Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Utvrđivanje smjera za održiv plavi planet – Zajednička komunikacija o planu EU-a za međunarodno upravljanje oceanima”

(JOIN(2022) 28 final)

(2023/C 140/11)

Izvjestitelj:

Stefano PALMIERI

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 25.11.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Plenarne skupštine:	15.6.2022.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za vanjske odnose
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	20.12.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	24.1.2023.
Plenarno zasjedanje br.:	575
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	184/0/1

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

Upravljanje oceanima ne bi se smjelo smatrati samo pomorskim pitanjem. Morski okoliš složen je sustav koji obuhvaća razne sektore, zakonodavstvo, dionike na različitim razinama (lokalnoj, regionalnoj, globalnoj) i dimenzijama. Isprepleteno je s kopnenim aktivnostima, politikama i mjerama te zahtijeva potporu utemeljenu na znanju za donošenje odluka i transdisciplinarni integrirani pristup te znanstvenu diplomaciju. EGSO pozdravlja predloženo osnivanje Međuvladinog panela za održivost oceana.

1.2.

EGSO pozdravlja određivanje zaštićenih morskih područja, podržava postizanje ugljične neutralnosti i održivo rastavljanje brodova.

1.3.

Odluke i intervencije trebaju biti usklađene uzimajući u obzir različite politike i sporazume, uz transparentnu evaluaciju izvedivosti u odnosu na učinke. EGSO podržava ulogu EU-a kao zakonodavnog aktera i njegovu ulogu u jačanju mreža i partnerstava na globalnoj razini, uzimajući u obzir ulogu istraživanja i inovacija.

1.4.

EGSO poziva na financijske odvraćajuće mjere u pogledu uporabe zastava pogodnosti (npr. osnivanje namjenskog fonda koji bi se sastojao od jamstava za rastavljanje brodova) te predlaže proširenje mehanizma za ugljičnu prilagodbu kako bi se obuhvatio širok raspon onečišćujućih tvari koje utječu na morski ekosustav.

1.5.

EGSO pozdravlja pristup „nulte tolerancije” prema nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu i usputnom ulovu te potiče EU da podrži poštene subjekte u postizanju održivog očuvanja i upravljanja ribarstvom. EGSO poziva Komisiju da podrži održivi mali i industrijski ribolov s niskim učinkom te akvakulturu i algakulturu s nultim učinkom kako bi se zajamčila okolišna, socijalna i gospodarska održivost regija.

1.6.

Za dubokomorsko rudarenje i dalje su potrebni pouzdani znanstveni rezultati kako bi se mogli ocijeniti dugoročni učinci na okoliš. EGSO pozdravlja Komisijin predostrožni pristup i poziva Međunarodno tijelo za morsko dno na moratorij za izdavanje rudarskih dozvola. EGSO poziva na osnivanje neovisnih međunarodnih znanstvenih panela kako bi se pružila potpora odlukama i intervencijama koja se temelji na znanju.

1.7.

Učinci neeksplodiranih ubojnih sredstava, novih onečišćujućih tvari i prirodnih katastrofa mogu promijeniti upotrebu pomorskog prostora i posljedične gospodarske/geopolitičke scenarije. EGSO pozdravlja napore koje Komisija ulaže u rješavanje tih izazova.

1.8.

Sigurnost i zaštita na moru od temeljne su važnosti. Potrebna je generacijska obnova vještina i tehnologija, popraćena dostojanstvenim životnim i radnim uvjetima. EGSO također poziva države članice da ratificiraju Konvenciju br. 188/2007 (1) Međunarodne organizacije rada i osiguraju njezino učinkovito prenošenje u nacionalno zakonodavstvo u državama članicama EU-a (2). EGSO pozdravlja Direktivu Vijeća (EU) 2017/159 (3) i poziva na proširenje područja primjene tog postupka kako bi se poboljšali životni i radni uvjeti te zaštitili zdravlje i sigurnost radnika u sektoru morskog ribarstva.

1.9.

EGSO ponovno ističe važnost toga da najudaljenije regije (4) – zbog svojih zemljopisnih obilježja – preuzmu ključnu ulogu u okviru upravljanja oceanima, na što se upućuje u komunikaciji COM(2022) 198 final (5), ali se uopće ne spominje u zajedničkoj komunikaciji JOIN(2022) 28 final.

1.10.

