EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 3.2.2021.

SWD(2021) 13 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

SAVJETOVANJE S DIONICIMA – KRATKI PREGLED

[…]

priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Europski plan za borbu protiv raka

{COM(2021) 44 final}

KRATKI PREGLED

1.Uvod: Ciljevi i dionici

U ovom su izvješću predstavljeni rezultati četiriju savjetovanja provedenih za europski plan borbe protiv raka. Postupak savjetovanja otvoren je na Svjetski dan borbe protiv raka 4. veljače 2020.

Strategija tih savjetovanja osmišljena je da bi se na razini EU-a prikupile reakcije o četiri stupa europskog odgovora na rak, kako je stajalo u mandatnom pismu upućenom Stelli Kyriakides, europskoj povjerenici za zdravlje i sigurnost hrane: i. prevencija; ii. rano otkrivanje i dijagnosticiranje: iii. liječenje; te iv. skrb i kvaliteta života pacijenata oboljelih od raka, osoba koje su preživjele rak i pružatelja skrbi (uz znanje i znanstvene dokaze). Konkretno, strategija savjetovanja imala je za cilj uzeti u obzir razna stajališta radi utvrđivanja trendova i očekivanja te svega što zabrinjava dionike i javnost. Svaki je dio strategije bio osmišljen kako bi se dobili konkretni odgovori, identificirala ona područja u kojima postoji konsenzus i identificirale bitne različitosti.

Postupak je stoga uključivao sljedeće:

·povratne informacije o planu djelovanja (4. veljače –3. ožujka),

·javno internetsko savjetovanje (4. veljače – 22. svibnja),

·ciljana savjetovanja s dionicima, uključujući sastanke s „bazom” tijekom ljeta,

·suradnju s: i. javnim tijelima, u okviru Komisijine Upravljačke skupine za promicanje zdravlja i sprečavanje bolesti; ii. Europskim parlamentom, u okviru Posebnog odbora za borbu protiv raka; i iii. odborom predložene misije programa Obzor Europa za borbu protiv raka. Bilo je i drugih, ad hoc suradnji, prvenstveno u okviru sastanaka s dužnosnicima Komisije.

Postupak savjetovanja temeljio se na pregledu dionika kojim su identificirane 
ključne skupine, građani i pacijenti:

·nevladine organizacije koje predstavljaju zajednicu oboljelih od raka, obično skupine pacijenata ili europska strukovna znanstvena tijela,

·europske javnozdravstvene organizacije,

·stručnjaci i strukovne udruge,

·industrija,

·istraživači,

·države članice, uključujući javna tijela i zastupnike u Europskom parlamentu,

·međunarodne agencije.

Strategija i postupak savjetovanja obuhvatili su sve te skupine. Uzeto je u obzir da se takve skupine ne mogu jasno razdvojiti (pojedinci, pacijenti, stručnjaci, udruge pacijenata i strukovna tijela teoretski jesu različite kategorije, ali se u praksi preklapaju). Svi ključni dionici iz pregleda dionika dobili su priliku sudjelovati.

Savjetovanje je održano u jeku pandemije bolesti COVID-19, što je mnogim sudionicima preusmjerilo pozornost. To je stanje ublaženo produljenjem roka za javno savjetovanje i odgodom provedbe ciljanih savjetovanja s dionicima. Sastanci su se održavali na daljinu, ponekad sa zakašnjenjem.

Zbog sve očitijeg utjecaja pandemije na pacijente oboljele od raka i na skrb povezanu s rakom organizirana su tri webinara. Cilj im je bio bolje razumjeti djelovanje pandemije i steći uvid u stanje u državama članicama kako bi se to iskoristilo u pripremi plana.

2.Metodologija i instrumenti

Komisija je putem internetskih upitnika prikupila reakcije na svoj plan djelovanja i na javno savjetovanje.

Reakcije na plan djelovanja analizirane su kvantitativno i kvalitativno, strojnim učenjem i ručnom analizom, te su utvrđene teme za svaki od četiriju stupova, a posebno za četvrti, stup o znanju, podacima i znanstvenim dokazima.

