Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o fluoriranim stakleničkim plinovima, izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 517/2014

(COM(2022) 150 final – 2022/0099 (COD))

(2022/C 365/08)

Izvjestitelj:

Kęstutis KUPŠYS

Zahtjev za savjetovanje:	Europski parlament, 5.5.2022. Vijeće, 10.5.2022.
Pravna osnova:	članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	31.5.2022.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	15.6.2022.
Plenarno zasjedanje br.:	570
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	140/1/6

1. Zaključci i preporuke

1.1.

Revizija Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima (Uredba (EU) br. 517/2014) (1), koju je Komisija predložila 5. travnja 2022. (2), korak je u pravom smjeru. EGSO smatra da ima prostora za ambicioznije ciljeve kako bi se osiguralo da europska poduzeća i kućanstva idućih desetljeća ne budu opterećena opremom koja šteti klimi te kako bi EU zadržao globalno vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena usvajanjem najkvalitetnijih zelenih tehnoloških rješenja.

1.2.

Mnogi fluorougljikovodici (HFC) imaju velik potencijal globalnog zagrijavanja (GWP). Stoga je poboljšanje Prijedloga Komisije dodatna prilika za znatno smanjenje izravnih utjecaja na klimu izbjegavanjem upotrebe fluorougljikovodikâ s visokim GWP-om i izravnim prijelazom na alternative s niskim GWP-om bez fluoriranih stakleničkih plinova.

1.3.

Za dizalice topline, sobne klimatizacijske uređaje, rashladne uređaje i druge sustave hlađenja dostupne su alternative s prirodnim rashladnim sredstvima s niskim GWP-om. EGSO se, kad je riječ o tim uređajima, zalaže za zabranu svih rashladnih sredstava s GWP-om većim od 5 nakon 2030. Odbor smatra da se sektorskom zabranom šalje jasna poruka tržištu, da je ona administrativno jednostavna za provedbu i da sa sobom nosi nizak rizik od zaobilaženja propisa.

1.4.

Odbor snažno preporučuje da se ciljevi iz plana REPowerEU (3) kombiniraju s postupnim ukidanjem fluoriranih stakleničkih plinova, s ciljem uvođenja rashladnih sredstava s najnižim mogućim GWP-om, posebno u području dizalica topline. EGSO smatra da je strah od tržišnih uskih grla u sektoru neutemeljen zbog povećanog proizvodnog kapaciteta industrije, koji će se uglavnom temeljiti na prirodnim rashladnim sredstvima. Ovo je dobra prilika za EU da u tom području bude primjer u postavljanju globalnih zelenih standarda.

1.5.

Očekivalo se da će sustav kvota odvratiti od upotrebe plinova s visokim GWP-om, ali on nije u dovoljnoj mjeri pridonio promjenama na tržištu. Očito je da se nezakonita trgovina tim plinovima povećala kako bi se zadovoljila kontinuirana potražnja na tržištu. Odbor poziva na uspostavu mehanizma za povećanje prihoda od prodaje kvota. Taj se prihod može namijeniti za jačanje carinskih provjera na razini država članica, za pomoć u usvajanju alternativa s niskim GWP-om i za osiguravanje dostatnog osposobljavanja za instalatere predmetne opreme.

1.6.

2. Opće napomene

Uvod

2.1.

Fluorirani staklenički plinovi jaki su staklenički plinovi. U nedostatku regulacije emisije fluorougljikovodikâ mogle bi dovesti do povećanja prosječne globalne temperature za 0,35–0,5 oC do 2100. godine. Izbjegavanje tih emisija imalo bi znatan utjecaj na ograničavanje globalnog zagrijavanja. S obzirom na kratak rok (2050.), smanjenje emisija fluorougljikovodikâ bilo bi izuzetno djelotvorno u borbi protiv klimatske krize (4).

2.2.

