Mišljenje Europski gospodarski i socijalni odbor „Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja i izmjeni Uredbe (EU) 2021/2115”

(COM(2022) 305 final – 2022/0196 (COD))

(2023/C 100/21)

Izvjestitelj:	José Manuel ROCHE RAMO
Suizvjestitelj:	Arnold PUECH D’ALISSAC

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 14.7.2022. Vijeće, 6.7.2022.
Pravna osnova:	članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Odluka Plenarne skupštine:	22.2.2022.
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	24.11.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	14.12.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	574
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	157/01/04

1.   Zaključci i preporuke

1.1

Prijedlogom uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja uvodi se niz novina i mjera namijenjenih ublažavanju određenih nedostataka utvrđenih u primjeni i izvršavanju Direktive o održivoj upotrebi pesticida (1).

1.2

EGSO uviđa da je ova revizija potrebna i zadovoljan je što su mnoga ograničenja koja su utvrđena u važećoj direktivi, kao i brojne inicijative predložene u ovom novom prijedlogu, već bile navedene u napomenama i preporukama u njegovom izvješću o evaluaciji (2). Na primjer, ovom se uredbom nastoji ispuniti potreba za boljom usklađenošću u izvršavanju nacionalnih akcijskih planova, smanjiti razlike u postojećim uvjetima u pojedinim državama članicama, osigurati odgovarajuće osposobljavanje korisnika te istaknuti važnost promicanja novih tehnologija kao što je precizna poljoprivreda.

1.3

U skladu s ciljevima utvrđenima u strategiji „od polja do stola” i strategiji za bioraznolikost do 2030., Prijedlogom uredbe o održivoj upotrebi pesticida nastoji se poboljšati okolišna, gospodarska i socijalna održivost prehrambenih sustava. U tom pogledu EGSO pozdravlja uključivanje tih ciljeva, istodobno uviđajući koristi koje to donosi za poboljšanje zdravlja građana i potrošača i stanja okoliša.

1.4

Novom europskom strategijom uvode se kvantitativni ciljevi smanjenja upotrebe kemijskih pesticida i rizika od njih do 2030. Budući da su ti ciljevi ambiciozni, valja odrediti razumna prijelazna razdoblja kojima se uzimaju u obzir (3) povijesno smanjenje upotrebe i zemljopisni, poljoprivredni i socioekonomski uvjeti raznih država članica, te tijekom kojih bi poljoprivrednicima bio moguć pristup novim alternativnim sredstvima. Uzimajući u obzir da je postojećim niskorizičnim alatima potrebno u prosjeku deset godina da dođu na tržište, zakonodavci bi trebali posebnu pozornost posvetiti utvrđenom vremenskom okviru za postizanje navedenih ciljeva, i to dopuštajući fleksibilnost potrebnu da se poštuje načelo da nitko ne smije biti zapostavljen. Osim toga, Europska komisija u svojem dokumentu predlaže dalekosežna ograničenja u pogledu korištenja sredstava za zaštitu bilja u „osjetljivim područjima”. EGSO ističe da su predloženom definicijom i područjem primjene odredbi za „osjetljiva područja” obuhvaćene velike površine poljoprivredne proizvodnje u EU-u. Takav zahtjev ima dalekosežne posljedice i stoga bi se trebao temeljiti isključivo na pouzdanoj znanstvenoj i agronomskoj procjeni učinka.

1.5

Postoji potreba za jasnim smjernicama i odgovarajućim pokazateljima za usklađene pokazatelje rizika. Zbog ograničenih postojećih podataka, osobito o upotrebi kemijskih pesticida, potrebna je posebna pažnja u vezi s metodom koja se primjenjuje. To je posebno potrebno ako se kao referentna vrijednost (usklađeni pokazatelj rizika) koristi komercijalna prodaja. Jednako tako, trebalo bi obratiti posebnu pozornost na razdoblje koje se koristi za njegov izračun. U tom pogledu procjene u vezi sa stavljanjem pesticida na tržište mogle bi se poboljšati primjerice tako što bi se razlikovala odobrenja za profesionalnu upotrebu od odobrenja za „upotrebu u kući i vrtu” (odnosno za poljoprivredne i nepoljoprivredne svrhe).