Kako bi se postiglo novo i ojačano međunarodno upravljanje oceanima, koje promiče EU, EGSO poziva na učinkovito i transparentno sudjelovanje različitih dionika u razvoju potpore politici koja se temelji na znanju, kao i u komunikaciji i informiranju, u svakoj fazi tog procesa, od savjetovanja i zajedničkog osmišljavanja planova do provedbe i završne evaluacije. Mogli bi se donijeti novi oblici organizacijske strukture kako bi se odgovorilo na složenost izazova.

1.11.

EGSO poziva na širenje znanja o pravu mora među svim građanima EU-a. Potrebno je međunarodno pravo kako bi se uredila različita područja nadležnosti (obalne granice, gospodarske zone, zaštita morskih resursa, definicija „sigurne luke” itd.), posebno kako bi se pojasnile međunarodne obveze u pogledu spašavanja i pomoći na moru, kodificirali pojmovi opasnosti te metode traganja i spašavanja (6). EGSO poziva na pravilnu provedbu tog pravila, potvrđujući temeljno načelo da ljudi koji se nađu u opasnosti na moru moraju biti spašeni i odvedeni u sigurnu luku bez ikakve sumnje i uvjeta.

1.12.

Uzimajući u obzir geopolitičku i okolišnu važnost Arktika, EGSO pozdravlja predanost EU-a potpunoj provedbi Sporazuma za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu, napore za određivanje zaštićenih morskih područja na Arktiku i zabranu bušenja radi dobivanja ugljikovodika (7).

1.13.

EGSO primjećuje nedostatak ambicije u pogledu planiranih ulaganja usmjerenih na suočavanje s izazovima u upravljanju oceanima te stoga poziva na uspostavu odgovarajućeg fonda za oceane kako bi se pružila potpora rješavanju problema povezanih s morem.

2.   Opće napomene o referentnom okviru.

2.1.

Jedan od glavnih izazova za morska i pomorska pitanja jest usklađenost djelovanja na različitim razinama (globalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj) i među sektorima. Mnogi oprečni zahtjevi mogu ugroziti intervencije i drastično smanjiti učinak.

2.2.

Upravljanje oceanima zahtijeva potporu za donošenje odluka koja se temelji na znanju. Utjecaj ljudi na morski okoliš nije ograničen na aktivnosti na moru (rudarenje, ribarstvo, promet), već obuhvaća i aktivnosti na kopnu koje dovode do većeg onečišćenja (otpad, pesticidi, antibiotici, fosfati, plastika, eksplozivi itd.). Stoga je ključno uključiti oceane ne samo u cilj održivog razvoja br. 14, nego i u one ciljeve koji se odnose na industrijsku proizvodnju i kolektivna ponašanja. Zdrav i produktivan morski ekosustav zahtijeva integriraniji pristup, uključujući aspekte koji nisu ograničeni na morska i pomorska pitanja.

2.3.

Posljednjih godina, kada se složenost pojavila u brojnim kontekstima, razvijeni su novi modeli upravljanja, koji se prije svega temelje na tržišnoj i mrežnoj znanosti. Složene sustave teško je kontrolirati i njihova se dinamika ne može lako predvidjeti u dugoročnom razdoblju. Oceani su složen sustav u kojemu velike razlike u pravilima između obalnih i odobalnih područja te sporovi na razini nacionalnih vlada i privatnog sektora upućuju na to da bi za suočavanje s izazovima mogla biti potrebna obnovljena znanstvena diplomacija. EGSO prepoznaje potrebu za razvojem svrsishodnih alata za upravljanje i sučeljâ politika inicijativa za integraciju različitih i međusobno povezanih dimenzija.

2.4.

EGSO podržava ulogu EU-a kao zakonodavnog aktera i njegovu ulogu u jačanju mreža i partnerstava na globalnoj razini, razmatranju uloge istraživanja i inovacija, pružanju rješenja i smjernica i promicanju posebnih inicijativa.

3.   Evaluacija Komunikacije Komisije

Usmjerit ćemo se na četiri područja tog prijedloga: 1. Jačanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima; 2. Prema održivosti oceana do 2030.; 3. Osiguravanje sigurnosti i zaštite na moru; 4. Izgradnja znanja o oceanima.

3.1   Jačanje okvira za međunarodno upravljanje oceanima

3.1.1.

EGSO pozdravlja predanost Komisije podupiranju najviših međunarodnih standarda u pogledu transparentnosti, dobrog upravljanja i uključivosti dionika u međunarodnim organizacijama, kao što su Međunarodno tijelo za morsko dno i WTO.

3.1.2.