Javno savjetovanje na internetu sadržavalo je zatvorena pitanja (u kojima ispitanici odabiru ponuđene odgovore) i otvorena pitanja (u kojima ispitanici sami napišu odgovor do 600 znakova). Odgovori na ovo javno savjetovanje analizirani su u MS Excelu i alatima za analizu teksta. Neki su odgovori reklasificirani prema nazivu ispitanikove organizacije i informacijama na relevantnim internetskim stranicama kako bi bila jasnija razlika između relevantnih vrsta dionika (npr. organizacije pacijenata, zdravstveni radnici itd.). Ako je to bilo potrebno radi određivanja grupiranja i učestalosti, na odgovore na otvorena pitanja primijenjeno je tematsko programiranje i grupiranje. To je bilo donekle podložno interpretaciji. Udvostručavanje otvorenih odgovora (tj. slučajeva u kojima su različiti ispitanici napisali slične odgovore na otvorena pitanja) bilo je ograničeno: takvih je bilo samo 5 % unosa).

Provedena su ciljana savjetovanja sa sljedećim dionicima: i. predstavnicima pacijenata; ii. zajednicama koje se bave rakom (znanstvene i stručne udruge); iii. europskom javnozdravstvenom zajednicom; iv. strukovnim udruženjima v. sektorom zdravstvene skrbi; i vi. međunarodnim agencijama. Dopuna tim savjetovanjima bila su četiri razgovora sa stručnjacima. Oni su pozvani na stručno savjetovanje na temelju: i. stručnosti u području raka ili djelovanja u području liječenja raka; i ii. sposobnosti da stvari sagledaju iz perspektive EU-a ili perspektive određene skupine. Prije ciljanih savjetovanja s dionicima organizatori su poslali pitanja koja su se temeljila na: i. planu djelovanja; i ii. stručnom poznavanju ispitivane skupine. Organizatori su i poticali raspravu tijekom ciljanih savjetovanja s dionicima. Nakon ciljanih savjetovanja dionicima je poslan sažetak na očitovanje. Njihove su primjedbe zatim konsolidirane i analizirane. Javnim savjetovanjem s „bazom” ostvarene su dodatne provjere i uključivost.

3.Savjetovanja

a.Povratne informacije o Komisijinu planu djelovanja

Od dionika iz 25 država članica EU-a (89 %) 1 primljeno je ukupno 387 primjedbi, a od dionika iz zemalja izvan EU-a stiglo je deset primjedbi (11 %) 2 . Dionici koji su poslali primjedbe dolaze iz raznih sektora. Gotovo trećina odgovora (32 %) stigla je iz nevladinih organizacija (NGO), a zatim slijede javnost EU-a (23 %), poduzeća/poslovne organizacije i udruženja (22 %) te istraživačke/akademske institucije (7 %). Upadljiva je niska stopa odaziva javnih tijela (2 %).

Ispitanici su u velikoj mjeri podržali inicijativu izloženu u planu za borbu protiv raka. Izražena je posebno snažna potpora stupu prevencije (zakonodavstvo koje se odnosi na duhan i rješavanje pitanja izloženosti ekološkim rizicima na radnom mjestu), ali i ostali stupovi naišli su na odobravanje. Ispitanici su iznijeli i prijedloge za jačanje plana za borbu protiv raka. Usto, ispitanici su istaknuli i druga pitanja te predložili da se veći naglasak stavi na:

·rak u dječjoj dobi, među ostalim na inovacije u lijekovima, rad s genetskim mutacijama povezanima s rakom te strategije za skrb o osobama koje su preživjele rak,

·integraciju stvarnih dokaza i inovacija kao što je umjetna inteligencija za personaliziranu skrb,

·poboljšanje standarda osposobljavanja zdravstvenih djelatnika,

·zdravstvenu pismenost za pacijente, pružatelje skrbi i javnost,

·potrebu da svim građanima EU-a prevencija raka i skrb budu jednako dostupne,

·visokokvalitetne sustave praćenja i nadzora na razini EU-a radi izrade kvalitetnijih politika,

·razmjenu primjera dobre prakse među državama članicama EU-a.

Objavljen je sažetak tih povratnih informacija.

b.Povratne informacije dobivene javnim savjetovanjem

Putem internetske platforme primljeno je 2 078 odgovora, a još 27 odgovora stiglo je e-poštom. Tih 27 odgovora e-poštom potaknuto je objavom upitnika, ali nisu svi bili u predloženom formatu. Sve države članice EU-a zastupljene su u odgovorima šire javnosti i organizacija, a u 184 (9 %) svih odgovora stoji da je zemlja podrijetla ispitanika izvan EU-a. Pojedinci su dali 1 341 odgovor, a organizacije 737.

Među organizacijama koje su odgovorile na upitnik najviše ih se bavi akademskim istraživanjem (35 %), nakon čega slijede organizacije pacijenata (25 %) i udruženja zdravstvenih djelatnika (10 %).