1.6

Zbog negativnih posljedica nedavnih kriza, od pandemije do invazije i rata u Ukrajini te izrazitog povećanja učinaka klimatskih promjena (suše, požari, poplave, novi nametnici, toplinski valovi itd.), proizvodnja i sigurnost opskrbe hranom postaju jedan od glavnih prioriteta političkog programa EU-a.

1.7

Unatoč tome, EU mora nastaviti razvijati predviđeni plan kako bi ispunio svoje obveze u pogledu djelovanja u području klime i održivosti. Imajući na umu da Europa mora nastaviti provoditi mjere u okviru Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja, trebalo bi uzeti u obzir posljedice i učinke trenutačnog konteksta na poljoprivredno-prehrambene sustave. U tom bi pogledu u trenutačnom kriznom scenariju trebalo predvidjeti mogućnost primjene određenih odstupanja, uvijek na ad hoc i vremenski ograničenoj osnovi (4).

1.8

Tu krizu treba iskoristiti i kao priliku za rješavanje strukturnih uzroka globalne nestabilnosti i preoblikovanje dinamike lanaca opskrbe uvođenjem trajnih poboljšanja za ljude i planet. Konkretno, hitno je potrebno pokrenuti dublju raspravu i promišljanje o poljoprivredno-prehrambenom sustavu koji EU mora uspostaviti za sljedeća desetljeća.

1.9

Istodobno, EU ima obvezu i odgovornost uključiti proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom kao glavni strateški cilj. U tom smislu ciljevi zelenog plana i strategije „od polja do stola”, među kojima je i ovaj prijedlog, trebali bi se uvijek temeljiti na znanstvenim dokazima popraćenima odgovarajućim procjenama učinka kako bi se osiguralo da su ciljevi pravilno usklađeni, uz poštovanje načela proporcionalnosti.

1.10

U tom su pogledu brojne studije (5) već upozorile na moguće negativne učinke koje drastično povećanje cijena hrane zbog smanjenih usjeva i nižih prinosa može prouzročiti na svjetskoj razini. Zbog smanjenja poljoprivredne proizvodnje Europska unija mogla bi postati ovisnija o uvozu hrane iz trećih zemalja, što bi dovelo do ekološke, socijalne i gospodarske štete.

1.11

Krajnji cilj prijedloga trebao bi stoga biti odabir alternativnih rješenja (paket instrumenata) kojima bi se dala prednost boljoj primjeni i poštovanju integrirane zaštite bilja, koja bi trebala biti temelj prijedloga, te povećala i podržala upotreba alternativnih sredstava za suzbijanje štetnih organizama, kao što su niskorizična ili biološka sredstva za zaštitu bilja. Međutim, ta rješenja zasad ne mogu zamijeniti upotrebu kemijskih pesticida. Države članice trebale bi početi promicati upotrebu tog paketa instrumenata što je prije moguće i osigurati dostupnost odgovarajućih programa poticaja.

1.12

Taj bi paket instrumenata trebao biti usmjeren na upotrebu različitih rješenja i mjera koje se temelje na znanosti i inovacijama. Upotreba otpornijih sorti i certificiranog sjemena, primjena konzervacijske poljoprivrede, integrirane proizvodnje, novih tehnika uzgoja, ekološke poljoprivrede, plodoreda, kao i digitalnih tehnika i odabir uzgoja manje dominantnih kultura, trebali bi služiti kao vodič za uspješan prelazak prema modelu koji se temelji na manjoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja;

1.13

Kako bi se to postiglo, od ključne je važnosti raspolagati održivim, znanstveno utemeljenim, djelotvornim, sigurnim i pristupačnim sustavima za zaštitu bilja koji mogu poljoprivrednicima pružiti alate koji su im potrebni kako bi ostali konkurentni. U tom smislu Komisija bi trebala zahtijevati uzajamnost standarda kako bi proizvodi koji se uvoze na tržište Unije iz trećih zemalja i koji su tretirani nedopuštenim sredstvima bili barem istovjetni proizvodima koji se koriste u EU-u.

1.14

Istodobno, bitno je izbjeći neproporcionalno povećanje birokratskog opterećenja poljoprivrednika koje bi moglo naročito utjecati na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva koja su manje otporna na tu vrstu situacija zbog ekonomije razmjera.

