EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.7.2021.

SWD(2021) 726 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Izvješće o vladavini prava za 2021.
Poglavlje o stanju vladavine prava u Sloveniji

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o vladavini prava za 2021.
Stanje vladavine prava u Europskoj uniji

{COM(2021) 700 final} - {SWD(2021) 701 final} - {SWD(2021) 702 final} - {SWD(2021) 703 final} - {SWD(2021) 704 final} - {SWD(2021) 705 final} - {SWD(2021) 706 final} - {SWD(2021) 707 final} - {SWD(2021) 708 final} - {SWD(2021) 709 final} - {SWD(2021) 710 final} - {SWD(2021) 711 final} - {SWD(2021) 712 final} - {SWD(2021) 713 final} - {SWD(2021) 714 final} - {SWD(2021) 715 final} - {SWD(2021) 716 final} - {SWD(2021) 717 final} - {SWD(2021) 718 final} - {SWD(2021) 719 final} - {SWD(2021) 720 final} - {SWD(2021) 721 final} - {SWD(2021) 722 final} - {SWD(2021) 723 final} - {SWD(2021) 724 final} - {SWD(2021) 725 final} - {SWD(2021) 727 final}

I.Pravosudni sustav

Slovenski pravosudni sustav sastoji se od tri razine: lokalnih i okružnih sudova (koji rješavaju građanske, trgovačke i kaznene predmete), radnih sudova i Upravnog suda prvog stupnja 1 , pet viših sudova drugog stupnja (koji rješavaju žalbe protiv odluka prvostupanjskih sudova) i Vrhovnog suda trećeg stupnja (koji rješava žalbe protiv određenih presuda viših sudova i Upravnog suda). Ustavom je predviđeno Sudbeno vijeće, tijelo sui generis izvan triju grana vlasti, čija je zadaća zaštita neovisnosti te promicanje i osiguravanje odgovornosti, učinkovitosti i kvalitete rada sudstva 2 . Kandidate za suce odabire Sudbeno vijeće, a zatim ih imenuje Državni zbor (donji dom parlamenta) 3 . Ako Sudbeno vijeće odabere kandidata koji je već bio izabran na sudačku dužnost, sâmo Vijeće promiče kandidata na novu sudačku funkciju. Iako je dio izvršne vlasti, državno odvjetništvo neovisno je tijelo, a glavne ovlasti u pogledu karijere državnih odvjetnika i njezina funkcioniranja imaju Državnoodvjetničko vijeće i glavni državni odvjetnik. Državnoodvjetničko vijeće neovisno je i autonomno državno tijelo koje provodi zadaće samouprave državnog odvjetništva i sudjeluje u osiguravanju ujednačenosti kaznenog progona i očuvanju neovisnosti i autonomije državnih odvjetnika. Slovenska odvjetnička komora autonomno je i neovisno tijelo. Odgovorna je za nadzor profesionalne djelatnosti odvjetnika i donošenje odluka u disciplinskim postupcima protiv svojih članova 4 . Slovenija sudjeluje u radu Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) 5 .

Neovisnost

Razina percepcije neovisnosti sudstva kontinuirano se povećava. Razina percepcije neovisnosti sudstva dodatno se povećala i prosječna je među širom javnosti (47 % opisuje je kao dobru ili vrlo dobru) te se 2021. povećala na prosječnu razinu među poduzećima (43 %), što je pozitivan trend treću godinu zaredom, nakon što 2016. i 2017. nije utvrđen jasan trend 6 .

S imenovanjima državnih odvjetnika neopravdano se kasni, a izostanak pravodobnog prijedloga delegiranih europskih tužitelja izaziva zabrinutost. Vlada je zadužena za imenovanje novog državnog odvjetnika na prijedlog ministra pravosuđa, nakon što neovisno Državnoodvjetničko vijeće objavi natječaj i odabere kandidata 7 . U skladu s pravom dužna je izdati odluku o imenovanju ili neimenovanju svim kandidatima koji su se prijavili za imenovanje ili promaknuće i ispunjavaju uvjete 8 . Neuspješni kandidati imaju pravo zatražiti sudsko preispitivanje pred Upravnim sudom, koji mora odlučiti u roku od 30 dana 9 . Od kraja srpnja 2020. Državnoodvjetničko vijeće podnijelo je imena 29 kandidata ministrici pravosuđa, koja ih je zatim predložila vladi za prvo imenovanje ili promaknuće. Do lipnja 2021. imenovano je ili promaknuto samo 14 kandidata, a za preostalih 15 kandidata nema jasnih razloga za nedonošenje odluke 10 . Kasni se i s prijedlogom delegiranih europskih tužitelja EPPO-a, što izaziva zabrinutost da se nacionalni postupak ne provodi na propisan način 11 . U prosincu 2020. Državnoodvjetničko vijeće podnijelo je ministrici pravosuđa imena dvaju kandidata, a vlada tu točku nije stavila na dnevni red svojih sjednica, unatoč pravnoj obvezi da samo primi na znanje kandidate i proslijedi njihova imena Uredu europskog javnog tužitelja 12 . Vlada je 27. svibnja 2021. proglasila postupak odabira neuspješnim i naložila ministrici pravosuđa da raspiše novi natječaj koji je objavljen 9. srpnja 13 . U skladu s preporukama Vijeća Europe, zapošljavanje državnih odvjetnika mora se provoditi na temelju poštenih i nepristranih postupaka u kojima su sadržane mjere zaštite od svakog pristupa koji predstavlja interese određenih skupina, a njihova promaknuća uređena su poznatim i objektivnim kriterijima, kao što su stručnost i iskustvo 14 .

Ustavni sud proglasio je pravila kojima se uređuju parlamentarne istrage neustavnima zbog nedostatka zaštitnih mjera za neovisnost sudstva. Kako je navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., Odbor za parlamentarnu istragu 2019. je pokrenuo istragu kako bi preispitao postupke državnih odvjetnika i sudaca u konkretnim kaznenim predmetima. Međutim, Ustavni Sud kasnije je obustavio primjenu Zakona o parlamentarnoj istrazi, na kojem se istraga temeljila, zbog rizika za neovisnost sudaca i državnih odvjetnika 15 . U siječnju 2021. Ustavni sud utvrdio je da su Zakon o parlamentarnoj istrazi i Poslovnik o parlamentarnoj istrazi neustavni jer ne sadržavaju postupovna jamstva za osiguravanje neovisnosti sudaca pri pokretanju parlamentarne istrage 16 . Sud je naveo da sudstvo nije u potpunosti isključeno iz parlamentarnog nadzora koji se provodi parlamentarnim istragama s obzirom na to da parlament može ispitati, primjerice, kretanja u sudstvu ili povijesne događaje koji su isto tako predmet sudskih postupaka. Međutim, Sud je naglasio da parlament ne smije ometati sudske postupke niti ni na koji način utjecati na suce u konkretnim postupcima, među ostalim ex post raspravom o zakonitosti ili primjerenosti pojedinačnih presuda. Osim toga, suce se ne može pozvati kao svjedoke ili osumnjičenike u okviru parlamentarne istrage o tim pitanjima koja se odnose na otvoreni i zatvoreni sudski postupak, jer bi se time narušila neovisnost sudstva 17 . Ustavni sud dao je parlamentu godinu dana da ukloni neustavne elemente iz Zakona o parlamentarnoj istrazi. Dok se utvrđena neustavnost ne ukloni, Sudbeno vijeće može zatražiti od Ustavnog suda da provjeri poštuje li se novom parlamentarnom istragom neovisnost sudstva. Još nije podnesen zakonodavni prijedlog kojim bi se riješio problem utvrđene neustavnosti.

Sudstvo je pokrenulo raspravu o poboljšanju okvira za disciplinske postupke protiv sudaca. U ožujku 2021. Sudbeno vijeće pripremilo je analizu pravnog okvira za disciplinske postupke koji se odnose na suce i njegove provedbe te je predložilo izmjene 18 . Od 2018. disciplinski postupci u nadležnosti su disciplinskog suda 19 . Od 2018. do ožujka 2021. disciplinski postupak trajao je u prosjeku 194 dana. Sudbeno vijeće utvrdilo je niz problema koje je potrebno riješiti, kao što su: uspostava posebnog disciplinskog postupka umjesto primjene kaznenog postupka, ažuriranje popisa disciplinskih prekršaja, revizija prava Sudbenog vijeća na pokretanje disciplinskog postupka 20 , revizija disciplinskih sankcija kako bi se omogućila veća proporcionalnost i pojašnjenje ograničenja trajanja suspenzije suca s dužnosti 21 . Vrhovni sud podupire inicijativu Sudbenog vijeća za izmjenu zakonodavstva radi povećanja učinkovitosti disciplinskih postupaka 22 . Važno je da je svaka potencijalna reforma disciplinskog postupka u skladu s pravom EU-a i da se njome uzmu u obzir preporuke Vijeća Europe 23 .

Kvaliteta

Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da je potrebno ubrzati nužna poboljšanja alata elektroničke komunikacije u pravosudnom sustavu. U Izvješću o vladavini prava za 2020. navodi se da, iako su informacijske i komunikacijske tehnologije za upravljanje predmetima na naprednoj razini, elektronička komunikacija između sudova i stranaka manje je razvijena 24 . Posljednjih godina ostvaren je određeni napredak u pogledu širenja elektroničke komunikacije. U nekoliko područja dokumenti se sudu podnose samo u elektroničkom obliku, na primjer kada ih podnose javni bilježnici i stečajni upravitelji (zemljišnoknjižni predmeti, predmeti povezani sa sudskim registrima i predmeti u postupku nesolventnosti) 25 te dužnici (povrat nespornih dugova) 26 . Od veljače 2021. centri za socijalnu skrb moraju elektroničkim putem podnositi sudovima zahtjeve u području obiteljskog prava, a sustav elektroničkih dražbi pokrenut je neovisno o načinu prodaje svih nekretnina, pokretnina i prava koji se prodaju u okviru ovršnih postupaka, postupaka u slučaju nesolventnosti, postupaka prisilne likvidacije, neparničnih predmeta te kaznenih i prekršajnih postupaka 27 . U kaznenim, upravnim, građanskim i trgovačkim parničnim predmetima nastavlja se rad na nadogradnji sustava vođenja predmeta do kraja 2023. kako bi se omogućila elektronička komunikacija 28 . Digitalna rješenja za provođenje i praćenje sudskih postupaka i dalje su ograničena, posebno u kaznenim predmetima 29 . Nedostatak uporabe digitalnih tehnologija za siguran rad na daljinu posebno je izražen u državnom odvjetništvu 30 , a nedovoljna digitalizacija policije pridonosi kašnjenjima, osobito u složenim predmetima u kojima kaznena prijava stiže isključivo u papirnatom obliku. Budući da su sudovi u razdoblju duljem od četiri mjeseca, od ožujka 2020., rješavali više ili manje samo hitna pitanja 31 , sudstvo i Ministarstvo pravosuđa intenzivno su surađivali kako bi osigurali dodatnu opremu za videokonferencije te su 2020. uspjeli utrostručiti postojeće kapacitete, a za 2021. planirana je dodatna nabava 32 . Vrhovni sud obavijestio je Ministarstvo pravosuđa da je potrebno izmijeniti postupovne zakone kako bi se jasno propisali uvjeti za utvrđivanje vjerodostojnosti dokaza u postupcima koji se vode putem videokonferencija (kao što je saslušanje svjedoka) 33 .

Pristup sudskim dokumentima i dokumentima državnog odvjetništva bio je predmet presude Vrhovnog suda i zakonodavne izmjene. U Izvješću o vladavini prava za 2020. navedeno je da je objava presuda prvostupanjskih sudova i dalje ograničena, posebno u građanskim i trgovačkim predmetima, te da je strojna čitljivost objavljenih presuda na relativno niskoj razini 34 . Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. ne pokazuje poboljšanja u tim dvama područjima 35 . U svibnju 2020. Vrhovni sud donio je presedansku odluku u predmetu koji se odnosio na pravo na pristup informacijama iz kaznenog spisa 36 . Sud je smatrao da se Zakonom o kaznenom postupku pravo uvida u spis predmeta ograničava na osobe s pravnim interesom (npr. tuženici i žrtve) te da se odredbe Zakona o pristupu javnim informacijama ne primjenjuju na sudske dokumente i dokumente državnog odvjetništva. Parlament je odgovorio donošenjem izmjene Zakona o kaznenom postupku u kojoj se izričito navodi da se primjenjuje opći režim pristupa dokumentima u skladu sa Zakonom o pristupu javnim informacijama 37 . U skladu s tom izmjenom, osoba čiji bi zahtjev za sudskim dokumentima ili dokumentima državnog odvjetništva (u otvorenom ili zatvorenom predmetu) odbio sudac odnosno državni odvjetnik može podnijeti žalbu povjereniku za informacije 38 . Prema mišljenju Vrhovnog suda, ta je izmjena izazvala zabrinutost u pogledu odgovarajuće ravnoteže prava na pristup javnim informacijama te poštovanja pretpostavke nedužnosti tuženikâ i prava na privatnost osoba uključenih u kazneni postupak 39 . Ministarstvo javne uprave osnovalo je međuministarsku radnu skupinu za razmatranje pitanja pristupa sudskim dokumentima i dokumentima državnog odvjetništva te pripremu prijedloga za uređivanje tog pitanja Zakonom o pristupu javnim informacijama.

Sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće imaju koristi od blagog povećanja resursa, ali i dalje postoji manjak. U Izvješću o vladavini prava za 2020. utvrđeno je da je pružanje odgovarajućih resursa Sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću važan preduvjet za neovisno i djelotvorno funkcioniranje tih autonomnih tijela 40 . Slabi administrativni kapaciteti tih vijeća utječu i na kvalitetu postupka odabira sudaca i državnih odvjetnika, posebno u pogledu obrazloženja izdanih odluka i mišljenja te temeljitosti razgovora. Sudbeno vijeće moći će od 2022. zaposliti dva dodatna člana osoblja, što je minimalno povećanje dostupnih resursa. Međutim, za Državnoodvjetničko vijeće nije predviđeno dodatno osoblje. Raspoloživi proračun Sudbenog vijeća raste, a proračun Državnoodvjetničkog vijeća stagnira 41 . Treba napomenuti da se ukupni proračun pravosudnog sustava povećava već nekoliko godina 42 .

Učinkovitost

Učinkovitost pravosudnog sustava neznatno se smanjila, a u sudskim predmetima iz područja gospodarskog i financijskog kriminala i dalje su prisutne poteškoće utvrđene u Izvješću o vladavini prava za 2020. Sudovi su 2020. ukupno zaprimili 11 % manje novih predmeta i riješili 13 % manje predmeta u usporedbi s 2019. Ukupni broj neriješenih predmeta na kraju 2020. povećao se za 5 % u usporedbi s 2019. 43  Prosječno trajanje postupaka na prvostupanjskim sudovima povećalo se na oko 20 mjeseci u građanskim parničnim predmetima, a ostalo je na 11 mjeseci u trgovačkim parničnim predmetima. U žalbenom postupku, zbog toga što su postupci uglavnom bili pisani, te su se vrste predmeta rješavale brže, odnosno prosječno u razdoblju od 2,4 mjeseca u građanskim i 3,4 mjeseca u trgovačkim predmetima. Pri rješavanju složenijih kaznenih djela koja se odnose na pranje novca, trajanje postupaka na prvostupanjskim sudovima smanjilo se na prosječno 876 dana u 2019. (s 1 132 dana u 2018.) te je i dalje među najdužima u EU-u 44 . Prosječno trajanje prvostupanjskih upravnih predmeta 2020. se povećalo na 13,7 mjeseci 45 .

II.Okvir za borbu protiv korupcije

Zakon o integritetu i sprječavanju korupcije osnovni je zakon kojim je u Sloveniji uspostavljen institucijski i zakonodavni okvir za sprječavanje i borbu protiv korupcije. U studenome 2020. Zakon je, među ostalim, izmijenjen novim odredbama o ustrojstvu i radu Komisije za sprječavanje korupcije te pravilima o lobiranju i zaštiti zviždača. Tim su izmjenama ažurirana i pravila o sukobu interesa, izvješćivanju o imovinskom stanju, lobiranju i „rotirajućim vratima”. Komisija za sprječavanje korupcije autonomno je i neovisno državno tijelo odgovorno za borbu protiv korupcije. Komisija redovito surađuje s policijom i Specijaliziranim državnim odvjetništvom, ali zadržava nadzorne i upravne istražne ovlasti te je odgovorna za nadzor provedbe odredbi o sukobu interesa, integritetu, izvješćivanju o imovinskom stanju, darovima i „rotirajućim vratima”. Nacionalni istražni ured specijalizirana je jedinica za kaznene istrage zadužena za otkrivanje i istrage teških kaznenih djela, osobito korupcije te gospodarskog, financijskog i organiziranog kriminala.

Percepcija među stručnjacima i direktorima poduzeća jest da je razina korupcije u javnom sektoru i dalje relativno niska. Prema indeksu percepcije korupcije za 2020. koji je objavio Transparency International, Slovenija ima 60 od 100 bodova i nalazi se na 11. mjestu u Europskoj uniji i 35. u svijetu 46 . Ta je percepcija relativno stabilna 47 tijekom posljednjih pet godina  48 .

Zakon o integritetu i sprječavanju korupcije nedavno je ojačan. U studenome 2020. Zakon je izmijenjen odredbama o imenovanju predsjednika i zamjenikâ predsjednika Komisije za sprječavanje korupcije. Izmjenama se jasnije definiraju i različiti postupci upravnih istraga pred Komisijom te pravila koja se na nju primjenjuju pri njihovu provođenju, kao i ubrzani prekršajni postupci i drugi javnopravni postupci, pa tako i postupovna prava osoba koje su predmet istrage te mogućnost žalbe na odluke Komisije. Ta postupovna prava uvedena su kao odgovor na presude Upravnog i Vrhovnog suda u kojima su istaknuti nedostaci u pogledu prava osoba protiv kojih se pred Komisijom vodi upravni postupak. Uvrštene su i odredbe o integritetu koje se odnose na darove, lobiranje i nadzor izvješća o imovinskom stanju 49 .

Do isteka razdoblja za koje je donesena, nacionalna strategija borbe protiv korupcije uglavnom je provedena, ali na neke mjere još uvijek se čeka, a dosad nije donesen nikakav novi plan. U izvješću o provedbi treće nacionalne strategije borbe protiv korupcije (2017.–2019.) 50 , koje je doneseno u travnju 2020., navodi se da se, premda je velik dio mjera proveden, na druge još uvijek čeka, i to ponajprije na mjere povezane s razvojem alata za jačanje integriteta u određenim područjima (kao što su državna imovina, vanjski poslovi, znanost, obrazovanje i sport) 51 . Ministarstvo javne uprave, koje je odgovorno za praćenje provedbe strategije, izvijestilo je da na provedbi preostalih mjera radi zajedno s drugim javnim institucijama (kao što su Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo zdravstva i Komisija za sprječavanje korupcije). Nova strategija borbe protiv korupcije za razdoblje nakon 2019. još nije predložena.

Komisija za sprječavanje korupcije ojačana je, pa tako i njezina neovisnost, iako potpunu djelotvornost tek treba postići. Komisija i dalje djeluje kao autonomno državno tijelo zaduženo za sprječavanje korupcije. Nakon izmjena Zakona o integritetu i sprječavanju korupcije neovisnost Komisije povećana je novim postupkom imenovanja njezina vodstva: predsjednika Komisije i njegovih dvaju zamjenika. Izmjenama se utvrđuju novi kriteriji radi povećanja transparentnosti postupka imenovanja vodstva. Izmjenama se predviđa kandidacijski odbor (umjesto odbora za odabir) koji predlaže kandidate, a isključuje one koji dolaze iz političkih krugova. Osim toga, kandidacijski odbor obavlja provjeru osobne primjerenosti kandidata. Vodstvo sada imenuje predsjednik Republike na temelju popisa kandidata koje predlaže kandidacijski odbor 52 . Kad je riječ o postupcima upravnih istraga, izmijenjenim Zakonom o integritetu i sprječavanju korupcije pojašnjena su i ojačana prava pojedinaca koje Komisija ispituje, pa tako i mogućnost osporavanja odluka koje je donijela Komisija. Kad je riječ o resursima, Komisija je u travnju 2021. zapošljavala 40 službenika (tj. predsjednika, dva zamjenika i 37 javnih službenika). Međutim, još uvijek nije kadrovski popunjena 53 . Komisija 2021. i 2022. planira zaposliti još pet službenika godišnje 54 . To je omogućeno povećanjem financijskih sredstava u iznosu od oko 200 000 EUR godišnje od 2019. Međutim, zbog općih ograničenja javne potrošnje Komisija do svibnja 2021. nije mogla zaposliti dodatno osoblje ni preraspodijeliti resurse unatoč tome što su joj dodijeljena potrebna proračunska sredstva 55 . Unatoč tim pomacima, Komisija se i dalje suočava sa stanovitim teškoćama povezanima s tehničkim (tj. podatkovno-analitičkim) vještinama i resursima 56 .

I dalje su prisutni problemi povezani s istragama gospodarskog i financijskog kriminala te vodstvom Nacionalnog istražnog ureda. Resursi kojima raspolaže policija (broj, radni staž i specijalizacija policijskih službenika) i dalje su problem koji, prema navodima nadležnih tijela, utječe na kvalitetu i trajanje istraga, osobito u predmetima iz područja gospodarskog i financijskog kriminala. Nedostatak resursa u nekim policijskim upravama dovodi i do kašnjenja u istražnom postupanju po zahtjevima državnih odvjetnika. U izvješćima se iznose navodi o političkom uplitanju u rad tijela nadležnih za istrage i kazneni progon, osobito kad je riječ o Nacionalnom istražnom uredu 57 , specijaliziranoj jedinici za kaznene istrage koja je osnovana 2009. radi otkrivanja i istraga teških kaznenih djela, ponajprije korupcije te gospodarskog, financijskog i organiziranog kriminala. U listopadu 2020., slijedom odluke Upravnog suda o nezakonitosti razrješenja bivšeg ravnatelja i u očekivanju žalbenog postupka 58 , vlada je raspisala javni natječaj za popunjavanje dužnosti ravnatelja. U lipnju 2021. na čelu Ureda još je bio vršitelj dužnosti ravnatelja. Čini se da je to što su se na čelu Nacionalnog istražnog ureda u posljednjih 14 mjeseci izmijenila četiri različita ravnatelja dovelo do kašnjenja u njegovu radu 59 . Istrage Ureda u predmetima korupcije na visokoj razini nisu dovele ni do kakvih konkretnih rezultata.

Iako se broj kaznenih progona povećao, i dalje je malo predmeta u kojima su sudovi donijeli presudu, osobito kad je riječ o korupciji na visokoj razini. U 2020. zabilježen je veći broj kaznenih progona u predmetima povezanima s korupcijom u odnosu na prethodnu godinu (298 u 2020. u usporedbi sa 185 u 2019., što je porast od oko 62 %) 60 . Kad je riječ o sudovima, u predmetima povezanima s korupcijom 2020. je doneseno tek 15 presuda (uključujući dvije kazne zatvora) 61 , od kojih se nijedna nije odnosila na korupciju na visokoj razini 62 . To znači da je broj predmeta povezanih s korupcijom u kojima je donesena presuda i dalje u padu 63 . U nekim predmetima na visokoj razini sudovi nisu održali ročište više od godinu i pol dana 64 . Specijalizirano državno odvjetništvo nadležno je za progon kaznenih djela povezanih s korupcijom u javnom i privatnom sektoru. Usmjerava rad Nacionalnog istražnog ureda, Glavne policijske uprave i sektora kriminalističke policije regionalnih policijskih uprava. U svojem radu oslanja se na 28 državnih odvjetnika posvećenih rješavanju različitih kaznenih predmeta. Nedostatak kvalificiranih ljudskih resursa (ponajprije državnih odvjetnika) utječe na određivanje prioriteta među predmetima korupcije na visokoj razini. Državno odvjetništvo ukazalo je i na manjkavosti u pogledu stručnog znanja o financijskoj analizi i analizi podataka. Ovlast za ispitivanje financijskih podataka prenesena je na policiju ili Ured za sprječavanje pranja novca (jedinicu za financijske istrage). Međutim, zbog spomenutog nedostatka ljudskih i tehničkih resursa u policiji, njezina kašnjenja u dovršavanju istraga 65 problem su za Specijalizirano državno odvjetništvo. U Specijaliziranom državnom odvjetništvu ukazuju na još neke probleme kao što su institucijska rascjepkanost (pri čemu su različitim subjektima dodijeljene slične uloge), kasno otkrivanje kaznenih djela financijskog kriminala, izostanak specijalizacije sudaca i manjkavosti u elektroničkoj komunikaciji s policijom 66 .

Osim nedostatka stručnog znanja i resursa, u kaznenom progonu korupcije problemi se javljaju i zbog zastare. Pored već navedenih manjkavosti u pogledu stručnog znanja i resursa državnog odvjetništva, prema navodima nadležnih tijela 67 kazneni progon korupcije dodatno otežava i zastara. Za kaznena djela općenito je propisan rok zastare od deset godina 68 . Izmjene tog zakonski propisanog roka nisu u planu 69 . Osim toga, odlukom predsjednika Vrhovnog suda kazneni progon u svim predmetima (pa tako i onima povezanima s korupcijom) obustavljen je tijekom pandemije bolesti COVID-19, osim ako je postojala opasnost da će zastara za navodno kazneno djelo nastupiti u idućih šest mjeseci 70 .