EGSO ponovno potvrđuje ulogu EU-a u zakonodavnom području, među ostalim putem znanstvene diplomacije i jačanja mreža i partnerstava na globalnoj razini. Odbor posebno naglašava potrebu za provedbom sustava za praćenje i primjenu odgovarajućih intervencija. Pozdravlja određivanje zaštićenih morskih područja i drugih „učinkovitih lokaliziranih mjera očuvanja” uz cilj od 30 % do 2030. kad god se prepozna njihova važnost za funkcioniranje oceanskog sustava, a primjena intervencija temelji se na analizi učinkovitosti i djelotvornosti svakog pojedinog područja, uzimajući u obzir troškove, obveze, vremenske okvire i praćenje.

3.1.3.

EGSO napominje da su, unatoč određenom tehnološkom napretku posljednjih godina, dugoročni učinci dubokomorskog rudarenja još uvijek vidljivi, a ekosustav je i dalje u fazi oporavka u područjima koja su bila iskopana prije mnogo desetljeća (8). EGSO pozdravlja usvajanje predostrožnog pristupa i poziva Međunarodno tijelo za morsko dno na moratorij na odobrenje za rudarske dozvole. EGSO poziva Međunarodno tijelo za morsko dno da osnuje međunarodni neovisni znanstveni panel kako bi se analiza utemeljena na znanju prenijela u jasno definirane političke odluke. EGSO također predlaže promicanje ulaganja u istraživanje i razvoj alternativnih rješenja za materijale iskopane s morskog dna.

3.1.4.

Mali priobalni ribolov i akvakultura ključni su čimbenici za opstanak brojnih obalnih zajednica i očuvanje njihove kulturne baštine. Gospodarska kriza najteže je pogodila sektor ribarstva općenito, posebice tradicionalni i mali ribolov, zbog čega je tom sektoru danas potrebna posebna strategija da bi ponovno stekao čvrst položaj na tržištu (9). EGSO poziva na odgovarajuće intervencije kako bi se te aktivnosti ojačale, diversificirali izvori prihoda lokalnih zajednica (npr. obalni turizam i rekreacijske vodene aktivnosti), pružila potpora preusmjeravanju karijera, potpomogle gospodarski nerazvijene regija i okolišna održivost (10).

3.1.5.

EGSO pozdravlja pristup nulte tolerancije prema nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu te potiče EU da podrži poštene subjekte u postizanju održivog očuvanja ribarstva i upravljanja njime. Odbor ponovno potvrđuje ulogu EU-a u dijalozima o ribarstvu s trećim zemljama kako bi se promicalo poštovanje međunarodnih obveza. U tom kontekstu EGSO prepoznaje sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu kao važan doprinos čvrstom okviru s nizom partnerskih zemalja koje nisu članice EU-a.

3.1.6.

Arktik se suočava s drastičnim promjenama koje mogu dovesti do ugrožavanja okoliša i geopolitičke ravnoteže. EGSO pozdravlja predanost EU-a potpunoj provedbi Sporazuma za sprečavanje nereguliranog ribolova na otvorenome moru u središnjem Arktičkom oceanu, napore za određivanje zaštićenih morskih područja na Arktiku i zabranu bušenja radi dobivanja ugljikovodika (11).

3.1.7.

EGSO prepoznaje poteškoće u provedbi mjera u područjima koja se nalaze izvan nacionalne jurisdikcije te naglašava potrebu za jamčenjem usklađenosti između različitih partnerstava i sporazuma i podupire napore EU-a u tekućim pregovorima o Sporazumu o otvorenome moru.

3.2   Prema održivosti oceana do 2030.

3.2.1.

EGSO pozdravlja obveze i napore za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. EU ima važnu ulogu u Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO) u globalnom zakonodavnom i operativnom postupku za dekarbonizaciju sektora pomorstva i ribarstva.

3.2.2.

EGSO uviđa da borba protiv onečišćenja mora predstavlja izazov. Okvir je sve složeniji zbog međusobne povezanosti različitih izvora, uključujući kopnene izvore, te raznolikosti dionika i zakonodavnih granica. Odbor ističe potrebu za rješavanjem pitanja raznolikosti onečišćujućih tvari i promicanjem učinkovitih intervencija. EGSO ističe potrebu za usklađenošću i uključivanjem aspekata koji nadilaze upravljanje oceanima (npr. aspekti obuhvaćeni strategijom nulte stope onečišćenja, strategijom o bioraznolikosti i strategijom „od polja do stola” (12)) i koji snažno utječu na onečišćenje mora (13).

3.2.3.

