Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Postupak u slučaju socijalne neravnoteže”

(razmatračko mišljenje na zahtjev španjolskog predsjedništva)

(2023/C 228/07)

Izvjestiteljica:

Justyna Kalina OCHĘDZAN

Zahtjev španjolskog predsjedništva Vijeća:	dopis od 27.7.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Razmatračko mišljenje
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	3.4.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	27.4.2023.
Plenarno zasjedanje br.:	578
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	234/7/5

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da bi se Europska unija i države članice trebale razvijati na gospodarski, socijalno i okolišno održiv način kako bi se u tim trima područjima postigla uzlazna konvergencija i visok stupanj poštovanja ljudskih prava. Istodobno razvijanje tih područja predstavlja brojne izazove.

1.2.

EGSO napominje da je u kontekstu brojnih sadašnjih i mogućih budućih kriza potrebno preispitati paket mjera EU-a za socijalno upravljanje kako bi se postigla uzlazna socijalna konvergencija i smanjile nejednakosti.

1.3.

Brojne krize i njihove dugoročne posljedice ugrožavaju uzlaznu socijalnu konvergenciju u EU-u, a fiskalno i makroekonomsko upravljanje i upravljanje okolišem razvijeniji su i bolje koordinirani od socijalnog upravljanja. EGSO smatra da je postupak u slučaju socijalne neravnoteže prilika da se poboljša koordinacija mjera koje se na razini država članica poduzimaju radi postizanja uzlazne socijalne konvergencije. To bi ujedno trebalo dovesti i do boljeg iskorištavanja postojeće strukture upravljanja u EU-u.

1.4.

EGSO preporučuje da se postupak u slučaju socijalne neravnoteže uvede i zatim razvija kao dio integriranog sustava koordinacije politika EU-a i država članica u okviru europskog semestra. Važno je da postupak u slučaju socijalne neravnoteže dopunjuje postojeće postupke i instrumente za praćenje i donosi jasnu dodanu vrijednost u pogledu olakšavanja uzlazne socijalne konvergencije.

1.5.

Stoga je postupak u slučaju socijalne neravnoteže najbolje uvesti postupno, nadogradnjom na i uključivanjem u postojeće postupke i sustave za praćenje socijalnih rezultata na temelju europskog stupa socijalnih prava i Akcijskog plana za njegovu provedbu.

1.6.

EGSO predlaže da se socijalna neravnoteža definira kao kritična situacija koja se utvrđuje na temelju pregleda socijalnih pokazatelja i očitih odstupanja od napretka prema postizanju ciljeva iz Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Treba poboljšati kvalitetu metodologije za mjerenje socijalnih rezultata kako bi se u potpunosti mogla uzeti u obzir načela europskog stupa socijalnih prava i višegodišnji trendovi.

1.7.

EGSO preporučuje da se postupak u slučaju socijalne neravnoteže uključi u sve faze europskog semestra. Komisija i Vijeće trebali bi se koristiti Zajedničkim izvješćem o zapošljavanju, izvješćima o zemljama i ad hoc detaljnim pregledima stanja kako bi utvrdili socijalne neravnoteže i poduzeli mjere u vezi s njima. U preporukama za pojedinačne zemlje, u zasebnoj točki preambule i samim preporukama, treba razraditi pitanje socijalne neravnoteže opisano u izvješću o određenoj zemlji. U tim bi preporukama države članice trebalo poticati da provode konkretne reforme za koje je, prema analizi Komisije i procjenama država članica, nacionalnih socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, najvjerojatnije da bi poboljšale situaciju u područjima koja su utvrđena kao kritična. Kao odgovor na to, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva, predmetna država članica trebala bi predložiti inicijative i reforme koje treba provesti kako bi se poboljšale utvrđene kritične situacije. Takav plan mogao bi uključivati i ocjenu dosljednosti između predviđenih inicijativa i makroekonomskih i proračunskih politika koje predmetna država članica provodi kako bi se osigurala ispravna ravnoteža između gospodarske, socijalne i proračunske dimenzije.

1.8.

