Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora „Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu (Europski akt o slobodi medija) i izmjeni Direktive 2010/13/EU”

(COM(2022) 457 final – 2022/0277 (COD))

(2023/C 100/17)

Izvjestitelj:	Christian MOOS
Suizvjestitelj:	Tomasz Andrzej WRÓBLEWSKI

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 17.10.2022. Vijeće Europske unije, 28.10.2022.
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	23.11.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.12.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	574
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	155/0/3

1.   Zaključci i preporuke

1.1

Sloboda i raznolikost medija od temeljne su važnosti za vladavinu prava i liberalnu demokraciju. Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) izražava žaljenje zbog zabrinjavajućeg razvoja događaja u EU-u te stoga pozdravlja inicijative Europske komisije za slobodu medija.

1.2

EGSO se pita je li dovršenje unutarnjeg medijskog tržišta dovoljno za zaštitu slobode i pluralizma medija. Glavni cilj trebao bi biti očuvanje ili ponovna uspostava slobode i raznolikosti medija, pri čemu ne treba zaboraviti da je gospodarska dobrobit povezana sa slobodom medija.

1.3

EGSO pozdravlja priznanje Europske komisije da koncentracija medijskog tržišta koja dovodi do monopola može biti golema prijetnja slobodi i pluralizmu medija. Međutim, koncentracija na tržištu može biti značajna, ali ne mora nužno imati takve negativne učinke.

1.4

Puke preporuke i neobvezujući pravni pristup nisu dovoljni. Slobodni i neovisni mediji moraju biti obvezujući kriterij u izvješću i mehanizmu za vladavinu prava.

1.5

EGSO pozdravlja prijedloge za jačanje i obranu uredničke neovisnosti. Naglašava potrebu za očuvanjem neovisnosti novinara i izdavača.

1.6

Javni mediji imaju smisla samo ako su nepristrani i potpuno neovisni o političkom utjecaju. Ključna zaštitna mjera u tom pogledu su dostatna i stabilna financijska sredstva, pod uvjetom da postoji učinkovit sustav kontrola koji bi jamčio učinkovitost potrošnje sredstava.

1.7

EGSO smatra da su obvezujući zahtjevi za transparentnost vlasništva nad medijima važni. Zahtjevi utvrđeni za male medijske kuće ne smiju dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja.

1.8

EGSO je zabrinut zbog nedostatka neovisnosti nekih nacionalnih regulatornih tijela i poziva na uspostavu okvira kojim bi se osigurala njihova neovisnost.

1.9

EGSO pozdravlja osnivanje Europskog odbora za medijske usluge, ali ustraje na njegovoj potpunoj neovisnosti jer bi EU morao služiti kao primjer najbolje prakse u cilju postizanja potpune neovisnosti nacionalnih regulatornih tijela. Sudjelovanje nacionalnih regulatornih tijela koja nisu neovisna nije preporučljivo.

1.10

EGSO naglašava važnost transparentnosti u svim postupcima povezanima s moderiranjem sadržaja na vrlo velikim internetskim platformama.

1.11

EGSO preporučuje da se na razini EU-a utvrde minimalni standardi koji bi bili u skladu s postojećim odredbama zakonodavstva EU-a o sprečavanju koncentracije. Poziva zakonodavce da donesu obvezujuće propise kojima se poštuje poduzetnička sloboda i izbjegavaju nepotrebna birokracija i troškovi.

1.12

Ako nacionalna regulatorna tijela u dovoljnoj mjeri ne ocijene koncentraciju na medijskom tržištu, Europska komisija morala bi reagirati u skladu s postojećim odredbama zakonodavstva EU-a o sprečavanju koncentracije.

1.13

EGSO pozdravlja obvezujuće zahtjeve transparentnosti u pogledu raspodjele državnog oglašavanja.

1.14

EGSO pozdravlja godišnje praćenje i poziva na savjetovanje s relevantnim dionicima i civilnim društvom. Predlaže proširenje opsega praćenja i uključivanje svih drugih aspekata relevantnih za zaštitu slobode i pluralizma medija.

