih minimalnih doprinosa te utire put za utvrđivanje ciljeva Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova nakon 2030. u sektorima obuhvaćenima člankom 2. ove Uredbe.”

Amandman 26

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 2. – stavak 1.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(2a)

U članku 2. umeće se sljedeći stavak:

„1.a     Za potrebe ove Uredbe može se smatrati da nultu stopu emisija imaju samo biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova utvrđene Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća  (1a) . Ako je udio biogoriva i tekućih biogoriva, kao i goriva iz biomase potrošenih u prometu, koja su proizvedena iz kultura za proizvodnju hrane i hrane za životinje, veći od maksimalnog udjela utvrđenog u članku 26. Direktive (EU) 2018/2001, za potrebe ove Uredbe ne smatra se da ta biogoriva i tekuća biogoriva imaju nultu stopu emisija. Komisija do siječnja 2024., prema potrebi, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog za izmjenu pravila o utvrđivanju emisija stakleničkih plinova i zahtjevima za izvješćivanje iz Uredbe (EU) 2018/1999 u skladu s ovim člankom.”

Amandmani 27 i 57cp i 75

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavci 2. i 3.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(3)

u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

(3)

u članku 4. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:

„2.   Podložno fleksibilnim mogućnostima predviđenima u člancima 5., 6. i 7. ove Uredbe i prilagodbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. ove Uredbe te uzimajući u obzir sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica osigurava da njezine emisije stakleničkih plinova:

(a)

2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;

(a)

2021. i 2022. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 1. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi. Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;

(b)

2023. , 2024. i 2025 . ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2022. na razini godišnje emisijske kvote za tu državu članicu kako je utvrđena za tu godinu u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi;

(b)

od 2023. do 2030 . ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje njezinim prosječnim emisijama stakleničkih plinova 2016., 2017. i 2018. utvrđenima u skladu sa stavkom 3. ovog članka, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi; Linearna putanja države članice započinje na petoj dvanaestini razdoblja od 2019. do 2020. ili u 2020., ovisno o tome koji datum znači nižu emisijsku kvotu za tu državu članicu;

(c)

u godinama od 2026. do 2030. ne premašuju ograničenje određeno linearnom putanjom koja započinje 2024. na razini prosječnih emisija stakleničkih plinova za 2021., 2022. i 2023. koje je država članica prijavila u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u 2. stupcu u Prilogu I. ovoj Uredbi.

 

3.    Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.

3.    Nakon neposrednog savjetovanja s državama članicama Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju godišnje emisijske kvote za svaku državu članicu u godinama od 2021. do 2030., izražene u tonama ekvivalenta CO2 u skladu s linearnim putanjama utvrđenima u stavku 2.

Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.

Za 2021. i 2022. određuje godišnje emisijske kvote na temelju sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2005. i godine od 2016. do 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013 te navodi vrijednost emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005., koja se upotrebljava za utvrđivanje tih godišnjih emisijskih kvota.

Za 2023., 2024 . i 2025 . određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.

Za razdoblje od 2023 . do 2030 . određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. u skladu s drugim podstavkom i preispitanim vrijednostima podataka iz nacionalnih inventara za 2016., 2017. i 2018. navedenih u drugom podstavku.

Za godine od 2026. do 2030. određuje godišnje emisijske kvote na temelju vrijednosti emisija stakleničkih plinova svake države članice za 2005. navedene u skladu s drugim podstavkom i sveobuhvatnog preispitivanja najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za 2021., 2022. i 2023. koje države članice podnose u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999.”

 

Amandman 28

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4. – stavak 5.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3a)

U članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

5.a     „Mjere poduzete za ograničavanje emisija stakleničkih plinova kako je utvrđeno u stavcima 1., 2. i 3. provode se u skladu s poštenom i pravednom tranzicijom za sve. Komisija donosi zajedničke smjernice kojima se utvrđuju metode za potporu državama članicama u provedbi poštene i pravedne tranzicije za sve.”

Amandman 29

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.b (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 4.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3b)

Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 4.a

 

Najmanji doprinosi za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji nisu CO2 za 2030.

 

1.     Prema potrebi, Komisija do srpnja 2023. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću zakonodavni prijedlog kojim se utvrđuje jedan ili više ciljeva na razini Unije za smanjenje, do 2030., emisija koje nisu povezane s CO2, a obuhvaćene su člankom 2. stavkom 1. ove Uredbe. Taj cilj ili ciljevi usklađuju se s procijenjenim smanjenjima emisija potrebnima za ostvarenje cilja iz članka 1. ove Uredbe i cilja utvrđenog u članku 2. Uredbe (EU) 2021/1119 te se predlažu nakon bliskog savjetovanja sa Znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene.