Europska komisija i države članice trebale bi razmotriti mogućnost povećanja fleksibilnosti postojećih pravila za dodjelu sredstava iz fondova (npr. europskih strukturnih i investicijskih fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost) kako bi se ona mogla brzo prilagoditi postojećim društvenim izazovima i kritičnim situacijama utvrđenima prilikom primjene postupka u slučaju socijalne neravnoteže.

2.   Opće napomene

2.1.

Ovo je mišljenje odgovor na zahtjev španjolskog predsjedništva za razmatračko mišljenje EGSO-a o postupku u slučaju socijalne neravnoteže. Zadaća je EGSO-a odgovoriti na sljedeća pitanja: i. Koji je, prema mišljenju EGSO-a, najbolji način da se postupak u slučaju socijalne neravnoteže razvije kao zaseban mehanizam za otkrivanje i praćenje sve veće socijalne neravnoteže u Europskoj uniji? ii. Koji je najbolji način da se postupak u slučaju socijalne neravnoteže uključi u postojeću institucijsku strukturu i sustav europskog semestra, a da se pritom smanji administrativno opterećenje koje bi stvorilo njegovo moguće uvođenje? iii. Kako se europski stup socijalnih prava može povezati sa sustavom praćenja koji bi iziskivala uspostava postupka u slučaju socijalne neravnoteže? iv. Na koji se način postojeći proces gospodarskog upravljanja može iskoristiti za jačanje dosljednosti i usklađenosti makroekonomskih i socijalnih aspekata europskog semestra?

2.2.

Kako bi se postigla pravedna zelena i digitalna tranzicija i ublažio negativan učinak pandemije COVID-a 19, Europska unija i njezine države članice trebale bi obratiti posebnu pozornost na uzroke socijalnih nejednakosti i nastojati uravnotežiti gospodarski i društveni razvoj, što pogoduje socijalnoj uključenosti, na temelju europskog stupa socijalnih prava (1).

2.3.

Belgija i Španjolska predložile su na Socijalnom samitu u Portu održanom u svibnju 2021. da se revidiranom pregledu socijalnih pokazatelja doda mehanizam upozoravanja na temelju kojeg bi se mogle poduzimati mjere i provoditi rasprave u Komisiji i na razini ministarstava, po uzoru na pristup u slučaju makroekonomske neravnoteže iz Izvješća o mehanizmu upozoravanja (2).

2.4.

Rasprava čiji je cilj osnažiti socijalnu dimenziju europskog semestra uvođenjem postupka u slučaju socijalne neravnoteže nastavila se u listopadu i prosincu 2021. u okviru Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO), dok je francusko predsjedništvo uključilo to pitanje u raspravu i program za prvu polovinu 2022. Zaključci s rasprava izneseni su na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača u lipnju 2022.

2.5.

U kontekstu provedbe europskog stupa socijalnih prava, EU i države članice postigli su dogovor o Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava koji sadrži tri glavna cilja i sekundarne ciljeve. Svaka je država članica u tom pogledu utvrdila i vlastite ciljeve. Osim toga, provedba europskog stupa socijalnih prava u državama članicama prati se uz pomoć pregleda socijalnih pokazatelja (3) koja obuhvaća glavne i sekundarne pokazatelje. Na temelju tog praćenja određuje se položaj svake države članice u odnosu na prosjek u područjima obuhvaćenima pokazateljima. Time se omogućuje utvrđivanje područja europskog stupa socijalnih prava u kojima je u određenim zemljama potrebno poduzeti mjere (kritične socijalne situacije).

2.6.

Europski semestar (4) postupak je kojim se koordiniraju politike EU-a i država članica o instrumentima za postizanje gospodarskih, socijalnih i okolišnih ciljeva. U europskom semestru uzimaju se u obzir i europski stup socijalnih prava, plan za njegovu provedbu te praćenje socijalnih rezultata.

3.   Prema uzlaznoj socijalnoj konvergenciji

3.1.

EGSO smatra da je u kontekstu brojnih sadašnjih i mogućih budućih kriza, kao i gospodarske i socijalne neravnoteže, potrebno preispitati paket mjera EU-a za socijalno upravljanje kako bi se postigla uzlazna socijalna konvergencija i smanjile nejednakosti (5). U anketi provedenoj 2022. godine, više Europljana je izrazilo neslaganje ili snažno neslaganje (37 %) s izjavom da građani u svojoj zemlji dobivaju ono što zaslužuju nego što ih se s njom složilo (35 %) (6).