2.   Opće napomene

2.1

EGSO ponovno ističe svoje nedavno izneseno stajalište o važnosti slobode i raznolikosti medija za liberalnu demokraciju i vladavinu prava, na što su se sve države članice obvezale ratifikacijom Ugovorâ EU-a, kako je navedeno u sveobuhvatnom samoinicijativnom mišljenju „Osiguravanje slobode i raznolikosti medija u Europi” (1), njegovu mišljenju „Akcijski plan za europsku demokraciju” (2) i mišljenju o strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja (3).

2.2

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 2021. (4) točno navela da su informacije javno dobro. Bez slobodnog pristupa neovisnim i pouzdanim informacijama građani EU-a ne mogu ostvariti svoje pravo na sudjelovanje u demokratskom životu Unije, koje je zajamčeno člankom 10. UEU-a.

2.3

Općenito, Europa je i dalje kontinent sa slobodnim i raznolikim medijima. Međutim, nedavna zbivanja u EU-u zabrinjavajuća su. Zaštita novinara, posebno zbog nedostatka instrumenata za suzbijanje strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja, i dalje je velik problem u pogledu djelotvornih regulatornih zaštitnih mjera kojima se štiti sloboda medija. Alatom za praćenje medijskog pluralizma za 2022. (5) utvrđeno je i da se tržišni pluralizam suočava s najvećom razinom rizika u svim područjima obuhvaćenima studijom. Budući da nije postignut nikakav napredak na području političke neovisnosti posljednjih godina, taj alat za praćenje ističe nedostatak učinkovitih mehanizama za zaštitu uredničke autonomije u većini zemalja kao veliku prepreku poboljšanjima u tom području.

2.4

Osim unutarnjim prijetnjama slobodi medija, EU je izložen vanjskom uplitanju kojim se pokušava manipulirati javnim raspravama u Europi. U kontekstu sve većih geopolitičkih napetosti zaštita slobode medija i medijskog pluralizma važan je doprinos otpornosti EU-a na vanjske prijetnje.

2.5

Međutim, postoje neki pozitivni pomaci, što također pokazuje da zakonodavstvo EU-a može donijeti promjene. Alatom za praćenje medijskog pluralizma za 2022. utvrđen je pozitivan pomak u pogledu pokazatelja „Zaštita prava na informiranje” u četirima zemljama, pri čemu se to poboljšanje pripisuje prenošenju Direktive EU-a 2019/1937 (6) o zaštiti zviždača u nacionalno zakonodavstvo.

2.6

Stoga EGSO u načelu pozdravlja inicijativu Komisije za Europski akt o slobodi medija (7) i preporuku Komisije o unutarnjim zaštitnim mjerama za uredničku neovisnost i transparentnost vlasništva u medijskom sektoru (8) kao sljedeći nužan korak prema zaštiti slobode medija i medijskog pluralizma, a time i liberalne demokracije u EU-u.

2.7

EGSO naglašava kako je važno da Europski akt o slobodi medija bude uredba s izravnim učinkom te istodobno postavlja pitanje je li neobvezujući pravni pristup te preporuke djelotvoran način za postizanje njezinih ciljeva. Same preporuke nisu dovoljne za jamčenje slobode i raznolikosti medija u državama članicama. Slobodni i neovisni mediji moraju biti obvezujući kriteriji za izvješće o vladavini prava i za pokretanje mehanizma u državama članicama u kojima vlade krše medijske slobode i neovisnost.

2.8

Pravna je osnova te uredbe članak 114. UFEU-a, kojim se omogućuje usklađivanje nacionalnih zakonodavstava u cilju uspostave i funkcioniranja unutarnjeg tržišta. Budući da su temeljni problemi i nedostaci izrazito političke prirode i povezani su s funkcioniranjem demokratskih sustava utemeljenih na vladavini prava, EGSO se sa zabrinutošću pita je li dovršenje unutarnjeg medijskog tržišta dovoljan pristup zaštiti slobode medija i medijskog pluralizma.

2.9

Prijedlog uredbe ima pet različitih ciljeva: a) uskladiti nacionalna pravila i postupke radi prevladavanja prepreka koje ometaju medijska poduzeća u poslovanju i ulaganju u unutarnje tržište; b) ukloniti nevidljive barijere koje stranim izdavačima ograničavaju ulaganja u lokalna nacionalna tržišta; c) ojačati uredničku slobodu svih medija, a da se pritom ne ograniče prava privatnih izdavača; d) zajamčiti neovisnost javnih medija izgradnjom trajnih mehanizama na koje političari ne mogu utjecati i e) regulirati raspodjelu gospodarskih resursa, tj. državnog oglašavanja. EGSO dovodi u pitanje hijerarhiju navedenih ciljeva. Smatra da bi glavni cilj trebao biti očuvanje ili obnova slobode i raznolikosti medija, a ne usredotočenost na gospodarska pitanja, osim ako su jasno povezana sa slobodom medija.