Neeksplodirana ubojna sredstva uključuju konvencionalno eksplozivno i kemijsko oružje bačeno u more. Neosporive prijetnje koje proizlaze iz neeksplodiranih ubojnih sredstava na moru u prošlosti su bile nisko rangirane. Problem zahtijeva hitnu strategiju s obzirom na to da se potražnja gospodarskih sektora za morskim prostorom povećava, a većinu streljiva nagriza korozija, što je povezano s istjecanjem toksičnih, karcinogenih, mutagenih i teratogenih proizvoda. Osim zajedničkog znanja i tehnološke potpore na razini Europe, potrebne su i intervencije za otkrivanje, praćenje i ublažavanje (14).

3.2.4.

EGSO pozdravlja napore koje Komisija ulaže u smanjenje utjecaja bačenog streljiva na okoliš i napominje da rizici nisu ograničeni na neeksplodirana ubojna sredstva iz Prvog i Drugog svjetskog rata, nego se odnose i na druge sukobe (npr. na Balkanu i u Ukrajini) i nisu ograničeni na moguću toksičnost tvari koje su iscurile, već i na slučajnu detonaciju ili autodetonaciju.

3.2.5.

EGSO prepoznaje negativne učinke nekih ribolovnih alata na ekosustav i napominje da troškovi mnogih predloženih rješenja nisu održivi ili da su njihovi učinci na globalnoj razini zanemarivi. EGSO poziva na uvođenje novih tehnologija/materijala za ublažavanje tog izazova, uz kompenzacijske mjere i prilagođene kampanje kako bi ribari doznali koje su im mogućnosti na raspolaganju (15).

3.2.6.

Prekomjerno iskorištavanje ribljih stokova i ribolov usputnog ulova prepoznati su kao stvarni problemi na globalnoj razini. Sektor ribarstva uvelike utječe na mnoge vrste te stoga postoji opravdana zabrinutost da bi to moglo ugroziti održivost nekih vrsta, čime bi se ugrozila ravnoteža cjelokupnog morskog ekosustava. S druge strane, aktivnosti lokalnih ribara važan su aspekt lokalne kulture i održivog gospodarstva koje građanima pruža zdravu hranu u održivom procesu s ekološkog, socijalnog i gospodarskog stajališta. Antropogeni pritisak na riblje stokove može se smanjiti promicanjem akvakulture bez učinka (uključujući algakulturu).

3.2.6.1.

Na temelju tih aspekata EGSO poziva na a) strože kontrole i sankcije povezane s nezakonitim, neprijavljenim i nereguliranim ribolovom; b) praćenje i reguliranje sektora ribarstva na način kojim se eliminira prekomjerno iskorištavanje ribljih stokova i usputni ulov te promiče učinkovita održivost tog sektora; c) promicanje i podupiranje akvakulture i algakulture bez učinka, uključujući aspekte hranjenja i potrošnje energije; d) pružanje gospodarske naknade radnicima tijekom prijelaznih faza prema transformaciji tehnologija i proizvodnih sustava.

3.2.7.

Pomorski promet čini više od 90 % svjetskog tereta kojim se trguje i čini okosnicu svjetskog gospodarstva. Brodovi za plovidbu morem mogu predstavljati značajan izvor onečišćenja i na kraju svojeg životnog vijeka. Brodovlasnici u zemljama s visokim dohotkom često prikrivaju stvarni identitet brodova njihovom registracijom u poreznim oazama, među ostalim kako bi izbjegli pravila o zaštiti okoliša. U tom kontekstu međunarodni i regionalni napori nisu uspjeli suzbiti takva ponašanja (16). Zemlje pod zastavom pogodnosti i dalje se upotrebljavaju kao zadnja država zastave, među ostalim u državama članicama EU-a, kako bi se zaobišla pravila i uštedio novac. EGSO predlaže da se rastavljanje brodova uzme u obzir kao značajan izvor onečišćenja mora te traži od EU-a da: (a) poduzme mjere za uvođenje snažnijih obvezujućih propisa, (b) prati aktivnosti kako bi se spriječila rješenja za izbjegavanje zaštite okoliša, (c) uvede financijske odvraćajuće mjere u pogledu uporabe zastava pogodnosti, primjerice uspostavljanje namjenskog fonda koji bi se sastojao od jamstava – tijekom cijelog životnog vijeka plovila – kako bi se zajamčilo poštovanje standarda EU-a u području zaštite okoliša i sigurnosti, među ostalim i izvan nadležnosti EU-a.

3.3.   Osiguravanje sigurnosti i zaštite na moru

3.3.1.

