|
19.4.2021 |
HR |
Službeni list Europske unije |
C 136/11 |
Objava obavijesti o odobrenju standardne izmjene specifikacije proizvoda za naziv u sektoru vina iz članka 17. stavaka 2. i 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33
(2021/C 136/08)
Ova obavijest objavljuje se u skladu s člankom 17. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/33 (1).
OBAVIJEST O STANDARDNOJ IZMJENI JEDINSTVENOG DOKUMENTA
„CRÉMANT DU JURA”
PDO-FR-A0740-AM01
Datum obavijesti: 2. veljače 2021.
OPIS I RAZLOZI ODOBRENE IZMJENE
1. Ažuriranje popisa općina zemljopisnog područja
Poglavlje I. specifikacije kontrolirane oznake izvornosti vina „Crémant du Jura” mijenja se na sljedeći način:
u odjeljku IV. točki 1. podtočki (a) uvodi se upućivanje na službeni zemljopisni šifrarnik iz 2018. i ažurira se popis općina. Dodan je i datum kada je nadležni nacionalni odbor Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu donio odobrenje revidiranog zemljopisnog područja oznake izvornosti. To su izmjene teksta koje uopće ne mijenjaju zemljopisno područje oznake izvornosti. Potrebne su zbog spajanja ili prijenosa općina ili dijelova općina ili izmjena naziva. Novim tekstom omogućuje se da općine zemljopisnog područja i dalje budu jasno navedene u specifikaciji.
U odjeljku IV. točki 1. podtočki (b) uvode se iste izmjene iz istih razloga.
Stoga je izmijenjena točka 1.6. „Definirano zemljopisno područje” jedinstvenog dokumenta.
Nakon točaka (a) i (b) dodana je rečenica: „Kartografski dokumenti zemljopisnog područja dostupni su na mrežnom mjestu Nacionalnog instituta za podrijetlo i kvalitetu”, kako bi se o tome obavijestilo subjekte.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
2. Gustoća sadnje
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (a): dodaje se da „čestice mogu imati prolaze široke od 2 do 3,2 metra, najviše svih šest redova, kako bi se omogućio prolaz odgovarajućih strojeva”. Dosadašnjim pravilom zabranjivala se udaljenost između redova veća od 2 metra.
Razmak između redova ključan je element pri izračunu izložene površine vegetacijskog pokrova, odnosno površine koja je uključena u izračun moguće razine prinosa vinove loze s oznakom izvornosti. Kako bi se zajamčila mogućnost kontrole te odredbe u specifikaciju proizvoda uvedena je i definicija prosječnog razmaka.
Ta nova pravila dodana u specifikaciju proizvoda navedena su u jedinstvenom dokumentu u točki 1.5. Enološki postupci.
3. Pravila o vezanju trsova uz brajdu i visini lišća
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (c): izmijenjeno je pravilo o visini vezanog lišća kako bi se prilagodilo vinogradima u kojima je prosječni razmak između redova veći od 1,6 metara, a nije veći od 2 metra te vinogradima u kojima prosječni razmak između redova nije veći od 1,6 metara. Međutim, za te dvije sorte vinove loze dodano je da „visina vezanog lišća treba osigurati vanjsku površinu vegetacijskog pokrova za proizvodnju jednog kilograma grožđa od najmanje 1,2 kvadratnih metara”.
Te nadopune praksi subjekata jamče dovoljnu izloženu površinu lišća kako bi se omogućila odgovarajuća zrelost grožđa. Te su nadopune nužne jer se u vinogradima departmana Jura razvija proizvodnja te sorte vina od vinovih loza koje se sade na gustoći većoj od najmanje gustoće nasada smanjivanjem razmaka između redova.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
4. Najveće prosječno opterećenje čestice i prinosi
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 1. podtočki (d): najveće prosječno opterećenje čestice povećava se na 16 000 kg/ha za vinogradarske čestice čiji prosječni razmak između redova nije veći od 1,6 metara. Gustoća sadnje u tim vinogradima veća je od one u vinogradima u kojima je prosječni razmak između redova veći od 1,6 metara, uzimajući u obzir da ta vinova loza daje više grožđa zbog drugih pravila uzgoja.
