Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o europskoj strategiji za skrb

(COM(2022) 440 final)

(2023/C 140/07)

Izvjestiteljica:	Kinga JOÓ
Suizvjestiteljica:	Zoe TZOTZE-LANARA

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 27.10.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	11.1.2023.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	24.1.2023.
Plenarno zasjedanje br.	575
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	169/0/4

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedloge iz europske strategije za skrb da se na europskoj i nacionalnoj razini uvedu mjere za jačanje infrastrukture za skrb u Europi na temelju pristupa cijelog društva koje su predložene u europskoj strategiji za skrb i pohvaljuje poziv na kvalitetnije usluge tijekom cijelog života, sadržan u prijedlozima Vijeća.

1.2.

EGSO ponavlja svoj prijedlog da se pokrene europsko jamstvo za skrb kako bi se svim stanovnicima EU-a osigurao cjeloživotni pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i uslugama skrbi po pristupačnim cijenama. Uspješnom provedbom tog instrumenta doprinijelo bi se otklanjanju nedostataka u području skrbi i promicanju dostojanstvenih radnih uvjeta za pružatelje skrbi, uključujući neformalne pružatelje skrbi.

1.3.

EGSO naglašava važnost pružanja potpore obiteljima u njihovoj osnovnoj ulozi. To uključuje ulaganje izvan okvira socijalnih politika i u zajednice. Uz adekvatnu potporu obitelji sa svim svojim različitostima djeluju kao sigurnosna mreža i ključni su elementi održivog sustava skrbi koji se temelji na solidarnosti. Posebno je važno naglasiti da pri reakciji na šokove treba dati prednost cjenovnoj pristupačnosti i kontinuitetu usluga skrbi.

1.4.

EGSO ima ključnu ulogu u podizanju svijesti prikupljanjem i širenjem ključnih elemenata dobrih praksi među socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva u pogledu alata i infrastrukture, kao i u širenju saznanja o novim oblicima usluga skrbi. Poziva na dodjelu posebnih proračunskih sredstava za utvrđivanje potreba primatelja i pružatelja skrbi te pružatelja skrbi kod kuće.

1.5.

Rodna ravnopravnost trebala bi ostati u središtu provedbe ove strategije, među ostalim putem mjera za suzbijanje štetnih rodnih stereotipa koji škode sektoru formalne i neformalne skrbi. EGSO ponavlja da je potrebno uložiti napore kako bi se potaknulo više muškaraca da se zapošljavaju u području skrbi i kako bi se osigurala bolja raspodjela skrbi unutar kućanstava.

1.6.

EGSO naglašava potrebu za cjeloživotnim pristupom u promicanju zdravog i aktivnog starenja, uz istodobno sprečavanje i pružanje zaštite od dobne diskriminacije i drugih oblika diskriminacije, zlostavljanja starijih osoba, lošeg postupanja prema njima i stereotipizacije. Poziva na razvoj europske strategije za starije osobe.

1.7.

EGSO poziva na mobilizaciju svih sredstava kako bi se zadovoljila sve veća i raznolika potražnja za skrbi: potrebno je izdvojiti odgovarajuća sredstva za infrastrukturu za skrb i za pružatelje skrbi kako bi se povećali rast i zapošljavanje. Potrebno je mobilizirati cijeli niz pružatelja skrbi u strogim okvirima osiguravanja kvalitete. Države članice moraju poticati otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i osigurati da radna mjesta u području socijalne skrbi budu privlačna, primjereno plaćena i cijenjena te da nude dobre izglede za razvoj karijere.

1.8.

EGSO poziva na bolje pružanje podataka o sudjelovanju djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju kako bi se osigurala usporedivost i dostupnost sveobuhvatnijih informacija za osmišljavanje i provedbu reformi.

1.9.

EGSO zahtijeva da institucije EU-a osnuju rodno uravnoteženu stručnu skupinu na visokoj razini za dugotrajnu skrb koja bi okupila sve aktere i njihove organizacije te formalizirala suradnju u zajedničkom stvaranju budućih usluga skrbi (1). Preporučuje se i konstruktivno sudjelovanje primatelja i pružatelja skrbi, kao i njihovih organizacija, u cijelom ciklusu donošenja politika.