3.2.

Prema mišljenju EGSO-a, istodobno postizanje gospodarskih, socijalnih i okolišnih ciljeva u okviru sveobuhvatne uzlazne konvergencije predstavlja velik izazov. Proteklih su godina u okviru fiskalnog i makroekonomskog upravljanja te upravljanja okolišem razvijeni postupci za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao i koordinacija među njima. Socijalna dimenzija upravljanja EU-a zaostaje kad je riječ o razvoju tih područja i koordinaciji među njima.

3.3.

U vrijeme krize povezane s energetikom, migracijama, ratom, klimom i razdobljem nakon COVID-a, Europi je potrebno odlučno vodstvo u gospodarskim i socijalnim pitanjima, i to na razini kako EU-u tako i država članica. EGSO stoga preporučuje da se postupak u slučaju socijalne neravnoteže uvede kao mehanizam za praćenje i koordinaciju koji bi doprinosio boljem ostvarivanju socijalnih i gospodarskih ciljeva, a ujedno i socijalnoj konvergenciji u cijelom EU-u.

3.4.

Europska komisija i države članice trebale bi razmotriti mogućnost povećanja fleksibilnosti postojećih pravila za dodjelu sredstava iz fondova (npr. europskih strukturnih i investicijskih fondova i Mehanizma za oporavak i otpornost) kako bi se ona mogla brzo prilagoditi postojećim društvenim izazovima i kritičnim situacijama utvrđenima, među ostalim, prilikom primjene postupka u slučaju socijalne neravnoteže. COVID-19, rat u Ukrajini, krize uzrokovane povećanjem životnih troškova i klimatska i migracijska kriza iziskuju bolja rješenja na nacionalnoj razini, a kad god je to primjereno i na razini EU-a, kako bi se odgovorilo na dugoročne posljedice kriza i nove oblike isključenosti. Za 93 % Europljana porast troškova života trenutno je najhitniji problem, a za 82 % siromaštvo i socijalna isključenost (7). Jedna druga anketa Eurobarometra pokazala je da 78 % Europljana smatra da bi se ukupna javna potrošnja na ključne socijalne politike trebala povećati (8).

4.   Odgovori na pitanja španjolskog predsjedništva

4.1.

EGSO predlaže da se socijalna neravnoteža definira kao kritična situacija koja se utvrđuje na temelju pregleda socijalnih pokazatelja i očitih odstupanja od napretka prema postizanju ciljeva iz Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Treba poboljšati kvalitetu metodologije za mjerenje socijalnih rezultata kako bi se u potpunosti mogla uzeti u obzir načela europskog stupa socijalnih prava i višegodišnji trendovi. Kad je riječ o mjerenju napretka u postizanju ciljeva iz Akcijskog plana za europski stup socijalnih prava, treba uzimati u obzir samo pouzdane i usporedive pokazatelje.

4.2.

EGSO preporučuje da se postupak u slučaju socijalne neravnoteže uvede i zatim razvija kao dio integriranog sustava koordinacije politika EU-a i država članica u okviru europskog semestra. Važno je da postupak u slučaju socijalne neravnoteže dopunjuje postojeće postupke i instrumente za praćenje i da donosi jasnu dodanu vrijednost u pogledu olakšavanja uzlazne socijalne konvergencije. Istodobno se moraju izbjeći nepotrebna administrativna opterećenja kako bi se u državama članicama osigurao osjećaj odgovornosti i predanost.

4.3.

