(-1.a)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)  (1a) . Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5  oC. Donošenjem klimatskog pakta iz Glasgowa na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) u studenome 2021. njezine su stranke prepoznale da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5  oC iznad predindustrijskih razina znatno smanjili rizici i učinci klimatskih promjena te su se obvezale da će do kraja 2022. ojačati svoje ciljeve za 2030. kako bi se osiguralo da su stranke na dobrom putu da ograniče globalno zagrijavanje na 1,5  oC.

(-1.b)

U svojoj Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi  (1b) Europski parlament je potaknuo Komisiju da poduzme hitne i ambiciozne mjere kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5  oC. Nakon zaključaka posljednjeg Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz njegova izvješća od 8. listopada 2018. naslovljenog „Globalno zagrijavanje od 1,5  oC”, izvješća od 7. kolovoza 2021. naslovljenog „Klimatske promjene 2021.: fizikalni znanstveni temelji” te izvješća od 28. veljače 2022. naslovljenog „Klimatske promjene 2022.: učinci, prilagodba i osjetljivost” dodatno je porasla hitnost potrebe da se ne prekorači cilj Pariškog sporazuma od 1,5  oC. IPCC je izjavio, s vrlo visokom sigurnošću, da su klimatske promjene prijetnja za dobrobit ljudi i zdravlje planeta te da će svako daljnje odgađanje usklađenog, pravovremenog, globalnog djelovanja u pogledu prilagodbe i ublažavanja posljedica dovesti do propuštanja kratke i jedinstvene prilike za osiguravanje održive budućnosti za sve. IPCC je također zaključio da će posljedice klimatskih promjena biti daleko razornije ako se globalno zagrijavanje ne uspije ograničiti na 1,5  oC i dosegne 2 oC. Osim toga, globalna temperatura dosegnut će ili premašiti vrijednost od 1,5  oC ranije nego što se prethodno očekivalo, odnosno u prosjeku u sljedećih 20 godina. Također je zaključio da, ako se emisije stakleničkih plinova odmah i ambiciozno ne smanje, globalno zagrijavanje više neće biti moguće zadržati blizu 1,5  oC ili čak 2 oC. Nadalje, Vijeće UN-a za ljudska prava u svojoj je Rezoluciji 48/13 od 8. listopada 2021. priznalo pravo na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš kao ljudsko pravo.

(-1.c)

U svojoj Rezoluciji od 21. listopada 2021. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama održanoj 2021. u Glasgowu u Ujedinjenoj Kraljevini (COP26)  (1c) Europski parlament izrazio je zabrinutost zbog sporog napretka koji je Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO) postigla u rješavanju problema emisija iz međunarodnog zrakoplovstva te je u tom kontekstu ponovio potrebu za regulacijom tog sektora u okviru EU sustava za trgovanje emisijama (EU ETS), što bi također moglo poslužiti kao uzor za usporedan rad, kojim se podupire veća globalna ambicija na međunarodnoj razini, među ostalim u okviru ICAO-a. Nadalje, Europski parlament pozvao je Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ojačale mehanizam za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljikova dioksida za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) i podržale ICAO u donošenju dugoročnog cilja smanjenja emisija u sektoru uz istodobno očuvanje zakonodavne autonomije Unije u provedbi Direktive o ETS-u EU-a.

(2)

Unija namjerava provesti CORSIA-u, uzimajući u obzir razlike između zakonodavstva EU-a i  CORSIA-e , o kojima je ICAO obaviješten na temelju Odluke Vijeća (EU) 2018/2027 (14), te način na koji Europski parlament i Vijeće izmijene zakonodavstvo Unije.

(2)

Unija namjerava provesti CORSIA-u putem Direktive 2003/87/EZ , uzimajući u obzir razlike između zakonodavstva EU-a i  ICAO-ova programa CORSIA , o kojima je ICAO obaviješten na temelju Odluke Vijeća (EU) 2018/2027 (14), te način na koji Europski parlament i Vijeće izmijene zakonodavstvo Unije.

(9.a)

Ne dovodeći u pitanje Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ u pogledu doprinosa zrakoplovstva cilju smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu Unije i odgovarajućoj provedbi globalne tržišno utemeljene mjere, ova Odluka trebala bi biti privremena mjera koja se primjenjuje samo do stupanja na snagu te direktive.

(b)

od 1. siječnja  2019 . godišnje proizvode više od 10 000  tona emisija CO2 iz upotrebe zrakoplova s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 5 700  kg kojima obavljaju letove obuhvaćene Prilogom I., osim onih koji počinju i završavaju u istoj državi članici (uključujući najudaljenije regije iste države članice).

(b)

od 1. siječnja  2021 . godišnje proizvode više od 10 000  tona emisija CO2 iz upotrebe zrakoplova s najvećom certificiranom masom pri uzlijetanju većom od 5 700  kg kojima obavljaju letove obuhvaćene Prilogom I. ovoj Direktivi te člankom 2. stavkom 3. i člankom 2. stavkom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/1603  (1a), osim onih koji počinju i završavaju u istoj državi članici (uključujući najudaljenije regije iste države članice).