1.10.

EGSO naglašava da je potrebno razmotriti mobilnost djelatnika u području skrbi i migracije radne snage iz trećih zemalja, zajedno s alatima za usklađivanje ponude i potražnje, kao i priznavanje kvalifikacija, te napominje da strategija ne uzima dovoljno u obzir mnoge radnike bez osobnih dokumenata koji već pružaju skrb u Europi.

1.11.

EGSO poziva na reviziju preporuka u sredini provedbenog razdoblja na temelju praćenja ciljeva iz Barcelone i općih ciljeva reformi dugotrajne skrbi, nakon ciklusa financiranja EU-a.

2.   Ciljevi i predmet mišljenja

2.1.

EGSO pozdravlja prijedloge iz europske strategije za skrb (u daljnjem tekstu: strategija) za mjere na razini EU-a i država članica za jačanje infrastrukture za skrb u Europi kojima bi se istodobno pružila potpora primateljima skrbi (od rođenja do starosti) i pružateljima skrbi (formalne i neformalne) te pohvaljuje analitički pristup koji se u predmetnoj komunikaciji koristi za utvrđivanje nedostataka, uskih grla i problematičnih područja koja utječu na pružanje cjelovite kvalitetne skrbi.

2.2.

Ta je strategija u skladu s Akcijskim planom Europske komisije za provedbu europskog stupa socijalnih prava iz 2021. i njome se državama članicama pružaju korisne smjernice o pristupačnoj, odgovarajućoj i kvalitetnoj skrbi kako bi se zadovoljile sve veće i raznolike potrebe za skrbi, zajedno s ambicioznim ciljevima u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te dobrim sredstvima za upravljanje koja služe za praćenje mjera u području dugotrajne skrbi. Temelji se na postojećim okvirima EU-a (2), što joj daje međusektorski karakter u cilju otklanjanja nedostataka u skrbi i unaprjeđenja prava pružatelja i primatelja skrbi.

2.3.

Dostupne su brojne studije i mišljenja koja mogu pružiti smjernice za provedbu, budući da sadržavaju uvid i informacije o nekoliko aspekata skrbi, uključujući rodni aspekt (3), (4), trošak neformalne skrbi (5), (6), sustave dugotrajne skrbi u Europi (7), radnu snagu i uvjete zaposlenja (8), (9).

2.4.

Europski parlament naglasio je važnost pristupačnosti i dostupnosti javne skrbi, naglasivši usto da bi svaka osoba trebala imati pravo na istinski izbor usluga koje odgovaraju toj osobi i njezinoj obitelji (obiteljska skrb, skrb u zajednici, skrb usmjerena na pacijenta, personalizirana skrb ili drugi oblici skrbi) (10).

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja činjenicu da se u strategiji prepoznaje da je skrb odgovornost cijelog društva, a ne samo obitelji, kao i oba prijedloga preporuka Vijeća u kojima se poziva na kvalitetnije usluge tijekom cijelog života. Zalaže se za promjenu društvene paradigme u pogledu načina na koji se skrb cijeni i pruža u EU-u, uz premošćivanje raznih kulturnih aspekata i nacionalnih razlika.

3.2.

Strategijom se rasprava o skrbi u Europi želi preusmjeriti prema održivom modelu skrbi utemeljenom na ljudskim pravima kojim se potiče rodna ravnopravnost u formalnoj i neformalnoj skrbi te jamči ljudsko dostojanstvo, samostalan život i uključenost u zajednicu. Otpornost i primjerenost sustava skrbi diljem EU-a našli su se na kušnji tijekom pandemije bolesti COVID-19, koja je dovela do pogoršanja strukturnih problema kao što su nedostatak financijskih sredstava i osoblja.

3.3.

Djelotvorna strategija iziskuje transformativni i ambiciozan pristup u čijem se središtu nalaze temeljna prava i potrebe primatelja i pružatelja skrbi, među ostalim kroz njihovo cjelovito i konstruktivno sudjelovanje u savjetovanjima i odlukama.