Obveza izvješćivanja o imovinskom stanju proširena je na dodatne kategorije dužnosnika, ali objavljivanje tih izvješća i dalje je problem. Izmijenjenim Zakonom o integritetu i sprječavanju korupcije proširen je popis osoba koje su dužne podnositi izvješća o imovinskom stanju kako bi, uz visoke, imenovane i izabrane dužnosnike, obuhvatio i članove Državnog vijeća i nadzornih tijela poduzeća u državnom vlasništvu 71 . Komisija za sprječavanje korupcije odgovorna je za praćenje izvješća o imovinskom stanju javnih dužnosnika 72 , a nedavno se udružila s Ministarstvom javne uprave kako bi pokrenula novu elektroničku platformu za izvješćivanje. Zbog ograničenih ljudskih resursa Komisije za sprječavanje korupcije i s obzirom na broj zaprimljenih izvješća (svake godine oko 4 500 izvješća i 4 300 drugih s time povezanih podnesaka 73 ), provjere se provode na slučajnom uzorku izvješća. Ispitivanja pokazuju da je netočnost izvješća (nepotpunost ili pogreške) ograničena i zanemariva te da nema potrebe za podnošenjem kaznenih prijava državnom odvjetništvu 74 . U 2020. samo su tri službenika Komisije radila na provjeri izvješća o imovinskom stanju pristiglih od 18 470 dužnosnika koji su ih obvezni podnositi, pri čemu su obavili 16 nadzora nad 923 fizičke osobe i 67 sudova 75 . Izmijenjenim Zakonom o integritetu i sprječavanju korupcije proširen je popis dužnosnika koji su obvezni podnositi izvješća o imovinskom stanju, ali je istodobno skraćen popis dužnosnika čija će se izvješća objaviti 76 . Unatoč tome što je Komisija za sprječavanje korupcije počela unaprjeđivati svoj informatički sustav i internetsku platformu kako bi udovoljila zakonskoj obvezi objavljivanja, izvješća o imovinskom stanju javnih dužnosnika još nisu objavljena.

Ojačane su odredbe o upravljanju sukobima interesa i njihovom sprječavanju, iako je njihova djelotvorna provedba i dalje problematična. U skladu sa Zakonom o integritetu i sprječavanju korupcije, svaki javni dužnosnik koji je prije preuzimanja dužnosti obavljao djelatnost ili obnašao dužnost koja je nespojiva s njegovom trenutačnom dužnošću mora prestati obavljati tu djelatnost najkasnije 30 dana od datuma njegova izbora, imenovanja ili potvrde njegova mandata. Izmijenjenim Zakonom o integritetu i sprječavanju korupcije proširena su ograničenja nakon prestanka radnog odnosa za javne službenike koji se zapošljavaju u privatnom sektoru. Komisija za sprječavanje korupcije može pokrenuti postupak provjere nespojivosti dužnosti ako smatra da bi obavljanje te djelatnosti moglo predstavljati nerazmjeran rizik za objektivno i nepristrano obavljanje poslova iz djelokruga dužnosti ili ugroziti njezin integritet. U svibnju 2021. Komisija je uputila vladi inicijativu za ujednačavanje propisa o sukobima interesa i povredi integriteta u odnosu na sve dužnosnike, čime bi se prema mišljenju Komisije poboljšali nadzor, jednakost postupanja prema dužnosnicima i dopušteni postupci povezani s integritetom bivših dužnosnika 77 . Komisija trenutačno radi na predmetima povezanima s navodnim sukobima interesa koji izazivaju velik interes javnosti 78 .

Odredbe o lobiranju za javne službenike i izabrane osobe nastavljaju se poboljšavati. Dužnosnici i javni službenici na nacionalnoj i lokalnoj razini moraju prijaviti kontakte s lobistima i svojem poslodavcu i Komisiji za sprječavanje korupcije. Komisija obrađuje i objavljuje podatke povezane s lobiranjem na svojoj internetskoj stranici (tzv. Erar) 79 , zajedno s informacijama sadržanima u registru lobiranja. U skladu s izmijenjenim Zakonom o integritetu i sprječavanju korupcije, godišnje izvješće moraju objavljivati i lobisti (koji uz pojedinačne lobiste sada obuhvaćaju i interesne skupine).

Javni podaci, posebice oni povezani s javnim rashodima, i dalje su transparentni. Osim podataka povezanih s lobiranjem, internetska stranica Erar služi i za objavljivanje podataka o javnoj upravi, pa tako i o postupcima javne nabave i s njome povezanim informacijama. Prema trenutačnim procjenama Erar sadržava podatke o približno 200 milijuna financijskih transakcija nacionalnih vlasti i lokalnih tijela od 2003. nadalje. Škrinja (Skrinja) je još jedna internetska platforma javne uprave na kojoj korisnici mogu dobiti podatke i izvješća o plaćama u javnom sektoru 80 . Revizorski sud revidirao je 2020. financijsko poslovanje 13 političkih stranaka (za 2018. ili 2019.) te je dao šest pozitivnih mišljenja i sedam mišljenja s rezervom, uključujući preporuke za poboljšanje financijskog poslovanja i povećanje transparentnosti (npr. u pogledu zajmova, doprinosa itd.) 81 .

Etička pravila za zastupnike u parlamentu donesena su 2020. Za praćenje provedbe etičkog kodeksa odgovoran je kolegij predsjednika parlamenta 82 koji u slučaju nedoličnog ponašanja može izreći i sankcije 83 . Od donošenja etičkog kodeksa izrečena je jedna sankcija parlamentarnom zastupniku zbog manje povrede 84 .

Unatoč postojećim zakonskim odredbama o zaštiti zviždača, i dalje se kasni s njihovom djelotvornom provedbom. Zakon o integritetu i sprječavanju korupcije sadržava poglavlje posvećeno isključivo zaštiti zviždača. Međutim, prijave zviždača i zahtjevi za njihovu zaštitu na temelju Zakona i dalje su malobrojni 85 . Isto tako, premda se u Zakonu navodi mogućnost imenovanja osoba zaduženih za zaprimanje prijava neetičnog ili nezakonitog ponašanja u javnim institucijama, čini se da takvi dužnosnici nisu imenovani ili nisu u potpunosti počeli s radom 86 . Međutim, tijekom pandemije po prijavi zviždača otvoren je barem jedan predmet koji je privukao pozornost javnosti 87 . Državno odvjetništvo smatra da se postojeće odredbe o zaštićenim svjedocima, koje su sadržane u Zakonu o kaznenom postupku, ne mogu primijeniti na zviždače ako ih se smatra i osumnjičenicima (npr. u predmetu povezanom s korupcijom).

U vrijeme pandemije bolesti COVID-19 provedeno je nekoliko mjera radi procjene, sprječavanja i otklanjanja rizika od korupcije, posebice u javnoj nabavi. U vrijeme pandemije bolesti COVID-19 Komisija za sprječavanje korupcije izdala je niz smjernica za otkrivanje i otklanjanje rizika od korupcije, prije svega u postupcima javne nabave. Na zahtjev parlamenta Revizorski sud sastavio je nacionalno revizijsko izvješće o nabavi medicinske opreme za borbu protiv bolesti COVID-19, koje je objavljeno u veljači 2021. Nalazi su ukazali na 13 slučajeva u kojima postoje sumnje na korupciju i koji su potom proslijeđeni državnom odvjetništvu. Državna komisija za reviziju postupaka javne nabave prijavila je 2020. određene slučajeve povrede postupaka javne nabave, što je dovelo do otvaranja novih predmeta 88 . Od siječnja 2021. zahtjeve za reviziju postupaka javne nabave moguće je podnijeti i putem interneta, a odluke o tome isto se tako objavljuju na internetu 89 . U tom smislu Ministarstvo javne uprave pokrenulo je postupak javnog savjetovanja o izmjenama Zakona o javnoj nabavi, a Ministarstvo zdravstva osnovalo je radnu skupinu za izradu preporuka za izmjenu propisa o javnoj nabavi radi učinkovitije nabave medicinske opreme 90 .

III.Medijski pluralizam i sloboda medija

U Sloveniji je pravni okvir za slobodu izražavanja i informiranja utvrđen Ustavom, a medijski pluralizam osiguran je posebnim sekundarnim zakonodavstvom. Regulatorno tijelo za medije, Agencija za komunikacijske mreže i usluge (AKOS), neovisno je tijelo, pravno i funkcionalno odvojeno od vlade. Prema pravilima o transparentnosti vlasništva nad medijima poduzeća su tijelima nadležnima za tržišno natjecanje dužna prijaviti vlasnički ili upravljački utjecaj koji prelazi određeni prag. Znatna promjena vlasništva zahtijeva i suglasnost nadležnog ministarstva. Još se čeka na zakonodavstvo kojim će se prenijeti Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama 91 .

Neovisnost Agencije za komunikacijske mreže i usluge predviđena je zakonom, no i dalje postoje problemi kad je riječ o njezinim resursima i predanosti jačanju vlastite neovisnosti. Agenciji za komunikacijske mreže i usluge odobrena su dodatna sredstva kako bi mogla ispunjavati svoje nove zadaće nakon predstojećeg prenošenja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama 92 . Međutim, tek treba utvrditi jesu li dodatna sredstva Agenciji dovoljna da u potpunosti izvršava širok djelokrug zadatakaa koji su joj povjereni 93 . Još uvijek zabrinjava i to što nema mjera zaštite od političkog uplitanja 94 . Stoga je u alatu za praćenje medijskog pluralizma (MPM 2021) ocijenjeno da su neovisnost i djelotvornost tijela nadležnog za medije izložene srednjem riziku 95 . Status AKOS-a uređen je Zakonom o elektroničkim komunikacijama 96 , a njegove provedbene ovlasti u području audiovizualnih medija utvrđene su Zakonom o medijima 97 i Zakonom o audiovizualnim medijskim uslugama 98 . Vlada je 2020. predložila reviziju Zakona o medijima koja bi trebala biti dovršena do kraja 2021. Revizija Zakona o audiovizualnim medijskim uslugama, koja obuhvaća prenošenje Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, još je u tijeku, a vlada je planira dovršiti do kraja 2021. 99 U lipnju 2020. otvoreno je javno savjetovanje o reviziji Zakona o audiovizualnim medijskim uslugama, a u revidirani zakon uvrštena je izričita odredba o neovisnosti Agencije 100 . Međutim, trenutačna verzija nacrta zakona koju je vlada podnijela parlamentu u ožujku 2021. ne sadržava takvu odredbu 101 . Stoga je i dalje upitno hoće li to što su se vlasti obvezale na jačanje neovisnosti Agencije zaista i dovesti do ostvarenja tog cilja. Vlada je u listopadu 2020. predložila zakon kojim bi se osam regulatornih tijela, uključujući AKOS 102 , spojilo u dvije agencije. Taj je prijedlog izazvao zabrinutost u pogledu neovisnosti regulatornog tijela 103 . U travnju 2021. predloženi zakon nije dobio potporu u parlamentu, tako da je parlamentarni postupak njegova donošenja okončan.

Slovenija ima posebne odredbe o transparentnosti vlasništva nad medijima, ali i dalje postoji zabrinutost u pogledu djelotvornog utvrđivanja vlasničkih struktura. Izdavači ili radiotelevizijske kuće moraju prijaviti pojedinačne vlasničke ili upravljačke udjele u poduzećima u iznosu od 5 % ili više 104 . Informacije o vlasništvu nad medijima objavljuju se u registru medija koji je javno dostupan na internetskim stranicama Ministarstva kulture 105 . U srpnju 2020. vlada je objavila nacrt izmjena Zakona o medijima kojim bi se ojačao sustav transparentnosti vlasništva nad medijima uklanjanjem minimalnog praga od 5 %, osim za poduzeća organizirana kao dionička društva 106 . Tim bi se izmjenama, ako se donesu, poboljšala transparentnost vlasništva nad medijima. Međutim, alatom za praćenje medijskog pluralizma 2021. (MPM 2021) utvrđeno je da stvarne vlasnike trenutačno nije uvijek moguće identificirati u registru. Stoga je u zaključku o transparentnosti vlasništva nad medijima u Sloveniji utvrđena srednja razina rizika 107 . U dvogodišnjoj studiji istraživačkih novinara utvrđene su netransparentne integrirane vlasničke strukture, posebno u slučaju višestrukih kaskadnih vlasnika, zbog čega je teško odrediti krajnjeg vlasnika ili osobu koja ima utjecaj na medijske kuće 108 . Kad je riječ o koncentraciji informativnih medija, Zakonom o medijima predviđen je prag vlasničkog udjela od 20 posto kako bi se ograničila medijska koncentracija, ali u Izvješću o praćenju medijskog pluralizma za 2021. navodi se nedostatak podataka i izostanak redovne analize kojom bi se omogućila ocjena stanja 109 .

Prijavljeni su slučajevi političkog uplitanja u medije. Alatom za praćenje medijskog pluralizma 2021. (MPM 2021) utvrđena je visoka razina rizika u području političke neovisnosti medija u Sloveniji. Izražena je zabrinutost zbog mogućih promjena u pogledu financiranja javne radiotelevizijske kuće, kako je predviđeno nacrtom izmjena Zakona o medijima, te zbog pritiska nad nacionalnom novinskom agencijom, koje su dionici smatrali politički motiviranima 110 . Konkretno, nakon određenih kašnjenja u isplati financijskih sredstava za 2020. Slovenskoj novinskoj agenciji (STA), Ured vlade za komunikaciju (UKOM) nije agenciji isplatio sredstva za 2021. 111 Na zahtjev slovenskih nadležnih tijela 29. travnja 2021. Europska komisija navela je da je iznos od 2,5 milijuna EUR koji je Slovenija dodijelila Slovenskoj novinskoj agenciji za izvršavanje njezine zadaće pružanja javnih usluga u potpunosti u skladu s pravom EU-a 112 . Međutim, ta sredstva još nisu isplaćena 113 . Različiti dionici izrazili su zabrinutost u pogledu općeg stanja medijskog pluralizma u Sloveniji 114 .