1.15

Tijela zadužena za objavljivanje statističkih podataka trebala bi biti vrlo pažljiva prilikom upravljanja tim podacima, a osobito u potpunosti poštovati prava pojedinaca na privatnost i prava vlasništva nad podacima koji su u često povjerljivi.

1.16

EGSO pozdravlja odabir modela nepristranog, profesionalnog i neovisnog savjetovanja kojim bi se poljoprivrednicima omogućilo da na poljima i dalje primjenjuju održive prakse. Uloga koju u tom pogledu mogu imati poljoprivredne organizacije i zadruge bit će ključna za ostvarivanje njihove što veće koristi, kako u proizvodnji tako i u eventualnoj kolektivnoj prodaji (npr. poljoprivredne zadruge).

1.17

EGSO pozdravlja i uvođenje posebne mjere za pružanje financijske potpore poljoprivrednicima kako bi im se nadoknadili nastali troškovi. Međutim, smatra da je još uvijek potrebno detaljnije utvrditi određene aspekte njezina uključivanja u ZPP te posebno pojasniti aspekte koji se odnose na vremenski raspored i praktičnu primjenu s obzirom na to da bi 1. siječnja 2023. trebali biti potvrđeni i stupiti na snagu novi ZPP i odgovarajući strateški planovi svih država članica.

2.   Kontekst

2.1

Europska komisija objavila je 22. lipnja 2022. svoj Prijedlog uredbe o održivoj upotrebi sredstava za zaštitu bilja u okviru revizije Direktive o održivoj upotrebi pesticida, nakon što je to početno bilo predviđeno za 23. ožujka 2022. i odgođeno zbog posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Uredba je objavljena u „Paketu za zaštitu prirode” zajedno s Prijedlogom uredbe o obnovi prirode. Taj je paket odlučujući korak u provedbi europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola” i strategije za bioraznolikost.

2.2

U skladu sa strategijom „od polja do stola”, glavni su ciljevi Komisijina prijedloga: — do 2030. smanjiti za 50 % ukupnu upotrebu kemijskih pesticida i rizik od njih (cilj br. 1 za smanjenje) te do 2030. smanjiti za 50 % upotrebu najopasnijih pesticida (cilj br. 2 za smanjenje) u odnosu na prosjek iz godina 2015., 2016. i 2017., — povećati primjenu i ostvarivanje integrirane zaštite bilja, — povećati upotrebu manje opasnih i nekemijskih alternativa kemijskim pesticidima za suzbijanje štetnih organizama, — poboljšati raspoloživost podataka o praćenju primjene i upotrebe pesticida i rizika koji predstavljaju za zdravlje i okoliš, — poboljšati izvršavanje, primjenu i pridržavanje pravnih odredaba u svim državama članicama kako bi se poboljšala djelotvornost i učinkovitost politika, i — promicati usvajanje novih tehnologija kao što je precizna poljoprivreda radi smanjenja ukupne upotrebe i rizika od pesticida.

2.3

Države članice mogu smanjiti svoj nacionalni cilj u pogledu upotrebe kemijskih sredstava za zaštitu bilja i rizika povezanog s primjenom sustava ponderiranja kojim će se poštovati vrijednosti o intenzitetu upotrebe te vrijednosti u vezi s upotrebom i rizikom. Taj postotak smanjenja do 2030. ni u kojem slučaju ne smije biti manji od 35 % ni veći od 70 %.

2.4

Kako bi se postigli ti rezultati, u prijedlogu Komisije utvrđuju se ciljevi smanjenja koji su pravno obvezujući u EU-u. Novim se pravilima predviđa i da bi države članice trebale donijeti obvezujuće ciljeve kako bi pridonijele postizanju općeg cilja EU-a. Uredbom se predviđa da države članice mogu u određenoj mjeri biti fleksibilne kako bi uzele u obzir svoju nacionalnu situaciju. Osobito bi trebalo obratiti pozornost na dosadašnji napredak i intenzitet upotrebe pesticida u svakoj državi članici.