 

2.     Komisija do 31. srpnja 2023. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o procjeni smanjenja emisija koje nisu povezane s CO2 na razini Unije, koje se planiraju i provode u skladu s relevantnim pravom i politikama Unije te nacionalnim zakonima i politikama, uključujući integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 i strateške planove zajedničke poljoprivredne politike u skladu s Uredbom (EU) 2021/2115  (1a) Europskog parlamenta i Vijeća. Ako Komisija predstavi zakonodavni prijedlog u skladu sa stavkom 1. i procijeni da se ne očekuje da će se smanjenjem emisija koje nisu povezane s CO2 ostvariti cilj ili ciljevi iz tog stavka, Komisija daje preporuke za dodatne mjere ublažavanja, a države članice poduzimaju odgovarajuće mjere.

 

3.     Ako Komisija u izvješću iz stavka 2. ovog članka ili u svojoj godišnjoj ocjeni u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) 2018/1999 zaključi da Unija ne ostvaruje dovoljan napredak prema postizanju minimalnog doprinosa u pogledu emisija koje nisu povezane s CO2 u skladu s člankom 1. ove Uredbe, Komisija u tu svrhu, prema potrebi, podnosi zakonodavne prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću koji mogu uključivati sektorske ciljeve ili sektorske mjere, ili oboje.

Amandman 30

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.c (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavci 1. i 2.

Tekst na snazi

Izmjena

 

(3c)

U članku 5. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

1.   U odnosu na godine od 2021. do 2025 . država članica može posuditi količinu do 10  % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

„1.   U odnosu na godine od 2021. do 2029 . država članica može posuditi količinu do 5  % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.”

2.     Za godine od 2026. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.

 

Amandman 31

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.d (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka a

Tekst na snazi

Izmjena

 

(3d)

U članku 5. stavku 3. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(a)

za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote pohraniti za sljedeće godine do 2030 .; i

„(a)

za 2021., taj višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 5 % svojih godišnjih emisijskih kvota pohraniti za sljedeće godine do 2025 .; i”

Amandman 32

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.e (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka b

Tekst na snazi

Izmjena

 

(3e)

U članku 5. stavku 3. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)

za godine od 2022. do 2029 ., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 30 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030 .

„(b)

za godine od 2022. do 2024 ., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2025 .”

Amandman 33

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.f (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 3. – točka ba (nova)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(3f)

U članku 5. stavku 3. dodaje se sljedeća točka:

„(ba)

za godine od 2026. do 2029., višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svojih godišnjih emisijskih kvota do te godine pohraniti za sljedeće godine do 2030.”

Amandman 34

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.g (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 4.

Tekst na snazi

Izmjena

 

(3g)

U članku 5. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

4.   Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. te do 10 % za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030 .

„4.   Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2021. do 2025. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2025 .

 

Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu na druge države članice za godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađenost na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.

 

Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i o cijeni prijenosa po toni ekvivalenta CO2.”

Amandman 35

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.h (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 5. – stavak 6.

Tekst na snazi

Izmjena

 

(3h)

U članku 5. stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice mogu iskoristiti za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom.

„Prihode ostvarene prijenosima godišnjih emisijskih kvota u skladu sa stavcima 4. i 5. države članice koriste za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji ili u trećim zemljama. Države članice obavješćuju Komisiju o svim aktivnostima poduzetima u skladu s ovim stavkom i javno objavljuju te podatke u obliku koji je lako dostupan . Država članica koja prenosi godišnje emisijske kvote drugoj državi članici objavljuje evidenciju o prijenosu i javno objavljuje naknadu koju je dobila za te kvote.”

Amandman 36

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 3.i (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 6. – stavak 3. – podstavak 2.

Tekst na snazi

Izmjena

 

(3i)

U članku 6. stavku 3. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

Države članice navedene u Prilogu II. mogu odlučiti revidirati naniže prijavljen postotak jednom u 2024. i jednom u 2027. U tom slučaju dotična država članica o toj odluci obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2024. odnosno do 31. prosinca 2027.

„Države članice navedene u Prilogu II. mogu odlučiti revidirati svoju odluku o obavješćivanju do 2023. i revidirati naniže prijavljen postotak jednom u 2024. i jednom u 2027. U tom slučaju dotična država članica o toj odluci obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2023., do 31. prosinca 2024. odnosno do 31. prosinca 2027.”

Amandman 37

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 8.