3.4.

EGSO naglašava da bi mjere prevencije, habilitacije i rehabilitacije trebale biti sastavni dio provedbe strategije. U mjerama bi se trebao staviti veći naglasak na ranu intervenciju, zdravo i aktivno starenje, preventivne mjere i potporu autonomiji, čime se može smanjiti potreba za dugotrajnom skrbi i povećati uključenost u društvo i aktivno građanstvo, posebno izradom sveobuhvatne europske strategije za starije osobe.

3.5.

EGSO podsjeća na iskustvo sa strogim mjerama štednje tijekom nedavne financijske i gospodarske krize te naglašava da cjenovna pristupačnost i kontinuitet usluga skrbi moraju biti prioritet u odgovoru na aktualne šokove povezane s ratom u Ukrajini, energetskom krizom i krizom uzrokovanom povećanim troškovima života.

3.6.

Pozdravlja se uključivanje rodne ravnopravnosti u cijelu strategiju. U sektoru formalne i neformalne skrbi dominiraju žene. U EU-u 29 % žena navodi obveze skrbi kao glavni razlog neaktivnosti na tržištu rada ili rada na nepuno radno vrijeme, u usporedbi sa samo 6 % muškaraca (11). Trošak te neuravnotežene raspodjele odgovornosti za skrb procjenjuje se na 242 milijarde EUR godišnje (12). Preporuke pružaju državama članicama korisne smjernice za borbu protiv rodnih stereotipa i razlika u plaći, mirovini i skrbi koje se temelje na spolu.

3.7.

EGSO naglašava važnost obiteljske i neformalne skrbi kao elementa održivih sustava skrbi te poziva na brzo utvrđivanje potreba i okolnosti u kojima se odvija ta vrsta skrbi. Pružatelje skrbi u obitelji potrebno je prepoznati kao partnere u osiguravanju kontinuiteta skrbi i pružiti im sveobuhvatnu potporu, kao što su mogućnosti osposobljavanja s programima vrednovanja vještina, te osigurati njihovo sudjelovanje na tržištu rada i u društvenom životu kombinacijom resursa, usluga i organizacije vremena (povezanih s Direktivom o ravnoteži između poslovnog i privatnog života), uz istodobno osiguravanje pristupa socijalnim pravima, privremenoj skrbi radi odmora uobičajenog njegovatelja i uslugama u području mentalnog zdravlja (13).

3.8.

EGSO pozdravlja naglasak koji se stavlja na bolju zaštitu prava njegovatelja. Poziva države članice da otklone nedostatke u provedbi radnog prava EU-a, da ratificiraju Konvenciju br. 189 Međunarodne organizacije rada kojom se utvrđuju standardi za dostojanstvene radne uvjete radnika u kućanstvu te da poduzmu mjere za reguliranje položaja njegovatelja koji žive u kućanstvu (14), uključujući radnike migrante i mobilne radnike. Međutim, napominje da se u strategiji ne uzimaju u dovoljnoj mjeri u obzir brojni radnici bez osobnih dokumenata koji već pružaju skrb u Europi te da bi trebalo staviti naglasak na sve njegovatelje koji žive u EU-u, neovisno o njihovu migracijskom i boravišnom statusu.

3.9.

EGSO pohvaljuje predanost poboljšanju radnih uvjeta u sektoru skrbi pružanjem usavršavanja i prekvalifikacije te vrednovanjem vještina, povećanjem plaća, promicanjem socijalnih i radničkih prava te pridavanjem pozornosti fizičkim i psihosocijalnim zdravstvenim rizicima i poduzimanjem mjera u pogledu rizika od nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu. Poziva države članice da ratificiraju Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada. Socijalni partneri i vlade moraju zajednički raditi na ukidanju nesigurnih oblika rada u sektoru skrbi i graditi čvrste regulatorne i financijske okvire, kao i okvire za kolektivno pregovaranje. Zbog nedostatka kvalificiranog osoblja u gotovo svim državama članicama ugroženi su standardi u području zdravlja i skrbi, posebno u kontekstu demografskih promjena te mobilnosti i starenja radnika.