2.5

Komisija godišnje mjeri upotrebu i rizik od kemijskih pesticida koristeći se podacima o prodaji sredstava za zaštitu bilja koje joj dostavljaju države članice. Referentnu osnovu za izračun smanjenja od 50 % čini prodaja iz godina 2015., 2016. i 2017.

2.6

Sve aktivne tvari koje su stavljene na tržište u obliku sredstava za zaštitu bilja razvrstavaju se u jednu od četiriju skupina i svakoj se dodjeljuje ponder koji je veći u slučaju opasnijih skupina.

2.7

Ukratko, glavne su novine revizije sljedeće: — donošenje uredbe koja je izravno obvezujuća i jednako primjenjiva u svim državama članicama, — pravno obvezujući ciljevi: smanjenje upotrebe i rizika od kemijskih pesticida i upotrebe najopasnijih pesticida za 50 % do 2030., — pojednostavnjeni nacionalni akcijski planovi i godišnja izvješća kojima se podupiru pravno obvezujući ciljevi, — ekološki prihvatljivo suzbijanje štetnih organizama kojim se osigurava da svi poljoprivrednici primjenjuju integriranu zaštitu bilja u kojoj se kemijski pesticidi upotrebljavaju samo kao krajnja mjera, — novi registar koji služi kao potpora inspekcijskom pregledu uređaja za primjenu pesticida; — obveza preispitivanja usklađenih pokazatelja rizika s obzirom na statističke podatke o poljoprivrednim inputima i outputima, — poticaji poljoprivrednicima za smanjenje pesticida u okviru nove zajedničke poljoprivredne politike (ZPP): izvanredna financijska sredstva za potporu usklađenosti u razdoblju od pet godina, — osposobljavanje: nova razdoblja valjanosti potvrda o osposobljavanju i dokaza o osposobljavanju koji su potrebni za određene aktivnosti, — zabrana upotrebe svih pesticida u osjetljivim područjima i u radijusu od tri metra oko tih područja, — stroži kriteriji za iznimke za prskanje iz zraka.

2.8

Ključnim paketom politika pružit će se podrška poljoprivrednicima i drugim korisnicima u prelasku na održivije sustave proizvodnje hrane, osobito: i. povećanjem asortimana bioloških i niskorizičnih alternativa na tržištu; ii. poticajima poljoprivrednicima za smanjenje pesticida u okviru novog ZPP-a; iii. istraživanjem i razvojem u okviru programa Obzor 2030.; i iv. ekološkim akcijskim planom.

3.   Opće napomene

3.1

Trenutačni krizni scenarij, od pandemije do invazije i rata u Ukrajini te izrazitog povećanja učinaka klimatskih promjena (suše, požari, poplave, novi nametnici, toplinski valovi itd.), vrši snažan pritisak na europske i globalne poljoprivredno-prehrambene sustave. Unatoč tome, te prepreke ne bi smjele spriječiti odlučnu predanost EU-a daljnjem razvoju mjera usmjerenih na postizanje pravedne tranzicije, kako je utvrđeno u Programu održivog razvoja do 2030 (6).

3.2

U mnogim svojim mišljenjima EGSO je pozvao na stvaranje sveobuhvatne prehrambene politike EU-a koja bi pružila: i. gospodarsku, sociokulturnu i okolišnu održivost; ii. povezivanje među sektorima, područjima politike i razinama vlasti; iii. uključive postupke odlučivanja; i iv. kombinaciju obveznih mjera (propisi i porezi) i poticaja (premije na cijenu, pristup kreditiranju, resursi i osiguranje) kako bi se ubrzala tranzicija prema održivim prehrambenim sustavima (7).

3.3

Za postizanje tih ciljeva potrebna je veća usklađenost i dosljednost različitih politika i zakonodavstva EU-a: europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola”, strategije za bioraznolikost, akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja, održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja itd.

3.4

Usto, proračun za ZPP ne bi se smio smanjiti niti ostati na trenutačnoj razini, nego bi se trebao povećati i podržati tranziciju. Uvjet za odobrenje strateških planova ZPP-a trebao bi biti i to da države članice donesu sveobuhvatne planove preoblikovanja prehrambenih okruženja i povezivanja poticaja za proizvodnju zdrave i održive hrane sa stvaranjem novih tržišta za te proizvode (8).

