Rezolucija Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o temi „Europsko civilno društvo partnerski radi u interesu naše održive budućnosti – Doprinos EGSO-a Socijalnom samitu u Portu”

(2021/C 286/02)

Izvjestitelji:

Stefano MALLIA (Skupina I) Oliver RÖPKE (Skupina II) Séamus BOLAND (Skupina III)

Na plenarnom zasjedanju održanom 27. i 28. travnja 2021. (sjednica od 28. travnja) Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je sljedeću rezoluciju s 225 glasova za, 1 protiv i 6 suzdržanih.

Socijalni samit koji će se 7. svibnja 2021. održati u Portu jedinstvena je prilika za EU da građane jasno postavi u središte europskog projekta. To je prilika da se pokaže da EU i države članice djeluju u suradnji sa svojim građanima i u njihovu interesu i da nikoga zapostavljaju. To je i vrhunac europskih ambicija za održiva, inovativna, konkurentna i kohezivna društva, odnosno, ambicija koje će EU voditi do 2030. i dalje i koje će Uniji omogućiti da se suoči s izazovima zelene i digitalne tranzicije i da iz njih izvuče korist. Uz to se njime treba dati podrška našem gospodarstvu i društvu u postizanju održivosti, pri čemu se gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj dimenziji mora pridavati jednaka važnost.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 još je hitnije potreban pristup u okviru kojeg se jednaka pažnja pridaje socijalnim i ekonomskim aspektima naših društava i gospodarstava. Građani su COVID-19 doživjeli kao pandemiju čija je glavna žrtva čovjek, pa dok se Europa polako kreće prema socioekonomskoj obnovi i provodi europski stup socijalnih prava, građani i zajednice moraju ostati u središtu pozornosti. U tom pogledu Akcijski plan za europski stup socijalnih prava nije mogao doći u boljem trenutku.

Deklaracija iz Porta trebala bi, na temelju civilnog i socijalnog dijaloga, u provedbu Akcijskog plana uključiti sve institucionalne, gospodarske i društvene aktere. Ovo je sudbonosni trenutak za Europu u kojem treba poduzeti sljedeće ključne korake prema uspješnoj i održivoj uniji.

Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) poziva države članice i europske institucije da poduzmu mjere u vezi sa sljedećim pitanjima:

1.

Akcijski plan za europski stup socijalnih prava mora postati djelotvoran alat koji će svim akterima omogućiti da partnerski rade i grade ravnopravnija, održivija, uključivija i otpornija europska društva. Sve sastavnice civilnog društva zastupljene u EGSO-u mogu dati važan doprinos uspjehu tog procesa. Kroz aktivni angažman europskog civilnog društva svi građani, uključujući osobe s invaliditetom, etničke i manjinske skupine te najugroženije i marginalizirane osobe, moraju imati mjesto u viziji europskog stupa socijalnih prava i njegovoj budućoj provedbi, identificirati se s njima i u njih polagati nade. Potrebno je odati priznanje i dati posebnu potporu socijalnoj ekonomiji, koja ima ključnu ulogu u ispunjavanju nezadovoljenih socijalnih potreba, ublažavanju siromaštva i smanjenju nejednakosti.

2.

Ravnopravnija, održivija, uključivija i otpornija europska društva bit će moguće ostvariti samo kroz izvanredan angažman civilnog društva i djelotvoran dijalog sa socijalnim partnerima i civilnim društvom. Od najveće su važnosti mjerenje učinka civilnog društva i izvješćivanje o njemu, podizanje svijesti o pozitivnom doprinosu civilnog društva i stvaranje poticajnog pravnog okruženja, kao i poticajne kombinacije politika.

3.

Za osmišljavanje i stvaranje otpornih, uključivih, ravnopravnih i održivih društava bit će potrebne inicijative „odozdo prema gore” u kojima se prihvaćaju nove definicije dobrobiti i razvoja, koje se ne temelje samo na BDP-u, i kojima se ulaže u socijalne inovacije, a pritom se uvažavaju stavovi i prava građana. Osim toga, ograničenja prava uvedena tijekom pandemije nipošto se ne smiju zadržati nakon što ona prođe.

4.

Europa mora ostati ujedinjena i solidarna i oslanjati se na kulturu civilnog i socijalnog dijaloga, kao što je slučaj tijekom pandemije. Europskim stupom socijalnih prava podupire se socijalno tržišno gospodarstvo te se njegov socijalni model širi i prilagođava promjenama koje donosi budućnost. Kako bi se izgradila socijalna otpornost i održivost, Akcijskim planom za europski stup socijalnih prava mora se osigurati opće blagostanje i uključivo tržište rada na kojem je diskriminacija zabranjena, a radna su mjesta stabilna i dobro plaćena.