U odjeljku VIII. točki 1. prinos se povećava na 78 hl/ha za vinogradarske čestice na kojima prosječni razmak između redova nije veći od 1,6 metara. Za gušće vinograde povećavaju se prinos i najveće opterećenje čestice jer gustoća sadnje i visina lišća omogućuju da se dosegne ta razina proizvodnje i istodobno zajamči održavanje očekivane kvalitete.
Prinos se zadržava na 74 hl/ha za vinograde u kojima je prosječni razmak između redova veći od 1,6 metara, a nije veći od 2 metra.
Dodaje se odlomak u kojem se pojašnjava da će ako prethodna izjava o namjeni čestica nije podnesena (obveza podnošenja izjave već je predviđena u poglavlju II. specifikacije proizvoda u homologiranoj verziji iz 2011.) najveći dopušteni prinos biti prinos za oznaku izvornosti „Côtes du Jura” (bijelo vino) za određenu berbu ako je taj prinos manji od onog koji je dopušten za oznaku „Crémant du Jura”. Prethodna izjava olakšava kontrolu poštovanja posebnih uvjeta proizvodnje za oznaku Crémant du Jura kojima se opravdava veći prinos od prinosa mirnih vina tog zemljopisnog područja.
U poglavlju I. odjeljku VIII. točki 2. – „Početak prerade”, najveći prinos povećava se na 90 hl/ha za vinogradarske čestice na kojima je prosječni razmak između redova nije veći od 1,6 metara.
Najveći prinos povećava se na 80 hl/ha za vinograde u kojima prosječni razmak između redova iznosi od 1,6 metara do 2 metra.
Tim izmjenama prinosa uzimaju se u obzir kretanja u prinosu utvrđena u vinogradima u departmanu Jura za vinove loze namijenjene proizvodnji vina crémant. Prinosi se mogu povećati do predloženih razina za vinove loze čija je gustoća sadnje veća; najmanjom propisanom izloženom površinom lišća jamči se odgovarajuća zrelost u odnosu na očekivanu kvalitetu berbe.
Izmjena najvećeg prinosa provodi se u točki 1.5.2. jedinstvenog dokumenta.
5. Ostali postupci uzgoja
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 2. podtočki (a): najveća duljina redova za čestice koje su na najstrmijim padinama i nemaju sustav za skupljanje kišnice zamjenjuje se obvezom kontrole zasađene ili samonikle vegetacije. To novo pravilo omogućuje bolju kontrolu erozije i njime se uzima u obzir razvoj kontroliranog zatravljivanja u vinogradima.
U poglavlju I. odjeljku VI. točki 2. podtočki (b): brišu se datum početka provedbe tih pravila i njihova ograničena primjena na nove nasade.
Utvrđeni postupci uzgoja omogućuju da se ta pravila primjenjuju na sve vinove loze.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
6. Datum početka berbe grožđa
U poglavlju I. odjeljku VII. točki 1. podtočki (a): briše se određivanje datuma početka berbe grožđa. Datum berbe grožđa utvrđuje subjekt na svakoj od svojih čestica ovisno o fazi zrelosti i uz poštovanje najmanjeg sadržaja šećera u grožđu utvrđenom u specifikaciji proizvoda.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
7. Punjenje u boce
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 2. podtočki (c): Dodaje se „Punjenje u boce dopušteno je samo za osnovna vina koja su u skladu s organoleptičkim ispitivanjem u uvjetima utvrđenim u planu kontrole”.