2.10

Iz uredbe je jasno da se Komisija želi usredotočiti na „narušavanje” unutarnjeg tržišta i otvoriti medijsko tržište većem prekograničnom tržišnom natjecanju, posebno za audiovizualne medijske usluge i razmjenu videozapisa. Stoga je stvarno područje primjene te uredbe mnogo uže od onoga na što upućuje njezin naslov. EGSO smatra da je taj pristup nedovoljan za djelotvornu obranu i, prema potrebi, ponovnu uspostavu slobode medija i medijskog pluralizma, koji su ugroženi u gotovo svim državama članicama, a u nekim težim slučajevima praktično su ukinuti, sa svim razornim posljedicama koje to ima na rad i sigurnost novinara te integritet javne rasprave i informiranja. Uz otvaranje tržišta neophodno je osigurati iste standarde zaštite slobode govora kako bi se zajamčilo da širi pristup tržištu ne dovede do monopolizacije tržišta od strane stranih aktera, posebno u slučaju siromašnijih zemalja.

2.11

EGSO pozdravlja prijedloge za jačanje i obranu uredničke neovisnosti. Također ističe potrebu za očuvanjem neovisnosti novinarâ i izdavačâ, tj. prava izdavača da oblikuju uređivačku politiku. EGSO je primijetio sve veći politički i gospodarski utjecaj u nekoliko država EU-a, kako u javnim medijima tako i u privatnim medijima koji su blisko povezani sa strukturama moći. To nije u skladu s ulogom medija kao četvrte sile. U uredbi se ne navodi kako se urednička neovisnost može uskladiti s legitimnim pravima i interesima izdavača/vlasnika privatnih medija.

2.12

EGSO podržava mjere za jačanje otpornosti na strane manipulacije informacijama i uplitanje, pod uvjetom da to ne utječe na slobodu izražavanja unutar Europske unije.

2.13

Europskim aktom o slobodi medija utvrđuje se potreba za financiranjem medijskog sektora, kao što je predložio EGSO u svojem mišljenju „Osiguravanje slobode i raznolikosti medija u Europi” (9). Međutim, navedeni alati još uvijek nisu dovoljni za osiguravanje kvalitetnog novinarstva i medijske raznolikosti u državama članicama. EGSO istodobno smatra da najbolje uvjete za slobodu medija čini regulatorni okvir koji medijskim kućama omogućuje da se financiraju svojom ponudom na tržištu. Javni mediji imaju svrhu samo ako su nepristrani i potpuno neovisni o političkom utjecaju jer u suprotnom javno financiranje može dovesti do raznih oblika zlouporabe i manipulacija vlade. Svaki projekt financiranja medija trebao bi se temeljiti na vrlo transparentnim pravilima i jamstvima političke neovisnosti novinara.

2.14

EGSO podržava završno izvješće Konferencije o budućnosti Europe (10) i njegov odlučan poziv na promicanje neovisnosti medija i medijskog pluralizma (prijedlog 27. točka 1. i prijedlog 37. točka 4.), koje Komisija citira ne pridržavajući se redoslijeda prioriteta koje ti prijedlozi podrazumijevaju.

3.   Posebne napomene

3.1

EGSO pozdravlja pravo primatelja i pružatelja medijskih usluga „imaju pravo primati različite vijesti i sadržaje o aktualnim temama, proizvedene uz poštovanje uredničke slobode pružatelja medijskih usluga, u korist javnog diskursa”, kako je utvrđeno u članku 3.

3.2

EGSO dovodi u pitanje usko područje primjene članka 4. stavka 2. točke (c) koji se odnosi samo na uvođenje špijunskog softvera (samo „proizvod[i] s digitalnim elementima”) i predlaže zabranu uvođenja svakog uređaja ili tehnologije koji se mogu upotrebljavati za nadzor.