5.

Nakon pandemije institucije i socijalni partneri moraju putem socijalnog dijaloga osmisliti rješenja za povećanje socijalne otpornosti naših gospodarstava na temelju novog načina razmišljanja otvorenog promjenama te istodobno nastojati osigurati minimalne standarde zaštite i jednake mogućnosti, s posebnim naglaskom na primjerenosti plaća, rodno uvjetovanoj diskriminaciji, potpori mladim radnicima i zaštiti prekarnih radnika i migranata.

6.

Jedan od ključnih gospodarskih i socijalnih izazova u Europi jest poticanje gospodarskog rasta, otvaranje radnih mjesta i zapošljavanje (i kad su posrijedi starije i mlađe osobe, žene, osobe koje su udaljenije od tržišta rada i neaktivne osobe) te smanjenje nezaposlenosti, naročito mladih, i jačanje položaja žena na tržištu rada. Osiguravanje konkurentne osnove za ulaganja važan je element kako bi se sve to ostvarilo.

7.

Konkurentnost i veća produktivnost temeljena na vještinama i znanju dobar su recept za održavanje dobrobiti europskih društava. Gospodarski rast i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta važan su element za jačanje socijalne dimenzije EU-a. Moramo ojačati dobre strane našeg europskog sustava socijalnog tržišnog gospodarstva i istodobno ukloniti njegove nedostatke te ga tako prilagoditi predstojećim izazovima.

8.

Sve glavne sastavnice našeg gospodarstva i naših društava moraju biti pripravne kako bi iskoristile potencijal digitalizacije i tranzicije prema zelenom gospodarstvu. Preduvjet za to su spremnost i sposobnost za strukturne promjene: na tržištima rada, u socijalnoj zaštiti, obrazovanju i osposobljavanju ili oporezivanju. To podrazumijeva da države članice doista preuzmu odgovornost za reforme, što će koordinirati i olakšati okviri i mjere na razini EU-a, primjerice europski semestar. To je ključno da bi se poduzeća potaknula da ulažu u Europi.

9.

Kombinacija sve starijeg stanovništva i radne snage koja se smanjuje znači da će sve veći broj starijih osoba biti ekonomski ovisan, osim ako ne uspijemo povećati broj radnika zahvaljujući uključivijim tržištima rada, što podrazumijeva i aktivaciju skupina koje su trenutačno isključene ili nedovoljno zastupljene na tržištu rada. Potrebno je poduzeti mjere za svladavanje izazova koji stoje pred sustavima socijalne sigurnosti i zdravstvene zaštite u državama članicama. Demografske promjene znače i da su nam potrebni prilagodljivi i fleksibilni nacionalni obrazovni sustavi, tržišta rada i sustavi socijalne skrbi. Ti izazovi nisu nužno problemi već i prilike koje mogu imati pozitivan ishod.

10.

Akcijski plan trebao bi se zasnivati na konkretnosti i opipljivosti, uz mjere koje su mjerljive i popraćene okvirima za praćenje koje su zajednički dogovorili relevantni dionici i koji obuhvaćaju socijalne, okolišne i gospodarske kriterije. EGSO pozdravlja glavne ciljeve koje je predložila Europska komisija i poziva države članice da budu ambiciozne u postavljanju vlastitih ciljeva kako bi sve države članice konkretno doprinijele postizanju europskih ciljeva.

11.

Dok Europa prelazi iz faze odgovora na krizu u fazu oporavka, socijalni dijalog, informiranje, savjetovanje i sudjelovanje radnika putem odgovarajućih kanala imaju važnu ulogu u oblikovanju ekonomske tranzicije i poticanju inovacija na radnom mjestu, naročito s obzirom na tekuću dvostruku tranziciju i promjene u svijetu rada.

12.

U europskom stupu socijalnih prava nedovoljno se uzimaju u obzir srednjoročne i dugoročne posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na europske zdravstvene sustave. Pandemija je jasno pokazala da zdravlje može izravno utjecati na gospodarsku i socijalnu stabilnost, čak i u EU-u. Pri provedbi europskog stupa socijalnih prava države članice moraju provesti povećana i održiva ulaganja u unapređenje javnih zdravstvenih usluga i infrastrukture, kao i u poboljšanje koordinacije u području javnog zdravlja unutar država članica i među njima.

13.

Postoje velika očekivanja da će se svi dionici na Socijalnom samitu odlučno založiti za održavanje i razvijanje europskog socijalnog modela koji se temelji na uravnoteženoj kombinaciji prava i odgovornosti. Apeliramo na države članice i europske institucije da pokažu ambicioznost i odlučnost.