(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”) (3). Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina iz predindustrijskog razdoblja te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5  oC iznad razina iz predindustrijskog razdoblja.

(1)

Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”) (3). Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razina iz predindustrijskog razdoblja te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5  oC iznad razina iz predindustrijskog razdoblja. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5  oC iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama u skladu sa zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). To bi trebalo napraviti na pravedan način te uz poštovanje načela zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti pojedinih stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti. Revizija sustava Europske unije za trgovanje emisijama (EU ETS), uključujući njegovu rezervu za stabilnost tržišta, jedinstvena je prilika za doprinos jačanju djelovanja Unije u području klime prije 27. zasjedanja Konferencije stranaka (COP 27) UNFCCC-a u Egiptu.

(1a)

Nakon zaključaka IPCC-a iz njegova izvješća od 7. kolovoza 2021. naslovljenog „Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi” dodatno je porasla hitnost potrebe da se održi cilj Pariškog sporazuma od 1,5  oC. IPCC je zaključio da će globalna temperatura dosegnuti ili premašiti vrijednost od 1,5  oC ranije nego što se prethodno očekivalo, odnosno u sljedećih 20 godina. Također je zaključio da, ako se emisije stakleničkih plinova odmah i ambiciozno ne smanje, globalno zagrijavanje više neće biti moguće zadržati blizu 1,5  oC ili čak 2 oC.

(1b)

Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi  (1a) potaknuo Komisiju da poduzme hitne i ambiciozne mjere kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5  oC i kako bi se spriječio ogroman gubitak biološke raznolikosti, među ostalim uklanjanjem nedosljednosti u aktualnim politikama Unije u pogledu klimatske i okolišne krize te osiguravanjem da svi budući relevantni zakonodavni i proračunski prijedlozi budu potpuno usklađeni s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5  oC i da ne pridonose gubitku biološke raznolikosti.

(1c)

Potreba za hitnim djelovanjem još je veća zbog porasta učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta kao izravne posljedice klimatskih promjena. U skladu s podacima UN-ova Ureda za smanjenje rizika od katastrofa, broj zabilježenih katastrofa u svijetu i razmjer globalnih gospodarskih gubitaka u posljednjih 20 godina gotovo se udvostručio, pri čemu je taj porast najvećim dijelom rezultat velikog rasta broja katastrofa povezanih s klimatskim promjenama.

(1d)

Unija bi zbog hitnosti situacije trebala ulagati veće napore i nametnuti se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena u skladu s načelom pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. Pariškog sporazuma.

(2)

Suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019 (4).

(2)

Suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma stoga su u središtu Komunikacije o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019 (4).

(3)

U europskom zelenom planu objedinjuje se sveobuhvatan skup mjera i  inicijativa koje se međusobno podupiru radi postizanja klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. i utvrđuje nova strategija rasta, čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem je prekinuta veza gospodarskog rasta s korištenjem resursa . Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Istovremeno, ta tranzicija različito utječe na žene i  muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga se mora osigurati da tranzicija bude pravedna i uključiva i da nitko ne bude zapostavljen .

(3)

Europski zeleni plan polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i  cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i  Vijeća  (1a) . Njime se utvrđuje nova strategija rasta čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom , a da se pritom nikoga ne zapostavi u pravednoj tranziciji kojom se rješava i energetsko siromaštvo . Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija različito utječe na radnike iz različitih sektora i  na različite rodne kategorije te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine , kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s niskim i nižim srednjim dohotkom . Osim toga stvara i poteškoće za neke regije, osobito regije sa strukturnim nedostacima i periferne regije te otoke. Stoga je potrebno osigurati pravednu i uključivu tranziciju .

(4)

Potreba i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale nakon vrlo teških posljedica pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, što je pokazalo da naše društvo i gospodarstvo moraju poboljšati svoju otpornost na vanjske šokove i rano djelovati kako bi ih se spriječilo ili ublažilo. Europski građani i dalje ističu da se to posebno odnosi na klimatske promjene (5).

(4)

Potreba i vrijednost dobro provedenog europskog zelenog plana samo su se povećale nakon vrlo teških posljedica pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, što je pokazalo da naše društvo i gospodarstvo moraju poboljšati svoju otpornost na vanjske šokove i rano djelovati kako bi ih se spriječilo ili ublažilo na način koji je pravedan i kojim se nikoga ne zapostavlja, uključujući osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo . Europski građani i dalje ističu da se to posebno odnosi na klimatske promjene (5).

(4a)

Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) u svojem je izvješću od 29. listopada 2020. naslovljenom „Bioraznolikost i pandemije” istaknula da su temeljni uzroci pandemija iste globalne promjene u okolišu koje potiču gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene. Klimatske promjene stoga bi trebalo ublažiti kako bi se održalo i unaprijedilo zdravlje naše biološke raznolikosti, a time i zaštitilo zdravlje ljudi.

(6)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća  (7) Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(6)

Uredbom (EU) 2021/1119 Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050 . i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga . Tom se uredbom propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. To bi trebalo provesti kao pravednu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen.

(7)

Svi bi gospodarski sektori trebali doprinijeti postizanju tih smanjenja emisija. Stoga bi ambicioznost sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) trebalo prilagoditi kako bi bila u skladu s obvezom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030.

(7)

Svi bi gospodarski sektori trebali doprinijeti postizanju tih smanjenja emisija. Stoga bi ambicioznost sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (8) trebalo prilagoditi kako bi bila u skladu s obvezom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030. , s ciljem postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i s ciljem ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119.

(8)

Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća (9) uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019.