3.3

EGSO ističe važnost zaštitnih mjera za neovisnost javnih pružatelja medijskih usluga te odgovarajućih i stabilnih financijskih sredstava za njih (članak 5.), no trebao bi postojati djelotvoran sustav kontrola kojima se štiti djelotvornost trošenja sredstava. EGSO smatra da je neovisno tijelo najbolja opcija za utvrđivanje odgovarajućeg iznosa financiranja koji je potreban kako bi se javnim pružateljima medijskih usluga omogućilo da ispune svoju zadaću, pod uvjetom da ne smije biti politički imenovano. Trenutačne tendencije politizacije pitanja financiranja javnih pružatelja medijskih usluga velika su prijetnja slobodi medija.

3.4

EGSO smatra da se dužnostima pružatelja medijskih usluga iz članka 6. stavka 1. ne osigurava transparentnost vlasništva nad medijima. Netransparentnost vlasništva nad medijima važan je razlog nedostatka uredničke slobode i kvalitetnog novinarstva (u skladu s novinarskim standardima). Vlasništvo pružatelja medijskih usluga i internetskih platformi korisnicima medija mora biti transparentno. Zaštita podataka i privatnosti ne smije stajati na putu transparentnosti vlasništva nad medijima. Zahtjevi utvrđeni za male medijske kuće ne smiju dovesti do prekomjernog administrativnog opterećenja.

3.5

EGSO preporučuje da se obvezujući zahtjevi u pogledu transparentnosti navedeni u točki 20. Preporuke Komisije dopune dodatnim zahtjevima navedenima u točkama 4.1. do 4.6. Dodatka Preporuci Odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima (11).

3.6

EGSO smatra da postoji opasnost od neobvezujućeg pravnog pristupa iz Preporuke Komisije koji dovodi do regulatorne neujednačenosti koja ugrožava cjelovitost zajedničkog tržišta i ciljeve Direktive.

3.7

EGSO smatra da je upućivanje iz članka 7. na zahtjeve iz članka 30. Direktive 2010/13/EU (12) previše nejasno da bi se osigurala neovisnost nacionalnih regulatornih vlasti ili tijela. Stoga preporučuje da se definira okvir kojim se osigurava neovisnost nacionalnih regulatornih tijela i instrumenata kako bi se riješio svaki nedostatak neovisnosti pojedinog nacionalnog regulatornog tijela.

3.8

EGSO smatra neprihvatljivim da predstavnik nacionalne vlasti ili tijela koje nije potpuno neovisno sudjeluje u donošenju odluka predloženog Europskog odbora za medijske usluge. Kako bi se ocijenila neovisnost nacionalnih vlasti ili tijela, potrebno je u uredbi definirati jasne kriterije.

3.9

EGSO smatra da predloženi Europski odbor za medijske usluge nije neovisan o Europskoj komisiji te poziva zakonodavca Unije da osigura potpunu neovisnost tog odbora. Ako taj odbor nije potpuno neovisan o Europskoj komisiji, ne smije obavljati nikakve nadzorne ni regulatorne zadaće.

3.10

EGSO preporučuje da se članak 10. stavak 5. preoblikuje na sljedeći način: „Komisija imenuje predstavnika u Odboru. Predstavnik Komisije može sudjelovati na sastancima Odbora bez prava glasa”.

3.11

EGSO preporučuje da se članak 10. stavak 6. preoblikuje na sljedeći način: „Odbor može pozvati stručnjake i promatrače da prisustvuju njegovim sastancima”.

3.12

Kad je riječ o članku 11., EGSO odbacuje odluku Komisije o podopciji A za osnivanje Europskog odbora za medijske usluge uz potporu tajništva Komisije. Neovisnost odbora može se jamčiti samo podopcijom B za osnivanje Europskog odbora za medijske usluge, uz pomoć neovisnog ureda EU-a.

3.13

EGSO pozdravlja strukturirani dijalog sa svim dionicima i izričito s civilnim društvom, kako je navedeno u članku 12. stavku l. EGSO, koji predstavlja najvažnije sektore civilnog društva (uključujući socijalne partnere), svojim stručnim znanjem može doprinijeti tom strukturiranom dijalogu.

3.14

EGSO pozdravlja strukturiranu suradnju, uključujući uzajamnu pomoć, među nacionalnim regulatornim vlastima i tijelima. Međutim, EGSO preporučuje da se područje primjene članka 13. stavka 2. proširi izvan rizikâ za funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga i javne sigurnosti i obrane te da se njime obuhvate i drugi rizici za slobodu i raznolikost medija, kao i rizici za političku neovisnost regulatornih vlasti i tijela.