Tekst na snazi

Izmjena

 

(5a)

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 8.

Članak 8.

Korektivne mjere

Korektivne mjere

1.   Ako Komisija, tijekom godišnje ocjene na temelju članka  21 . Uredbe (EU) 525 / 2013 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:

„1.   Ako Komisija, tijekom godišnje ocjene na temelju članka 29 . Uredbe (EU) 2018 / 1999 i uzimajući u obzir planiranu upotrebu fleksibilnih mogućnosti iz članaka 5., 6. i 7. ove Uredbe, utvrdi da država članica ne ostvaruje dovoljan napredak pri ispunjavanju svojih obveza na temelju članka 4. ove Uredbe, ta država članica u roku od tri mjeseca Komisiji podnosi plan korektivnih mjera koji obuhvaća:

 

(-a)

detaljno objašnjenje koje utvrđuje razloge zbog kojih država članica ne uspijeva postići dovoljan napredak u ispunjenju svojih obveza iz članka 4. ove Uredbe;

 

(-ab)

ukupni iznos financijskih sredstava Unije koje je država članica primila za potrošnju i ulaganje povezano s klimom i zelenom tranzicijom, kako je upotreba tih sredstava doprinijela ispunjavanju njezinih obveza iz članka 4. ove Uredbe i kako namjerava upotrijebiti ta sredstva za svrhu ispunjenje tih obveza;

(a)

dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe;

(a)

dodatne mjere koje država članica provodi kako bi domaćim politikama i mjerama te provedbom mjera Unije ispunila svoje posebne obveze na temelju članka 4. ove Uredbe;

(b)

strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe.

(b)

strogi raspored provedbe takvih mjera kojim se omogućuje ocjena godišnjeg napretka provedbe ; ako država članica osnuje nacionalno savjetodavno tijelo za klimu, ona traži savjete od tog tijela kako bi utvrdila potrebne mjere;

 

(ba)

izjavu o količini dodatnih smanjenja emisija za koje država članica procjenjuje da će ih postići na temelju tih politika i metodu kojom se koristi za procjenu tih dodatnih smanjenja emisija;

 

(bb)

objašnjenje kako će se planom korektivnih mjera ojačati integrirani nacionalni energetski i klimatski plan države članice donesen na temelju Uredbe (EU) 2018/1999.

 

1.a     Ako država članica prekorači svoje godišnje emisijske kvote u dvije ili više uzastopnih godina, dužna je preispitati svoj integrirani nacionalni energetski i klimatski plan i svoju dugoročnu nacionalnu strategiju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. Država članica dovršava to preispitivanje u roku od šest mjeseci. Komisija izdaje preporuke u kojima se utvrđuje kako bi trebalo izmijeniti nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročnu nacionalnu strategiju države članice, ili oboje. Država članica Komisiji dostavlja revidirane planove zajedno s izjavom u kojoj se navodi kako će se predloženim revizijama ispraviti neusklađenost s godišnjim emisijskim kvotama i, prema potrebi, na koji je način odgovorila na preporuke Komisije. Ako integrirani nacionalni energetski i klimatski plan ili dugoročna strategija ostanu u znatnoj mjeri nepromijenjeni, država članica objavljuje obrazloženje u kojem navodi svoje razloge.

2.   Europska agencija za okoliš u skladu sa svojim godišnjim programom rada pomaže Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.

2.   U skladu sa svojim godišnjim programom rada, Europska agencija za okoliš i Znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene osnovan člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 pomažu Komisiji pri ocjenjivanju svih takvih planova korektivnih mjera.

3.   Komisija može izdati mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te može na odgovarajući način revidirati svoj plan korektivnih mjera.

3.   Komisija izdaje mišljenje o primjerenosti planova korektivnih mjera podnesenih u skladu sa stavkom 1. te u tom slučaju to čini u roku od četiri mjeseca od primitka tih planova. Dotična država članica u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Komisije te revidira svoj plan korektivnih mjera. Ako predmetna država članica ne postupi u skladu s preporukom ili s većim dijelom preporuke, dužna je Komisiji dostaviti obrazloženje.

 

3.a     Plan korektivnih mjera i mišljenja Komisije te odgovori i obrazloženja dobiveni od država članica iz stavaka 1., 2. i 3. dostupni su javnosti.

 

3.b     Kada ažuriraju svoje integrirane nacionalne energetske i klimatske planove na temelju članka 14. Uredbe (EU) 2018/1999, države članice upućuju na svoje moguće korektivne akcijske planove u skladu sa stavkom 1. i 1.a i, prema potrebi, na sva mišljenja koje je izdala Komisija na temelju ovog članka.”