4.   Posebne napomene

4.1.

EGSO ponovno ističe da je kao ključni element za uspješnu provedbu strategije hitno potrebno izraditi posebno europsko jamstvo za skrb (15), koje bi se temeljilo na kombinaciji politike, prakse i instrumenata financiranja kako bi se osigurala potpuna integracija mjera iz strategije u nacionalne pravne, političke i financijske okvire te okvire kojima se uređuju usluge. Utvrđivanje i praćenje normi ključno je za uvođenje poboljšanja u tom sektoru (16).

4.2.

Europsku strategiju za skrb trebalo bi dopuniti strukturiranim europskim provedbenim planom i programima financiranja. Javna ulaganja u skrb u mnogim su državama članicama nedostatna. Strukturni i investicijski fondovi EU-a (ESF+, EFRR), kao i Mehanizam za oporavak i otpornost i Instrument za tehničku potporu, moraju se mobilizirati kako bi se pružila potpora državama članicama u posebnim područjima povezanima sa skrbi (od oblikovanja politika do provedbe usluga i praćenja učinka), posebno putem društveno odgovorne javne nabave.

4.3.

Od ključne će važnosti biti ocjenjivanje napretka i učinka na primatelje i pružatelje skrbi. Posebnim tehničkim smjernicama za izradu okvira za praćenje i ocjenjivanje mogla bi se pružiti potpora nacionalnim ministarstvima u obliku posebnih smjernica za razvoj modela usluga održive skrbi, mjerenje učinka i pokazatelje. Praćenje koje provodi Europska komisija trebalo bi uključivati izvješća o politici i financiranju te poziv na preispitivanje preporuka u sredini provedbenog razdoblja. Preporuke za pojedinačne zemlje u okviru europskog semestra moraju biti bolje usmjerene kako bi se državama članicama pomoglo da daju prednost odgovarajućem financiranju skrbi kao produktivnim i održivim ulaganjima, a ne kao gospodarskom opterećenju.

4.4.

Nakon donošenja obiju preporuka Vijeća, mjere i smjernice trebale bi se brzo ugraditi u nacionalne okvire politike i pravne okvire. EGSO naglašava važnost nacionalnih koordinatora dugotrajne skrbi za osiguravanje usklađenosti i uključivanja skrbi u druga područja, ministarstva i druge razine upravljanja kako bi se izišlo iz okvira socijalne i zdravstvene politike (stanovanje, promet, energetika, gospodarstvo itd.).

4.5.

Odabir rizika s ciljem da se uklone neželjeni, komercijalizacija i ostvarivanje prihoda i dobiti u odnosu na skrb i zdravlje mogu pogoršati nejednakosti u pristupu skrbi. Potrebne su proporcionalne mjere kontrole kako bi se spriječile nezdrave prakse i osigurala čvrsta jamstva visokokvalitetnih usluga i pravilno korištenje sredstava. Za dugotrajnu skrb i rani i predškolski odgoj i obrazovanje na razini država članica potrebni su snažni sustavi socijalne zaštite i kvalitetne javne usluge utemeljene na solidarnosti, socijalnim ulaganjima i akterima socijalne ekonomije (npr. uzajamnim društvima) kako bi se osigurale razne vrste financiranja i sustavi podjele troškova za skrb u zajednici i kućnu njegu koju pružaju odgovarajuće osposobljeni njegovatelji (17). Trebalo bi predvidjeti alternative socijalnim doprinosima kako bi se osiguralo financiranje za navedeno (18). Potrebno je razmotriti uključivanje dobrovoljne potpore koju pružaju neprofitne organizacije i od koje imaju koristi i sustav skrbi i zdravstveni sustav, ali ne kao mjeru za smanjenje troškova.

4.6.