Mnogi fluorougljikovodici imaju visok potencijal globalnog zagrijavanja (GWP). Trifluorometan (HFC-23) najpotentniji je poznati fluorougljikovodik čiji GWP iznosi 14 600, tj. jedan kilogram HFC-a 23 zagrijava planet gotovo kao 15 tona CO2. Koncentracije HFC-a 23 u atmosferi povećavaju se alarmantnim tempom: s 21 ppt 2008. godine na danas najvišu razinu svih vremena – 35 ppt (5).

2.3.

Drugi sličan plin, sumporov heksafluorid (SF6), koji se u rasklopnim uređajima često upotrebljava kao izolacijski plin, smatra se najštetnijim fluoriranim stakleničkim plinom jer njegov GWP iznosi 25 200. Tipičan uređaj za grijanje i hlađenje prodan kućanstvu u EU-u 2022. godine može sadržavati fluorirane stakleničke plinove s GWP-om većim od 700, što znači da otprilike 0,5 kg rashladnog sredstva sadržanog u jedinici ima otisak CO2 od 0,35 tona.

2.4.

Ukupno gledajući, na fluorirane stakleničke plinove otpada oko 2,5 % svih emisija stakleničkih plinova u EU-u.

2.5.

Tvari koje oštećuju ozonski sloj osim toga i zagrijavaju klimu. Neki su zamijenjeni fluorougljikovodicima koji ne utječu na oštećenje ozonskog sloja, ali i dalje doprinose zagrijavanju klime. EGSO je usvojio mišljenje (6) o Uredbi o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (7).

2.6.

Cilj je Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima smanjiti njihove emisije, među ostalim i postupnim smanjenjem upotrebe fluorougljikovodikâ u EU-u. Postupno smanjenje upotrebe fluorougljikovodikâ provodi se i na globalnoj razini u okviru Montrealskog protokola. Objema uredbama – o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i o fluoriranim stakleničkim plinovima – mora se zajamčiti da Unija ispunjava svoje obveze iz Protokola.

2.7.

Cilj je postojeće Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima smanjiti emisije tih plinova u EU-u za dvije trećine do 2030. u usporedbi s razinama iz 2014. godine. Kako je istaknula Komisija, u skladu sa Zakonom o klimi novim će se Prijedlogom pridonijeti smanjenju emisija za najmanje 55 % do 2030., čime će Europa postati klimatski neutralna do 2050., posebno na sljedeći način:

—	postizanjem ambicioznijih ciljeva,

—	poboljšanjem izvršenja i provedbe,

—	sveobuhvatnijim praćenjem,

—	osiguravanjem usklađenosti s Montrealskim protokolom.

Fluorirani staklenički plinovi u kontekstu zelenog plana

2.8.

Prijedlogom o fluoriranim stakleničkim plinovima postavlja se cilj ambicioznog smanjenja fluorougljikovodikâ i uvodi niz novih zabrana stavljanja na tržište proizvoda i opreme. To znači da će oprema i proizvodi s fluoriranim stakleničkim plinovima s visokim GWP-om postupno nestati s tržišta. Međutim, Odbor smatra da je iznimno važno promicati izravan prijelaz na rješenja s najnižim GWP-om bez fluoriranih stakleničkih plinova i izbjegavati prijelazna rješenja. Tržišta EU-a pokazuju da je to izvedivo, a EU bi trebao biti primjer drugima.

2.9.

Nužno je podići ljestvicu kako bi se osiguralo da europska poduzeća i kućanstva u narednim desetljećima ne budu opterećena opremom koja je štetna za klimu. Osim toga, bitno je zadržati globalno vodstvo EU-a u djelovanju u području klime usvajanjem najkvalitetnijih zelenih tehnoloških rješenja u svim područjima u kojima se koriste fluorirani staklenički plinovi.

2.10.

Postupno ukidanje fluorougljikovodikâ vrlo je isplativ način za doprinos postizanju klimatskih ciljeva. Prema završnom izvješću o evaluaciji iz ožujka 2022. (8)„troškovi smanjenja emisija […] u prosjeku su iznosili oko 6 EUR po toni ekvivalenta CO2”.

2.11.