3.5

U tom pogledu Odbor pozdravlja odluku da se u okviru novog ZPP-a prednost da financiranju dobrovoljnih praksi koje su usmjerene na poštovanje održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja, a da se ni u kojem slučaju ne kažnjavaju ili ugrožavaju prihodi od primjene alternativnih praksi koje su jednako zakonite i odobrene europskim zakonodavstvom. Financiranje u okviru zelenih planova i inicijativa za ruralni razvoj općenito je bilo dostupno samo za inicijative koje nadilaze zakonske zahtjeve. Novim okvirom omogućit će se svim državama članicama da financiraju ispunjenje svih obveza poljoprivrednika u okviru održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja tijekom pet godina.

3.6

Jednako tako, Odbor cijeni nastojanja da se poveća učinkovitost nacionalnih akcijskih planova za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja. Iako se nacionalni akcijski planovi za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja mogu znatno razlikovati, a ciljevi su bili dobrovoljni i mogli bi uključivati različita područja interesa, sadržaj novih nacionalnih akcijskih planova za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja jednostavniji je i uključuje detaljan popis inicijativa i njihove poveznice s ciljevima strategije „od polja do stola”. Od svih država članica tražit će se da navedu financijske i druge mjere za promicanje integrirane zaštite bilja i nekemijskih alternativa. U godišnjim izvješćima o napretku i provedbi morat će predstaviti trendove za sve ciljeve te pojednostavniti kvantitativne podatke o poštovanju održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja. Komisija svake dvije godine sastavlja analizu godišnjih izvješća o napretku i provedbi.

3.7

Međutim, ključno je da u okviru tog novog modela „nitko ne smije biti zapostavljen”, što znači da se mora osigurati da sve države članice unatoč različitim polaznim točkama mogu postići optimalnu provedbu održive upotrebe sredstava za zaštitu bilja.

3.8

Kako bi se postigao taj cilj, organizirano civilno društvo, a posebno organizacije s iskustvom u području pesticida, trebalo bi intenzivno sudjelovati u osmišljavanju, praćenju i budućoj evaluaciji nove uredbe. Potrebno je poboljšati kvalitetu informiranja šire javnosti, a naročito potrošača, o ulozi pesticida, kao i osposobljavanje te informiranost korisnika pesticida (9).

3.9

Poštene cijene hrane (koje odražavaju stvarne troškove proizvodnje za okoliš i društvo) ključne su za dugoročno postizanje održivih prehrambenih sustava. Ključno je da, čak i tijekom trenutačne krize, EU osigura stvarnu uzajamnost standarda u preferencijalnim trgovinskim sporazumima (10).

4.   Posebne napomene

4.1

Poboljšanje pristupa, dostupnosti i isplativosti alternativnih rješenja i novih tehnologija ključno je za održivu upotrebu sredstava za zaštitu bilja. Integrirana zaštita bilja i druge prakse zaštite bilja s niskim unosom pesticida, karakteristične za integriranu proizvodnju i ekološku poljoprivredu, bile su među ključnim elementima Direktive i čine temelj nove uredbe (11).

4.2

Prijedlogom uredbe predviđa se opće pravilo u skladu s kojim profesionalni korisnici, uključujući poljoprivrednike, primjenjuju nekemijske mjere prije nego što primijene kemijska sredstva za zaštitu bilja. Time su obuhvaćene mjere kao što su plodored, praćenje štetnih organizama, integrirana zaštita bilja i primjena nekemijskih metoda suzbijanja štetnih organizama i drugih manje rizičnih pesticida (12).

4.3

To ne znači da upotreba pesticida nije moguća ili neophodna u određenim okolnostima. Upravo suprotno, u nekim slučajevima, poput komercijalne proizvodnje hrane, moguće je suzbiti štetne organizme u zadovoljavajućoj mjeri samo pesticidima kao krajnjom mjerom u skladu s ključnim načelom integrirane zaštite bilja. Na primjer, valja istaknuti njihovu važnost u primjeni za male namjene.

