Sažetak

Procjena učinka Prijedloga revizije Uredbe (EU) br. 1315/2013 – Smjernice Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T).

A. Potreba za djelovanjem

Zašto? Koji se problem rješava?

Na ovoj se procjeni učinka temelji zakonodavni prijedlog revizije Uredbe (EU) br. 1315/2013 o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T). Ta je revizija ključno djelovanje u okviru europskog zelenog plana i strategije za održivu i pametnu mobilnost. Cilj je Uredbe o mreži TEN-T na razini EU-a uspostaviti djelotvornu multimodalnu mrežu željezničke infrastrukture, unutarnjih plovnih putova, ruta za kratku obalnu plovidbu i cesta povezanih s gradskim čvorovima, morskim lukama i lukama unutarnjih plovnih putova, zračnim lukama i terminalima u EU-u. Pri reviziji su se nastojali riješiti problemi nedovoljnih i/ili nepotpunih standarda za infrastrukturu mreže TEN-T i neintegriranosti standardâ za infrastrukturu za alternativna goriva u okviru mreže TEN-T koja negativno utječe na klimu i okoliš. U mreži TEN-T usto su problem uska grla u pogledu kapaciteta i nedovoljna mrežna povezivost sa svim regijama, što onemogućuje multimodalnost. Nadalje je potrebno riješiti problem nedovoljne sigurnosti i pouzdanosti infrastrukture mreže TEN-T. Konačno, instrumenti upravljanja ne odgovaraju novim potrebama, a oblikovanje mreže TEN-T potrebno je preispitati kako bi se povećala usklađenost s drugim politikama.

Što se nastoji postići ovom inicijativom?

Revizijom Uredbe o mreži TEN-T nastoje se ostvariti četiri glavna cilja. Prvi je cilj učiniti promet ekološki prihvatljivijim uspostavom odgovarajuće temeljne infrastrukture kako bi se smanjili prometno zagušenje, emisije stakleničkih plinova te onečišćenje zraka i vode tako što će se poticati preusmjeravanje potražnje u prometnom sektoru na održive oblike prijevoza, npr. primjenom novih standarda za TEN-T. Drugi je cilj olakšati neometani i učinkoviti promet, poticati multimodalnost i interoperabilnost među vrstama prijevoza u mreži TEN-T i bolje integrirati gradske čvorove u mrežu. Treći je cilj povećati otpornost mreže TEN-T na klimatske promjene i druge prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem. Posljednji je cilj poboljšati učinkovitost alata za upravljanje mrežom TEN-T, racionalizirati instrumente za izvješćivanje i praćenje te preispitati oblikovanje mreže TEN-T.

Koja je dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a? 

Jedan je od glavnih zaključaka evaluacije postojeće Uredbe o mreži TEN-T da TEN-T donosi veliku dodanu vrijednost EU-a. Usmjeravanje djelovanja na stvaranje zajedničke prometne mreže na razini cijelog EU-a, prije svega na uklanjanje uskih grla i veza koje nedostaju, posebno prekograničnih, jasno je prepoznato kao vizija koja dobro napreduje i čije koristi premašuju ono što se može postići isključivo nacionalnim djelovanjem. Od ključne je važnosti osiguravanje zajedničkog i usklađenog temelja na razini EU-a za utvrđivanje „projekata od zajedničkog interesa”, a time i za usklađivanje rada širokog raspona dionika na planiranju i provedbi.

B. Rješenja

Koje su se zakonodavne i nezakonodavne opcije razmatrale? Postoji li najpoželjnija opcija? Zašto? 