Svrha je postupka u slučaju socijalne neravnoteže poboljšati koordinaciju između EU-a i država članica u postizanju uzlazne socijalne konvergencije u skladu s načelima europskog stupa socijalnih prava. EGSO pretpostavlja da je to već djelomično učinjeno u okviru Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava i njegovih ciljeva za 2030., kao i praćenja socijalnih rezultata. Međutim, zabrinut je da će postizanje tih ciljeva biti otežano zbog nedostatka socijalnih ulaganja i reformi u državama članicama za koje je na temelju pregleda socijalnih pokazatelja utvrđeno da se nalaze u kritičnoj socijalnoj situaciji. Te situacije ugrožavaju postizanje ciljeva Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava i uzlazne socijalne konvergencije te bi im stoga u okviru postupka u slučaju socijalne neravnoteže trebalo posvetiti posebnu pozornost.

4.4.

EGSO smatra da bi postupak u slučaju socijalne neravnoteže trebao biti jednako važan kao i Pakt o stabilnosti i rastu ili postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže. Djelotvornijim korištenjem postojećih procesa i načina mjerenja socijalne konvergencije i, po potrebi, razvijanjem novih, postupkom u slučaju socijalne neravnoteže može se dodatno poboljšati ono što je već ostvareno u socijalnom upravljanju. Postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže i postupak u slučaju socijalne neravnoteže trebaju biti koordinirani, a ne se preklapati.

4.5.

EGSO ističe da Europska unija i države članice imaju različite nadležnosti za oblikovanje socijalne politike u području rada, obrazovanja i zdravstvene i socijalne zaštite, što su područja obuhvaćena europskim stupom socijalnih prava. Glavnu nadležnost i odgovornost u tom području imaju države članice, odnosno vlade te lokalna i regionalna tijela, kao i razni dionici kao što su sindikati, organizacije poslodavaca i organizacije civilnog društva. Kao rezultat podjele nadležnosti između EU-a i država članica, Europska unija u okviru kohezijske politike i socijalnih prioriteta poduzima brojne inicijative u tim područjima koje se odnose na koordinaciju, propise i financiranje.

4.6.

EGSO smatra da je u postojećoj pravnoj situaciji u EU-u moguće uvesti postupak u slučaju socijalne neravnoteže. Iz toga proizlazi da EU treba obavljati važne socijalne zadaće i da to može činiti putem deklaracija (europski stup socijalnih prava i Akcijski plan za njegovu provedbu), preporuka, financijskih instrumenata (npr. socijalna uvjetovanost i socijalni prioriteti kohezijske politike) i instrumenata koordinacije (europski semestar i praćenje socijalnih rezultata na temelju europskog stupa socijalnih prava). Tim se pristupom uzimaju u obzir konkretne nadležnosti na raznim razinama, kao i uloga raznih dionika, odnosno organizacija poslodavaca, sindikata i organizacija civilnog društva. Postupak u slučaju socijalne neravnoteže može pridonijeti nastojanjima donositelja politika da postignu uzlaznu socijalnu konvergenciju i smanje nejednakosti. Njime bi se trebale uzeti u obzir relevantne socijalne dimenzije koje bi trebale zajednički definirati države članice i razni dionici.

4.7.

Ako se ispravno poveže s postojećim mehanizmima, kao što su europski semestar i osobito pregled socijalnih pokazatelja, postupak u slučaju socijalne neravnoteže može pridonijeti nadogradnji postojećih postignuća, odnosno Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava i praćenju socijalnih rezultata na temelju europskog stupa socijalnih prava.

4.8.

Uzimajući u obzir prethodno navedene uvjete, EGSO smatra da bi uvođenje promjena u načela kojima se Europska komisija vodi pri izradi Zajedničkog izvješća o zapošljavanju, izvješća o zemljama i preporuka za pojedinačne zemlje u okviru europskog semestra trebalo biti prvi korak u razvoju postupka u slučaju socijalne neravnoteže.

4.9.

Zajedničko izvješće o zapošljavanju i izvješća o zemljama trebala bi sadržavati zasebno potpoglavlje o socijalnoj neravnoteži koja ugrožava uzlaznu socijalnu konvergenciju, u kojem bi se navela područja koja su praćenjem pregleda socijalnih pokazatelja utvrđena kao kritična. To će se stoga primjenjivati samo na države članice u kojima su takva područja utvrđena.

4.10.