4.4

Klimatske promjene ubrzavaju širenje štetnih organizama koji zahtijevaju raspoloživost pesticida kada se iscrpe svi ostali alati za njihovo suzbijanje. Ta je potreba još očitija kad se uzme u obzir da se u sljedećih trideset godina predviđa povećanje svjetskog stanovništva za više od dvije milijarde. Taj se scenarij mora uzeti u obzir na odgovarajući način kako bi se osigurao stabilan sustav proizvodnje hrane kojim se može opskrbiti sve veći broj svjetskog stanovništva.

4.5

Nadalje, zbog sve češće pojave suša, poplava, toplinskih valova i drastičnih promjena temperature koje se događaju posljednjih godina smanjuju se kapaciteti za proizvodnju hrane i urod poljoprivrednika. U tom smislu, u trenutačnom kontekstu krize koju je u prvom redu uzrokovala pandemija, zatim invazija na Ukrajinu te navedeni učinci klimatskih promjena, potrebno je osigurati održavanje stabilnih prinosa u poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se svijet opskrbio visokokvalitetnim proizvodima u dovoljnim količinama da se očuva sigurnost opskrbe hranom.

4.6

U uredbi se ističe i ključna uloga neovisnih savjetnika koji će pružati stručne savjete u skladu s primjenjivim pravilima za pojedine kulture i integriranom zaštitom bilja. U tom je smislu ključno poticati i unaprijediti savjetodavnu ulogu profesionalnih poljoprivrednih organizacija i zadruga koje pružaju izravnu podršku na terenu kao stručni savjetnici u tom području. U Španjolskoj je, na primjer, obvezno tražiti mišljenje savjetnika o velikoj većini usjeva, što je ojačalo postojanje više od 20 000 službeno ovlaštenih savjetnika.

4.7

U svojoj prethodnoj evaluaciji Direktive o održivoj upotrebi pesticida EGSO je istaknuo važnost poboljšanja sustava kontrole i osiguravanja usklađenosti Direktive o održivoj upotrebi pesticida i nacionalnih akcijskih planova. U okviru održive upotrebe pesticida profesionalni korisnici morat će evidentirati razloge svake intervencije (kemijske, biološke, fizikalne ili one koja se odnosi na kulturu).

4.8

U tom bi pogledu trebalo pridati posebnu važnost konceptu zaštićenih ili osjetljivih područja iz prijedloga uredbe. Upotreba sredstava za zaštitu bilja više neće biti moguća u određenim zaštićenim ili osjetljivim područjima (gradske zelene površine, uključujući javne parkove ili vrtove, igrališta, rekreativna ili sportska područja, putovi za javnu upotrebu, zaštićena područja mreže Natura 2000 i sva ekološki osjetljiva područja koja se mogu očuvati za ugrožene oprašivače) osim ako su ispunjeni određeni uvjeti i tek nakon što profesionalni korisnik koji će nanositi sredstva detaljno obrazloži koje proizvode namjerava upotrebljavati, kako, kada i koliko dugo. Za to je ključno da nadležna tijela za odobrenje raspolažu dovoljnim brojem kvalificiranog osoblja kako bi se izbjegla kašnjenja koja uzrokuju odgađanje tretmana, čime se sprečava pravodobno djelovanje protiv pojave štetnih organizama.

4.9

S druge strane, trebalo bi uzeti u obzir specifične zemljopisne i klimatske uvjete u državama članicama kako bi se osiguralo da se neće nametati pretjerano ograničavanje upotrebe sredstava za zaštitu bilja na poljoprivrednom zemljištu u ekološki osjetljivim područjima na kojima se u suprotnom ne bi mogla suzbiti pojava novih štetnih organizama. Na primjer, u Španjolskoj mreža Natura obuhvaća 27 % teritorija, što uključuje tisuće hektara površine za uzgoj poljoprivrednih usjeva i stočarstvo. Dobra strategija može biti razgraničavanje različitih područja razgraničenjem i odvajanjem područja koja su sastavni dio integralnog rezervata od ostalih područja. Naposljetku, odluka o ograničenju upotrebe u osjetljivim područjima trebala bi se temeljiti na čvrstim znanstvenim i poljoprivrednim dokazima kojima bi se potkrijepila kategorizacija određenog područja kao zaštićenog područja.