EGSO pohvaljuje EU za jačanje njegove uloge pružatelja pomorske sigurnosti unutar i izvan svojih granica. Odbor poziva EU da utvrdi moguća pomorska područja od interesa s obzirom na nedavna geopolitička kretanja i da se usredotoči na nove prioritete.

3.3.2.

EGSO pozdravlja napore koje EU ulaže u promicanje i provedbu svih intervencija za povećanje sigurnosti na moru. Odbor poziva EU da proširi raspon sektora uključenih u aktivnosti na moru koje mogu ugroziti okoliš i ljudsko zdravlje, uključujući turizam, rastavljanje i izgradnju brodova, energiju i akvakulturu. EGSO također poziva da se naglasak stavi na osuvremenjivanje tehnologija (npr. zeleni pogon), radnih prostora i radnih uvjeta u različitim logističkim aktivnostima koje čine okvir za morske i pomorske aktivnosti (npr. brodogradilišta, luke, brodovi itd.).

3.3.3.

EGSO preporučuje da se osigura regulatorna dosljednost između mjera koje se odnose na očuvanje morskih ekosustava i pravila o sigurnosti i uvjetima rada na moru, i to procjenama učinka koje se odnose na: i. zapošljavanje, ii. plaće, iii. tehnologije, iv. dostojanstvene životne i radne uvjete i v. osposobljavanje radnika. Također poziva na bolju koordinaciju između različitih službi javnih uprava na svim razinama u svrhu integriranog upravljanja morskim prostorom (17).

3.3.4.

EGSO poziva države članice da ratificiraju Konvenciju br. 188 Međunarodne organizacije rada i stave na raspolaganje sredstva potrebna za njezino ispravno prenošenje u nacionalno zakonodavstvo i njezinu primjenu. EGSO pozdravlja Direktivu Vijeća (EU) 2017/159 (18) i poziva na početak rada na proširenju njezina područja primjene kako bi se obuhvatili i kumulativni učinci dugoročnih učinaka na zdravlje ljudi. Nadalje, EGSO ističe potrebu za istinski ambicioznim zakonodavstvom EU-a o korporativnoj održivosti i prisilnom radu (19).

3.3.5.

EGSO smatra da je ključno razviti opća načela i praktične smjernice za pravedne usluge povezane s radom u tim sektorima, uključujući: (a) dostatne i primjerene smjernice za vlasnike ribarskih plovila i (prekogranične) usluge na tržištu rada; (b) standardne ugovore za (prekogranične) usluge povezane s tržištem rada; (c) dostatne i odgovarajuće smjernice za ribare koji traže posao na (stranim) ribarskim plovilima i (d) mehanizme za podnošenje pritužbi (20).

3.3.6.

Element povezan sa znanjem o moru i oceanima i sigurnosti na moru jest potrebno širenje znanja o pravu mora i njegovoj stvarnoj provedbi. Potrebno je međunarodno pravo kako bi se uredila različita područja nadležnosti (obalne granice, gospodarske zone, zaštita morskih resursa, definicija „sigurne luke” itd.), posebno za pojašnjenje međunarodnih obveza u pogledu spašavanja i pomoći na moru i kodifikacije pojmova opasnosti te metoda traganja i spašavanja.

3.3.7.

Prirodne katastrofe (poplave, tsunamiji, ekstremni događaji) mogu utjecati na morski okoliš, što dovodi do neizravnih rizika za ljudske aktivnosti i zdravlje. EGSO naglašava potrebu za rješavanjem pitanja prirodnih katastrofa kao mogućih izvora rizika za okoliš i za aktivnosti na moru općenito.

3.4.   Stjecanje znanja o oceanima

3.4.1.

EGSO prepoznaje složenost oceanskog sustava u smislu međusobno povezanih okolišnih varijabli i raznolikosti dionika, zakonodavstva, kultura i lokalnih kapaciteta. EGSO poziva na djelotvorno i transparentno uključivanje različitih disciplina i stručnih znanja (znanost o podacima, složenosti i mrežama, psihologija, sociologija, ekonomija) u razvoj potpore toj politici utemeljene na znanju (kako je predloženo za Međuvladin panel za održivost oceana).

3.4.2.

Znanje i prakse pokazuju nove načine upravljanja za suočavanje sa složenim izazovima s pomoću samoorganizacijskih struktura u kojima je decentralizirana organizacija uspješno razvijena. EGSO poziva na proširenje dobrih praksi i modela na sve sektore plavog gospodarstva, uključujući one koji mogu osigurati nova radna mjesta i rast (npr. turizam, ronjenje itd.) i javni sektor. Dodjelom sredstava za održivo plavo gospodarstvo trebalo bi osigurati društvene i gospodarske koristi za sadašnje i buduće generacije, obnoviti i zaštititi raznolikost, produktivnost, otpornost i svojstvenu vrijednost morskih ekosustava te promicati čiste tehnologije, obnovljive izvore energije i recikliranje (21).