Dizalice topline, sobni klimatizacijski uređaji, rashladni uređaji i drugi sustavi hlađenja uređaji su i sustavi za koje postoje alternative u vidu prirodnih rashladnih sredstava s niskim GWP-om. Kad je riječ o tim uređajima, EGSO se zalaže za zabranu rashladnih sredstava s fluoriranim stakleničkim plinovima čiji je GWP veći od 5 nakon 2030. Odbor smatra da se sektorskim zabranama šalje jasna poruka tržištu, da su one administrativno jednostavne za provedbu i da sa sobom nose nizak rizik od zaobilaženja propisa. Izuzeća ad hoc mogla bi se odobriti ako se fluorougljikovodici smatraju tehnički nužnima na temelju odredbi članka 16. stavka 4.

2.12.

Za neke su uporabe na tržištu već prisutne zamjene za fluorougljikovodike, uključujući propan (GWP 0,02) i amonijak (GWP 0). Odbor poziva na povećanje sredstava za istraživanje kako bi se iskoristila ta rješenja s nultom stopom GWP-a.

2.13.

Jedina održiva politika EU-a bila bi pristup „zelenog hlađenja”, koji kombinira prirodna rashladna sredstva s iznimno niskim GWP-om (GWP < 5) i energetski učinkovite uređaje. Sve vrste mješavina fluoriranih stakleničkih plinova, čak i s niskim GWP-om, u praksi su problematične, posebno u pogledu recikliranja i oporabe, te održavanje i servisiranje čine mnogo složenijima. Stoga ih treba izbjegavati.

2.14.

Postojeći sustavi grijanja i hlađenja moraju se servisirati i održavati uz uporabu postojećih fluorougljikovodika. Akcijski plan REPowerEU, kojim je postavljen cilj uvođenja 30 milijuna dizalica topline u Europi do 2030., izazvao je opravdanu zabrinutost među dionicima (9). Predstavnici industrije smatraju da bi predložene nove odredbe u okviru Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima mogle usporiti prijeko potrebno uvođenje dizalica topline u Europi.

2.15.

Odbor smatra da će rana zabrana upotrebe fluorougljikovodikâ u novoj opremi za dizalice topline osigurati da uvođenje dizalica topline ne bude ugroženo zbog nestašice fluorougljikovodikâ za servisiranje postojeće opreme. Time će se izbjeći stvaranje velikih zaliha fluorougljikovodikâ, za koje je potrebno donijeti mjere upravljanja i uništavanja. Ako se problemu istjecanja fluorougljikovodikâ iz opreme nakon isteka njezine upotrebe ne pristupi na odgovarajući način, to će imati poguban utjecaj na klimu.

2.16.

Tržišna zaliha fluorougljikovodikâ s visokim GWP-om iznimno je opasna: rashladna sredstva s visokim GWP-om uvelike se koriste za održavanje postojeće opreme kako bi se nadoknadile kontinuirane emisije (razina propusnosti može doseći 15 %–20 % godišnje)

2.17.

Odbor stoga snažno preporučuje da se ciljevi iz plana REPowerEU kombiniraju s postupnim ukidanjem fluoriranih stakleničkih plinova, pri čemu je cilj uvođenje rashladnih sredstava s najnižim mogućim GWP-om. Da bismo stekli perspektivu o broju dizalica topline (postepeno uvođenje 30 milijuna dizalica topline u razdoblju od sedam godina), mogli bismo iskoristiti globalne podatke Međunarodne agencije za energiju (IEA): za grijanje je 2020. godine korišteno gotovo 180 milijuna dizalica topline, a njihov ukupan broj na svjetskoj razini u proteklih je pet godina rastao 10 % godišnje. Prema scenariju IEA-e za neto nultu stopu emisija do 2050. broj ugrađenih dizalica topline do 2030. godine trebao bi doseći 600 milijuna. Udio EU-a u tom je području u potpunosti u skladu s udjelom njegovih kućanstava u svjetskom broju.

2.18.

EGSO smatra da je strah od uskih grla na tržištu u tom sektoru neutemeljen jer je predloženi trend uvođenja dizalica topline u Europi uglavnom u skladu sa širenjem proizvodnih kapaciteta industrije, koji će se temeljiti na rashladnim sredstvima, posebno onima prirodnima, s iznimno niskim GWP-om. Ovo je dobra prilika za EU da u tom području bude primjer u postavljanju globalnih zelenih standarda.