3.15

EGSO pozdravlja napore za bolju zaštitu sadržaja pružatelja medijskih usluga na vrlo velikim internetskim platformama, kako je utvrđeno u članku 17., i naglašava važnost transparentnosti u svim postupcima povezanima s moderiranjem sadržaja na vrlo velikim internetskim platformama, pod uvjetom da se obvezama iz ovog stavka ne narušava funkcioniranje velikih internetskih platformi. EGSO pozdravlja strukturirani dijalog predviđen člankom 18. i ističe važnost uključivanja civilnog društva u preispitivanje primjene članka 17.

3.16

EGSO pozdravlja pravo korisnika na prilagodbu zadanih postavki audiovizualnih medija, kako je utvrđeno u članku 19. Kako bi se to pravo provelo u praksi, od ključne je važnosti prilagođenost uređaja i/ili korisničkih sučelja korisnicima. Međutim, ne smije se kršiti operativna sposobnost proizvođača i razvojnih programera niti ograničavati njihov budući razvoj. Moraju biti osmišljeni na način prilagođen korisnicima, na jednostavnom jeziku.

3.17

EGSO također predlaže da se Europskom odboru za medijske usluge (u skladu s člankom 20. stavkom 4.) dodijeli pravo na sastavljanje samoinicijativnog mišljenja ako je vjerojatno da će nacionalna zakonodavna, regulatorna ili upravna mjera utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga.

3.18

EGSO ponovno izražava zabrinutost zbog toga što pristup osiguravanju pluralizma i slobode medija u Europi koji se temelji isključivo na tržištu nije dovoljan. Iako priznaje da veličina poduzeća na tržištu medijskih usluga može doprinijeti gospodarskoj održivosti pružatelja medijskih usluga, EGSO pozdravlja priznanje Europske komisije da koncentracija na medijskom tržištu može biti velika prijetnja slobodi medija i medijskom pluralizmu.

3.19

EGSO pozdravlja mjere predložene u članku 21. za povećanje transparentnosti koncentracije na tržištu kao prvi korak prema suzbijanju prijetnji slobodi medija i medijskom pluralizmu koje proizlaze iz koncentracije na medijskom tržištu. Koncentracija na tržištu nema nužno negativan učinak na slobodu i raznolikost medija kada, na primjer, pomaže manjim medijskim kućama da opstanu, no potrebno je djelovati protiv koncentracije koja dovodi do monopola u pogledu informacija. EU mora poduzeti mjere posebno protiv zarobljavanja medija koje provode medijski magnati i oligarsi koji su često u bliskim odnosima s vodećim političarima u zemlji, pa čak i s vladama trećih zemalja.

3.20

EGSO podsjeća na činjenicu da su medijska tržišta i dalje vrlo rascjepkana te poziva na mjerenje koncentracije na tržišta ne samo u odnosu na nacionalno tržište medijskih usluga, već i na rascjepkana tržišta na podnacionalnoj razini ili razini okruga. Koncentracija na medijskom tržištu u okruzima sa samo jednom regionalnom medijskom kućom znatna je prijetnja slobodi medija i medijskom pluralizmu.

3.21

EGSO smatra da su smjernice Komisije „o čimbenicima koje treba uzeti u obzir pri primjeni kriterija za procjenu učinka koncentracija na medijskom tržištu” nedostatne za osiguravanje usporedivosti procjena u cijelom EU-u. EGSO preporučuje da se na razini EU-a utvrde minimalni standardi za procjene koje treba poštovati u svim državama članicama. Države članice pozivaju se da dostave detaljnije i temeljitije procjene uz minimalne zahtjeve EU-a.

3.22

Međutim, neobvezujući zahtjevi transparentnosti nisu dovoljni za suočavanje s trenutačnom prijetnjom koncentracije na tržištu slobodi medija i medijskom pluralizmu. EGSO stoga poziva zakonodavce Unije da donesu obvezujuće propise o koncentraciji medija, uzimajući u obzir slobodu poduzetničkih odluka. Međutim to ne smije opteretiti medije ili medijske institucije dodatnom birokracijom i skupim postupcima.