3.4.3.

Civilno društvo i lokalni dionici trebali bi biti uključeni u sve faze postupka, od savjetovanja i zajedničkog osmišljavanja planova do provedbe i završne evaluacije. Znanje o oceanima ključno je za poticanje društvene preobrazbe na putu prema integriranoj održivosti sustava. U organizacijskim strukturama i procesima prednost bi trebalo dati socijalnoj dimenziji i znanstvenoj potpori namijenjenoj integriranoj održivosti te jačati i financirati mjere za promicanje i podupiranje socijalnog dijaloga, povećanje sigurnosti, poboljšanje radnih uvjeta, stvaranje radnih mjesta, razvoj vještinâ radnika i osiguravanje generacijske obnove (22).

3.4.4.

EGSO pohvaljuje praksu EU-a u pogledu razmjene podataka o moru i promatranja oceana. Prepoznaje važnost pomorskih usluga i njihov utjecaj na gospodarstvo, kao i troškove pomorskih infrastruktura za koje su potrebna golema ulaganja iz nacionalnih fondova. Odbor napominje da se modeliranje složenosti morskog ekosustava i dalje suočava s poteškoćama u razumijevanju ekosustava i njegova povezivanja s ljudskim aktivnostima. EGSO poziva EU na promicanje otvorenog pristupa podacima i njihove ponovne uporabe te na financiranje inovativnih pristupa za smanjenje troškova promatranja i pružanje učinkovite procjene dobrog stanja okoliša (23).

3.4.5.

EGSO naglašava potrebu za usvajanjem znanstvene metodologije u pristupu znanstvenoj diplomaciji i pregovorima. Odbor poziva na uvođenje tečajeva osposobljavanja za krajnje korisnike i rukovoditelje, među ostalim i na lokalnoj razini, kako bi se postigle djelotvorna održivost i izvedivost mjera.

4.   Ključna pitanja

4.1.

Koncept upravljanja povezan je sa širokim rasponom različitih pojava, od postupaka donošenja odluka do instrumenata politike. Raširenost pojma upravljanja možda je pridonijela njegovoj golemoj popularnosti, a najvjerojatnije i njegovoj zlouporabi. Oceani ne poznaju političke granice, već su usko isprepleteni s uporabom zemljišta. Zemlje ne mogu riješiti izazove pojedinačno već je potreban transnacionalni pristup u skladu s izvedivom i djelotvornom podjelom napora i odgovornosti, usvajanjem zajednički osmišljenih sustava, zajedničkih akcijskih planova i intervencija kojima se lokalni napori povezuju u sveobuhvatne regionalne okvire. Ne može se usvojiti jedinstveni način upravljanja kako bi se osigurale organizacijske strukture za različite dimenzije. U tom kontekstu EGSO napominje da su potpora utemeljena na znanju za donošenje odluka, znanstvena diplomacija i usklađeno zakonodavstvo u svim zemljama i sektorima ključni za rješavanje složenosti pomorskih izazova.

4.2.

Stalna potražnja gospodarstva za morskim prostorom povećava složenost oceanskog sustava u smislu međusobno povezanih okolišnih varijabli. Raznolikost dionika, zakonodavstva, kultura i lokalnih kapaciteta integrirana je u osmišljavanje i provedbu intervencija koje mogu biti održive u okolišnoj, gospodarskoj i socijalnoj dimenziji. EGSO poziva na transparentno usvajanje znanstvene metodologije za uključivanje različitih disciplina (znanost o podacima, složenosti i mrežama, psihologija, sociologija, ekonomija itd.) pri razvoju potpore upravljanju oceanima utemeljene na znanju.

4.3.

Pitanje od ključne važnosti za budućnost mnogih sektora uključenih u aktivnosti na moru jest generacijska obnova. Neki aspekti koji na prvi pogled nisu povezani s upravljanjem neizravno doprinose uspjehu učinkovitog upravljanja aktivnostima na moru. Postoje brojne korisne inicijative usmjerene na olakšavanje modernizacije tehnologija, stručnog osposobljavanja i poboljšanja radnih uvjeta, ali potrebne su i popratne mjere i prihvatljiv povrat uloženog kapitala (24).