To je pravilo uključeno kako bi se spriječila druga fermentacija osnovnih vina koja uzrokuje nedostatke na konačnom proizvodu.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
8. Skladištenje
U poglavlju I. odjeljku IX. točki 4.: pojašnjava se da se opravdanje posebnog mjesta za skladištenje pakiranih proizvoda odnosi i na vina na vinskom talogu kako bi se očuvala očekivana kvaliteta druge fermentacije, što je odlučujuća faza za tu vrstu vina, te olakšala njezina kontrola.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
9. Uzročna povezanost
U poglavlju I. odjeljku X. točki 3. prvoj alineji u rečenici „Uvjeti proizvodnje u specifikaciji proizvoda pridonose očuvanju tih tla (ograničenje duljine redova, travnati pojasevi itd.) i ograničavaju česte rizike od erozije” briše se izraz „ograničenje duljine redova”.
Taj je izraz izbrisan zbog uvođenja novog pravila uzgoja vinove loze: obveza kontrole zasađene ili samonikle vegetacije (u odjeljku VI. točki 2. Način uzgoja vinove loze) zamjenjuje pravilo o najvećoj duljini redova. Novo pravilo omogućuje bolju kontrolu erozije i njime se uzima u obzir razvoj kontroliranog zatravljivanja u vinogradima.
Ta se izmjena navodi u točki 1.8. u dijelu „Uzročna povezanost” jedinstvenog dokumenta.
10. Prijelazne mjere
U poglavlju I. odjeljku XI. točki 1.: za čestice zasađene vinovom lozom prije 1. kolovoza 1994. na kojima se ne poštuje najmanja gustoća nasada, prijelazno razdoblje tijekom kojeg i dalje mogu imati pravo na kontroliranu oznaku izvornosti za njihovu berbu ograničeno je na berbu do kraja 2024., dok je prije ostvarivanja tog prava berba bila moguća do datuma krčenja tih vinovih loza.
Pojašnjava se da se na tim česticama moraju poštovati jednaka ostala pravila o načinu uzgoja vinove loze i prinosa kao što su ona koja vrijede za vinove loze čiji je prosječni razmak između redova veći od 1,6 metara, a manji od 2 metra.
U odjeljku XI. točki 3. briše se da je završilo razdoblje tijekom kojeg postupci punjenja omogućuju korištenje posebnom mjerom koja se odnosi na datum stavljanja na tržište za potrošače.
Te izmjene ne utječu na jedinstveni dokument.
11. Prethodna izjava o namjeni čestica
U poglavlju II. odjeljku I. točki 1.: konačan datum za podnošenje te prethodne izjave ili poništenje njezina prešutnog produljenja odgađa se s 1. lipnja na 30. lipnja kako bi se subjektima omogućilo da dobiju bolji uvid u značajke predstojeće berbe i da donesu prikladniju odluku o namjeni grožđa.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
12. Izjava o zahtjevu
U poglavlju II. odjeljku I. točki 5.: informacije navedene u toj izjavi obvezno se nadopunjuju serijskim brojem osnovnog vina koji omogućuje da se osigura sljedivost nakon organoleptičkog ispitivanja (osnovno vino).
Tom se informacijom unapređuje poštovanje obveze povlačenja za proizvodnju vina „Crémant du Jura” iz osnovnih vina koja mogu uzrokovati nedostatke na konačnom proizvodu.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
13. Glavni elementi koje treba kontrolirati i metode procjene
U poglavlju III. odjeljku I.: ažurira se tablica s glavnim elementima koje treba kontrolirati i pripadajućim metodama procjene s obzirom na određene izmjene u poglavlju I. i kako bi se pobliže objasnile određene metode procjene.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
14. Upućivanja koja se odnose na kontrolno tijelo
U poglavlju III. odjeljku I.: mijenjaju se urednička pravila u tom dijelu nakon homologacije specifikacije proizvoda u rujnu 2011. kako se više ne bi prikazivala cjelovita upućivanja kontrolnog tijela kad kontrole provodi certifikacijsko tijelo.