2.19.

S obzirom na prethodno opisane čimbenike, EGSO daje sljedeće prijedloge da bi se ojačao Prijedlog o reviziji Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima:

—	daljnje jačanje postupnog smanjenja upotrebe fluorougljikovodikâ kako bismo bili u skladu sa scenarijem iz Pariškog sporazuma o maksimalnom zagrijavanju od 1,5 oC;

—	zabranu upotrebe HFC-a 404A (čiji GWP iznosi 4728) i drugih HFC-ova s visokim GWP-om;

—	smanjenje sektorskih ograničenja od 150 GWP-a na najniži mogući GWP za svaku pojedinu tehnologiju;

—	promicanje programa poticaja i javne nabave za alternative bez fluoriranih stakleničkih plinova;

—	podupiranje država članica u njihovim nastojanjima da potiču zelenija rješenja s vrlo niskim GWP-om (i bez fluoriranih stakleničkih plinova ako je to moguće).

Pitanja povezana s okolišem

2.20.

Pri prijelazu na prirodna rashladna sredstva s iznimno niskim GWP-om ili fluorougljikovodike s niskim GWP-om trebalo bi izbjegavati pretvorbu u tvari kao što su hidrofluoroolefini zbog njihovih proizvoda razlaganja, kao što je štetna trifluorooctena kiselina (TFA). TFA i druge polifluorirane i perfluorirane alkilne tvari (PFAS) nazivaju se i „vječnim kemikalijama” jer ih nije moguće ukloniti iz okoliša (10). Primjenom načela opreznosti trebalo bi uspostaviti i jasnu vezu s mjerama koje je Komisija predložila u svojem akcijskom planu za nultu stopu onečišćenja (11).

2.21.

Postupnim smanjivanjem fluorougljikovodikâ trebalo bi na odgovarajući način voditi računa o tvarima koje zamjenjuju fluorougljikovodike. EGSO poziva na to da se ne toleriraju nove zamjene za fluorirane stakleničke plinove kojima se problem visokog GWP-a jednostavno zamjenjuje drugim okolišnim problemima. Umjesto toga, Odbor poziva na preuzimanje odgovornosti za usmjeravanje tranzicije prema istinski klimatski i okolišno prihvatljivim prirodnim alternativama bez fluoriranih stakleničkih plinova. Upućivanje na europski postupak REACH nije dovoljno jer taj proces zaostaje i neće na vrijeme zabraniti opasne zamjene fluoriranih stakleničkih plinova.

Nezakonita trgovina

2.22.

Nezakonita trgovina fluorougljikovodicima velik je problem u EU-u. Jasno je da je vrlo raširena, iako je o tome teško dobiti precizne podatke. Razne analize pokazuju da nezakoniti uvoz čini trećinu zakonitog tržišta EU-a (12).

2.23.

2.24.

Nažalost, nezakonita trgovina fluorougljikovodicima nije u Prijedlogu uzeta u obzir na odgovarajući način. EGSO poziva na transparentnost i potpunu sljedivost fluorougljikovodikâ u cijelom lancu opskrbe. Predlagana su rješenja s oznakama na temelju QR kodova, što EGSO smatra isplativim načinom za rješavanje tog pitanja.

2.25.

EGSO smatra da bi trebalo dodatno poboljšati i kontrole opskrbe fluorougljikovodicima u području e-trgovine. Odbor poziva na zabranu prodaje fluoriranih stakleničkih plinova na internetskim tržištima ili uvođenje obveznih certifikacija za poduzeća koja prodaju velike količine fluoriranih stakleničkih plinova na internetu.

2.26.