Kad je riječ o nacionalnim nadležnostima i supsidijarnosti, Europska komisija trebala bi osigurati uključivost visokokvalitetnih usluga skrbi koje razvijaju države članice. Strategijom se mora osigurati da svaka osoba kojoj je potrebna skrb ima potpun i jednak pristup uslugama, prvenstveno uz pomoć snažnih i obvezujućih okvira za kvalitetu. Posebnu pozornost trebalo bi pridati skupinama koje su obično isključene, kao što su Romi, migranti itd., te učinku intersekcijske i strukturne diskriminacije. To znači i da infrastruktura za skrb mora biti dostupna u udaljenim područjima i područjima s niskom gustoćom naseljenosti.

4.7.

Ulaganjem u digitalnu infrastrukturu može se olakšati učinkovito planiranje i pružanje skrbi kako bi se informacije mogle pohranjivati, razmjenjivati i prenositi među različitim pružateljima zdravstvene i socijalne skrbi, čime bi se omogućilo učinkovito praćenje kvalitete i jednak pristup. Brojne mogućnosti, kao što su pomoćne tehnologije, preventivne mjere, robotika, telezdravstvo i drugo, ako su potpuno uključive i pristupačne, mogu biti potpora informiranju javnosti te kontinuitetu, koordinaciji i visokoj kvaliteti usluga skrbi.

4.8.

U predloženoj preporuci o dugotrajnoj skrbi navodi se da sustavi moraju zadovoljavati i potrebe za potporom osoba s invaliditetom, uz jasno upućivanje na Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Komisija bi trebala zajamčiti da se sredstvima EU-a mobiliziranima na temelju strategije poštuje cilj deinstitucionalizacije i, putem razvoja usluga u zajednici s dobro osposobljenom radnom snagom, podupire uključenost (19). EGSO ponovno ističe potrebu za pružanjem potpore djeci i roditeljima s invaliditetom (20) te pozdravlja naglasak koji se u preporuci o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju stavlja na to područje.

5.   Provedba preporuke o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju

5.1.

EGSO podržava reviziju ciljeva iz Barcelone kako bi se poboljšala dostupnost skrbi za djecu koja je pristupačna, cjenovno povoljna, uključiva i kvalitetna. Države članice koje su ostvarile ili nadmašile te ciljeve trebale bi se više usredotočiti na uspostavu standarda kvalitete i razvoj različitih oblika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, prilagođenih različitim dobnim skupinama. Ciljevi povećanja dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja moraju ići ruku pod ruku s okvirima za osiguravanje kvalitete i dostojanstvenim radnim uvjetima. Države članice trebale bi raditi na pokazateljima za praćenje pristupa modelima skrbi u skladu s nacionalnim preferencijama i razlikama, uz istodobno ispunjavanje ciljeva te standarda kvalitete i drugih standarda revidiranih ciljeva.

5.2.

EGSO pozdravlja poziv da se svoj djeci zajamči zakonsko pravo na pristup kvalitetnim uslugama te da se zajamči međudjelovanje strategije i europskog jamstva za djecu, čime bi se unaprijedio njezin višegeneracijski pristup, koji je ključan za ravnotežu između poslovnog i privatnog života te dobrobit obitelji. Besplatan pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju za obitelji kojima je potrebna pomoć mora se dopuniti nizom mjera koje uključuju besplatne obroke, besplatne higijenske proizvode (npr. pelene) i pomoć u fizičkom i psihičkom razvoju (fine motoričke vještine, govorna i jezična terapija itd.).

5.3.

EGSO pozdravlja upućivanja na okvire EU-a za ravnopravnost i na djecu u ranjivom položaju kako bi se izgradili uključivi sustavi kojima se poštuju sve vrste obitelji. Mjere koje treba poduzeti trebale bi uključivati informiranje i osposobljavanje osoblja o pravima korisnika usluga te o uključenosti i pristranosti. EGSO posebno pozdravlja prijedloge za osiguravanje odgovarajućih omjera djece i osoblja, trajno stručno osposobljavanje osoblja i uključivanje zahtjeva u pogledu vremena u pokazatelje, što je posebno važno za djecu s invaliditetom koja često imaju samo djelomičan pristup ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

5.4.