4.4.

Održive aktivnosti i dalje su glavni cilj uspješnog upravljanja oceanima i trebalo bi omogućiti da se to postigne u svim sektorima. EGSO poziva na financiranje mjera usmjerenih na poboljšanje sigurnosti i radnih uvjeta, npr. u području osposobljavanja, savjetodavnih usluga, promicanja ljudskog kapitala, socijalnog dijaloga, zdravlja i sigurnosti. EGSO poziva suzakonodavce da daju prednost socijalnoj dimenziji u usvajanju organizacijskih struktura i postupaka (tj. upravljanja) jačanjem i financiranjem mjera za promicanje i podupiranje socijalnog dijaloga, sigurnosti, radnih uvjeta i vještina.

4.5.

EGSO primjećuje nedostatak ambicije u pogledu planiranih ulaganja usmjerenih na rješavanje izazova u području upravljanja oceanima. Za borbu protiv izvora onečišćenja, intervencije za ublažavanje klimatskih promjena i upravljanje aktivnostima na moru u svim sektorima potrebni su odgovarajući financijski napori, strukturno djelovanje i angažman civilnog društva. EGSO pozdravlja napore usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova i poticanje najboljih rezultata i inovacija (25). U tom okviru mogao bi se poduprijeti cilj dekarbonizacije sektora pomorskog prometa i uspostave fonda za oceane za potporu pomorskim izazovima. EGSO također poziva na proširenje uporabe mehanizma za ugljičnu prilagodbu kako bi se njime obuhvatili okolišni i socijalni aspekti.

4.6.

Najudaljenije regije zbog svojih zemljopisnih obilježja mogu imati ključnu ulogu u iskorištavanju svih mogućnosti u području oceana, mora i morskih resursa te im se mora dati prednost jer imaju velik potencijal za poticanje gospodarstava, otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i osiguravanje dobrobiti građana (26). Iz svih tih razloga EGSO smatra da je potrebno ojačati posebnu ulogu koju najudaljenije regije mogu imati u provedbi upravljanja oceanima, osobito u sljedećim područjima: (a) u misiji „Obnova naših oceana i voda do 2030.”; (b) u prikupljanju i praćenju podataka o ribolovu; (c) u borbi protiv nezakonitog i neselektivnog ribolova i podupiranju održivog ribolova; (d) i u razmjeni znanja o prostornom planiranju morskog područja (27).

4.7.

Znanje o oceanima pridonijelo je informiranju o izazovima u području mora i može doprinijeti promicanju rješenja. Plastika je privukla veliku pozornost u medijima i među političarima, međutim ona predstavlja samo jedan od nekoliko izazova za mora i oceane. Često se zanemaruju poveznice između pomorskih izazova te uporabe zemljišta i ponašanja potrošača. EGSO traži sveobuhvatniju i transparentniju komunikaciju o oceanima, među ostalim povezivanjem zakonodavstva i intervencija na moru i na kopnu. Nadamo se da će to utrti put transformaciji industrijske proizvodnje i stvaranju novih tehnologija i radnih mjesta koji su više usmjereni na okolišnu održivost.

4.8.

Aktualni rat u Ukrajini promijenio je politički scenarij i skrenuo pozornost na neočekivane krizne situacije (opskrba energijom, inflacija). Neočekivani izazovi (kao što su sigurnost plinovoda Sjeverni tok i streljivo bačeno u Crno more te geopolitička strateška važnost Arktika) iziskuju dodatne napore za donošenje odgovarajućih zajedničkih mjera. Unatoč činjenici da je rat utjecao i na broj migranata na zapadnobalkanskoj ruti, pritisak na prijelazima na sredozemnim rutama i dalje je visok, što opterećuje prihvatne kapacitete nekih zemalja EU-a i izlaže ljude riziku od incidenata. EGSO traži od EU-a da pojača napore za financiranje inicijativa za potporu sigurnosti na moru s obzirom na očekivano pogoršanje klimatskih i gospodarskih problema.

---

(1)  Konvencija ILO-a o radu u ribolovu br. 188/2007.

(2)  Trenutačno 167 država nije ratificiralo Konvenciju br. 188, a među njima je 19 država članica EU-a, uključujući važne obalne zemlje Cipar, Finsku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Latviju, Maltu, Španjolsku i Švedsku.

(3)  Direktiva Vijeća (EU) 2017/159 od 19. prosinca 2016. o provedbi Sporazuma o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada sklopljenog 21. svibnja 2012. između Općeg udruženja poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskog saveza transportnih radnika (ETF) i Udruženja nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća u Europskoj uniji (Europêche) (SL L 25, 31.1.2017., str. 12.).