Nije zabilježen napredak u pogledu upravljanja državnim oglašavanjem. Kako je navedeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., ne postoji transparentan i jasan skup načela prema kojima nacionalne, regionalne i lokalne vlasti raspodjeljuju oglašavanje medijskim kućama 115 . Prema nedavnom istraživanju 116 i drugim izvorima 117 ta je situacija posebno netransparentna u slučaju općinskih medija. Netransparentnim se čini i oglašavanje koje provode poduzeća u većinskom ili potpunom vlasništvu države jer ona često odbijaju dijeliti takve informacije pozivajući se na pravne odredbe kojima se štite poslovne tajne 118 . Vlada je 2020. objavila preporuke za provedbu promidžbenih kampanja ministarstava i vladinih službi u kojima se predlaže ravnomjerna raspodjela sredstava među medijima, bez obzira na njihove rezultate na medijskim tržištima (MPM 2021). Raspodjela sredstava za potporu medijskom pluralizmu smatra se transparentnom. Sredstva dodjeljuje povjerenstvo koje imenuje Ministarstvo kulture, a informacije o dodijeljenim sredstvima objavljuju se na internetskim stranicama korisnikâ sredstava 119 .

Gospodarski uvjeti za medije pogoršali su se tijekom pandemije bolesti COVID-19. Povećala se gospodarska nesigurnost medijskog sektora, među ostalim jer je Ministarstvo kulture privremeno obustavilo isplatu sredstava u okviru godišnjeg natječaja za sufinanciranje medijskog sadržaja provedenog 2020., iako su kasnije u cijelosti isplaćena 120 . Neki dionici 121 bili su zabrinuti zbog ekonomske situacije novinara, posebno slobodnih novinara 122 . Nisu poduzete posebne mjere za ublažavanje posljedica pandemije bolesti COVID-19 na medijske kuće. Međutim, novinari su imali pristup vladinim općim mjerama potpore 123 . Ministarstvo kulture isplatilo je 2020. na temelju natječaja godišnja sredstva u iznosu od 2,7 milijuna EUR radi podupiranja medijskog pluralizma i raznolikosti medijskog sadržaja 124 ; međutim, dionici su izrazili određenu zabrinutost u pogledu mogućih rizika od političkog utjecaja na raspodjelu takvih sredstava 125 .

Novinari se i dalje suočavaju s preprekama u pristupu javnim informacijama i dokumentima, posebno zbog dugotrajnosti postupaka. Pravo na informiranje utvrđeno je Ustavom i regulirano Zakonom o pristupu javnim informacijama. Međutim, postupak dobivanja javnih informacija često je dugotrajan s obzirom na to da u njemu sudjeluju sva mjerodavna tijela. Povjerenik za informacije redovito intervenira kad državna uprava novinarima priječi pristup javnim informacijama i dokumentima 126 , ali česta primjena sustava žalbi značajno povećava njegovo radno opterećenje 127 . Osim toga, upravni sudovi, koji preispituju odluke povjerenika za informacije, ne daju prednost takvim predmetima u praksi, unatoč zakonskoj obvezi da to učine 128 . To uzrokuje kašnjenja u postupcima sudskog preispitivanja, koji obično traju jednako dugo kao i redoviti predmeti 129 . U alatu za praćenje medijskog pluralizma 2021. (MPM 2021) u području zaštite prava na informiranje utvrđena je srednja razina rizika, u usporedbi s niskom razinom utvrđenom alatom za praćenje medijskog pluralizma 2020. (MPM 2020)., a razlog tomu su česta zlouporaba izuzećâ od prava na informiranje te dugotrajni postupci.

Uznemiravanje na internetu i tužbe protiv novinara sve su češći, a fizički su napadi rijetki 130 . Sloboda izražavanja i sloboda informiranja sadržane su u Ustavu te su uspostavljeni relevantni pravosudni mehanizmi. Međutim, alatom za praćenje medijskog pluralizma 2021. (MPM 2021) utvrđena je srednja razina rizika u području zaštite slobode izražavanja 131 . Slučajevi fizičkih napada na novinare prijavljeni su u listopadu i studenome 2020. te u veljači 2021. za vrijeme prosvjedâ – počinitelji su identificirani i pod istragom 132 . Platforma Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara objavila je od listopada 2020. dvanaest upozorenja koja se odnose na Sloveniju. Ta se upozorenja uglavnom odnose na uznemiravanje novinara i tužbe protiv novinara 133 . Prošle godine zabilježeno je nekoliko tužbi protiv novinara i medijskih kuća s učinkom zastrašivanja 134 . I dalje su brojni slučajevi uznemiravanja i prijetnji novinarima na internetu, posebno usmjereni na novinarke, koji su djelo i nekih političara 135 . Nadalje, mnogi počinitelji napada na internetu ostaju anonimni, a novinari uznemiravanje na internetu obično prijavljuju rjeđe nego fizičke prijetnje 136 . Kao pozitivan pomak, Vrhovno državno odvjetništvo promijenilo je svoje pravno mišljenje o tumačenju članka 297. Kaznenog zakona nakon presude Vrhovnog suda 137 te se progon kaznenih djela počinjenih nad novinarima omogućuje i u skladu s tom odredbom 138 .

IV.Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže

Slovenija ima parlamentarni sustav vlasti nesavršene dvodomne strukture, pri čemu zakone donosi samo Državni zbor (donji dom parlamenta), a ne i Državno vijeće (gornji dom parlamenta) 139 . Nacrt zakona mogu predložiti vlada, bilo koji član parlamenta ili najmanje 5 000 „birača”. Ustavni sud provodi ex post ocjenu ustavnosti, među ostalim u konkretnim predmetima na temelju ustavne tužbe. Osim pravosudnog sustava i drugih tijela, za zaštitu prava pojedinaca zaduženi su i pučki pravobranitelj i zagovornik načela jednakosti.

Parlament je nastavio s radom tijekom pandemije bolesti COVID-19. U travnju 2020. izmjenom Poslovnika parlamenta uklonjene su prepreke za održavanje sjednica parlamentarnih odbora i plenarnog zasjedanja putem interneta 140 . Zbog tih izmjena parlament je tijekom 2020. radio po redovnom rasporedu i donio 78 zakona, što je usporedivo s prethodnim godinama. Kako je razmotreno u Izvješću o vladavini prava za 2020., zakoni mogu biti doneseni u skraćenom ili hitnom postupku, o čemu odlučuje kolegij predsjednika parlamenta 141 . U 2020. 31 % svih zakona doneseno je u skladu s redovnim postupkom (30 % u 2019.), 32 % zakona doneseno je u skladu s hitnim postupkom (18 % u 2019.), a 27 % zakona u skladu sa skraćenim zakonodavnim postupkom (31 % u 2019.). Ti podaci pokazuju da se zajednički udio hitnih i skraćenih zakonodavnih postupaka nije znatno promijenio. Postoje problemi u pogledu savjetovanja civilnog društva s vladom o nacrtima zakona. Konkretno, javna savjetovanja uopće se ne provode, prekratka su ili nemaju određeni rok za podnošenje primjedbi 142 .

Zakon o zaraznim bolestima, koji je četiri puta izmijenjen od početka pandemije bolesti COVID-19, bio je temelj za mjere ograničavanja jer nije proglašeno izvanredno stanje. U razdoblju od ožujka 2020. do veljače 2021. donesene su brojne mjere, uglavnom na temelju Zakona o zaraznim bolestima, kojima su uvedena privremena ograničenja ili zabrane kretanja, javnih okupljanja, korištenja određenih usluga (određenih poslovnih djelatnosti), javnih usluga (obrazovanja, pravosuđa, administrativnih usluga) i usluga javnog prijevoza putnika, a uvedeni su i uporaba zaštitne opreme i karantena. Mjere su uglavnom donesene u obliku pravilnika i uredbi, rjeđe u obliku odluka i akata. Takve mjere obično je donosila izvršna vlast, najčešće vlada, a rijetko i pojedinačni ministri. Ustavni sud 3. lipnja 2021. proglasio je neustavnim dio članka 39. Zakona o zaraznim bolestima kojim se vlada ovlašćuje za ograničavanje ili zabranu slobode kretanja ili slobode udruživanja 143 . Većina mjera objavljena je u Službenom listu Republike Slovenije, a one koje nisu Ustavni sud ocijenio je s obzirom na ustavne odredbe o nužnosti objavljivanja. Na temelju zakonskih ovlasti, mjere su donijele i općine, ali samo u svojem području nadležnosti 144 .

Financijska neovisnost određenih neovisnih tijela osigurana je presudom Ustavnog suda. U prosincu 2020. Ustavni sud utvrdio je da su dijelovi Zakona o javnim financijama neustavni jer se njima propisivao postupak za određivanje proračunâ Državnog vijeća (gornjeg doma parlamenta), Ustavnog suda, pučkog pravobranitelja 145 i Revizorskog suda 146 . U toj presudi istaknute su financijska autonomija i neovisnost četiriju navedenih neovisnih institucija uspostavljene Ustavom. Ta su tijela prethodno dostavljala svoje prijedloge za proračun Ministarstvu financija, koje nije bilo obvezno pridržavati se predloženog iznosa. Vlada i parlament sada moraju tim institucijama osigurati proračun bez utjecaja na njegov iznos.

Ustavni sud poboljšao je svoju učinkovitost i aktivno je sudjelovao u preispitivanju mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19. U Izvješću o vladavini prava za 2020. utvrđeno je da je zbog povećanog broja ustavnih tužbi broj neriješenih predmeta nastavio rasti, a trajanje postupaka na Ustavnom sudu bilo je sve duže 147 . Unatoč velikom povećanju broja novih inicijativa i zahtjeva za ocjenu ustavnosti (+55 % u odnosu na 2019.) i smanjenju broja novih ustavnih tužbi (–26 % u odnosu na 2019.), Sud je 2020. riješio 26 % više predmeta nego 2019. 148 Prvi put od 2015. Sud je uspio obraditi gotovo sve nove predmete. Međutim, budući da se Sud usredotočio na starije predmete, prosječno trajanje postupaka povećalo se na 530 dana za predmete ocjene ustavnosti (približno 500 dana 2019.) i na 571 dan za ustavne tužbe (420 dana 2019.). Od ožujka 2020. do lipnja 2021. Ustavni sud zaprimio je 188 predmeta koji su se odnosili na mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19, među kojima 185 inicijativa i zahtjeva za ocjenu ustavnosti te tri ustavne tužbe, a već je uspio riješiti 123 inicijative i zahtjeva te tri ustavne tužbe te je pritom donio četiri presude (jednu djelomično) 149 . Parlament je u ožujku 2021. doveo u pitanje nepristranost sudaca Ustavnog suda te je pozvao predsjednika Ustavnog suda da se uključi u raspravu o tom pitanju. Predsjednik je odgovorio da ne bi bilo u skladu s Ustavom da parlament raspravlja o otvorenim predmetima pred Ustavnim sudom ili da očekuje od predsjednika da brani Ustavni sud ili sebe u pogledu donesenih presuda 150 .

Pučki pravobranitelj akreditiran je statusom razine A i aktivno prati mjere ograničavanja povezane s pandemijom bolesti COVID-19. U siječnju 2021. pučki pravobranitelj postao je nacionalna institucija za ljudska prava akreditirana statusom razine A u skladu s Pariškim načelima, a taj je status nastojao steći od 2015. Pododbor za akreditaciju Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI) preporučio je odgovarajuću formalizaciju i primjenu postupka imenovanja zamjenikâ, kao i neka druga poboljšanja zakonodavstva 151 . Pučki pravobranitelj aktivno je sudjelovao u praćenju mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19 tako što je na svojim internetskim stranicama prikupio sva važeća pravila o ograničenjima i predstavio ih na objedinjen i čitljiv način 152 . Također, više se puta obratio izvršnoj vlasti te je sudjelovao i u izradi mjera povezanih s pandemijom bolesti COVID-19, posebno kako bi se osigurala njihova usklađenost s ljudskim pravima i temeljnim slobodama 153 .

Predsjednik Republike sazvao je prvi sastanak predstavnika zakonodavne, izvršne i sudske vlasti kako bi se raspravljalo o vladavini prava. U listopadu 2020. predsjednik Republike po prvi je put okupio najviše predstavnike svih triju grana vlasti kako bi raspravljali o vladavini prava i podjeli ovlasti 154 . Sastanku su prisustvovali predsjednik Državnog zbora, premijer, predsjednik Državnog vijeća, predsjednik Ustavnog suda, predsjednik Vrhovnog suda, ministrica pravosuđa i glavni državni odvjetnik. Takva bi inicijativa mogla doprinijeti poticanju kulture dijaloga i lojalne suradnje među državnim institucijama.