Amandman 38

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 6.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 9. – stavak 2.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

2.   Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.

„2.   Ako emisije stakleničkih plinova države članice u razdoblju od 2021. do 2025. ili u razdoblju od 2026. do 2030. iz članka 4. Uredbe (EU) 2018/841 premašuju njezina uklanjanja, kako je utvrđeno u skladu s člankom 12. te uredbe, središnji administrator umanjuje godišnje emisijske kvote te države članice za iznos jednak tom višku emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 za odgovarajuće godine.”

Amandman 39

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.

Uredba (EU) 2018/842

Članak 11.a

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(7)

Umeće se sljedeći članak:

Briše se.

Članak 11.a

 

Dodatna rezerva

 

1.     Ako Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća  (**) i uzimajući u obzir ograničenje najvećeg doprinosa neto uklanjanja, u registru Unije uspostavlja se dodatna rezerva.

 

2.     Države članice koje odluče da neće pridonositi dodatnoj rezervi niti je koristiti o svojoj odluci obavješćuju Komisiju najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe.

 

3.     Dodatna rezerva sastoji se od neto uklanjanja koja su države članice sudionice ostvarile u razdoblju od 2026. do 2030., a premašuju njihove ciljne vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) 2018/841 nakon što se oduzme sljedeće:

 

(a)

fleksibilne mogućnosti iskorištene na temelju članaka od 11. do 13.b Uredbe (EU) 2018/841; i

 

(b)

količine koje se uzimaju u obzir radi usklađenosti na temelju članka 7. ove Uredbe.

 

4.     Ako se na temelju stavka 1. uspostavi dodatna rezerva, država članica sudionica može se koristiti njome ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

 

(a)

emisije stakleničkih plinova te države članice premašuju njezine godišnje emisijske kvote u razdoblju od 2026. do 2030.;

 

(b)

država članica iskoristila je fleksibilne mogućnosti u skladu s člankom 5. stavcima 2. i 3.;

 

(c)

država članica maksimalno je iskoristila neto uklanjanja u skladu s člankom 7., čak i kad ta količina ne doseže razinu utvrđenu u Prilogu III.; i

 

(d)

država članica nije ostvarila neto prijenose drugim državama članicama u skladu s člankom 5.

 

5.     Ako država članica ispunjava uvjete utvrđene u stavku 4., prima dodatnu količinu iz dodatne rezerve do njezina manjka i ta se količina iskorištava za usklađenost na temelju članka 9.

 

Ako konačna ukupna količina koju trebaju primiti sve države članice koje ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 4. ovog članka premašuje količinu dodijeljenu dodatnoj rezervi u skladu sa stavkom 3. ovog članka, količina koju prima svaka od tih država članica razmjerno se smanjuje.

 

Amandman 40

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.a (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.

Tekst na snazi

Izmjena

 

(7a)

Članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

Članak 15.

Članak 15.

Preispitivanje

Preispitivanje

1.   Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma.

„1.   Ova Uredba preispituje se uzimajući u obzir, među ostalim, razvoj nacionalnih okolnosti, način na koji svi gospodarski sektori doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, međunarodna kretanja i napore uložene u postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i Uredbe (EU) 2021/1119 .

2.   Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe općem cilju Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova u 2030. i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., te prema potrebi može podnositi prijedloge.

2.   Komisija u roku od šest mjeseci nakon svakog globalnog pregleda stanja dogovorenog na temelju članka 14. Pariškog sporazuma podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe, uključujući ravnotežu između ponude i potražnje za godišnjim emisijskim kvotama, kao i o doprinosu ove Uredbe cilju Unije u pogledu klimatske neutralnosti te prijelaznim klimatskim ciljevima Unije u skladu s člancima 2. i 4. Uredbe (EU) 2021/1119 i njezinu doprinosu ciljevima Pariškog sporazuma, osobito u pogledu potrebe za dodatnim politikama i mjerama Unije s obzirom na potrebna smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije i njezinih država članica, uključujući okvir za razdoblje nakon 2030., te prema potrebi može podnositi prijedloge.

U tim izvješćima uzimaju se u obzir strategije koje su pripremljene na temelju članka  4 . Uredbe (EU) br. 525 / 2013 kako bi se doprinijelo oblikovanju dugoročne strategije Unije.

U tim izvješćima uzimaju se u obzir strategije koje su pripremljene na temelju članka 15 . Uredbe (EU) 2018 / 1999 kako bi se doprinijelo oblikovanju dugoročne strategije Unije.”