Modeli dobre prakse u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju trebaju biti u središtu mjera za provedbu preporuke Vijeća, uz potporu podnacionalnih politika i okvira za financiranje te uz dodjelu posebnih proračunskih sredstava za utvrđivanje potreba primatelja i pružatelja skrbi te testiranje novih oblika usluga skrbi. Prava djece trebala bi ostati u središtu pozornosti. Djeci je u ranoj dobi potrebno zdravo i poticajno okruženje, neovisno o tome pruža li im se ono u obitelji ili u okviru profesionalne skrbi. Stoga mora biti dostupan izbor između različitih modela skrbi (centri za dnevni boravak, dječji vrtići na radnom mjestu, dadilje, osobe koje pružaju pomoć majkama, igraonice, izvanškolska skrb), uzimajući u obzir razvojne potrebe djece različitih dobi.

6.   Provedba preporuke o dugotrajnoj skrbi

6.1.

EGSO poziva na izradu snažnih provedbenih planova koji bi obuhvaćali cijeli spektar dugotrajne skrbi. Europska komisija trebala bi formalizirati suradnju osnivanjem stručne skupine na visokoj razini za dugotrajnu skrb koja bi okupljala socijalne partnere, organizacije civilnog društva, nacionalne koordinatore, korisnike dugotrajne skrbi, posebno starije osobe i osobe s invaliditetom, kao i druge relevantne stručnjake i pružatelje skrbi. Kako bi se prikupile informacije za rad te skupine, mogla bi se uspostaviti javna internetska platforma za prikupljanje podataka i istraživanja te poticanje razmjene dobrih praksi.

6.2.

EGSO je usvojio nekoliko mišljenja o pružanju dugotrajne skrbi u EU-u (21), u kojima naglašava da treba ulagati u visokokvalitetnu, održivu i pristupačnu skrb za sve. EGSO naglašava da treba maksimalno povećati komplementarnosti i sinergije između svih pružatelja skrbi i zdravstvenih usluga u javnom i privatnom sektoru (profitnih i neprofitnih) kako bi njima bili pokriveni svi građani, uzimajući u obzir dobru praksu u državama članicama.

6.3.

EGSO pozdravlja činjenicu da je u prijedlogu o dugotrajnoj skrbi prepoznata važnost subjekata socijalne ekonomije kao pružatelja usluga. Potiče Komisiju da dodatno istraži načine za stvaranje strukturiranih komunikacijskih kanala između subjekata socijalne ekonomije i europskih institucija u području politike za dugotrajnu skrb.

6.4.

EGSO ističe važnost raznih inicijativa u okviru zelene i digitalne tranzicije za iskorištavanje punog potencijala tehnologija za stvaranje, preispitivanje i obnovu stambenog fonda na uključiviji i održiviji način.

6.5.

Modeli dobre prakse u području dugotrajne skrbi mogu uključivati strukturiraniju i učinkovitiju pomoć u kućanstvu, kao i nove mogućnosti stanovanja, kao što su stanovanje uz zaštitu i nadzor ili u zajednici, jedinice za zajedničko stanovanje ili druge mogućnosti, u skladu s potrebama i preferencijama primatelja skrbi i na temelju zakonski odobrenih okvira kvalitete. Trebalo bi razmotriti i druge vrste modela skrbi kako bi se integriranim pristupom obuhvatio cijeli spektar skrbi, primjerice potpora za mentalno zdravlje, obiteljski centri, skupine za potporu roditeljima i kratkotrajna potpora za stanovanje na način kojim se olakšava prijelaz s jednog modela na drugi, uz varijacije u intenzitetu ili prirodi potrebnih usluga, bez narušavanja kontinuiteta skrbi.

---

(1)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Zajedničko stvaranje usluga od općeg interesa kao doprinos jačanju participativne demokracije u EU-u” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 486, 21.12.2022, str. 76.).

(2)  Europska strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030., jamstvo za djecu, Europska strategija za prava djeteta, Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, Strategija za rodnu ravnopravnost i druge relevantne inicijative u okviru europskog stupa socijalnih prava.