Postoje izazovi u pogledu prostora za djelovanje civilnog društva. U prosincu 2020. ocjena slovenskog građanskog prostora smanjena je na „sužen”, među ostalim i zbog ograničenja koja su donesena radi suočavanja s posljedicama pandemije, što je utjecalo na poticajno okruženje za civilno društvo 155 . Prijavljeni su slučajevi kampanji ocrnjivanja nevladinih organizacija, posebno na društvenim mrežama 156 . Tijekom pandemije bolesti COVID-19 pučki pravobranitelj utvrdio je slučajeve zakona, mjera i praksi koji bi mogli negativno utjecati na građanski prostor i ograničiti aktivnosti boraca za ljudska prava 157 . Zabilježeni su napadi na financijsku i gospodarsku održivost građanskih organizacija, među ostalim smanjenjem sredstava 158 . Čini se da se to posebno odnosi na organizacije civilnog društva koje se bave pitanjima migranata, medijske pismenosti i trgovanja ljudima 159 .

Prilog I. Popis izvora prema abecednom redoslijedu*

* Popis doprinosa primljenih u okviru savjetovanja za Izvješće o vladavini prava za 2021. dostupan je na https://ec.europa.eu/info/policies/justice-and-fundamental-rights/upholding-rule-law/rule-law/rule-law-mechanism/2021-rule-law-report-targeted-stakeholder-consultation .

Agencija za komunikacijske mreže i usluge (2020.), Očitovanje o Nacrtu zakona o javnoj agenciji Republike Slovenije za tržište i potrošače i javnoj agenciji Republike Slovenije za financijska tržišta, 2. listopada 2020., ().

Centar za medijski pluralizam i slobodu medija (2021.), Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021.

CIVICUS (2021.), Government continues its attack on CSOs (Vlada nastavlja s napadom na organizacije civilnog društva), 4. veljače 2021., ().

CNVOS – krovna mreža slovenskih nevladinih organizacija, Internetski brojač slučajeva kršenja parlamentarne Rezolucije o normativnoj djelatnosti, ().

Državna komisija za reviziju postupaka javne nabave, Izvješće za 2020., ožujak 2021., ().

Državnoodvjetničko vijeće (2021.), Izjava od 9. srpnja 2021., ().

Državnoodvjetničko vijeće (2021.), Priopćenje za medije od 17. ožujka 2021., ().

Državnoodvjetničko vijeće (2021.), Zaključci od 1. lipnja 2021., ().

Europska komisija (2020.–2021.), Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u.

Europska komisija (2021.), Priopćenje za tisak – Državne potpore: Komisija odobrila naknadu u iznosu od 2,5 milijuna EUR Slovenskoj novinskoj agenciji (STA) za njezine javne usluge, 29. travnja 2021., ().

Europski centar za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europsko udruženje novinara (EFJ), Međunarodni institut za medije (IPI), organizacija OBC Transeuropa i Reporteri bez granica (RSF), Sve veća zabrinutost za slobodu medija u Sloveniji – otvoreno pismo predsjednici Europske komisije od 16. ožujka 2021., ().

Europski građanski forum, Doprinos Europskog građanskog foruma Izvješću o vladavini prava za 2021.

Fakultet za medije (prof. dr. Matevž Tomšič, prof. dr. Borut Rončević, doc. dr. Nuša Erman, doc. dr. Tamara Besednjak Valič), Raziskava medijske krajine, ožujak 2021., ().

Glavni državni odvjetnik (2021.), Izjava od 26. svibnja 2021., ().

Glavni europski tužitelj (2021.), Izjava od 9 srpnja 2021. – Glavni europski tužitelj izražava duboku zabrinutost u dopisu slovenskom ministru pravosuđa, ().

GRECO (2018.), Fourth Evaluation Round – Second Compliance Report on Slovenia on corruption prevention in respect of members of parliament, judges and prosecutors (Četvrti evaluacijski krug – Drugo izvješće o sukladnosti Slovenije u pogledu sprječavanja korupcije među parlamentarnim zastupnicima, sucima i državnim odvjetnicima).

Kodeks pravosudne etike, siječanj 2017., ().

Komisija za sprječavanje korupcije (2021.), Inicijativa za izmjenu zakonodavstva o sukobima interesa i povredi integriteta, 20. svibnja 2021., ().

Komisija za sprječavanje korupcije (2021.), Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., (). 

Komisija za sprječavanje korupcije (2021.), Priopćenje za medije od 12. svibnja 2021., (). 

Komisija za sprječavanje korupcije (2021.), Priopćenje za medije od 24. svibnja 2021., (). 

Nacrt izmjena Zakona o audiovizualnim medijskim uslugama, 5. ožujka 2021., ().

Nacrt zakona o javnoj agenciji Republike Slovenije za tržište i potrošače i javnoj agenciji Republike Slovenije za financijska tržišta, listopad 2020., ().

OECD, Radna skupina za borbu protiv podmićivanja, Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja, Izvješće o četvrtoj fazi za Sloveniju, ().

Parlamentarni odbor za unutarnje poslove, javnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbor za pravosuđe (2020.), Zaključak od 14. prosinca 2020., ().

Pod črto (2019.), Općinski bilteni: milijuni eura javnog novca za promociju gradonačelnika, 6. lipnja 2019., ().

Pod črto (2021.), Kdo drži informacijsko pištolo: kaj smo ugotovili v preiskavi medijskega lastništva v Sloveniji, 18. siječnja 2021., (). U okviru studije u slučaju jednog tiskanog medija nije bilo moguće utvrditi krajnjeg vlasnika. ().

Presuda Upravnog suda od 22. srpnja 2014., UPRS sodba I U 971/2014, ().

Presuda Ustavnog suda od 13. svibnja 2021., U-I-79/20-24, ().

Presuda Ustavnog suda od 7. siječnja 2021., U-I-246/19-41, ().

Revizorski sud (2021.), Izvješće za 2020., 31. ožujka 2021., ().

RTV, Prvi kršilec poslanskega etičnega kodeksa je Jani Ivanuša (SNS), dobil je opomin, 9. lipnja 2021., ().

RTV, Tarča: Pravosodje po meri politike, 3. lipnja 2021., ().

Slovenska policija (2020.), Priopćenje za medije od 12. listopada 2020., ().

Slovenska policija (2020.), Priopćenje za medije od 29. srpnja 2020., (). 

Slovenska policija (2020.), Priopćenje za medije od 6. svibnja 2020., ().

Slovenska vlada (2021.), Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021.

Slovenska vlada (2021.), Završno izvješće o provedbi programa Vlade za jačanje integriteta i transparentnosti 2017.–2019., 21. travnja 2021., ().

Slovenski parlament – kolegij predsjednika (2020.), Etički kodeks za zastupnike u Državnom zboru Republike Slovenije, 12. lipnja 2020., ().

Sudbeno vijeće (2021.), Polazišta za izmjene i dopune pravnog okvira kojim se uređuju disciplinski postupci protiv sudaca, 4. ožujka 2021., ().

Transparency International (2021.), Indeks percepcije korupcije 2020.

Ured europskog javnog tužitelja (2021.), Odluka kolegija Ureda europskog javnog tužitelja kojom se utvrđuju uvjeti zaposlenja delegiranih europskih tužitelja, 29. rujna 2020., izmijenjena 24. ožujka 2021., ().

Ured predsjednika Republike, Priopćenje za medije od 13. listopada 2020., ().

Ustavni sud (2021.), Izvješće za 2020., 22. travnja 2021., ().

Vijeće Europe (2020.), Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava objavio je komentar o ljudskim pravima u pogledu SLAPP-ova (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja), 27. listopada 2020., ().

Vijeće Europe, povjerenik za ljudska prava, Memorandum o slobodi izražavanja i slobodi medija u Sloveniji, 4. lipnja 2021., ().

Vrhovni sud (2020.), Odluka predsjednika Vrhovnog suda, 13. studenoga 2020., ().

Vrhovni sud (2020.), Priopćenje za medije od 17. kolovoza 2020., ().

Vrhovni sud (2021.), Doprinos Vrhovnog suda Izvješću o vladavini prava za 2021.

Vrhovno državno odvjetništvo (2021.), Izvješće za 2020., travanj 2021., ().

Prilog II. Posjet Sloveniji

Službe Komisije u travnju 2021. održale su virtualne sastanke sa sljedećim dionicama:

·Ministarstvo pravosuđa,

·Ministarstvo javne uprave,

·Ministarstvo kulture,

·Glavna policijska uprava (Služba za gospodarski kriminal) i Nacionalni istražni ured (NPU),

·Ustavni sud,

·Vrhovni sud,

·Sudbeno vijeće,

·Revizorski sud,

·Državnoodvjetničko vijeće,

·Državno odvjetništvo (glavni državni odvjetnik, Vrhovno državno odvjetništvo, Specijalizirano državno odvjetništvo),

·Komisija za sprječavanje korupcije,

·Državna komisija za reviziju,

·Agencija za komunikacijske mreže i usluge (AKOS),

·pučki pravobranitelj,

·Glavno tajništvo parlamenta,

·Udruženje novinara i izdavača (gđa Irena Zagajšek),

·Udruženje novinara,

·Fakultet za medije (redoviti prof. Borut Rončević, redoviti prof. Matevž Tomšič),

·Sindikat novinara Slovenije,

·Pod črto,

·Transparency International Slovenija,

·Mirovni institut,

·Nacionalna krovna mreža nevladinih organizacija (CNVOS),

·Udruženje sudaca,

·Odvjetnička komora.

* Komisija se u okviru brojnih horizontalnih sastanaka sastala i sa sljedećim organizacijama:

·Amnesty International,

·Centar za reproduktivna prava,

·CIVICUS,

·Civil Liberties Union for Europe,

·Civil Society Europe,

·Konferencija europskih crkava,

·EuroCommerce,

·Europski centar za neprofitno pravo,

·Europski centar za slobodu tiska i medija,

·Europski građanski forum,

·Europsko udruženje novinara,

·Europsko partnerstvo za demokraciju,

·Europski forum mladih,

·Front Line Defenders (zaklada za zaštitu branitelja ljudskih prava),

·Human Rights House Foundation,

·Human Rights Watch,

·ILGA-Europe,

·Međunarodna komisija pravnika,

·Međunarodna federacija za ljudska prava,

·Europska mreža Međunarodne federacije za planirano roditeljstvo (IPPF EN),

·International Press Institute (Organizacija za promicanje i zaštitu slobode medija),

·Nizozemski helsinški odbor,

·Open Society European Policy Institute (organizacija za promicanje i zaštitu slobode medija),

·Philanthropy Advocacy,

·Protection International,

·Reporteri bez granica,

·Transparency International EU.

(1)      Postoji ukupno 60 prvostupanjskih sudova od kojih se jedan radni sud bavi i rješavanjem predmeta socijalne sigurnosti. Upravni sud ima status višeg suda.

(2)      Primarna odgovornost Sudbenog vijeća jest odabir kandidata za pravosudne dužnosti. U skladu s Ustavom većina članova Sudbenog vijeća suci su koje biraju njihovi kolege. Preostalih pet članova predstavnici su drugih grana pravne struke koje bira Državni zbor na prijedlog predsjednika Republike. Sudbeno vijeće sâmo upravlja svojim proračunom.

(3)      U skladu s Ustavom većina članova Sudbenog vijeća suci su koje biraju njihovi kolege. Preostalih pet članova predstavnici su drugih grana pravne struke koje bira Državni zbor na prijedlog predsjednika Republike. Primarna odgovornost Sudbenog vijeća jest odabir kandidata za pravosudne dužnosti. Od prvog ponovnog izbora sudaca nakon stjecanja neovisnosti Slovenije 1990-ih parlament je samo jednom odbio suca kandidata za prvo imenovanje. Treba napomenuti da sudac kandidat koji nije imenovan ne može zatražiti sudsko preispitivanje odluke parlamenta te da parlament nije obvezan obrazložiti odbijanje imenovanja.

(4)      U skladu s Ustavom Odvjetnička komora dio je sudstva. Disciplinska povjerenstva prvog i drugog stupnja, od kojih se svako sastoji od 16 odvjetnika koje na razdoblje od tri godine bira skupština Odvjetničke komore, odlučuju (u tročlanim vijećima) o disciplinskim sankcijama u prvostupanjskom odnosno u drugostupanjskom postupku. Disciplinski sud, koji se sastoji od troje odvjetnika koje na dvije godine bira skupština Odvjetničke komore i dvojice sudaca Vrhovnog suda, odlučuje o povredama koje bi mogle rezultirati isključenjem odvjetnika iz komore.

(5)      Za više pojedinosti o pitanjima povezanima s predlaganjem delegiranih europskih tužitelja vidjeti odjeljak o neovisnosti u nastavku.

(6)      Slike 48. i 50., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. Razina percepcije neovisnosti sudstva kategorizirana je na sljedeći način: vrlo niska (manje od 30 % ispitanika neovisnost sudstva smatra dobrom i vrlo dobrom), niska (između 30 i 39 %), prosječna (između 40 i 59 %), visoka (između 60 i 75 %), vrlo visoka (više od 75 %). Osim toga, udio šire javnosti i poduzeća koji navode razloge za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca smanjio se u odnosu na 2020. Slike 49. i 51., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(7)      Zakon o državnom odvjetništvu, članci 28.–36. Ako se ministar pravosuđa ne slaže s izborom kandidata kojeg je odabralo Državnoodvjetničko vijeće, ministar može Vijeću poslati obrazloženi zahtjev za prikupljanje i uzimanje u obzir dodatnih informacija, izmjenu obrazloženja ili izdavanje novog mišljenja o odabiru kandidata. Državnoodvjetničko vijeće može dvotrećinskom većinom glasova zatražiti od ministra da vladi predloži imenovanje kandidata kojeg je prvotno odabralo (članak 33.). Vlada isto tako odlučuje, na prijedlog Državnoodvjetničkog vijeća, o promaknuću postojećeg državnog odvjetnika. Zakon o državnom odvjetništvu, članak 37. Na primjer, o promaknuću nakon objave natječaja s položaja općinskog državnog odvjetnika na položaj okružnog državnog odvjetnika.