Amandman 41

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.b (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7b)

Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 15.a

 

Usklađivanje s ciljem klimatske neutralnosti Unije i država članica

 

1.     Do donošenja zakonodavnog akta kojim se u skladu s člankom 4. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/1119 utvrđuje klimatski cilj Unije za 2040., Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem navodi:

 

(a)

prikladnost postojećih nacionalnih ciljeva iz Priloga I. ove Uredbe u pogledu njihova doprinosa cilju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050. na troškovno učinkovit i pravedan način, u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119;

 

(b)

plan za svaku državu članicu u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom koji je u skladu s ciljem klimatske neutralnosti za svaku državu članicu najkasnije do 2050.

 

2.     U roku od šest mjeseci od objave izvješća iz stavka 1. Komisija podnosi prijedloge za ograničavanje emisija stakleničkih plinova za sektore obuhvaćene ovom Uredbom. Tim se prijedlozima osigurava troškovno učinkovita i pravedna raspodjela napora za smanjenje emisija diljem Unije na temelju načina smanjenja iz stavka 1. točke (b).”

Amandman 42

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.c (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 15.b (novi)

Tekst na snazi

Izmjena

 

(7c)

Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 15.b

 

Pristup pravosuđu

 

1.     Države članice osiguravaju da, u skladu sa svojim nacionalnim pravosudnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti koji ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 2., uključujući fizičke ili pravne osobe ili njihova udruženja, organizacije ili skupine, imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili nekim drugim nezavisnim i nepristranim tijelom koje je određeno pravom radi pobijanja materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, radnji ili propusta:

 

(a)

koji nisu u skladu s pravnim obvezama iz članka 4. ove Uredbe; ili

 

(b)

koji su podložni članku 10. Uredbe (EU) 2018/1999.

 

Za potrebe ovog stavka, radnja ili propust koji ne ispunjava pravne obveze koje proizlaze iz članka 4. ili 8. uključuje radnju ili propust u odnosu na politiku ili mjeru donesenu za potrebe provedbe tih obveza ako ta politika ili mjera ne doprinosi dovoljno toj provedbi.

 

2.     Članovi zainteresirane javnosti ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ako:

 

(a)

imaju dovoljan interes; ili

 

(b)

tvrde da im je povrijeđeno pravo, ako upravno postupovno pravo države članice to propisuje kao preduvjet.

 

Države članice utvrđuju dovoljan interes u skladu s ciljem da se pripadnicima zainteresirane javnosti omogući širok pristup pravosuđu u skladu s Aarhauškom konvencijom. U tu se svrhu dovoljnim interesom za potrebe ovog stavka smatra interes bilo koje nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i udovoljava svim uvjetima prema nacionalnom pravu.

 

3.     Stavci 1. i 2. ne isključuju mogućnost korištenja prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet iscrpljenja svih administrativnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u nacionalnom pravu. Svi takvi postupci moraju biti pošteni, pravični i pravovremeni te ne smiju biti preskupi.

 

4.     Države članice osiguravaju da praktične informacije budu lako dostupne javnosti u pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.”

Amandman 43

Prijedlog uredbe

Članak 1. – stavak 1. – točka 7.d (nova)

Uredba (EU) 2018/842

Članak 16.a (novi)

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

 

(7d)

Umeće se sljedeći članak:

 

„Članak 16.a

Znanstveni savjeti u pogledu sektorâ iz ESR-a/CARE-a

U skladu sa svojim mandatom utvrđenim člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1119 Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene (ESABCC) poziva se da na vlastitu inicijativu pruža znanstvene savjete i izdaje izvješća o smjeru provedbe ove Uredbe, godišnjim razinama emisija i fleksibilnosti te njihovoj dosljednosti u odnosu na klimatske ciljeve, posebno s ciljem pružanja informacija za potrebe svake daljnje revizije ove Uredbe. Komisija uzima u obzir savjete Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene ili javno opravdava razloge za njihovo zanemarivanje.”

(*)  Upućivanja na 'cp' u zaglavljima usvojenih amandmana smatraju se odgovarajućim dijelovima tih amandmana.

(1)  Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0163/2022).

(31)  Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019)0640 od 11. prosinca 2019.

(31)  Komunikacija Komisije – Europski zeleni plan, COM(2019)0640 od 11. prosinca 2019.

(31a)   Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(32)  Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(32)  Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(33)  Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

(33)  Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

(34)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(34)  Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(1a)   SL L 124, 17.5.2005., str. 4.

(1a)   Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(1a)   Uredba (EU) 2021/2115 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. prosinca 2021. o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 (SL L 435, 6.12.2021., str. 1.).

(**)   Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).