4.10

Prag koji treba dosegnuti prije kemijske intervencije detaljno će biti utvrđen u pravilima za pojedine kulture, a nadležna tijela država članica bit će dužna uspostaviti elektronički registar integriranog upravljanja sredstvima za zaštitu bilja i štetnim organizmima, čime se osigurava da će profesionalni korisnici tamo unositi svoje podatke.

4.11

Usto, s obzirom na to da je nedostatak znanja o optimalnoj upotrebi pesticida bio jedna od glavnih prepreka primjeni Direktive o održivoj upotrebi pesticida (13), EGSO pozdravlja činjenicu da je Komisija uzela u obzir mnoge njegove preporuke u području osposobljavanja i izgradnje kapaciteta.

4.12

Uspostavlja se novi središnji elektronički registar za certifikaciju osposobljavanja. On će sadržavati detaljne podatke o razdoblju valjanosti potvrda o osposobljavanju (pet godina za savjetnika i deset godina za distributera ili profesionalnog korisnika). Bit će potreban dokaz o osposobljavanju kako bi korisnik mogao kupiti ili upotrijebiti odobrena sredstva za zaštitu bilja za uređaje za profesionalnu upotrebu i kako bi savjetnik mogao davati savjete. Distributeri će morati imati dovoljan broj osposobljenog osoblja.

4.13

Uprava bi trebala osigurati privatnost upotrebe poljoprivrednih podataka, a poljoprivrednicima bi se osobito trebao omogućiti bolji pristup digitalnim znanjima i širokopojasnom internetu radi izbjegavanja većih opterećenja i napora poljoprivrednika, koji u mnogim slučajevima nemaju tehničkih i ljudskih resursa za ispunjavanje obveze uspostave elektroničkog registra.

4.14

Za primjenu uredbe bilo bi korisno poboljšati informiranost građana, a osobito potrošača, o ulozi i upotrebi pesticida u skladu s nacionalnim i europskim zakonodavstvom. U tom bi smislu ključne bile kampanje jačanja osviještenosti građana i informativne kampanje usmjerene na bolju informiranost šire javnosti i oblikovatelja politika. Trebalo bi širiti informacije, na primjer, o čimbenicima uključenima u određivanje cijena hrane, kao i o pitanjima više povezanima s označivanjem ili certificiranjem proizvoda (14).

4.15

Jednako tako, trebalo bi održavati usporedive uvjete u području međunarodne trgovine. Zbog dosljednosti različitih politika EU-a potrebno je biti iznimno pažljiv pri zabrani uvoza prehrambenih proizvoda koji su tretirani sredstvima zabranjenima u EU-u.

---

(1)  Direktiva 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida (SL L 309, 24.11.2009., str. 71.).

(2)  Informativno izvješće EGSO-a „Evaluacija Direktive o održivoj upotrebi pesticida”.

(3)  Eurostat, Prodaja pesticida u EU-u.

(4)  Rezolucija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o ratu u Ukrajini i njegovim gospodarskim, socijalnim i okolišnim posljedicama (SL C 290, 29.7.2022., str. 1.).

(5)  FAO, Hunger Hotspots – FAO-WFP early warnings on acute food insecurity (Žarišne točke gladi – Izvješće Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svjetskog programa za hranu (WFP)).

(6)  Rezolucija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o ratu u Ukrajini i njegovim gospodarskim, socijalnim i okolišnim posljedicama (SL C 290, 29.7.2022., str. 1.).

(7)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM(2020) 381) (SL C 429, 11.12.2020., str. 268.).

(8)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM(2020) 381) (SL C 429, 11.12.2020., str. 268.).

(9)  Informativno izvješće EGSO-a „Evaluacija Direktive o održivoj upotrebi pesticida”.

(10)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav (COM(2020) 381) (SL C 429, 11.12.2020., str. 268.).

(11)  Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o „Integriranoj proizvodnji u Europskoj uniji” (samoinicijativno mišljenje) (SL C 214, 8.7.2014., str. 8..).

(12)  Informativno izvješće EGSO-a „Evaluacija Direktive o održivoj upotrebi pesticida”.

(13)  Informativno izvješće EGSO-a „Evaluacija Direktive o održivoj upotrebi pesticida”.

(14)  Informativno izvješće EGSO-a „Evaluacija Direktive o održivoj upotrebi pesticida”.