(8)      U predmetu iz 2014. koji se odnosio na promaknuće državnog odvjetnika, u kojem je vlada odbila promaknuće i izdala negativnu odluku u pisanom obliku dotičnom državnom odvjetniku više od godinu dana nakon donošenja svoje odluke, Upravni sud pojasnio je da takva odluka vlade mora sadržavati razloge za odbijanje kandidata. Upravni sud smatrao je da su razlozi potrebni radi „provjere je li vlada odlučila ne imenovati kandidata zbog javnog interesa, a ne iz nekih drugih razloga.” Presuda Upravnog suda od 22. srpnja 2014., UPRS I U 971/2014.

(9)      Zakon o državnom odvjetništvu, članak 34. stavak 2.

(10)      Treba napomenuti da postupak imenovanja i promaknuća na razini vlade obično traje nekoliko mjeseci ili čak tjedana. Nadalje, neki kandidati predloženi vladi početkom 2021. već su imenovani, dok drugi kandidati čekaju od ljeta 2020. Treba napomenuti da je 2020. razlika između popunjenih radnih mjesta državnih odvjetnika (201,75 EPRV-a) i mogućih radnih mjesta prema planu ljudskih resursa (240) bila najveća od 2015. te da nedostatak državnih odvjetnika, koji u nekim teritorijalnim jedinicama ponekad doseže od 30 % do 40 %, počinje negativno utjecati na njihov rad. Postoji bojazan da će se nepopunjavanjem dostupnih radnih mjesta povećati broj neriješenih kaznenih prijava. Vrhovno državno odvjetništvo, Izvješće za 2020., travanj 2021., str. 234, 237.–239.

(11)      U dopisima koje je ministrici pravosuđa uputila 15. veljače, 29. travnja i 23. lipnja 2021. Komisija je izrazila određenu zabrinutost zbog toga što nacionalni postupak predlaganja dvaju delegiranih europskih tužitelja još nije dovršen te duboko žaljenje zbog toga što se kasni s podnošenjem imena odabranih kandidata EPPO-u. U svojem odgovoru na prva dva dopisa tadašnja ministrica pravosuđa objasnila je da je učinila sve što je u njezinoj moći te da je sada na vladi da pošalje imena odabranih kandidata Uredu europskog javnog tužitelja. Glavni europski tužitelj izrazio je 9. srpnja 2021. duboku zabrinutost u dopisu upućenom ministru pravosuđa.

(12)      Zakonom je predviđen poseban postupak predlaganja delegiranih europskih tužitelja: neovisno Državnoodvjetničko vijeće, nakon što je Ministarstvo pravosuđa raspisalo javni natječaj, odabire kandidate za dužnost delegiranih europskih tužitelja i dostavlja njihova imena Ministarstvu pravosuđa, koje ih potom prosljeđuje vladi; vlada zatim samo „prima na znanje” kandidate koje je odabralo Vijeće i prosljeđuje njihova imena Uredu europskog javnog tužitelja koji odlučuje o njihovu imenovanju. Zakon o državnom odvjetništvu, članak 71.d.    Iako se u Uvjetima zaposlenja delegiranih europskih tužitelja koje je donio kolegij EPPO-a zahtijeva „znanje radnog jezika [...] na zadovoljavajućoj razini za potrebe operativnih i administrativnih aktivnosti EPPO-a” (članak 3.), vlada je u veljači 2021. predložila da se odredi jezični kriterij za odabir delegiranih europskih tužitelja kojim se zahtijeva znanje radnog jezika EPPO-a „najmanje na razini C1 Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike”, a koje bi bilo potrebno za učinkovit rad u okviru EPPO-a. Zakonodavne izmjene stupile su na snagu krajem ožujka 2021., pri čemu nije navedeno primjenjuju li se retroaktivno na postupak predlaganja delegiranih europskih tužitelja koji je u tijeku. Državnoodvjetničko vijeće objasnilo je da su jezični uvjeti za odabir dvaju kandidata prethodno odgovarali onima koje zahtijeva EPPO i da su ih ispunila oba kandidata (oba su kandidata ispunjavala i novi uvjet). Državnoodvjetničko vijeće, priopćenje za medije od 17. ožujka 2021.

(13)      Vlada je ustvrdila da se slovenskim zakonom izričito zahtijeva da broj kandidata bude trostruko veći od odobrenog nacionalnog broja europskih delegiranih tužitelja te da je, s obzirom na to da Državnoodvjetničko vijeće Ministarstvu pravosuđa nije predložilo dostatan broj kvalificiranih kandidata, prvi postupak odabira dvaju europskih delegiranih tužitelja od samog početka ex lege lišen svakog pravnog učinka. Stoga je vlada pozvala ministricu pravosuđa da raspiše novi natječaj za kandidate. Nakon odluke vlade ministrica pravosuđa podnijela je ostavku. Kao odgovor na to, glavni državni odvjetnik izjavio je da je odluka vlade nezakonita i neustavna te da se njome narušava neovisnost državnog odvjetništva. Glavni državni odvjetnik, izjava od 26. svibnja 2021. Državnoodvjetničko vijeće izjavilo je da je odabir proveden u skladu sa zakonom i da je vladino tumačenje zakona proizvoljno, zbog čega su poništenje prethodnog i raspisivanje novog javnog natječaja nezakoniti. Državnoodvjetničko vijeće, zaključci od 1. lipnja 2021. i izjava od 9. srpnja 2021. U javnoj raspravi istaknuto je i da je jedan od kandidata bio uključen u postupak oduzimanja imovine članu aktualne vlade.

(14)      CM/Rec(2000)19, točke 5.a i 5.b.

(15)      Odbor za istragu osnovao je Državni zbor na zahtjev Državnog vijeća (Državni svet, gornji dom parlamenta). Za više pojedinosti o ustroju parlamenta vidjeti stup IV. Ostala institucijska pitanja povezana sa sustavom provjere i ravnoteže. Predmet su Ustavnom sudu uputili Sudbeno vijeće i državno odvjetništvo.

(16)      Presuda Ustavnog suda od 7. siječnja 2021., U-I-246/19-41.

(17)      Presuda Ustavnog suda od 7. siječnja 2021., U-I-246/19-41, točka 77. U izdvojenim mišljenjima dva suca Ustavnog suda ustvrdila su da postoji razlika između parlamentarne istrage povodom sumnje na nezakonit vanjski pritisak ili zlouporabu mogućeg nedostatka u funkcioniranju sudstva ili državnog odvjetništva, čime bi se mogla ojačati percepcija neovisnosti pravosuđa, i dovođenja u pitanje sudske odluke ili čak pozivanja suca na odgovornost, što bi bilo zaista neprihvatljivo.

(18)      Sudbeno vijeće, Polazišta za izmjene i dopune pravnog okvira kojim se uređuju disciplinski postupci protiv sudaca, 4. ožujka 2021.

(19)      Disciplinski sud imenuje Sudbeno vijeće, a čine ga članovi samog Vijeća i suci koje predloži Vrhovni sud. Istragu navodnih disciplinskih prekršaja vodi tužitelj u disciplinskim postupcima kojeg imenuje Sudbeno vijeće među kandidatima koje je predložio Vrhovni sud. Za usporedni pregled tijela uključenih u disciplinske postupke protiv sudaca vidjeti slike 49. i 50., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020.Od osnivanja disciplinskog suda podnesen je 21 zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka, od čega je pokrenuto 14 postupaka (svi se odnose na suce prvostupanjskih sudova); od toga je devet dovršeno, a pet ih je u tijeku. Dva suca suspendirana su na početku disciplinskih postupaka, pri čemu je jedan postupak dovršen, a drugi je još u tijeku. Disciplinski sud utvrdio je disciplinski prijestup u ukupno četiri predmeta (izrečena su dva ukora, jedno smanjenje plaće i jedan disciplinski premještaj), u druga četiri predmeta suci su oslobođeni optužbi, a jedan je postupak obustavljen zbog povlačenja prijedloga za provođenje disciplinskog postupka. Sudbeno vijeće, Polazišta za izmjene i dopune pravnog okvira kojim se uređuju disciplinski postupci protiv sudaca, 4. ožujka 2021., str. 2. i 3.

(20)      Vrhovni sud zatražio je 2019. pred Ustavnim sudom preispitivanje ustavnosti prava Sudbenog vijeća na pokretanje disciplinskog postupka jer su neki njegovi članovi ujedno članovi disciplinskog suda. Nakon toga Sudbeno vijeće odlučilo je ne pokretati disciplinske postupke dok Ustavni sud ne odluči o tom pitanju.

(21)      Treba napomenuti da je u jednom dobro medijski popraćenom predmetu u kolovozu 2020. potpredsjednik Vrhovnog suda na početku disciplinskog postupka privremeno suspendirao suca okružnog suda. Sudac je Sudbenom vijeću podnio žalbu protiv suspenzije. U 2018. izrazio je sumnju u navodno nedopušteno ponašanje nekoliko drugih sudaca. Protiv tog suca podnesena je i kaznena prijava za klevetu. U jednom dijelu obrazloženja odluke o suspenziji s dužnosti navodi se potreba za dostojanstvenim stavom i poštovanjem prema drugim sucima kada ih se javno kritizira. Vrhovni sud (2020.), priopćenje za medije od 17. kolovoza 2020. U prosincu 2020. Sudbeno vijeće zaključilo je da ne postoje ograničenja u pogledu kaznenog progona sudaca. U siječnju 2021. parlamentarno povjerenstvo predložilo je parlamentu da dopusti pokretanje kaznenog postupka protiv suca na temelju kaznene prijave koju je podnio jedan od ureda okružnog državnog odvjetništva. Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 7. i 8.

(22)      Vrhovni sud smatra da od uspostave novog okvira 2018. neka pitanja nisu riješena ili su riješena na neodgovarajući način (npr. jednostupanjski postupak te mogućnost žalbe i optuženika i tužitelja u disciplinskom postupku, primjena postupovnih pravila), što može utjecati na učinkovitost postupka. Doprinos Vrhovnog suda Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 1.

(23)      CM/Rec(2010)12, točke 66. i 69. U skladu s pravom Unije, zahtjev neovisnosti podrazumijeva da disciplinski sustav protiv sudaca mora imati potrebna jamstva kako bi se spriječilo da se primjenjuje kao sustav političkog nadzora nad sadržajem sudskih odluka. Primjerice, Sud Europske Unije, presuda od 24. lipnja 2019., Komisija protiv Poljske, C-619/18, ECLI:EU:C:2019:531, točka 77., presuda od 25. srpnja 2018., LM, C-216/18 PPU, ECLI:EU:C:2018:586, presuda od 5. srpnja 2016., Ognyanov, C-614/14, ECLI:EU:C:2016:514, i rješenje od 12. veljače 2019., RH, C-8/19, ECLI:EU:C:2019:110.

(24)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 3. i 4.

(25)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 11.

(26)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 3.

(27)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 12.

(28)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 11.

(29)      Slika 45., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021.

(30)      Slika 41., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. Cilj je projekta „Učinkovito pravosuđe” centralizirati informatičku infrastrukturu državnog odvjetništva i omogućiti rad na daljinu njegovim zaposlenicima. Kako bi se osigurala odgovarajuća oprema za rad na daljinu, uredi državnog odvjetništva omogućili su zaposlenicima da računalnu opremu ponesu kući, a u nekim su slučajevima osigurali zamjenska prijenosna računala. Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 12. i 13.

(31)      Predsjednik Vrhovnog suda ograničio je 2020. rad sudova zbog pandemije bolesti COVID-19 naloživši prekid postupovnih rokova i prestanak izvršavanja postupovnih radnji i dostave sudskih pismena u predmetima koji nisu hitni (od 26. ožujka 2020. do 31. svibnja 2020. te od 16. studenoga 2020. do 1. veljače 2021.). Doprinos Vrhovnog suda Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 5.

(32)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 11. Zakoni doneseni po hitnom postupku radi ublažavanja posljedica pandemije bolesti COVID-19 obuhvaćali su mjere kojima se uređuju smještajni kapaciteti zatvora radi zaštite života i zdravlja društva, zaposlenika i zatvorenika, mjere odgode izvršenja i privremene mjere u postupcima u slučaju nesolventnosti.

(33)      Doprinos Vrhovnog suda Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 4.

(34)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 5.

(35)      Slike 46. i 47., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. Kao odgovor na nalaze iz Izvješća o vladavini prava i Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2020. Ministarstvo pravosuđa provelo je komparativnu pravnu analizu objave presuda i namjerava propisati zakonom objavu barem presuda o meritumu koje su važne za pravnu sigurnost. Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 13. U prosincu 2020. dva parlamentarna odbora zatražila su od vlade da predloži uvođenje pravne osnove za objavu svih pravomoćnih presuda u Zakon o pristupu javnim informacijama. Parlamentarni odbor za unutarnje poslove, javnu upravu i lokalnu samoupravu i Odbor za pravosuđe, zaključak od 14. prosinca 2020.