Briše se upućivanje kontrolnog tijela na akreditacijsku normu COFRAC-a jer se to upućivanje vrlo često mijenja, čime se svaki put obvezuje na izmjenu specifikacije proizvoda kako bi se navela pravilna informacija.
Ta izmjena ne utječe na jedinstveni dokument.
JEDINSTVENI DOKUMENT
1. Naziv proizvoda
Crémant du Jura
2. Vrsta oznake zemljopisnog podrijetla:
ZOI – zaštićena oznaka izvornosti
3. Kategorije proizvoda od vinove loze
|
5. |
Kvalitetno pjenušavo vino |
4. Opis vina
Ovo su kvalitetna pjenušava bijela ili ružičasta vina.
|
(a) |
U slučaju obogaćivanja mošta, vina nakon druge fermentacije i prije degoržiranja ne prelaze ukupni volumni udio alkohola od 13 %. |
|
(b) |
Ukupni sadržaj kiselina, hlapivih kiselina, ukupni sadržaj sumpornog dioksida, šećera i nadtlak ugljikova dioksida izmjeren na temperaturi od 20 °C utvrđeni su propisima Zajednice. Pjenušavo bijelo vino koje se većinom proizvodi od sorte chardonnay B nježno je i profinjeno. Odlikuje ga složena aromatična, ali neupadljiva paleta u kojoj se često ističu arome jabuke, brioša i lješnjaka. Pjenušavo ružičasto vino uglavnom se proizvodi od sorte pinot noir N. Vrlo često se ističe aromama crvenog bobičastog voća.
|
||||||||||||
5. Enološki postupci
(a) Posebni enološki postupci
|
(a) |
Zabranjena je upotreba komadića drva. |
|
(b) |
Za proizvodnju ružičastih vina zabranjena je upotreba enološkog ugljena, čistog ili umiješanog u pripravke. |
|
(c) |
Uz prethodno navedene odredbe, u pogledu enoloških postupaka u proizvodnji vina potrebno je poštovati obveze utvrđene na razini Zajednice te u Zakoniku o poljoprivredi i morskom ribarstvu. |
|
(d) |
Lokacije na kojima se odvija prešanje moraju ispunjavati kriterije o preuzimanju ubranog grožđa, postrojenjima za prešanje i strojevima za prešanje, načinu punjenja strojeva za prešanje, frakcioniranju sokova i higijeni. |
Gustoća sadnje
Najmanja gustoća nasada iznosi 5 000 trsova po hektaru, osim za vinograde zasađene na terasama.
Za vinograde koji nisu zasađeni na terasama i za terase koje imaju najmanje dva reda vinovih loza, svaki trs raspolaže s najvećom površinom od 2 kvadratna metra; ta je površina dobivena množenjem udaljenosti između redova s razmakom između trsova u istom redu; udaljenost između redova tih vinovih loza ne može biti veća od 2 metra.
Kako bi se omogućio prolaz odgovarajućih strojeva, čestice mogu imati prolaze široke od 2 do 3,2 metra, i to najviše jedan od šest redova.
Prosječni razmak između redova izračunava se dijeljenjem najveće širine čestice za uzgoj sa stvarnim brojem redova na najvećoj širini te čestice.
Pravila o rezidbi
Vinove loze obrezuju se u uzgojni oblik jednostruki ili dvostruki Guyot ili kratkom rezidbom (uporabom uzgojnog oblika Royat) s najviše 20 pupova po trsu i 120 000 pupova po hektaru;
U uzgojnom obliku jednostruki ili dvostruki Guyot broj pupova iznosi najviše 10 na dugom drvu, uz najviše dva prigojna reznika s dva pupa.
Prijevoz ubranog grožđa
Grožđe se može prevoziti samo u propusnim spremnicima u uvjetima koji omogućuju da se očuva cjelovitost grožđa i uklone sokovi dobiveni samoprešanjem.