Općenito, odgovori na javno savjetovanje veoma su raznovrsni. Uočen je manji broj usklađenih odgovora interesnih skupina. U mnogim je područjima očit konsenzus, a gotovo svi ispitanici smatrali su da EU treba učiniti više u sva četiri stupa.

U prevenciji su istaknuta tri glavna područja: duhan, prehrana i karcinogene tvari, a mnogi građani uočili su manjak informacija o prevenciji raka. Ispitanici kažu da bi htjeli da se javna tijela i nacionalne vlade prevencijom raka bave putem raznih mehanizama kao što su i. osiguravanje financiranja; ii. donošenje zakonodavstva i propisa koji pogoduju zdravlju, u svim politikama i iii. smanjenje nejednakosti u odrednicama zdravlja zbog kojih se povećava rizik od raka. U odjeljku „rano dijagnosticiranje” (2. stup) brojni su ispitanici podržali proširenje preporuka za probir i na druge vrste raka u kojima probir može biti učinkovit. U odjeljku o liječenju (3. stup) ispitanici su izjavili da bi Unija mogla poboljšati pristup i kvalitetu usluga povezanih s rakom i ii. poticati univerzalno zdravstveno osiguranje u svim državama članicama (raščlamba po zemljama pokazala je da u Europi postoje velike razlike u dostupnosti potpore pacijentima, i unutar i izvan zdravstvenog sustava). Naposljetku, u odjeljku o kvaliteti života i životu nakon raka (4. stup) osobe koje su preživjele rak i njihove obitelji izjavili su da svakodnevno nailaze na brojne probleme, a da potpora izostaje (psihološka pomoć, medicinsko praćenje i socijalna integracija).

Brojni ispitanici smatraju da se pozornost treba usmjeriti na:

·rak u dječjoj dobi,

·hvatanje ukoštac s čimbenicima rizika, posebno s alkoholom,

·utvrđivanje jedinstvenih standarda skrbi u svim državama članicama,

·praćenje provedbe plana.

Ispitanici žele učinkovitu provedbu u pogledu i. boljih zdravstvenih ishoda stanovništva i boljeg korisničkog iskustva i ii. veće potpore osobama oboljelima od raka.

Sažetak rezultata javnog savjetovanja objavljen je na  https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12154-Europe-s-Beating-Cancer-Plan/public-consultation .

c.Ciljano savjetovanje s dionicima

Komisija je iskoristila ovu fazu kako bi detaljnije istražila probleme. Unatoč kvalitativnoj prirodi ciljanih savjetovanja s dionicima, iznenadila je sličnost stajališta svih skupina o četiri stupa. Mnogi ispitanici osvrnuli su se i na ista međusektorska pitanja. U nastavku su sažeta njihova stajališta u pet skupina: prevencija (1. stup); rano otkrivanje i dijagnosticiranje (2. stup); liječenje i skrb (3. stup); život nakon raka (4. stup) te ostala pitanja.

Prevencija (1. stup): iz različitih skupina stigli su brojni pozivi na i. primjenu pristupa „zdravlje u svim politikama”; ii. sveobuhvatan pristup riziku; iii. međusektorsko djelovanje radi zaštite i promicanja zdravlja i iv. međusektorsko djelovanje radi promjene ponašanja. Ispitanici traže da se posebna pozornost posveti:

·strožim propisima o alkoholu, duhanu i hrani,

·propisima o čimbenicima rizika iz okoliša i rizika za zdravlje na radu,

·potpori Europskom kodeksu protiv raka,

·rješavanju pitanja i. komercijalnih odrednica zdravlja; ii. prekogranične trgovine i iii. digitalnih komunikacija,

·zaštiti djece i mladih, među ostalim učinkovitim cijepljenjem (primjerice za humani papilomavirus – HPV),

·jačanju sinergije na razini EU-a i potporu državama članicama u provedbi plana,

·povećanju dijela državnih proračuna namijenjenog javnom zdravstvu i prevenciji bolesti u cijelom EU-u,

·poticanju sustavne procjene učinka.