3.23

EGSO također preporučuje da se Europskom odboru za medijske usluge (u skladu s člankom 22.) dodijeli pravo na sastavljanje samoinicijativnog mišljenja „u nedostatku procjene ili savjetovanja u skladu s člankom 21.”. Nije dovoljno državama članicama delegirati zadaću procjene koncentracije na tržištu jer neke vlade aktivno podupiru koncentraciju na tržištu kako bi ušutkale kritike i oporbene medijske kuće.

3.24

EGSO podsjeća na činjenicu da narušavanje unutarnjeg tržišta medijskih usluga utječe i na slobodu medija i medijski pluralizam ako je to narušavanje ograničeno na određene dijelove zajedničkog tržišta na nacionalnoj, regionalnoj razini ili čak razini okruga. U svim tim slučajevima odbor mora imati pravo pokrenuti procjenu koncentracije medija ako to ne učine nacionalne regulatorne vlasti ili tijela.

3.25

EGSO preporučuje da se Europskom odboru za medijske usluge dodijeli zadaća provođenja procjena drugih prijetnji slobodi medija i medijskom pluralizmu ako to ne učine nacionalne regulatorne vlasti ili tijela.

3.26

EGSO pozdravlja obvezujuće zahtjeve transparentnosti iz članka 24. u pogledu raspodjele državnog oglašavanja. Međutim, izuzeće teritorijalnih jedinica s više od milijun stanovnika od tog zahtjeva smatra se rupom u zakonu radi izbjegavanja transparentnosti. Prihvaćanjem činjenice da administrativno opterećenje povezano sa zahtjevima za izvješćivanje mora biti razmjerno, EGSO predlaže da se odredi minimalni prag za iznos potrošnje jedne nacionalne, regionalne ili lokalne vlasti. Ako ukupna godišnja potrošnja jednog subjekta na državno oglašavanje ostane ispod praga, zahtjevi u pogledu transparentnosti nisu primjenjivi.

3.27

EGSO pozdravlja godišnje praćenje predviđeno člankom 25. i poziva na savjetovanje s relevantnim dionicima i civilnim društvom tijekom praćenja. Međutim, ograničavanje predmeta praćenja na funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga nije dovoljno. Stoga EGSO predlaže proširenje područja primjene praćenja kako bi se obuhvatili i svi drugi aspekti povezani sa zaštitom slobode i medija i medijskog pluralizma. EGSO preporučuje da se Europskom odboru za medijske usluge dodijeli zadaća izrade skupa pokazatelja za praćenje.

---

(1)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Osiguravanje slobode i raznolikosti medija u Europi” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 517, 22.12.2021., str. 9.).

(2)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020) 790 final) (SL C 341, 24.8.2021., str. 56.).

(3)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba uključenih u javno sudjelovanje od očito neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka („strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja”) (COM(2022) 177 final – 2022/0117 COD) (SL C 75, 28.2.2023., str. 143.).

(4)  Europska komisija, 2021., Govor predsjednice von der Leyen o stanju Unije, Strasbourg, 15. rujna 2021.

(5)  Europski sveučilišni institut, Centar za medijski pluralizam i slobodu medija, Application of the Media Pluralism Monitor in the European Union, Albania, Montenegro, the Republic of North Macedonia, Serbia and Turkey in the year 2021 (Primjena alata za praćenje medijskog pluralizma u Europskoj uniji, Albaniji, Crnoj Gori, Republici Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj 2021.), San Domenico di Fiesole, 2022.

(6)  Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).

(7)  COM(2022) 457.

(8)  Preporuka Komisije (EU) 2022/1634 оd 16. rujna 2022. o internim zaštitnim mjerama za uredničku neovisnost i transparentnost vlasništva u medijskom sektoru (SL L 245, 22.9.2022., str. 56.).

(9)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Osiguravanje slobode i raznolikosti medija u Europi” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 517, 22.12.2021., str. 9.).

(10)  Konferencija o budućnosti Europe, Izvješće o konačnom ishodu, svibanj 2022.

(11)  Vijeća Europe, Preporuka CM/Rec(2018)1[1] Vijeća ministara zemljama članicama o medijskom pluralizmu i transparentnosti vlasništva nad medijima, 7. ožujka 2018., https://search.coe.int/cm/Pages/result_details.aspx?ObjectId=0900001680790e13

(12)  Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).