(b) Najveći prinosi
Čestice čiji prosječni razmak između redova nije veći od 1,6 metara
90 hektolitara po hektaru
Čestice čiji je prosječni razmak između redova veći od 1,6 metara, a manji od 2 metra.
80 hektolitara po hektaru
6. Definirano zemljopisno područje
|
(a) |
Berba grožđa, proizvodnja, razvoj, dozrijevanje i pakiranje vina odvijaju se na području sljedećih općina departmana Jura na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018. koje je odobrio nadležni nacionalni odbor od 16. studenoga 2010.: Abergement-le-Grand, Abergement-le-Petit, Aiglepierre, Arbois, Arlay, Les Arsures, Augea, Aumont, Balanod, Baume-les-Messieurs, Beaufort, Bersaillin, Blois-sur-Seille, Brainans, Bréry, Buvilly, Césancey, La Chailleuse (samo za područje bivše općine Saint-Laurent-La-Roche), Champagne-sur-Loue, La Chapelle-sur-Furieuse, Château-Chalon, Chevreaux, Chille, Chilly-le-Vignoble, Conliège, Courbouzon, Cousance, Cramans, Cuisia, Darbonnay, Digna, Domblans, L’Etoile, Frébuans, Frontenay, Gevingey, Gizia, Grange-de-Vaivre, Grozon, Ladoye-sur-Seille, Lavigny, Lons-le-Saunier, Le Louverot, Macornay, Mantry, Marnoz, Mathenay, Maynal, Menétru-le-Vignoble, Mesnay, Messia-sur-Sorne, Miéry, Moiron, Molamboz, Monay, Montagna-le-Reconduit, Montaigu, Montain, Montholier, Montigny-lès-Arsures, Montmorot, Mouchard, Nevy-sur-Seille, Orbagna, Pagnoz, Pannessières, Passenans, Perrigny, Le Pin, Plainoiseau, Les Planches-près-Arbois, Poligny, Port-Lesney, Pretin, Pupillin, Quintigny, Revigny, Rotalier, Ruffey-sur-Seille, Saint-Amour, Saint-Cyr-Montmalin, Saint-Didier, Saint-Jean-d’Etreux, Saint-Lamain, Saint-Lothain, Sainte-Agnès, Salins-les-Bains, Sellières, Les Trois Châteaux, Toulouse-le-Château, Tourmont, Trenal, Vadans, Val-Sonnette (samo za bivša područja općina Grusses, Vercia i Vincelles), Vaux-sur-Poligny, Vernantois, Le Vernois, Villeneuve-sous-Pymont, Villette-lès-Arbois, Voiteur. |
|
(b) |
Proizvodnja, razvoj, dozrijevanje i pakiranje vina mogu se odvijati i na području sljedećih općina departmana Jura na temelju službenog zemljopisnog šifrarnika iz 2018. koje je odobrio nadležni nacionalni odbor od 16. studenoga 2010.: Le Chateley, La Ferté, Hauteroche (samo za područje bivše općine Crançot), Pont-du-Navoy. |
7. Glavne sorte vinove loze
Chardonnay B
Pinot gris G
Pinot noir N
Poulsard N – Ploussard
Savagnin blanc B
Trousseau N
8. Opis povezanosti
„Informacije o zemljopisnom području”
(a) Opis prirodnih čimbenika koji pridonose povezanosti
Zemljopisno područje oznake „Crémant du Jura” dio je prirodne regije Revermonta koja je ograničena: – na istoku vapnenačkom visoravni Jurskog gorja, prosječne visine od 550 metara, – na zapadu ravnicom koja čini istočni rub bresanske jame. Vinogradi se protežu u neprekinutom pojasu duljine 80 kilometara i širine od 2 do 5 kilometara na nadmorskoj visini od 300 do 450 metara i uglavnom su orijentirani na zapad.