(36)      Presuda Ustavnog suda od 27. svibnja 2020., X Ips 4/2020. Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 27.

(37)      Zakon o kaznenom postupku, članak 128. (kako je izmijenjen). Pristup javnim informacijama uređen je posebnim zakonom – Zakonom o pristupu javnim informacijama. Osim toga, člankom 45. Zakona o medijima posebno se uređuje postupak pristupa medija informacijama tako što im se daje poseban (povoljniji) položaj pri dobivanju javnih informacija od tijela koja su obuhvaćena područjem primjene Zakona o pristupu javnim informacijama. Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 27.

(38)      Ako povjerenik za informacije (neovisno tijelo za zaštitu podataka) odbije žalbu, primjerice radi zaštite interesa kaznenog postupka koji je u tijeku, podnositelj žalbe može zatražiti sudsko preispitivanje pred Upravnim sudom.

(39)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 27.

(40)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 2. i 4.

(41)      Dodijeljena proračunska sredstva za Sudbeno vijeće: oko 612 000 EUR (2019.), 606 000 EUR (2020.), 647 000 EUR (2021.), 777 000 EUR (2022.). Dodijeljena proračunska sredstva za Državnoodvjetničko vijeće: oko 185 000 EUR (2019.), 200 000 EUR (2020.), 195 000 EUR (2021.) i 192 000 EUR (2022.).

(42)      Proračunska sredstva dodijeljena pravosudnom sustavu za 2021. iznose gotovo 245 milijuna EUR za sve sudske urede i urede državnog odvjetništva, što je oko 10 % više nego 2020. Slike 29. i 30. u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021. pokazuju da proračun koji je stvarno potrošen na pravosudni sustav raste od 2016. u apsolutnom smislu, dok u relativnom smislu, kao udio BDP-a, stagnira, ali je i dalje među najvećima u Europi.

(43)      Tijekom ljeta 2020. sudovi su pokušali nadoknaditi izgubljeno vrijeme te je, u usporedbi s istim razdobljima 2019., u lipnju 2020. riješeno 40 % više predmeta, u srpnju 23 %, a u kolovozu 16 %. Prosječno trajanje postupaka u 2020. neznatno se produljilo na osam mjeseci za glavne (važne) predmete te se smanjilo na 1,1 mjesec za ostale predmete (s 1,4 u 2019.). Doprinos Vrhovnog suda Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 5.

(44)      Slika 21., Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2021., kojom se predstavljaju podaci za 2014., 2017., 2018. i 2019.

(45)      Sažetak rezultata inspekcije Ministarstva pravosuđa u pogledu organizacije rada Upravnog suda u Ljubljani i njegovih odjela u Mariboru, Novoj Gorici i Celju, Ministarstvo pravosuđa, travanj 2021.

(46)      Transparency International, Indeks percepcije korupcije 2020. (2021.), str. 2. i 3. Razina percepcije korupcije kategorizirana je kako slijedi: niska (rezultat percepcije korupcije u javnom sektoru među stručnjacima i direktorima poduzeća iznosi više od 79 bodova), relativno niska (između 79 i 60 bodova), relativno visoka (između 59 i 50 bodova), visoka (manje od 50 bodova).

(47)      Rezultat je 2015. iznosio 60 bodova, koliko je iznosio i 2020. Rezultat se znatno povećava/smanjuje ako se promijeni za više od pet bodova; poboljšava/pogoršava (mijenja se za četiri do pet bodova); relativno je stabilan (mijenja se za jedan do tri boda) u posljednjih pet godina.

(48)      Podaci Eurobarometra o percepciji korupcije i iskustvu građana i poduzeća, kako su prijavljeni prethodne godine, ažuriraju se svake druge godine. Najnoviji su dostupni podaci oni iz Posebnog istraživanja Eurobarometra br. 502 (2020.) i istraživanja Flash Eurobarometer br. 482 (2019.).

(49)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(50)      Program Vlade za jačanje integriteta i transparentnosti 2017.–2019.

(51)      Osamnaest aktivnosti (od njih 25) provedeno je u cijelosti, četiri ih je provedeno dijelom, a tri nisu provedene. Slovenska vlada, Završno izvješće o provedbi programa Vlade za jačanje integriteta i transparentnosti 2017.–2019., 21. travnja 2021.

(52)      Člankom 9.a Zakona o integritetu i sprječavanju korupcije predviđeno je da se kandidacijski odbor sastoji od pet članova: jednog člana kojeg imenuje ministarstvo nadležno za javnu upravu; jednog člana kojeg imenuje neprofitna organizacija privatnog sektora; jednog člana kojeg imenuje parlament; jednog člana kojeg imenuje Sudbeno vijeće i jednog člana kojeg imenuje Državnoodvjetničko vijeće.

(53)      Od 69 službeničkih radnih mjesta sistematiziranih u planu upravljanja 2020. ih je bilo popunjeno tek 33. Od ukupno 81 radnog mjesta za sve vrste osoblja, uključujući predsjednika i dva zamjenika, popunjeno je bilo samo 41. Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 62.

(54)      Informacije Komisije za sprječavanje korupcije.

(55)      Zakon o izvršenju proračuna Slovenije izmijenjen je u svibnju 2021., kad je ukinuto i to opće ograničenje zapošljavanja novih javnih službenika u Sloveniji. Predsjednik Komisije izjavio je da Komisiji treba više neovisnosti u pogledu financijskih sredstava, čime bi joj se osigurala istinska autonomija. Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 7. i 8.

(56)      Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 65.

(57)      OECD, Radna skupina za borbu protiv podmićivanja, Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja, Izvješće o četvrtoj fazi za Sloveniju, 11. ožujka 2021.

(58)      Žalba se odnosi na pitanje je li u postupku razrješenja ravnatelja Nacionalnog istražnog ureda dopušteno pozvati se na članak 83. stavak 5. Zakona o javnoj upravi s obzirom na to da članak 49. Zakona o ustrojstvu i radu policije sadržava sljedeće upute i glasi kako slijedi: „Ravnatelja Nacionalnog istražnog ureda imenuje i razrješava glavni ravnatelj policije.” Vrhovni sud tek treba donijeti odluku o tom prijedlogu žalbe. Pisani doprinos vlade u kontekstu posjeta Sloveniji.

(59)      Slovenska policija, priopćenja za medije od 6. svibnja 2020. (razrješenje prijašnjeg ravnatelja i imenovanje prvog vršitelja dužnosti ravnatelja), 29. srpnja 2020. (imenovanje drugog vršitelja dužnosti ravnatelja), 12. listopada 2020. (imenovanje trećeg vršitelja dužnosti ravnatelja).

(60)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(61)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(62)      Na primjer, predmeti koji su povezani s korupcijom velikih razmjera, u kojima je riječ o velikim novčanim vrijednostima, u kojima je više osumnjičenika ili u koje su upleteni visoki dužnosnici.

(63)      Sudovi su 2019. donijeli 21 osuđujuću presudu, što je 30 % manje nego 2018. (30), te devet oslobađajućih presuda (tri u 2018.), a jedan je predmet odbačen (dva u 2018.). Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 10.

(64)      Na primjer, u dvama kaznenim predmetima u koje je upleten gradonačelnik Ljubljane sud nije održao ročište godinu dana odnosno nije sazvao prvo ročište godinu i pol dana nakon pravomoćnosti optužnice. Kao razloge kašnjenja sud, među ostalima, navodi preopterećenost sudaca i probleme u upravljanju predmetima. RTV, Tarča: Pravosodje po meri politike, 3. lipnja 2021.

(65)      Informacije državnog odvjetništva i policije upućuju na to da istrage u nekim predmetima mogu potrajati pet godina, od čega dvije otpadaju samo na analizu složenih podataka.

(66)      Državno odvjetništvo od policije prima kaznene prijave/obavijesti gotovo isključivo u papirnatom obliku, što otežava djelotvoran kazneni progon, osobito u velikim i složenim predmetima. Informacije dobivene u kontekstu posjeta Sloveniji.

(67)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 24.

(68)      Rok zastare u trajanju od 20 godina predviđen je za kaznena djela korupcije u sljedećim slučajevima: primanje mita u privatnom i poslovnom sektoru, davanje mita u javnom sektoru i zlouporaba ovlasti u javnom i poslovnom sektoru.

(69)      Informacije Ministarstva pravosuđa.

(70)      To izuzeće za sudske predmete u kojima bi nastupila zastara dodano je odlukom predsjednika Vrhovnog suda od 13. studenoga 2020.

(71)      Kao što su profesionalni visoki dužnosnici, gradonačelnici i zamjenici gradonačelnika koji nisu profesionalci, državni službenici na visokim položajima, rukovoditelji, osobe odgovorne za javnu nabavu i državni službenici. Člankom 44.b Zakona o integritetu i sprječavanju korupcije predviđa se da u slučaju sumnje da je podnositelj izvješća imovinu prenio na članove obitelji Komisija može proširiti nadzor i na njihovu imovinu.

(72)      Javni dužnosnici moraju podnijeti dvije vrste izvješća: jedno potpuno izvješće (s cjelovitim popisom njihove imovine) koje su dužni podnijeti pri stupanju na dužnost ili na početku mandata te jedno izvješće o svim promjenama imovinskog stanja koje se podnosi u slučaju promjene vrste, količine ili vrijednosti imovine.

(73)      Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 30.

(74)      Informacije Komisije za sprječavanje korupcije i njezino Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 30.–35.

(75)      Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 30.–32.

(76)      Osim toga, objavljivanje se odnosi samo na izvješća o promjenama imovinskog stanja.

(77)      Inicijativa Komisije za sprječavanje korupcije, 20. svibnja 2021.

(78)      Na primjer, 12. svibnja 2021. Komisija za sprječavanje korupcije dovršila je postupak povezan s plaćenim vanjskim djelatnostima predsjednika Revizorskog suda, pri čemu je utvrdila da nije došlo do povrede Zakona o integritetu i sprječavanju korupcije. Osim toga, Komisija za sprječavanje korupcije u svojoj je odluci utvrdila da dodatna zarada predsjednika Revizorskog suda ne predstavlja obavljanje profitabilne djelatnosti u njegovo ime niti je bilo riječi ni o kakvom sukobu interesa. Kad je riječ o navodnom dopuštenju na koje upućuju i bivši i sadašnji predsjednik Revizorskog suda, Komisija za sprječavanje korupcije izjavila je da, iako ne raspolaže takvim dokumentom, ne može sa sigurnošću isključiti mogućnost njegova postojanja. Komisija za sprječavanje korupcije, priopćenja za medije od 12. i 24. svibnja 2021.

(79)      https://erar.si/lobiranje/

(80)      Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021.

(81)      Revizorski sud, Izvješće za 2020., 31. ožujka 2021., str. 206.–223.

(82)      U skladu s člankom 24. Poslovnika parlamenta, kolegij predsjednika Državnog zbora donio je na 71. sjednici 12. lipnja 2020. Etički kodeks za zastupnike u Državnom zboru Republike Slovenije.

(83)      Naime, u slučaju manje povrede, zastupniku se izriče ukor bez javne objave; u slučaju teške povrede, zastupniku se izriče ukor uz javnu objavu na internetskim stranicama Državnog zbora; u slučaju ponovljene teške povrede, zastupniku se izriče ukor uz javnu objavu na internetskim stranicama Državnog zbora i iznošenje predmetne povrede na sljedećoj sjednici Državnog zbora.

(84)      RTV, Prvi kršilec poslanskega etičnega kodeksa je Jani Ivanuša (SNS), dobil je opomin, 9. lipnja 2021.

(85)      Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 39., i informacije dobivene u kontekstu posjeta Sloveniji.

(86)      Komisija za sprječavanje korupcije, Izvješće za 2020., 20. svibnja 2021., str. 37.–39., i informacije dobivene u kontekstu posjeta Sloveniji.

(87)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021. Bivši voditelj Službe za pravne i opće poslove u slovenskom Zavodu za robne rezerve izvijestio je da se ministar gospodarstva osobno založio u korist ugovora s izvjesnim poduzećem u vrijednosti od 8 milijuna EUR, a postupak u tom predmetu još je u tijeku. OECD, Radna skupina za borbu protiv podmićivanja, Provedba Konvencije OECD-a o borbi protiv podmićivanja, Izvješće o četvrtoj fazi za Sloveniju, 11. ožujka 2021., str. 12.

(88)      Pred Državnom komisijom za reviziju postupaka javne nabave 2020. su bila tri takva neriješena zahtjeva za reviziju (od ukupno 206 predmeta), a pokrenuto je 13 prekršajnih postupaka. Pisani doprinos Državne komisije za reviziju postupaka javne nabave dobiven u kontekstu posjeta Sloveniji. Vidjeti i Izvješće o radu Državne komisije za reviziju postupaka javne nabave za 2020.

(89)      Informacije dobivene od Državne komisije za reviziju postupaka javne nabave u kontekstu posjeta Sloveniji.

(90)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(91)      Prema Svjetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica za 2021. Slovenija zauzima 36. mjesto u svijetu (18. u EU-u), tako da se spustila za četiri mjesta u odnosu na prošlu godinu, kada je bila 32. To znači da se u zemlji pogoršavaju sloboda medija i zaštita novinara.