(8)

Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, što je oslabilo sustav EU ETS zbog nižih cijena ugljika te spriječilo da EU ETS pruži snažne poticaje za smanjenje emisija, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća (9) uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019. Stvaranje rezerve doprinijelo je smanjenju viška emisijskih jedinica u optjecaju 2019. za 29 % u odnosu na rekordnu razinu iz 2013. Međutim, prema izvješću o tržištu ugljika za 2021. ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju ponovno se povećao 2020. na 1 579  milijardi u usporedbi s 1 385  milijardi 2019. Taj nagli porast ukupnog viška emisijskih jedinica bio je povezan s manjom potražnjom zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Komisija procjenjuje da će za apsorpciju tog viška iz 2020. biti potrebne do četiri godine zbog čega će se dodatno odgoditi hitna potreba da se apsorbira povijesni višak i da se sustav EU ETS učini svrsishodnim. Stoga, ne dovodeći u pitanje daljnje revizije rezerve u okviru opće revizije Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 koja se provodi 2022., Komisija bi trebala kontinuirano pratiti funkcioniranje rezerve i osigurati da rezerva ostane primjerena svrsi u slučaju budućih nepredvidivih vanjskih šokova.

(8a)

Otporna rezerva usmjerena prema budućnosti ključna je za osiguranje integriteta sustava EU ETS i djelotvornog upravljanja njime kako bi on kao instrument politike doprinio cilju postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Sustav EU ETS, a time i njegova rezerva, isto bi tako trebali biti usklađeni s ostvarivanjem cilja ograničavanja rasta temperature na 1,5  oC iznad razina u predindustrijskom razdoblju, prepoznajući da bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena i pritom odražavajući načelo pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti u skladu s člankom 2. Pariškog sporazuma.

(10)

Ako je broj emisijskih jedinica u optjecaju iznad utvrđenog gornjeg praga, količina emisijskih jedinica koja odgovara određenom postotku tih emisijskih jedinica oduzima se od količina emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi i stavlja u rezervu. U međuvremenu, ako ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju padne ispod utvrđenog donjeg praga, odgovarajući broj emisijskih jedinica oslobađa se iz rezerve državama članicama i dodaje količini emisijskih jedinica koje će se prodavati na dražbi.

(10)

Ako je trenutačno broj emisijskih jedinica u optjecaju iznad utvrđenog gornjeg praga, količina emisijskih jedinica koja odgovara određenom postotku tih emisijskih jedinica oduzima se od količina emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi i stavlja u rezervu. U međuvremenu, ako ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju padne ispod utvrđenog donjeg praga, odgovarajući broj emisijskih jedinica oslobađa se iz rezerve državama članicama i dodaje količini emisijskih jedinica koje će se prodavati na dražbi.

(11)

Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća (10) izmijenjena je Odluka (EU) 2015/1814 udvostručavanjem postotne stope koja se upotrebljava za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine stavljaju u rezervu s 12 % na 24 % do 31. prosinca 2023.

(11)

Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća (10) izmijenjena je Odluka (EU) 2015/1814 udvostručavanjem postotne stope koja se upotrebljava za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine stavljaju u rezervu s 12 % na 24 % do 31. prosinca 2023. kao način za brzu apsorpciju povijesnog viška kako bi se poslao jači cjenovni signal za smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način. Ta je odluka donesena u kontekstu bivšeg klimatskog cilja Unije da se emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu smanje za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.

(14)

Analiza provedena u kontekstu preispitivanja rezerve i očekivana kretanja relevantna za tržište ugljika pokazuju da stopa od 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine nakon 2023. stavljaju u rezervu nije dovoljna za sprečavanje znatnog povećanja viška emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama. Stoga bi postotak nakon 2023. trebao i dalje iznositi 24 %, a minimalni broj emisijskih jedinica koje se stavljaju u rezervu trebao bi ostati 200 milijuna.

(14)

Analiza provedena u kontekstu preispitivanja rezerve i očekivana kretanja relevantna za tržište ugljika pokazuju da stopa od 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine nakon 2023. stavljaju u rezervu nije dovoljna za sprečavanje znatnog povećanja viška emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama. Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12  %, znatan i štetan višak emisijskih jedinica u sustavu EU ETS mogao bi narušiti stabilnost tržišta i ispravno funkcioniranje tog sustava te posljedično ugroziti postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova potrebno za ispunjavanje pravno obvezujućih klimatskih ciljeva, kako je navedeno u  procjeni učinka koju je Komisija provela za ovu Odluku .

(15)

Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12 %, potencijalno štetan višak emisijskih jedinica u sustav EU-a za trgovanje emisijama mogao bi narušiti stabilnost tržišta . Osim toga, kako bi se osigurala predvidljivost tržišta, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030.

(15)

Stoga je važno osigurati da se nakon 2023. stopa ne vrati na razinu nižu od 24 % i da minimalni broj emisijskih jedinica koje se stavljaju u rezervu ne padne ispod 200 milijuna . To bi trebalo napraviti odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. kako bi se osiguralo njezino pravodobno stupanje na snagu i tako omogućila predvidljivost tržišta uklanjanjem opasnosti od ponovnog spuštanja te stope ispod 24 %. Zadržavanje stope od 24 % u ovoj Odluci ne bi smjelo dovesti u pitanje daljnje revizije rezerve, uključujući, ako je to potrebno, reviziju stope emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu, kao dio opće revizije Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 koja se provodi 2022.

(15a)

Kako bi se osigurala predvidljivost tržišta, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030.

(15b)

S obzirom na to da cilj ove Odluke, to jest nastavak sadašnjih parametara za rezervu za stabilnost tržišta kako je utvrđeno Direktivom (EU) 2018/410, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.