Trebalo bi zadržati strogu kontrolu cjelokupnog uvoza i izvoza fluorougljikovodika, a to podrazumijeva i plinove u svrhe koje su izuzete od postupnog ukidanja (npr. za sirovine, uništavanje, ponovni izvoz ili druge izuzete uporabe). Poduzeća bi trebala imati valjanu registraciju na portalu F-gas kako bi se izbjeglo da se slučajevi za koje vrijedi izuzeće koriste u svrhe lakše nezakonite trgovine. Odbor upozorava da popis iznimaka iz članka 20. stavka 4. stvara rupu u sustavu izdavanja dozvola koju će nezakoniti trgovci sigurno iskoristiti.

2.27.

Kako bi se povećala djelotvornost nacionalnih carinskih tijela, Odbor traži da se donesu smjernice za odlaganje zaplijenjenih proizvoda, kontejnera i opreme nezakonito uvezenih u EU te da se državama članicama dodijele financijska sredstva za njihovo uništenje, u slučaju da države članice odaberu uništenje kao opciju.

2.28.

Borbu protiv nezakonitog trgovanja fluoriranim stakleničkim plinovima i njihova odlaganja trebalo bi uskladiti s prijedlozima iz Direktive o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (13), čiji je cilj djelotvornija zaštita okoliša obvezivanjem država članica na poduzimanje kaznenopravnih mjera i poticanjem prekogranične suradnje (14).

Dodjela kvota i sredstava

2.29.

Tisućama novih tržišnih sudionika dodijeljene su kvote za uvoz fluorougljikovodikâ na tržište EU-a. Mnogi od njih nemaju pristup infrastrukturi u EU-u za ispunjavanje zahtjevâ iz Uredbe u pogledu prikupljanja, recikliranja i oporabe fluorougljikovodikâ koje uvoze.

2.30.

Iako EGSO pozdravlja nove uvjete za registraciju i dodjelu kvota, smatra da postoji potencijal za povećanje naknade za dodjelu kako bi se bolje odrazile stvarne cijene ugljika.

2.31.

Jasno je da je kvotna pristojba od 3 EUR po toni ekvivalenta CO2 preniska da bi se ostvario odgovarajući prihod i odvratilo od upotrebe fluorougljikovodikâ radi bržeg usvajanja prirodnih rashladnih sredstava.

2.32.

EGSO također poziva na ponovnu evaluaciju upotrebe financijskih sredstava prikupljenih prodajom kvota.

2.33.

EGSO je uvjeren da bi ti prihodi trebali biti namijenjeni za izravnu upotrebu u sljedeće svrhe:

—	poticanje istraživanja alternativa s niskim GWP-om, posebno prirodnih rashladnih sredstava;

—	pružanje potpore tijelima država članica u nadzoru tržišta;

—	stjecanje vještina i podizanje osviještenosti, što uključuje i kampanje za podizanje razine osviještenosti krajnjih potrošača;

—	potpora hitnom i srednjoročnom osposobljavanju postojeće i buduće radne snage.

Osposobljavanje

2.34.

Izuzetno je važno odgovoriti na potrebe za osposobljavanjem u području alternativa fluorougljikovodicima. Kvalificirani tehničari i programi stjecanja kvalifikacija, certifikacije i registracije ključni su za promicanje prirodnih rashladnih sredstava s niskim GWP-om. Certifikacija nije potrebna samo za fluorirane stakleničke plinove, nego i za njihove alternative. EGSO poziva na to da se u programima certifikacije uvede obvezna osposobljenost u pogledu komponente prirodnih rashladnih sredstava.

2.35.

Osposobljavanje i certifikacija pitanja su koja podliježu supsidijarnosti i moraju biti u skladu s postojećim nacionalnim programima. U prijedlogu se državama članicama daje godina dana da ažuriraju svoje programe kako bi uključile alternative, a neki sudionici na tržištu strahuju da je riječ o prilično kratkom roku. Iako su rokovi važni, treba imati i jasne ciljeve. EGSO preporučuje da se u nacionalnim planovima odrede obveze s jasnim ključnim pokazateljima uspješnosti, primjerice, da do 2025. godine bude osposobljeno 50 % instalatera.

Globalni utjecaj

2.36.

