|
5.7.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 262/24 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2021/C 262/11)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1)
OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA
„Bordeaux”
PDO-FR-A0821-AM06
Datum obavijesti: 7. svibnja 2021..
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Upućivanje na Službeni zemljopisni šifrarnik
Popis općina ažuriran je na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2020.
Riječ je o isključivo uredničkoj izmjeni, a zemljopisno područje nije izmijenjeno.
Izmijenjene su točke 6. i 9. jedinstvenog dokumenta.
2. Uvođenje sorte radi prilagodbe
U sorte vinove loze za proizvodnju crnih vina dodane su za potrebe prilagodbe sorte arinarnoa, castets, marselan i touriga nacional. Riječ je o kasnim sortama, što može biti prednost u okolnostima globalnog zagrijavanja. Osim toga, to su sorte niske osjetljivosti na trulež, pepelnicu i plamenjaču. Iz te 4 sorte mogu se proizvesti vina izražene boje, složena, punog tijela i strukturirana, što odgovara tipičnim svojstvima crnih vina s oznakom Bordeaux.
U sorte vinove loze za proizvodnju bijelih vina za potrebe prilagodbe dodane su sorte liliorila i alvarinho. Riječ je također o kasnijim sortama, koje su prilično otporne na trulež, s organoleptičkim svojstvima koja su u skladu s oznakom Bordeaux.
U sorte vinove loze za proizvodnju ružičastih vina za potrebe prilagodbe dodane su sorte arinarnoa, castets, marselan, touriga nacional, alvarinho i liliorila.
Udio tih sorti ograničen je na 5 % vinove loze na gospodarstvu i 10 % mješavine grožđa za predmetnu boju.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
3. Izmjena praga intenziteta boje vina s oznakom „clairet”
Prilagođen je prag intenziteta boje za vina s oznakom „clairet” s najviše vrijednosti od 2,5 na najvišu vrijednost 3 (što odgovara zbroju mjera optičke gustoće vina na 420 nm, 520 nm i 620 nm) kako bi se bolje uzela u obzir stvarna svojstva vina obuhvaćenih oznakom Bordeaux.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
4. Razgraničeno područje čestice
U Prilog u kojem su navedeni sastanci nadležnog nacionalnog odbora koji je odobrio razgraničene fragmentirane granice dodan je datum 11. veljače 2021.
Tom je izmjenom dodan datum na koji je nacionalno nadležno tijelo odobrilo izmjenu razgraničenog područja čestice unutar zemljopisnog područja proizvodnje. Razgraničenje čestica provodi se utvrđivanjem čestica unutar zemljopisnog područja proizvodnje koje su pogodne za proizvodnju vina s predmetnom zaštićenom oznakom izvornosti.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
5. Povezanost s podrijetlom
Zbog spajanja općina, izmijenjena je izvorna poveznica kako bi se ažurirao broj općina.
Mijenja se točka 8. jedinstvenog dokumenta.
6. Upućivanje na nadzorno tijelo
Revidiran je tekst upućivanja na nadzorno tijelo kako bi se uskladio s drugim specifikacijama oznaka. Riječ je samo o izmjeni teksta. Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv
Bordeaux
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
1. |
Vino |
4. Opis vina
Mirna suha bijela vina
KRATAK OPIS
Mirna suha bijela vina imaju sljedeća svojstva:
|
— |
najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost od 10 % |
|
— |
udio fermentabilnog šećera ≤ 3 g/l. Taj udio može iznositi i do 5 g/l ako je ukupni sadržaj kiselosti ≥ 2,7 g/l H2SO4. |
Nakon pojačavanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13 %.
Prije pakiranja vina imaju:
|
— |
udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l |
|
— |
ukupni udio SO2 ≤ 180 mg/l |
Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.
Suha bijela vina dobivena od sorte sauvignon B vrlo su aromatična, osvježavajuća i voćna, uz dodatak cvjetnih i citrusnih nota. Sorta sémillon B pruža punoću i bogat okus, a dodatak sorte muscadelle B daje cvjetne arome. Općenito dodatne sorte osiguravaju kiselost i citrusne note. Ta vina koja gase žeđ vrlo su prikladna za konzumaciju mlada (jedna do dvije godine).
OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
|
Najmanja ukupna kiselost: |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): |
200 |
Mirna bijela vina s neprevrelim šećerom
KRATAK OPIS
Mirna bijela vina s fermentabilnim šećerom imaju sljedeća svojstva:
|
— |
najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost 10,5 % |
|
— |
udio fermentabilnog šećera > 5 g/l i ≤ 60 g/l. |
Nakon pojačavanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13,5 %.
Prije pakiranja vina imaju:
|
— |
udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l |
|
— |
ukupni udio SO2 ≤ 250 mg/l |
Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.
Glavna sorta od koje se proizvode bijela vina s fermentabilnim šećerom je sémillon B, koja daje zaokružena vina bogate palete aroma i zlatne boje, s aromama ušećerenog voća, uz mogući dodatak sorte sauvignon B, koja vinu daje svježinu. Prikladna su za višegodišnje dozrijevanje, ali mogu se konzumirati i mlada.
OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): |
10 |
|
Najmanja ukupna kiselost: |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): |
250 |
Mirna ružičasta vina
KRATAK OPIS
Mirna ružičasta vina imaju sljedeća svojstva:
|
— |
najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost 10 % |
|
— |
udio fermentabilnog šećera ≤ 3 g/l. Ovaj udio može iznositi i do 5 g/l ako je ukupni sadržaj kiselosti ≥ 2,7 g/l H2SO4. |
|
— |
modificirani intenzitet boje (DO420 + DO520 + DO620) ≤ 1,1. |
Nakon pojačavanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13 %.
Prije pakiranja
|
— |
udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l |
|
— |
ukupni udio SO2 ≤ 180 mg/l |
Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.
Ružičasta vina su blijedoružičaste do tamnije ružičaste boje, ovisno o tehnici proizvodnje (izravno prešanje, lagana maceracija ili metoda „saignée”), a odlikuju se voćnim ili cvjetnim aromama naglašenima ravnotežom između punoće i živahnosti. Njihov se okus potpuno oslobađa u ustima. Ta vina vrlo su prikladna za konzumaciju mlada (jedna do dvije godine).
OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
|
Najmanja ukupna kiselost: |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): |
18 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): |
200 |
Mirna crna vina
KRATAK OPIS
Mirna crna vina imaju sljedeća svojstva:
|
— |
najmanju prirodnu volumnu alkoholnu jakost 10,5 % |
|
— |
udio fermentabilnog šećera ≤ 3 g/l |
|
— |
udio jabučne kiseline ≤ 0,3 g/l. |
Nakon pojačavanja ukupna volumna alkoholna jakost iznosi ≤ 13,5 %.
Prije pakiranja vina imaju:
|
— |
udio hlapljivih kiselina ≤ 13,26 meq/l |
|
— |
ukupni udio SO2 ≤ 140 mg/l |
Ostale analitičke norme u skladu su s europskim propisima.
Crna vina, u kojima prevladava sorta merlot N, blaga su, voćnog okusa i slabe kiselosti; u godinama kada je grožđe izrazito zrelo mogu se osvježiti kiselošću sorti petit verdot N i cot N. Međutim, sorti merlot N prije svega se dodaje sorta cabernet-sauvignon N, a u manjoj mjeri sorta cabernet franc N, što vinima pruža aromatičnu složenost i visoki udjel tanina koji im omogućuje da sačuvaju i razviju svoju aromu.
OPĆA ANALITIČKA SVOJSTVA
|
Opća analitička svojstva |
|
|
Najveća ukupna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
|
Najmanja stvarna alkoholna jakost (u % vol.): |
|
|
Najmanja ukupna kiselost: |
|
|
Najveći sadržaj hlapljivih kiselina (u miliekvivalentima po litri): |
20 |
|
Najveći ukupni sadržaj sumporova dioksida (u miligramima po litri): |
150 |
5. Postupci proizvodnje vina
5.1. Posebni enološki postupci
1. Gustoća sadnje – razmaci
Postupak uzgoja
Za čestice zasađene nakon 1. kolovoza 2008. najmanja gustoća sadnje vinove loze iznosi 4 000 trsova po hektaru. Razmak između redova ne smije biti veći od 2,50 metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,85 metara. Ta gustoća može se smanjiti na 3 300 trsova po hektaru. U tom slučaju razmak između redova ne smije biti veći od 3 metra, a razmak između trsova u istom redu ne smije biti manji od 0,85 metara.