Kako bi se na odgovarajući način pristupilo ostvarenju ciljeva revizije mreže TEN-T, procijenjen je učinak triju opcija politike na gospodarstvo, društvo i okoliš. U okviru prve opcije politike predviđa se ažuriranje postojećih zahtjeva i standarda za kvalitetu infrastrukture mreže TEN-T te utvrđivanje odgovarajuće temeljne infrastrukture za uvođenje alternativnih goriva i inteligentnih prometnih sustava. Osim toga, ona uključuje mjere usklađivanja i racionalizacije postojećih alata za praćenje mreže TEN-T i izvješćivanje o njoj. Uključuje i preispitivanje prometne mreže i prometnih čvorova u mreži TEN-T. Druga opcija politike temelji se na prvoj opciji, ali ide korak dalje jer uključuje uvođenje novih ambicioznijih standarda za sve vrste prijevoza kako bi se pridonijelo dekarbonizaciji, smanjenju onečišćenja, digitalizaciji, otpornosti i sigurnosti sustava prometne infrastrukture. Osim toga, bolja integracija gradskih čvorova u mrežu TEN-T ostvaruje se posebnim zahtjevima za upravljanje putničkim i teretnim prometom u gradove i iz gradova. U okviru treće opcije politike, ujedno najpoželjnije opcije, ubrzava se dovršenje mreže TEN-T pomicanjem roka za dovršenje određenih standarda i dionica mreže s 2050. na 2040., pri čemu se zadržavaju ambiciozni standardi i zahtjevi uvedeni drugom opcijom. Trećom se opcijom osigurava i opsežan i usklađen razvoj mreže, odnosno temeljito preispitivanje oblikovanja mreže TEN-T.

Tko podržava koju opciju? 

Rezultati savjetovanjâ pokazuju da velika većina dionika daje prednost usmjeravanju mreže TEN-T na kombinaciju mjera za dekarbonizaciju, digitalizaciju i uspostavu fizičke infrastrukture, što se idejno podudara s trećom opcijom. Naime, tu je opciju 34 % ispitanika stavilo na prvo mjesto, dok ju je još 12 % stavilo na drugo mjesto. Najveću potporu dala su joj javna tijela (44 %), poduzeća (35 %) i građani (17 %), koji su tu opciju stavili na prvo mjesto.

C. Učinci najpoželjnije opcije

Koje su prednosti najpoželjnije opcije (ako postoji, inače prednosti glavnih opcija)? 

Treća opcija politike donosi znatne gospodarske koristi, prvenstveno povećanje BDP-a od 0,4 % u 2030.,1,3 % u 2040. i 2,4 % do 2050. u odnosu na osnovni scenarij. To je jednako povećanju BDP-a za 57 milijardi EUR u 2030., 229 milijardi EUR u 2040. i 467 milijardi EUR u 2040. u odnosu na osnovni scenarij. Većim ulaganjima u TEN-T otvorit će se dodatna radna mjesta i time povećati zaposlenost za procijenjenih 0,1 % u 2030., 0,3 % u 2040. i 0,5 % do 2050. u odnosu na osnovni scenarij, što je jednako povećanju broja zaposlenih za 200 000 u 2030., 561 000 u 2040. i 840 000 do 2050. Treća opcija pridonosi i prelasku na održivije vrste prijevoza u sektoru teretnog i putničkog prijevoza. Očekuje se da će se djelatnost željezničkog prijevoza povećati zahvaljujući predviđenoj provedbi novog standarda za željeznički prijevoz putnika (brzina pruge od 160 km/h), uvođenju standardnog profila P400 (koji omogućuje prometovanje željezničkih vagona s poluprikolicama) te proširenju primjene određenih standarda za željeznice s osnovne na sveobuhvatnu mrežu i proširenju sveobuhvatne mreže. To se odražava i u većem udjelu željezničkog sektora u modalnoj raspodjeli u odnosu na cestovni sektor. Iako je modalni udio prijevoza unutarnjim plovnim putovima i pomorskog prijevoza i dalje uglavnom stabilan, provedba novih standarda omogućuje sektoru da apsorbira predviđeni rast opsega prometa u državama skupine EU-27 i pomorskog prometa unutar EU-a. Nadalje, predviđa se da će se emisije CO2 i emisije tvari koje onečišćuju zrak smanjiti zbog prelaska s cestovnog prijevoza na vrste prijevoza s nižom razinom emisija, koji će se ostvariti zahvaljujući skupu mjera uključenom u treću opciju politike. Procjenjuje se da će smanjenje vanjskih troškova emisija CO2 iznositi oko 387 milijuna EUR u odnosu na osnovni scenarij u razdoblju 2021.–2050., izraženo kao sadašnja vrijednost, a smanjenje vanjskih troškova onečišćenja zraka iznosit će oko 420 milijuna EUR. Osim toga, sigurnost na cestama poboljšat će se proširenjem standarda za autoceste i povezanih sigurnosnih značajki na sve dionice mreže na kojima dnevni promet prelazi određeni prag, čime će se smanjiti broj smrtnih slučajeva i ozlijeđenih osoba. Procjenjuje se da će smanjenje vanjskih troškova nesreća iznositi oko 3 930 milijuna EUR u odnosu na osnovni scenarij u razdoblju 2021.–2050., izraženo kao sadašnja vrijednost. Procjenjuje se da će smanjenje vanjskih troškova prometnog zagušenja na međugradskim cestama iznositi oko 2 891 milijun EUR u odnosu na osnovni scenarij u razdoblju 2021.–2050.