EGSO preporučuje da se postupak u slučaju socijalne neravnoteže uključi u sve faze europskog semestra. Komisija i Vijeće trebali bi se koristiti Zajedničkim izvješćem o zapošljavanju, izvješćima o zemljama i ad hoc detaljnim pregledima stanja kako bi utvrdili socijalne neravnoteže i poduzeli mjere u vezi s njima.

4.11.

U preporukama za pojedinačne zemlje, u zasebnoj točki preambule i samim preporukama, treba razraditi pitanje socijalne neravnoteže opisano u izvješću za određenu zemlju. U preporukama bi trebalo poticati države članice da provode konkretne reforme za koje je, prema analizi Komisije i procjenama država članica, nacionalnih socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, najvjerojatnije da bi poboljšale situaciju u područjima koja su utvrđena kao kritična. Kao odgovor na to, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva, predmetna država članica trebala bi predložiti inicijative i reforme koje treba provesti kako bi se poboljšale utvrđene kritične situacije. Takav plan za inicijative i reforme mogao bi uključivati i ocjenu dosljednosti između, s jedne strane, predviđenih inicijativa i, s druge, makroekonomskih i proračunskih politika koje predmetna država članica provodi kako bi se osigurala ispravna ravnoteža između gospodarske, socijalne i proračunske dimenzije.

4.12.

EU bi trebao uvesti nove i bolje financirane instrumente kako bi o postupku u slučaju socijalne neravnoteže i preporukama koje proizlaze iz europskog semestra komunicirao izravno s građanima država članica u cilju transparentnosti i učinka na situacije u državama članicama.

4.13.

Kako bi se spriječila silazna konvergencija, od država članica podvrgnutih postupku u slučaju prekomjernog deficita trebalo bi se tražiti da donesu plan reformi i ulaganja za utvrđena kritična područja. U toj bi situaciji predmetne države članice trebale imati pravo, u dogovoru s Komisijom, dogovoriti nove uvjete za planove potrošnje u okviru drugih fondova, uključujući, kad je to primjereno, i Mehanizam za oporavak i otpornost.

4.14.

Prvi korak u razvoju postupka u slučaju socijalne neravnoteže, kako je prethodno predložen, predstavlja minimalno opterećenje u smislu dodatnog analitičkog i administrativnog posla za EU i države članice jer se ne iziskuje dodatno izvješćivanje za sve države članice i ne dodaju novi postupci praćenja i izvješćivanja onima koji već postoje.

4.15.

Postojeći sustav praćenja pregleda socijalnih pokazatelja, koji je razvijen za europski stup socijalnih prava, već je uspostavljen i temelji se na složenoj metodologiji za tumačenje velikog skupa pokazatelja. Ti pokazatelji odgovaraju glavnim područjima europskog stupa socijalnih prava. Prati se i napredak u postizanju ciljeva Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava. Postupak u slučaju socijalne neravnoteže trebao bi biti ugrađen u postojeći proces europskog semestra i za njega bi se trebali koristiti postojeći pokazatelji (pregled socijalnih pokazatelja).

4.16.

U sljedećoj fazi uvođenja postupka u slučaju socijalne neravnoteže treba odrediti opseg mjerenja i pokazatelja u skladu s definicijom socijalne neravnoteže usvojenom u kontekstu uzlazne socijalne konvergencije.

4.17.

U budućim analizama postupka u slučaju socijalne neravnoteže i savjetovanjima o njemu treba odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri pokazatelji iz pregleda socijalnih pokazatelja odgovaraju svim načelima europskog stupa socijalnih prava i u kojoj mjeri i na koji način područja utvrđena kao kritična mogu otežati uzlaznu socijalnu konvergenciju.

4.18.

Sveukupno stanje u državama članicama, uključujući gospodarsku dimenziju, bitno utječe na razmjere i dinamiku socijalnih problema koji pogađaju stanovništvo, pa time zahvaćaju i uzlaznu socijalnu konvergenciju. Ako su za dobre socijalne rezultate potrebni dobri gospodarski rezultati, tada će mehanizmi koordinacije kojima se jamči gospodarska uspješnost (Pakt o stabilnosti i rastu i postupak u slučaju makroekonomske neravnoteže) biti od presudne važnosti i za socijalne rezultate. Prvim korakom koji EGSO predlaže za razvoj postupka u slučaju socijalne neravnoteže uzima se u obzir prethodno navedeni pristup, na kojem se temelji logika fiskalnog i makroekonomskog upravljanja u EU-u.