(3)  Gender inequalities in care and pay in the EU (Rodne nejednakosti u skrbi i plaćama u EU-u): https://eige.europa.eu/publications/gender-inequalities-care-and-pay-eu.

(4)  Gender Equality Index (Indeks rodne ravnopravnosti): https://eige.europa.eu/gender-equality-index/2022.

(5)  What if care work were recognised as a driver of sustainable growth? (Što bi bilo kad bi pružanje skrbi bilo prepoznato kao pokretačka snaga održivog rasta?): https://epthinktank.eu/2022/09/07/what-if-care-work-were-recognised-as-a-driver-of-sustainable-growth/.

(6)  Study on exploring the incidence and costs of informal long-term care (Studija o učestalosti i troškovima neformalne dugotrajne skrbi): https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8423&furtherPubs=no.

(7)  2021 Long-term care in the EU (Dugotrajna skrb u EU-u 2021.): https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=en&pubId=8396.

(8)  Long-term care workforce: Employment and working conditions (Radna snaga u području dugotrajne skrbi: zapošljavanje i uvjeti rada): https://www.eurofound.europa.eu/nb/publications/customised-report/2020/long-term-care-workforce-employment-and-working-conditions.

(9)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Strategija za radnu snagu i skrb u zdravstvu za budućnost Europe” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 486, 21.12.2022, str. 37.).

(10)  Rezolucija Europskog parlamenta od 22. lipnja 2022. naslovljena „Prema zajedničkom europskom djelovanju u području skrbi”.

(11)  EIGE, isto.

(12)  Istraživanje EP-a, isto.

(13)  European Charter for Family Carers (Europska povelja za pružatelje skrbi u obitelji): https://coface-eu.org/european-charter-for-family-carers/.

(14)  Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Pravima njegovatelja koji žive u kućanstvu” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 487, 28.12.2016., str. 7.).

(15)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Strategija za radnu snagu i skrb u zdravstvu za budućnost Europe” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 486, 21.12.2022, str. 37.).

(16)  OECD, 2019. Improving healthcare quality in Europe – Characteristics, effectiveness and implementation of different strategies (Poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi u Europi – značajke, djelotvornost i provedba raznih strategija).

(17)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Učincima socijalnih ulaganja na zapošljavanje i javne financije (samoinicijativno mišljenje) (SL C 226, 16.7.2014., str. 21.).

(18)  Event report: European Care systems: Solidarity and sustainability – friends or foes? (Izvješće o događaju: europski sustavi skrbi: solidarnost i održivost – prijatelji ili neprijatelji?): https://www.aim-mutual.org/mediaroom/event-report-european-care-systems-solidarity-and-sustainability-friends-or-foes/.

(19)  Europska stručna skupina za prelazak s institucijske skrbi na skrb u zajednici, EU Guidance on independent living and inclusion in the community (Smjernice EU-a za samostalan život i uključenost u zajednicu) i EU funds. Checklist to promote independent living and deinstitutionalisation (Sredstva EU-a – Kontrolni popis za promicanje samostalnog života i deinstitucionalizacije).

(20)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Uloga članova obitelji koji brinu o osobama s invaliditetom i starijim osobama: strelovito širenje te pojave tijekom pandemije” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 75, 28.2.2023, str. 75.).

(21)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika (COM(2017) 252 final) i o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (COM(2017) 253 final – 2017/0085 (COD)) (SL C 129, 11.4.2018., str. 44.); Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o „Pravima njegovatelja koji žive u kućanstvu” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 487, 28.12.2016., str. 7.); SL C 204, 9.8.2008., str. 103.; Brošura o temi „Gospodarske, tehnološke i društvene promjene u naprednim zdravstvenim uslugama za starije”; Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Gospodarske, tehnološke i društvene promjene u naprednim zdravstvenim uslugama za starije”(samoinicijativno mišljenje) (SL C 240, 16.7.2019., str. 10.); Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Ususret novom modelu skrbi za starije osobe: pouke iz pandemije COVID-a 19” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 194, 12.5.2022, str. 19.).