Koji su troškovi najpoželjnije opcije (ako postoji, inače troškovi glavnih opcija)? 

Najpoželjnija opcija pruža najbolju ravnotežu između ostvarenih ciljeva i ukupnih troškova provedbe. Procjenjuje se da će ulaganja u provedbu svih mjera iz treće opcije iznositi 247,5 milijardi EUR u odnosu na osnovni scenarij, izraženo kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2021.–2050. Nadalje, procjenjuje se da će administrativni troškovi privatnog sektora iznositi 8,6 milijuna EUR u odnosu na osnovni scenarij, izraženo kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2021.–2050., a administrativni troškovi javnih tijela iznosit će 25,4 milijuna EUR. Očekuje se da će drugi učinci povezani s emisijama buke i mogućim gubitkom bioraznolikosti biti vrlo ograničeni. No teško ih je kvantificirati jer učinci povezani s bukom uvelike ovise o lokalnoj (prometnoj) situaciji, dok učinci povezani s bioraznolikošću ovise o konkretnoj lokaciji i značajkama infrastrukture. U oba su slučaja u reviziju Uredbe o mreži TEN-T uključene mjere koje su u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu”.

Kako će to utjecati na poduzeća, MSP-ove i mikropoduzeća?

Nadogradnja infrastrukture za kombinirani željeznički prijevoz i nadogradnja terminala stvorit će prilike za MSP-ove da uvedu svoje usluge iako u nekim segmentima sudjeluju i veliki subjekti. Glavni su dionici željeznički prijevoznici na tržištu prijevoza tereta, upravitelji željezničkih teretnih terminala, prijevoznička poduzeća i upravitelji putničkih terminala. U cestovnom sektoru poboljšanje odmorišta i parkirališta za prijevoz kamionima unutar određene regije i na velike udaljenosti koristit će brojnim malim prijevozničkim poduzećima u vlasništvu vozača, koja su među najmanjim poduzećima u području prijevoza, jer ta poduzeća ovise o gustoj i kvalitetnoj mreži parkirališta.

Hoće li to bitno utjecati na državne proračune i uprave? 

Dodatni administrativni troškovi u odnosu na osnovni scenarij umjereni su, posebno u usporedbi s ambicioznim planovima revizije u okviru treće opcije politike. Procjenjuje se da će administrativni troškovi javnih tijela iznositi 25,4 milijuna EUR (tj. 15,8 milijuna EUR za Europsku komisiju i 9,6 milijuna EUR za javna tijela država članica), izraženo kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2021.–2050. Nadalje, procjenjuje se da će javno financiranje (nacionalna javna sredstva, sredstva EU-a) biti glavni izvor ulaganja, koja će iznositi 244,2 milijarde EUR u odnosu na osnovni scenarij, izraženo kao sadašnja vrijednost u razdoblju 2021.–2050.

Hoće li biti drugih bitnih učinaka? 

Treća opcija dodaje važnu dimenziju kohezijskom cilju mreže TEN-T jer se njom utvrđuju gradski čvorovi i integriraju putnički/teretni terminali na cijelom području EU-a koji su ključni za regionalnu povezivost. Treća opcija ujedno najbolje potiče otpornost infrastrukture mreže TEN-T i njezinu prilagodbu klimatskim promjenama. Naposljetku, treća opcija donosi važnu vrijednost za usklađenost s drugim politikama jer se u okviru nje preispituje oblikovanje mreže TEN-T (npr. stvaranjem europskih prometnih koridora, koji će zamijeniti dvije postojeće vrste koridora – koridore osnovne mreže i željezničke teretne koridore).

D. Daljnje mjere

Kad će se predložene mjere preispitati?

Zakonodavni prijedlog revizije Uredbe (EU) br. 1315/2013 očekuje se u prosincu 2021.