Smješteni su na složenom planinskom lancu koji se proteže od sjevera prema jugu u podnožju glavnog reljefa te se uzdiže od 50 do 100 metara iznad udolina koje se pružaju u istom smjeru. Ta je odredba izravno povezana s potiskivanjem Jurskog gorja na bresansku jamu tijekom uzdizanja Alpa: – pravocrtni glavni reljef odgovara rubu prve jurske visoravni koja je s geološkog aspekta sastavljena od tvrde vapnenačke podloge iz razdoblja srednje jure u kojoj prevladava gusti sloj lapora i gline iz razdoblja trijasa i lijasa; – brežuljke čine dijelovi koji su se odvojili od visoravni (ljuske) te su naneseni naprijed na reversne rasjede. Obično se dalje protežu u smjeru sjever-jug (2 do 3 kilometra), nego u smjeru istok-zapad (0,5 do 1 kilometra). Velika otpornost na eroziju tih vapnenastih ljuski omogućila im je da ostanu u reljefu u krajoliku zemljopisnog područja. Suprotno tomu, udoline imaju laporski podzemni sloj. Čine gusti niz laporske mase čija debljina izvorno iznosi najmanje 200 metara, koja se nanosi i prenosi na bresansku jamu u navlakama prilikom potiskivanja.
Erozija je imala velik utjecaj na taj trošni lapor što je dovelo do izraženih reljefnih oblika. Većina čestica određenih za berbu grožđa nalazi se na padini i u podnožju pošumljenog grebena visoravni ili na najviše izloženim padinama brežuljaka u podnožju planinskog lanca. Vapnenac je sveprisutan. Ta propusna i topiva stijena izuzetno pogoduje vinovoj lozi, a osobito jurskim sortama. Na obroncima vapnenačke visoravni tlo je vrlo složenog sastava te se u njemu miješaju lapor, glina i vapnenačka točila.
Zemljopisno područje ima svježu oceansku klimu s obilnim padalina koju obilježavaju kontinentalni utjecaji: velik godišnji raspon temperatura, prosječna temperatura oko 10,5°°C, toplo i vlažno ljeto. Prosječne godišnje padaline iznose više od 1 000milimetara i dobro su raspoređene tijekom godine.
(b) Opis ljudskih čimbenika koji pridonose povezanosti
Vinogradi u departmanu Jura postoje još od rimskog doba. Postoje brojna svjedočanstva o vinogradima u departmanu Jura od 1000. godine.
Proizvodnja pjenušavih vina u departmanu Jura seže daleko u prošlost, a način proizvodnje drugom fermentacijom u bocama postoji još od XVII. stoljeća. Ta je proizvodnja tradicionalna i čak je dio proizvodnje kontroliranih oznaka izvornosti kao što su „Arbois” i „L’Etoile” namijenjen proizvodnji pjenušavog vina. Ta su pjenušava vina iz departmana Jura stekla određen ugled. U 20. stoljeću obiteljski proizvođači specijalizirali su se za proizvodnju pjenušavih vina i usavršene su tehnike za proizvodnju vina s izraženom ekspresijom: poštovanje cjelovitosti grožđa, lagano prešanje, dugo odležavanje u položaju „rima” u bocama za drugu fermentaciju.
Kontrolirana oznaka izvornosti „Crémant du Jura” priznata je 9. listopada 1995. Proizvođači su tada prestali s proizvodnjom pjenušavih vina s drugim kontroliranim oznakama izvornosti Jura kao što su „Arbois”, „Côtes du Jura” i „L’Étoile”.
Sorte koje se uzgajaju u departmanu Jura sade se već nekoliko stoljeća. Vinogradari su odabrali tri tipične jurske sorte: sorta poulsard N, za koju postoji pisani trag u departmanu Jura iz 1620., sorta trousseau N o kojoj nedvojbeno postoji trag u departmanu Jura iz 1732. i sorta savagnin B čija je prisutnost potvrđena 1717. Prilagodili su i dvije sorte koje potječu iz susjednog burgundijskog vinograda: sortu chardonnay B koja je u departmanu Jura prisutna od 1717. i sortu pinot noir N o kojoj najstariji pisani zapis potječe iz 1385. pod nazivom savagnin noir. Proizvodnja vina „Crémant du Jura” temelji se na tim trima sortama.