5.   Izazovi i prioriteti u razvoju postupka u slučaju socijalne neravnoteže

5.1.

Komisija, Vijeće, države članice, socijalni partneri i organizacije civilnog društva trebali bi detaljnije analizirati i razmotriti daljnji razvoj postupka u slučaju socijalne neravnoteže kao dijela integriranog sustava koordinacije politika EU-a i država članica u okviru europskog semestra, ali i drugih instrumenata EU-a, kako bi ga se uvelo usporedno s reformom fiskalnog i makroekonomskog upravljanja (9).

5.2.

Treba detaljnije ispitati političku, administrativnu i gospodarsku izvedivost uvođenja i razvijanja postupka u slučaju socijalne neravnoteže. Pritom treba paziti da se postupci ne dupliciraju kako bi bilo što manje birokracije i da se socijalni partneri i organizacije civilnog društva doista uključe u taj proces.

5.3.

EGSO naglašava da treba povećati ulogu EPSCO-a u postupku u slučaju socijalne neravnoteže kako bi se povećala politička prihvaćenost rezultata tog instrumenta. Sudjelovanje EPSCO-a moglo bi se osigurati usvajanjem relevantnih zaključaka Vijeća na kraju postupka.

5.4.

EGSO naglašava da je za uvođenje postupka u slučaju socijalne neravnoteže ključno da se iz praćenja socijalnih rezultata i stupnja ostvarenja socijalnih ciljeva EU-a u državama članicama izvuku konkretni praktični zaključci. (a) Prvi zaključak odnosi se na koordinaciju, s jedne strane, fiskalnog i makroekonomskog upravljanja i, s druge, postupka u slučaju socijalne neravnoteže. Države članice koje su podvrgnute postupku u slučaju prekomjernog deficita i/ili kojima prijeti makroekonomska neravnoteža, čiji pregled socijalnih pokazatelja ukazuje na postojanje kritičnih područja i koje odstupaju od puta prema postizanju socijalnih ciljeva trebale bi primiti jasnu poruku da EU podržava socijalne reforme i ulaganja u utvrđena kritična socijalna područja. Svaka država članica ima diskrecijsko pravo predložiti najprikladnija rješenja i pristupe za rješavanje problema kritičnih područja. (b) Drugi praktični zaključak odnosi se na primjenu prvog zaključka u kontekstu europskog semestra (10). Europska komisija trebala bi u zasebno potpoglavlje izvješća o svakoj zemlji uključiti analizu socijalnih neravnoteža na temelju praćenja socijalnih rezultata i napretka prema postizanju socijalnih ciljeva. To bi trebalo uzeti u obzir i u preporukama za pojedinačne zemlje, i to u preambuli i u samim preporukama. U tom procesu treba osigurati ulogu EPSCO-a, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

---

(1)  SL C 286, 16.7.2021.

(2)  Belgijsko-španjolski neslužbeni dokument uoči Socijalnog samita u Portu.

(3)  Eurostat: https://ec.europa.eu/eurostat/web/european-pillar-of-social-rights/overview.

(4)  Mišljenje EGSO-a „Europski semestar i kohezijska politika – Ususret novoj europskoj strategiji za razdoblje nakon 2020.” (SL C 353, 18.10.2019., str. 39.)..

(5)  SL C 14, 15.1.2020.

(6)  Eurobarometar, 2023., Fairness, Inequality and Inter-Generational Mobility (Pravednost, nejednakost i međugeneracijska mobilnost).

(7)  Anketa EP-a, jesen 2022.

(8)  Eurobarometar, 2023., Fairness, Inequality and Inter-Generational Mobility .

(9)  Mišljenje EGSO-a „Europski stup socijalnih prava” (SL C 125, 21.4.2017., str. 10.).

(10)  Mišljenje EGSO-a „Europski semestar i kohezijska politika – Ususret novoj europskoj strategiji za razdoblje nakon 2020.” (samoinicijativno mišljenje).