Pri usklađivanju s Montrealskim protokolom trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da će Kigalijsku izmjenu u relativno bliskoj budućnosti trebati ojačati da bi se postigli globalni ciljevi nulte neto stope emisija.

2.37.

EU u tom smislu daje bitan impuls na globalnoj razini u kontekstu Montrealskog protokola. Prijedlog nove europske uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima pomno prate svi globalni akteri. Donošenje Kigalijske izmjene bio je dobar prvi korak u pravom smjeru, no potrebne su ranije i ambicioznije mjere za postupno smanjivanje upotrebe fluorougljikovodika. EU bi mogao učinkovitije iskoristiti svoj globalni utjecaj s pomoću takozvanog „briselskog efekta”.

2.38.

EGSO stoga smatra da je hitno potrebno pokrenuti rasprave u okviru Montrealskog protokola kako bi se ubrzao napredak na temelju Kigalijske izmjene, pri čemu ambiciozni prijedlozi revizije Uredbe o fluoriranim stakleničkim plinovima na razini EU-a imaju vodeću ulogu u skladu sa scenarijem iz Pariškog sporazuma o maksimalnom zagrijavanju od 1,5 oC.

Transparentnost i uključenost

2.39.

Unatoč činjenici da su rasprave o fluoriranim stakleničkim plinovima od ključne važnosti za neke bitne lance vrijednosti, rasprava o odgovarajućim mjerama politike i dalje je ograničena na stručne krugove. Potrebno je uložiti napore kako bi se ta rasprava proširila na sve dionike, uz široku zastupljenost civilnog društva. Novom Uredbom o fluoriranim stakleničkim plinovima trebalo bi uspostaviti savjetodavni forum koji bi se organizirao najmanje dvaput godišnje na razini EU-a i u svakoj državi članici.

Bruxelles, 15. lipnja 2022.

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Christa SCHWENG

(1) Uredba (EU) br. 517/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o fluoriranim stakleničkim plinovima i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 842/2006 (SL L 150, 20.5.2014., str. 195.).

(2) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM:2022:150:FIN

(3) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM:2022:108:FIN

(4) https://acp.copernicus.org/articles/13/6083/2013/acp-13-6083-2013.pdf

(5) Ovdje „ppt” znači „dijelovi po trilijunu”. Izvor podataka: Advanced Global Atmospheric Gases Experiment (Napredni eksperiment s globalnim atmosferskim plinovima).

(6) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o tvarima koje oštećuju ozonski sloj i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1005/2009 (COM(2022) 151 final – 2022/0100 (COD)) (vidjeti stranicu 50. ovoga Službenog lista).

(7) Uredba (EZ) br. 1005/2009 o tvarima koje oštećuju ozonski sloj (SL L 286, 31.10.2009., str. 1.).

(8) Dostupno ovdje: https://ec.europa.eu/clima/system/files/2022-04/f-gas_evaluation_report_en.pdf

(9) https://www.coolingpost.com/world-news/f-gas-quota-cuts-will-hit-heat-pump-ambitions/

(10) Vidjeti https://www.umweltbundesamt.de/publikationen/persistent-degradation-products-of-halogenated.

(11) COM(2021) 400 final, Put prema zdravom planetu za sve – Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla.

(12) Vidjeti izvješće o procjeni utjecaja na okoliš (2022.) „Europe’s most chilling crime – the illegal trade in HFC refrigerant gases” (Kriminal u Europi od kojeg se najviše ledi krv u žilama – nezakonita trgovina rashladnim plinovima fluorougljikovodika). Dostupno na: https://eia-international.org/report/europes-most-chilling-crime/. Procjena sektora fluoriranih stakleničkih plinova dostupna na: https/ 2020/ 09://stopillegalcooling.eu/wp-content/uploads/EFCTC_Press-Release_EN-2.pdf.

(13) https://ec.europa.eu/info/files/proposal-directive-european-parliament-and-council-protection-environment-through-criminal-law-and-replacing-directive-2008-99-ec_en

(14) Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni Direktive 2008/99/EZ (COM(2021) 851 final – 2021/0422 (COD)) (SL C 290, 29.7.2022., str. 143.).