(4)  Čine ih otoci, arhipelazi i jedno kopneno područje (Francuska Gijana). Ima ih devet i nalaze se u zapadnom Atlantskom oceanu, Karipskom bazenu, amazonskoj prašumi i Indijskom oceanu: Francuska Gijana, Guadeloupe, Martinique, Saint-Martin, Réunion i Mayotte (Francuska), Azori i Madeira (Portugal) i Kanarski otoci (Španjolska).

(5)  COM(2022) 198 final, Stavljanje ljudi na prvo mjesto, osiguravanje uključivog i održivog rasta, oslobađanje potencijala najudaljenijih regija EU-a.

(6)  Međunarodna konvencija o traganju i spašavanju na moru, 29. travnja 1979., Hamburg; Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, 10. prosinca 1982., Montego Bay; Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru, 25. svibnja 1980.

(7)  Zajednička komunikacija Komisije i ESVD-a JOIN(2021) 27 final, „Jači angažman EU-a za miran, održiv i prosperitetan Arktik”.

(8)  Vidjeti https://www.jpi-oceans.eu/en/ecological-aspects-deep-sea-mining

(9)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Socijalna dimenzija ribarstva” (razmatračko mišljenje) (SL C 14, 15.1.2020., str. 67.).

(10)  https://oceans-and-fisheries.ec.europa.eu/publications/communication-commission-towards-strong-and-sustainable-eu-algae-sector_en

(11)  Zajednička komunikacija JOIN(2021) 27 final „Veći angažman EU-a za miran, održiv i prosperitetan Arktik”.

(12)  Direktiva 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija, uključujući i kaznene sankcije, za kažnjiva djela onečišćenja (SL L 255, 30.9.2005., str. 11.); Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (SL L 151, 7.6.2019., str. 116.).

(13)  Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, 2011.; Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, 2011.

(14)  Vidjeti: https://www.jpi-oceans.eu/en/munition-sea

(15)  Vidjeti: Neobvezujuće smjernice FAO-a za označivanje ribolovnog alata i rad regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom i regionalnih konvencija o moru.

(16)  Vidjeti: Wan et al. Marine Policy (Pomorska politika), 2021.

(17)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Socijalna dimenzija ribarstva” (razmatračko mišljenje) (SL C 14, 15.1.2020., str. 67.).

(18)  Direktiva Vijeća (EU) 2017/159 od 19. prosinca 2016. o provedbi Sporazuma o provedbi Konvencije o radu u ribolovu iz 2007. Međunarodne organizacije rada sklopljenog 21. svibnja 2012. između Općeg udruženja poljoprivrednih zadruga u Europskoj uniji (COGECA), Europskog saveza transportnih radnika (ETF) i Udruženja nacionalnih organizacija ribolovnih poduzeća u Europskoj uniji (Europêche) (SL L 25, 31.1.2017., str. 12.).

(19)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Socijalna dimenzija ribarstva” (razmatračko mišljenje) (SL C 14, 15.1.2020., str. 67.); Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022) 71 final); Prijedlog uredbe o zabrani proizvoda nastalih prisilnim radom na tržištu Unije (COM(2022) 453 final).

(20)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Socijalna dimenzija ribarstva” (razmatračko mišljenje) (SL C 14, 15.1.2020., str. 67.).

(21)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018) 390 final – 2018/0210 (COD)) (SL C 110, 22.3.2019., str. 104.).

(22)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (COM(2018) 390 final – 2018/0210 (COD)) (SL C 110, 22.3.2019., str. 104.).

(23)  https://jpi-oceans.eu/en/science-good-environmental-status

(24)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Socijalna dimenzija ribarstva” (razmatračko mišljenje) (SL C 14, 15.1.2020., str. 67.).

(25)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757 (COM(2021) 551 final – 2021/0211 (COD)) i o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030. (COM(2021) 571 final – 2021/0202 (COD)) (SL C 152, 6.4.2022., str. 175.); Mišljenje Europskog odbora regija – Osiguravanje učinkovitosti ETS-a i CBAM-a za gradove i regije EU-a (SL C 301, 5.8.2022., str. 116.); Europski parlament, „Revizija sustava za trgovanje emisijama”, usvojeno 22. lipnja 2022.

(26)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Prednosti koje najudaljenije regije donose Europskoj uniji” (razmatračko mišljenje) (SL C 194, 12.5.2022., str. 44.).

(27)  COM(2022) 198 final.