(92)      AKOS, informacije dobivene tijekom posjeta Sloveniji.

(93)      Kao konvergentno regulatorno tijelo, AKOS obavlja poslove u području telekomunikacija, elektroničkih medija, poštanskih i željezničkihusluga, a odgovoran je za regulaciju audiovizualnih medija, radijskih usluga i internetskih medija (MPM 2021).

(94)      AKOS-om upravljaju ravnatelj i Vijeće Agencije. Imenuje ih vlada na temelju postupka odabira, a ravnatelja vladi predlaže nadležni ministar. Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 11.

(95)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 11.

(96)      Zakon o elektroničkim komunikacijama.

(97)      Zakon o medijima.

(98)      Zakon o audiovizualnim medijskim uslugama.

(99)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(100)      Nacrt članka 39.a (neovisnost agencije): 1. Agencija je organizacijski, funkcionalno i materijalno neovisno regulatorno tijelo odvojeno od Vlade Republike Slovenije i drugih subjekata javnog ili privatnog prava. U obavljanju poslova prema tom zakonu i zakonu kojim se uređuju mediji Agencija ne smije tražiti ni primati upute od drugih tijela, osim ako ona obavljaju zakonski nadzor nad radom Agencije. 2. Agencija obavlja svoje poslove prema ovom Zakonu i zakonu kojim se uređuju mediji nepristrano, transparentno i u skladu s načelima ovog Zakona, pri čemu radi na ostvarivanju ciljeva medijskog pluralizma, kulturne i jezične raznolikosti, zaštite potrošača, dostupnosti, nediskriminacije, propisnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta i promicanja poštenog tržišnog natjecanja. [...].

(101)      Nacrt izmjena Zakona o audiovizualnim medijskim uslugama, 5. ožujka 2021. Zakonom o elektroničkim komunikacijama (ZEKom-1) uređuju se, među ostalim, elektroničke komunikacijske mreže i usluge te upravljanje radijskim frekvencijama i spektrom, a sadržava i odredbe kojima se uređuje status AKOS-a unutar tog okvira.

(102)      Nacrt zakona o javnoj agenciji Republike Slovenije za tržište i potrošače i javnoj agenciji Republike Slovenije za financijska tržišta, listopad 2020.

(103)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 12. i Agencija za komunikacijske mreže i usluge, Očitovanje o Nacrtu zakona o javnoj agenciji Republike Slovenije za tržište i potrošače i javnoj agenciji Republike Slovenije za financijska tržišta, 2. listopada 2020.

(104)      Zakon o medijima, članci 12. i 14.

(105)      https://rmsn.ekultura.gov.si/razvid/mediji

(106)      Nacrt Zakona o medijima, izmijenjeni članak 12.

(107)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 12.

(108)      Pisani doprinos Udruženja novinara i izdavača u kontekstu posjeta Sloveniji. Vidjeti i Pod črto, Kdo drži informacijsko pištolo: kaj smo ugotovili v preiskavi medijskega lastništva v Sloveniji, 18. siječnja 2021. U okviru studije u slučaju jednog tiskanog medija nije bilo moguće utvrditi krajnjeg vlasnika. (https://podcrto.si/povzetek-preiskave-mladina-kot-primer-ranljivosti-medijev-v-sloveniji/). U studiji je istaknut i problem utjecaja vlasnika medija na urednički sadržaj, iz političkih ili gospodarskih interesa, dodatno naglašen nedostatkom transparentnosti vlasništva nad medijima.

(109)      Nije dopušteno kombiniranje oglašivačkih te radijskih i televizijskih djelatnosti odnosno telekomunikacijskih te radijskih i televizijskih djelatnosti. Vlada je uvažila to pitanje, a predložene izmjene Zakona o medijima usmjerit će se, među ostalim, na transparentnost vlasništva nad medijima i ograničavanje medijske koncentracije.

(110)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Sloveniji.

(111)      Budući da prema mišljenju vlade prethodnim zakonodavnim okvirom nije pobliže određeno što se podrazumijeva pod javnom uslugom Slovenske novinske agencije i po čemu se razlikuje od njezine komercijalne usluge, Ured vlade za komunikaciju (UKOM) u lipnju 2021. donio je novu Uredbu o obavljanju javne usluge Slovenske novinske agencije. Vlada namjerava ukinuti automatska ex ante plaćanja i zamijeniti ih sustavom ex post plaćanja.

(112)      Europska komisija, priopćenje za tisak – Državne potpore: Komisija odobrila naknadu u iznosu od 2,5 milijuna EUR Slovenskoj novinskoj agenciji (STA) za njezine javne usluge, 29. travnja 2021.

(113)      Nacionalni dionici (npr. Udruženje novinara) i međunarodni dionici (npr. otvoreno pismo Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europskog udruženja novinara (EFJ), Međunarodnog instituta za medije (IPI), organizacije OBC Transeuropa i Reportera bez granica (RSF) od 16. ožujka 2021.) izrazili su zabrinutost u pogledu stabilnosti financiranja Slovenske novinske agencije.

(114)      Fakultet za medije (prof. dr. Matevž Tomšič, prof. dr. Borut Rončević, doc. dr. Nuša Erman, doc. dr. Tamara Besednjak Valič), Istraživanje medijskog okruženja, ožujak 2021. Doprinos Sindikata novinara Slovenije Izvješću o vladavini prava za 2021, str. 1.–4.

(115)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 16., Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 12.

(116)      Pod črto, Općinski bilteni: milijuni eura javnog novca za promociju gradonačelnika, 6. lipnja 2019.

(117)      Doprinos Reportera bez granica Izvješću o vladavini prava za 2021.

(118)      Ta poduzeća u državnom vlasništvu odbijaju podijeliti te informacije pozivajući se na odredbe Zakona o poslovnoj tajni.

(119)      Reporteri bez granica – Doprinos Izvješću o vladavini prava za 2021.

(120)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 11.

(121)      Doprinos slovenskog Udruženja novinara i izdavača Izvješću o vladavini prava za 2021, str. 4.

(122)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 13.

(123)      Pisani doprinos vlade u kontekstu posjeta Sloveniji i pisani doprinos Udruženja novinara i izdavača Izvješću o vladavini prava za 2021. Treba napomenuti da su dionici izrazili zabrinutost zbog ekonomske situacije slobodnih novinara. Pisani doprinos Udruženja novinara i izdavača Izvješću o vladavini prava za 2021. Kao što je navela vlada, i samozaposleni novinari primaju univerzalni osnovni dohodak u okviru općih mjera potpore u mjesečnom iznosu od 700 EUR te im je od ožujka 2020. do 30. lipnja 2021. bio omogućen potpuni otpis njihovih socijalnih i zdravstvenih troškova, pod uvjetom da nisu radili.

(124)      Pisani doprinos vlade u kontekstu posjeta Sloveniji.

(125)      Informacije dobivene u kontekstu posjeta Sloveniji.

(126)      Reporteri bez granica – Doprinos Izvješću o vladavini prava za 2021.

(127)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 11.

(128) Sažetak rezultata inspekcije Ministarstva pravosuđa u pogledu organizacije rada Upravnog suda u Ljubljani i njegovih odjela u Mariboru, Novoj Gorici i Celju, Ministarstvo pravosuđa, travanj 2021.

(129)      Sažetak rezultata inspekcije Ministarstva pravosuđa u pogledu organizacije rada Upravnog suda u Ljubljani i njegovih odjela u Mariboru, Novoj Gorici i Celju, Ministarstvo pravosuđa, travanj 2021. Treba napomenuti da je utvrđeno da je jedan sudski predmet u kojem se preispitivala odluka povjerenika za informacije o pristupu informacijama pokrenut prije više od dvije godine.

(130)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 13.

(131)      Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 10.

(132)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021.

(133)      Platforma Vijeća Europe za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara – Slovenija. U vrijeme sastavljanja ovog izvješća slovenska nadležna tijela odgovorila su na pet upozorenja.

(134)      Vijeće Europe, Povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava objavio je komentar o ljudskim pravima u pogledu SLAPP-ova (strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja), 27. listopada 2020.

(135)      Doprinos Mirovnog instituta u suradnji sa Savezom za građanske slobode za Europu Izvješću o vladavini prava za 2021.; Vijeće Europe, povjerenik za ljudska prava, Memorandum o slobodi izražavanja i slobodi medija u Sloveniji, 4. lipnja 2021.; Izvješće o praćenju medijskog pluralizma za 2021. za Sloveniju, str. 11., 20. i 22.

(136)      Informacije Vrhovnog državnog odvjetništva, travanj 2021.

(137)      Informacije dobivene od Vrhovnog državnog odvjetništva u kontekstu posjeta Sloveniji.

(138)      Kako je utvrđeno u Izvješću o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, zbog uske primjene kaznenog prava uznemiravanje ili prijetnje upućene novinarima na internetu rijetko su sankcionirani. To je ovisilo o prethodnom pravnom tumačenju državnog odvjetništva, pri čemu je javno poticanje na mržnju moralo biti „stvarno” i dovoditi do „stvarne opasnosti za javni red i mir” da bi se progonilo kao kazneno djelo. Vrhovni sud obrazložio je 2019. da postoje dva načina počinjenja kaznenog djela iz članka 297. Kaznenog zakona: a) poticanjem ili raspirivanjem mržnje i nasilja ili netolerancije na način koji može ugroziti ili narušiti javni red i mir ili b) prijetnjama, uvredama ili verbalnim zlostavljanjem. Navedeno je da, u slučaju da ponašanje čine prijetnje, uvrede ili verbalno zlostavljanje, ne postoji preduvjet za bilo kakvo potencijalno ugrožavanje javnog reda i mira. No obrazloženo je i da, ako se ponašanje odvija na način koji bi mogao ugrožavati ili narušiti javni red i mir, nije nužno da takvo ugrožavanje bude neposredno, već samo da ima potencijal rezultirati konkretnim ugrožavanjem. Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 13.

(139)      Ustavni sud Republike Slovenije, presuda od 22. listopada 2008., U-I-295/07.

(140)      Izmjene Poslovnika Državnog zbora, 7. travnja 2020.

(141)      U skraćenom i hitnom postupku ne održava se opća rasprava, a drugo i treće čitanje održavaju se u istom zasjedanju parlamenta. Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 15.

(142)      CNVOS – krovna mreža slovenskih nevladinih organizacija, Internetski brojač slučajeva kršenja parlamentarne Rezolucije o normativnoj djelatnosti.

(143)      Ustavni sud dao je parlamentu dva mjeseca da ukloni neustavne elemente iz navedenog zakona. Presuda Ustavnog suda od 13. svibnja 2021., U-I-79/20-24.

(144)      Informacije koje je dostavila Slovenija za Izvješće o vladavini prava za 2021., str. 30.

(145)      Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 317.

(146)      Presuda Ustavnog suda od 10. prosinca 2020., U-I-474/18-17. Rok za provedbu odluke je 23. prosinca 2021.

(147)      Izvješće o vladavini prava za 2020., Poglavlje za Sloveniju, str. 14. i 15.

(148)      Ustavni sud, Izvješće za 2020., 22. travnja 2021.

(149)      I dalje su u postupku 62 predmeta, od kojih je Ustavni sud prihvatio njih 20, a u sedam predmeta Sud je privremeno obustavio predmetne mjere. Pisani doprinos Ustavnog suda u kontekstu posjeta Sloveniji.

(150)      U ožujku 2021. prijavljeno je nekoliko nepravilnosti u pogledu poštovanja nepristranosti u slučajevima u kojima se suci Ustavnog suda nisu izuzeli. Treba napomenuti da je protiv Slovenije prethodno donesena osuđujuća presuda zbog kršenja članka 6. Europske konvencije o ljudskim pravima pred Europskim sudom za ljudska prava jer se suci Ustavnog suda nisu izuzeli.

(151) Globalni savez nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), Izvješće i preporuka s virtualnog zasjedanja Pododbora za akreditaciju (SCA), 7.–18. prosinca 2020., str. 22.–24. Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 316.

(152)      Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 319., 320., 322. i 334.–339. Treba napomenuti i da je pučki pravobranitelj u svojem posljednjem godišnjem izvješću naveo da više od 200 preporuka koje je dao državnim tijelima, uglavnom vladi, ali i parlamentu, sudovima i drugim tijelima, nije provedeno ili je provedeno samo djelomično. Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 319.

(153)      Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 340.

(154)      Ured predsjednika Republike, priopćenje za medije od 13. listopada 2020.

(155)      Doprinos Agencije za temeljna prava Izvješću o vladavini prava za 2021. – Uloga pravnog okruženja i prostora za djelovanje organizacija civilnog društva u podupiranju temeljnih prava, Slovenija, str. 1.

(156)      Ocjena CIVICUS-a; ocjene su na ljestvici od pet kategorija definirane kako slijedi: otvoren, sužen, ometan, potisnut i zatvoren. CIVICUS, Government continues its attack on CSOs (Vlada nastavlja s napadom na organizacije civilnog društva), 4. veljače 2021.

(157)      Doprinos Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 322.–324.

(158)      Doprinos Europskog građanskog foruma Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 57.

(159)      Doprinos Europskog građanskog foruma Izvješću o vladavini prava za 2021., str. 57.