2. Pravila o rezidbi
Postupak uzgoja
Dopuštene su samo rezidba na reznike (à cots) ili rezidba na duge štapove (à astes). Za sorte vinove loze merlot N, sémillon B i muscadelle B, broj pupova pri rezidbi ne smije biti veći od 45 000 po hektaru i 18 pupova po trsu. Za ostale sorte, među kojima su sorte cabernet franc N, cabernet sauvignon N, sauvignon B, sauvignon gris G, broj pupova pri rezidbi ne smije biti veći od 50 000 po hektaru i 20 pupova po trsu. Nakon orezivanja pupova, broj plodovitih grana po trsu ne smije biti veći od: za sorte merlot N, sémillon B i muscadelle B, 12 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje najmanje 4 000 trsova po hektaru i 15 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje manja od 4 000 trsova po hektaru; za ostale sorte, među kojima sorte cabernet franc N, cabernet sauvignon N, sauvignon B i sauvignon gris G, 14 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje najmanje 4 000 trsova po hektaru i 17 grana po trsu za vinograde u kojima je gustoća sadnje manja od 4 000 trsova po hektaru. Rezidba se obavlja najkasnije u fazi širenja lišća (9. faza Lorenzove skale za praćenje godišnjeg biološkog ciklusa). Pupovi se orezuju nakon zametanja.
3. Poseban enološki postupak
Za proizvodnju ružičastih vina, osim onih koja bi mogla nositi oznaku „clairet”, dopuštena je upotreba ugljena za enološku uporabu za mošt, za najviše 20 % količine ružičastih vina koje proizvodi predmetni proizvođač vina, za određenu godinu berbe.
4. Pojačavanje
Poseban enološki postupak
Pojačavanje djelomičnim koncentriranjem crnih vina dopušteno je do razine koncentracije od najviše 15 % tako pojačane količine. Ta vina nakon pojačavanja ne premašuju sljedeću ukupnu volumnu alkoholnu jakost: crna vina i bijela vina s fermentabilnim šećerom nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13,5 %. ružičasta vina i bijela suha vina nakon pojačavanja ne premašuju ukupnu volumnu alkoholnu jakost od 13 %.
5.2. Najveći prinosi
Mirna bijela vina (suha i s fermentabilnim šećerom)
77 hektolitara po hektaru
Mirna ružičasta vina
72 hektolitra po hektaru
Mirna crna vina – Vinogradi s gustoćom sadnje ≥ 4 000 trsova po hektaru
68 hektolitra po hektaru
Mirna crna vina - Vinogradi s gustoćom sadnje < 4 000 trsova po hektaru
64 hektolitra po hektaru
6. Određeno zemljopisno područje
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj i dozrijevanje odvijaju se na području sljedećih općina u departmanu Gironde na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 26. veljače 2020.:
Abzac, Aillas, Ambarès-et-Lagrave, Ambès, Anglade, Arbanats, Arcins, Arsac, Artigues-près-Bordeaux, Arveyres, Asques, Aubiac, Auriolles, Auros, Avensan, Ayguemorte-les-Graves, Bagas, Baigneaux, Barie, Baron, Barsac, Bassanne, Bassens, Baurech, Bayas, Bayon-sur-Gironde, Bazas, Beautiran, Bégadan, Bègles, Béguey, Bellebat, Bellefond, Belvès-de-Castillon, Bernos-Beaulac, Berson, Berthez, Beychac-et-Caillau, Bieujac, Birac, Blaignac, Blaignan-Prignac, Blanquefort, Blasimon, Blaye, Blésignac, Bommes, Bonnetan, Bonzac, Bordeaux, Bossugan, Bouliac, Bourdelles, Bourg, Branne, Brannens, Braud-et-Saint-Louis, Brouqueyran, Bruges, Budos, Cabanac-et-Villagrains, Cabara, Cadarsac, Cadaujac, Cadillac, Cadillac-en-Fronsadais, Camarsac, Cambes, Camblanes-et-Meynac, Camiac-et-Saint-Denis, Camiran, Camps-sur-l’Isle, Campugnan, Canéjan, Capian, Caplong, Carbon-Blanc, Cardan, Carignan-de-Bordeaux, Cars, Cartelègue, Casseuil, Castelmoron-d’Albret, Castelnau-de-Médoc, Castelviel, Castets et Castillon, Castillon-la-Bataille, Castres-Gironde, Caudrot, Caumont, Cauvignac, Cavignac, Cazats, Cazaugitat, Cénac, Cenon, Cérons, Cessac, Cestas, Cézac, Chamadelle, Cissac-Médoc, Civrac-de-Blaye, Civrac-sur-Dordogne, Civrac-en-Médoc, Cleyrac, Coimères, Coirac, Comps, Coubeyrac, Couquèques, Courpiac, Cours-de-Monségur, Cours-les-Bains, Coutras, Coutures, Créon, Croignon, Cubnezais, Cubzac-les-Ponts, Cudos, Cursan, Cussac-Fort-Médoc, Daignac, Dardenac, Daubèze, Dieulivol, Donnezac, Donzac, Doulezon, Escoussans, Espiet, Etauliers, Eynesse, Eyrans, Eysines, Faleyras, Fargues, Fargues-Saint-Hilaire, Flaujagues, Floirac, Floudès, Fontet, Fossés-et-Baleyssac, Fours, Francs, Fronsac, Frontenac, Gabarnac, Gaillan-en-Médoc, Gajac, Galgon, Gans, Gardegan-et-Tourtirac, Gauriac, Gauriaguet, Générac, Génissac, Gensac, Gironde-sur-Dropt, Gornac, Gours, Gradignan, Grayan-et-l’Hôpital, Grézillac, Grignols, Guillac, Guillos, Guîtres, Haux, Hure, Illats, Isle-Saint-Georges, Izon, Jau-Dignac-et-Loirac, Jugazan, Juillac, La Brède, La Lande-de-Fronsac, La Réole, La Rivière, La Roquille, La Sauve, Labarde, Labescau, Ladaux, Lados, Lagorce, Lalande-de-Pomerol, Lamarque, Lamothe-Landerron, Landerrouat, Landerrouet-sur-Ségur, Landiras, Langoiran, Langon, Lansac, Lapouyade, Laroque, Laruscade, Latresne, Lavazan, Le Bouscat, Le Fieu, Le Haillan, Le Nizan, Le Pian-Médoc, Le Pian-sur-Garonne, Le Pout, Le Puy, Le Taillan-Médoc, Le Tourne, Le Verdon-sur-Mer, Léogeats, Léognan, Les Artigues-de-Lussac, Les Billaux, Les Eglisottes-et-Chalaures, Les Esseintes, Les Lèves-et-Thoumeyragues, Les Peintures, Les Salles, Lesparre-Médoc, Lestiac-sur-Garonne, Libourne, Lignan-de-Bazas, Lignan-de-Bordeaux, Ligueux, Listrac-de-Durèze, Listrac-Médoc, Lormont, Loubens, Loupes, Loupiac, Loupiac-de-la-Réole, Ludon-Médoc, Lugaignac, Lugasson, Lugon-et-l’Ile-du-Carnay, Lussac, Macau, Madirac, Maransin, Marcenais, Margaux-Cantenac, Margueron, Marimbault, Marions, Marsas, Martignas-sur-Jalle, Martillac, Martres, Masseilles, Massugas, Mauriac, Mazères, Mazion, Mérignac, Mérignas, Mesterrieux, Mombrier, Mongauzy, Monprimblanc, Monségur, Montagne, Montagoudin, Montignac, Montussan, Morizès, Mouillac, Mouliets-et-Villemartin, Moulis-en-Médoc, Moulon, Mourens, Naujac-sur-Mer, Naujan-et-Postiac, Néac, Nérigean, Neuffons, Noaillac, Noaillan, Omet, Ordonnac, Paillet, Parempuyre, Pauillac, Pellegrue, Périssac, Pessac, Pessac-sur-Dordogne, Petit-Palais-et-Cornemps, Peujard, Pineuilh, Plassac, Pleine-Selve, Podensac, Pomerol, Pompéjac, Pompignac, Pondaurat, Porchères, Porte-de-Benauge, Portets, Préchac, Preignac, Prignac-et-Marcamps, Pugnac, Puisseguin, Pujols, Pujols-sur-Ciron, Puybarban, Puynormand, Queyrac, Quinsac, Rauzan, Reignac, Rimons, Riocaud, Rions, Roaillan, Romagne, Roquebrune, Ruch, Sablons, Sadirac, Saillans, Saint-Aignan, Saint-André-de-Cubzac, Saint-André-du-Bois, Saint-André-et-Appelles, Saint-Androny, Saint-Antoine-du-Queyret, Saint-Antoine-sur-l’Isle, Saint-Aubin-de-Blaye, Saint-Aubin-de-Branne, Saint-Aubin-de-Médoc, Saint-Avit-de-Soulège, Saint-Avit-Saint-Nazaire, Saint-Brice, Saint-Caprais-de-Bordeaux, Saint-Christoly-de-Blaye, Saint-Christoly-Médoc, Saint-Christophe-de-Double, Saint-Christophe-des-Bardes, Saint-Cibard, Saint-Ciers-d’Abzac, Saint-Ciers-de-Canesse, Saint-Ciers-sur-Gironde, Sainte-Colombe, Saint-Côme, Sainte-Croix-du-Mont, Saint-Denis-de-Pile, Saint-Emilion, Saint-Estèphe, Saint-Etienne-de-Lisse, Sainte-Eulalie, Saint-Exupéry, Saint-Félix-de-Foncaude, Saint-Ferme, Sainte-Florence, Sainte-Foy-la-Grande, Sainte-Foy-la-Longue, Sainte-Gemme, Saint-Genès-de-Blaye, Saint-Genès-de-Castillon, Saint-Genès-de-Fronsac, Saint-Genès-de-Lombaud, Saint-Genis-du-Bois, Saint-Germain-de-Grave, Saint-Germain-de-la-Rivière, Saint-Germain-d’Esteuil, Saint-Germain-du-Puch, Saint-Gervais, Saint-Girons-d’Aiguevives, Sainte-Hélène, Saint-Hilaire-de-la-Noaille, Saint-Hilaire-du-Bois, Saint-Hippolyte, Saint-Jean-de-Blaignac, Saint-Jean-d’Illac, Saint-Julien-Beychevelle, Saint-Laurent-d’Arce, Saint-Laurent-des-Combes, Saint-Laurent-du-Bois, Saint-Laurent-du-Plan, Saint-Laurent-Médoc, Saint-Léon, Saint-Loubert, Saint-Loubès, Saint-Louis-de-Montferrand, Saint-Macaire, Saint-Magne-de-Castillon, Saint-Maixant, Saint-Mariens, Saint-Martial, Saint-Martin-de-Laye, Saint-Martin-de-Lerm, Saint-Martin-de-Sescas, Saint-Martin-du-Bois, Saint-Martin-du-Puy, Saint-Martin-Lacaussade, Saint-Médard-de-Guizières, Saint-Médard-d’Eyrans, Saint-Médard-en-Jalles, Saint-Michel-de-Fronsac, Saint-Michel-de-Lapujade, Saint-Michel-de-Rieufret, Saint-Morillon, Saint-Palais, Saint-Pardon-de-Conques, Saint-Paul, Saint-Pey-d’Armens, Saint-Pey-de-Castets, Saint-Philippe-d’Aiguille, Saint-Philippe-du-Seignal, Saint-Pierre-d’Aurillac, Saint-Pierre-de-Bat, Saint-Pierre-de-Mons, Saint-Quentin-de-Baron, Saint-Quentin-de-Caplong, Sainte-Radegonde, Saint-Romain-la-Virvée, Saint-Sauveur, Saint-Sauveur-de-Puynormand, Saint-Savin, Saint-Selve, Saint-Seurin-de-Bourg, Saint-Seurin-de-Cadourne, Saint-Seurin-de-Cursac, Saint-Seurin-sur-l’Isle, Saint-Sève, Saint-Sulpice-de-Faleyrens, Saint-Sulpice-de-Guilleragues, Saint-Sulpice-de-Pommiers, Saint-Sulpice-et-Cameyrac, Sainte-Terre, Saint-Trojan, Saint-Vincent-de-Paul, Saint-Vincent-de-Pertignas, Saint-Vivien-de-Blaye, Saint-Vivien-de-Médoc, Saint-Vivien-de-Monségur, Saint-Yzan-de-Soudiac, Saint-Yzans-de-Médoc, Salaunes, Salleboeuf, Samonac, Saucats, Saugon, Sauternes, Sauveterre-de-Guyenne, Sauviac, Savignac, Savignac-de-l’Isle, Semens, Sendets, Sigalens, Sillas, Soulac-sur-Mer, Soulignac, Soussac, Soussans, Tabanac, Taillecavat, Talais, Talence, Targon, Tarnès, Tauriac, Tayac, Teuillac, Tizac-de-Curton, Tizac-de-Lapouyade, Toulenne, Tresses, Uzeste, Val-de-Livenne, Val