Na 310 hektara 2009. proizvedeno je otprilike 17 000 hektolitara pjenušavog bijelog vina i 2 000 hektolitara pjenušavog ružičastog vina.
Informacije o kvaliteti i svojstvima proizvoda
Pjenušavo bijelo vino koje se većinom proizvodi od sorte chardonnay B nježno je i profinjeno. Odlikuje ga složena aromatična, ali neupadljiva paleta u kojoj se često ističu arome jabuke, brioša i lješnjaka.
Pjenušavo ružičasto vino uglavnom se proizvodi od sorte pinot noir N. Vrlo često pruža note crvenog bobičastog voća.
Uzročna povezanost
Posebnosti grožđa proizlaze iz laporskih tla (glinovito-vapnenačkih) koja su prekrivena vapnenačkim šljunkom. Vinova loza u dubini dobiva stalnu svježinu, a na površini točila na šljunčanom tlu omogućuju dobro zagrijavanje tla i dobru odvodnju. Uvjeti proizvodnje u specifikaciji proizvoda pridonose očuvanju tih tla (travnati pojasevi itd.) i ograničavaju uobičajenu opasnost od erozije.
Tradicija proizvodnje pjenušavih vina koja se prenosila iz generacije u generaciju u departmanu Jura omogućavala je postupnu prilagodbu drevnih tehnika. Berbom cijelih grozdova u propusne sanduke te vrlo laganim i postupnim prešanjem zadržavaju se bitna svojstva grožđa, osobito aromatski potencijal koji je povezan s okolišem.
Stoga prostori za prešanje podliježu strogim propisima i kontrolama. Zahvaljujući dugom dozrijevanju na vinskom talogu tijekom druge fermentacije u boci razvijaju se sekundarne arome i potvrđuju posebnosti vina povezane s njegovim podrijetlom.
Vinogradar CHEVALIER iz Polignyja 1734. detaljno opisuje recept kojim dobiva „sivo vino slično šampanjskome”. Od početka XVII. stoljeća o proizvodnji pjenušavog vina svjedoči slikoviti izraz „ekstravagantno vino” koji je oživio poznati trgovac iz Arboisa.
9. Osnovni dodatni uvjeti (pakiranje, označivanje, ostali zahtjevi)
Pravni okvir:
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
Dodatne odredbe koje se odnose na označivanje
Opis uvjeta:
Neobvezni navodi, čiju upotrebu u skladu s odredbama Zajednice mogu uređivati države članice, na etiketama se navode slovima koja visinom i širinom smiju biti najviše dvostruko veća od slova u nazivu kontrolirane oznake izvornosti.
Pravni okvir:
Nacionalno zakonodavstvo
Vrsta dodatnog uvjeta:
Pakiranje na definiranom zemljopisnom području
Opis uvjeta:
|
(a) |
svi postupci od proizvodnje, preko berbe grožđa do degoržiranja provode se u zemljopisnom području; |
|
(b) |
vina se pakiraju u zemljopisnom području s obzirom na postupak proizvodnje drugom fermentacijom u boci; |
|
(c) |
punjenje u staklene boce, u kojima dolazi do druge fermentacije, provodi se od 1. prosinca koji slijedi nakon berbe; |
|
(d) |
vina se stavljaju na tržište za potrošače nakon razdoblja sazrijevanja od najmanje 12 mjeseci od datuma flaširanja. |
Poveznica na specifikaciju proizvoda
https://info.agriculture.gouv.fr/gedei/site/bo-agri/document_administratif-3639eb82-2655-461f-a811-87ed70ec6303