de Virvée, Valeyrac, Vayres, Vendays-Montalivet, Vensac, Vérac, Verdelais, Vertheuil, Vignonet, Villandraut, Villegouge, Villenave-de-Rions, Villenave-d’Ornon, Villeneuve, Virelade, Virsac, Yvrac.
7. Glavne sorte vinove loze
Cabernet franc N
Cabernet-Sauvignon N
Carmenère N
Cot N - Malbec
Merlot N
Muscadelle B
Petit Verdot N
Sauvignon B - Sauvignon blanc
Sauvignon gris G - Fié gris
Semillon B
8. Opis povezanosti
Zemljopisno područje odlikuju povoljni i relativno ujednačeni klimatski uvjeti za proizvodnju vina: smješteno je u blizini velikih vodenih površina (Atlantski ocean, estuarij Gironde, doline rijeka Garonne i Dordogne) koje imaju važnu ulogu u reguliranju temperature. Međutim, oceanski utjecaj koji ublažava proljetni mraz smanjuje se kako se udaljavamo od mora i velikih dolina i približavamo šumskim masivima Landes, Saintonge i Double Périgourdine. Ove posebnosti objašnjavaju rijetke vinograde na krajnjim sjevernim i južno-jugozapadnim točkama zemljopisnog područja. Proteže se na 494 od 535 općina departmana Gironde i ne obuhvaća jugozapad departmana na kojem se ne uzgaja vinova loza već prevladava šumarstvo.
Još se u 17. i 18. stoljeću vinovu lozu, koja se uzgaja pod utjecajem oceanske klime, počelo podupirati kolcima, nakon čega se posvuda proširio sustav brajdi kako bi se zajamčila dobra raspodjela pri berbi grožđa i lisna površina dostatna za fotosintezu potrebnu za postizanje idealnog dozrijevanja. Različite vrste tla i različita izloženost dovele su do odabira i prilagodbe različitih sorti vinove loze ovisno o obilježjima okruženja. Razlikuju se četiri osnovne vrste tla:
|
— |
glinovito-vapnenačko zemljište i vapnenačka tla, vrlo rasprostranjena na padinama brežuljaka gdje vrlo dobro uspijeva merlot N; |
|
— |
silikatna tla pomiješana s glinom i elementima vapnenca savršena za, na primjer, merlot N i sauvignon B; |
|
— |
glinasto-pjeskovita tla sa sitnim silikatnim elementima koja su laganija i prikladna za proizvodnju bijelih vina; |
|
— |
šljunčana tla koja čine šljunak, granulirani kvarc i pijesak različitih debljina zrnaca koji čine dobro drenirane i tople terase savršene za, na primjer, vinovu lozu i cabernet sauvignon N. |
Ujednačenost sorti, biofizikalna raznolikost okoliša te način uzgoja i sadnje i proizvodnja vina daju vina osobitog stila koja se odlikuju aromatskim bogatstvom. Zahvaljujući svojoj luci i bliskim povijesnim vezama s drugim narodima, koje su vrlo rano dovele do strukturirane i snažne trgovine, bordoški vinogradari oduvijek su bili okrenuti ostatku svijeta, te su se koristili tehničkim inovacijama ili su ih širili, poticali dinamičnost gospodarstva i omogućavali jačanje, razvoj i izvoz stručnih znanja, uvijek uz pridržavanje stoljetnih praksi.
Nakon vjenčanja Eleonore, vojvotkinje od Akvitanije, i Henrika Plantageneta, budućeg kralja Engleske 1152., s razvojem trgovine Englezi su počeli uvoziti vina iz Bordeauxa koja su, zbog njihove svijetle boje, nazvali „Claret”. Ta se tradicija nastavlja i danas, s vinima pod oznakama „clairet” i „claret”.
U 17. stoljeću, s pojavom novih potrošača rađa se novo doba trgovine. Izvoz je i dalje jedan od glavnih aduta distribucije bordoških vina. Trećina proizvedenih vina prodaje se u više od 150 zemalja. Proizvodnja vina s kontroliranom oznakom izvornosti, glavni resurs departmana Gironde, u velikoj je mjeri pridonijela oblikovanju ruralnih i gradskih krajobraza i lokalne arhitekture (vinogradarski posjedi „châteaux”, vinski podrumi).
Najvažniji gradovi departmana ujedno su i luke na rijekama koje su se razvile zahvaljujući trgovini vinima.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Područje u neposrednoj blizini
Pravni okvir:
|
|
Nacionalno zakonodavstvo |
Vrsta dodatnog uvjeta:
|
|
Odstupanje u pogledu proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području |
Opis uvjeta:
|
|
Područje u neposrednoj blizini, za koje je utvrđeno odstupanje u pogledu proizvodnje, razvoja i dozrijevanja vina koja mogu nositi kontroliranu oznaku izvornosti „Bordeaux”, dopunjenu ili ne izrazom „clairet” i „claret”, obuhvaća područja sljedećih općina na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika od 26. veljače 2020.:
|
Zemljopisni nazivi – Dodatni navodi
Pravni okvir:
|
|
Nacionalno zakonodavstvo |
Vrsta dodatnog uvjeta:
|
|
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje |
Opis uvjeta:
Kontrolirana oznaka izvornosti „Bordeaux” može se nadopuniti oznakama „claret” za crna vina i „clairet” za tamnoružičasta vina, u skladu s odredbama utvrđenima za tu vrstu vina, osobito u pogledu analitičkih normi.
Kontroliranoj oznaci izvornosti „Bordeaux” može se dodati zemljopisni naziv „Haut-Benauge” za bijela vina, u skladu s odredbama utvrđenima za taj dodatni zemljopisni naziv, osobito u pogledu zemljopisnog područja, nasada vinove loze, prinosa i analitičkih normi.
Pravni okvir:
|
|
Nacionalno zakonodavstvo |
Vrsta dodatnog uvjeta:
|
|
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje |
Opis uvjeta:
|
|
Zemljopisni naziv „Haut-Benauge” navodi se neposredno nakon kontrolirane oznake izvornosti „Bordeaux” slovima koja visinom i širinom nisu veća od slova kojima se navodi predmetna kontrolirana oznaka izvornosti. |
Pravni okvir:
|
|
Zakonodavstvo EU-a |
Vrsta dodatnog uvjeta:
|
|
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje |
Opis uvjeta:
Bijela vina s udjelom fermentabilnog šećera iznad 5 grama po litri i do 60 grama po litri prodaju se s oznakom odgovarajućeg udjela u vinu, kako je utvrđeno propisima Zajednice.
Veća zemljopisna jedinica
Pravni okvir:
|
|
Nacionalno zakonodavstvo |
Vrsta dodatnog uvjeta:
|
|
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje |
Opis uvjeta:
Na etiketi vina kontrolirane oznake izvornosti može se navesti veća zemljopisna jedinica „Vin de Bordeaux”. Slova u nazivu veće zemljopisne jedinice ne smiju biti viša ni šira od dvije trećine slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.
Poveznica na specifikaciju proizvoda
http://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-f63da9a1-2281-41d3-9e85-431aa741ffa5