Rano otkrivanje i dijagnosticiranje (2. stup) općenito se smatra područjem koje bi EU mogao i trebao ojačati utvrđivanjem standarda na razini EU-a. Ispitanici smatraju da je za to posebno prikladno sljedeće:

·razvoj sveobuhvatnih programa ranog dijagnosticiranja, visokokvalitetne dijagnostike, laboratorijskih kapaciteta, smjernica i propisa,

·poboljšanje probira s pomoću utvrđivanja standarda, kategorizacije rizika, osiguranja kvalitete, poticanja primjene najbolje prakse, ciljanih intervencija, praćenja i istraživanja,

·pomoć u poboljšanju prikupljanja, praćenja i analize podataka.

Liječenje i skrb (3. stup): u tom su području ispitanici iz različitih skupina dionika davali prednost donekle različitim mjerama. Ipak, svi se slažu u vezi s važnošću:

·standarda liječenja i smjernica za promicanje kvalitetne sveobuhvatne skrbi (što uključuje mehanizme osiguranja kvalitete i akreditacije),

·rješavanja problema rijetkih vrsta raka kroz europske referentne mreže i prekograničnu skrb,

·liječenja raka u dječjoj dobi (i prelaska na usluge skrbi za odrasle),

·liječenja pacijenata s brojnim komorbiditetima i gerijatrijskih pacijenata,

·širenja uloge i financiranja europskih referentnih mreža i njihovih veza s nacionalnim referentnim centrima,

·uzimanja u obzir pacijentova doživljaja pri razvoju planova za pružanje skrbi u svim fazama razvoja bolesti (svi koraci i klinički susreti koje pacijent poduzima od postavljanja dijagnoze do liječenja i skrbi nakon liječenja) te uključivanja psihosocijalne skrbi i mentalnog zdravlja u te planove,

·okupljanja integriranih multidisciplinarnih timova za skrb te bolje komunikacije,

·rješavanja pitanja obrazovanja radne snage i nedostatka osoblja te priznavanja stručnih kvalifikacija,

·ulaganja u kirurgiju, radioterapiju, interventnu onkologiju i nuklearnu medicinu,

·odgovarajućeg i koordiniranog istraživanja.

Život nakon raka (4. stup): to je područje bilo posebno bitno predstavnicima pacijenata, ali i drugi se s njima slažu i dijele interes za djelovanje EU-a u vezi s tjelesnim, medicinskim, psihosocijalnim, radnim i ostalim potrebama osoba koje su preživjele rak. Konkretna pitanja koja su se pojavila tijekom ciljanih savjetovanja s dionicima:

·priprema koncepta i plana pomoći osobama koje su preživjele rak, uz integraciju tog plana u plan za pružanje skrbi u svim fazama razvoja bolesti,

·provedba plana praćenja, korištenje infrastrukture i interoperabilnih informatičkih alata za osobe koje su preživjele rak, što uključuje i „putovnicu” za osobe koje su preživjele rak,

·upravljanje dugotrajnim nuspojavama liječenja raka i komorbiditetima raka,

·borba protiv stigmatizacije, diskriminacije i financijskih posljedica („pravo na zaborav”),

·važnost uzimanja u obzir potreba obitelji i pružatelja skrbi,

·zadovoljavanje potreba djece i mladih oboljelih od raka.

Ostala pitanja: u ostalim pitanjima koja su istaknuli sudionici ciljanih savjetovanja s dionicima stupanj preklapanja bio je visok. Riječ je o pitanjima postavljenima na internetu i u razgovorima sa stručnjacima-informatorima. Glavne dodatne teme uključivale su sljedeća stajališta.

·Trebalo bi poticati suradnju i koordinaciju u cijeloj Europskoj komisiji te iskoristiti sinergiju inicijativa EU-a.

·EU ima važnu ulogu jer promiče i. razmjenu primjera dobre prakse, ii. dosljednost i usklađenost standarda kvalitete i iii. praćenje i evaluaciju na razini EU-a.

·EU je bitan i za i. razmjenu i interoperabilnost podataka i informacija; ii. infrastrukturu za razmjenu podataka i iii. standarde i rad u raznim registrima.

·Treba poticati koordinaciju i financiranje istraživanja. Posebno su važna translacijska i organizacijska istraživanja radi podupiranja provedbe i razvoja strategija koje se temelje na iskustvu pacijenata.

·Uloga EU-a korisna je za poticanje inovacija. Te bi inovacije trebale obuhvaćati novu dijagnostiku, genomiku povezanu s rakom, velike količine podataka i umjetnu inteligenciju. S pomoću njih bi trebalo osigurati i i. etičnost i pravednost u dostupnosti liječenja raka za sve i ii. dobru ravnotežu između javnih i komercijalnih interesa.

·Europske istraživačke mreže važan su mehanizam i uz odgovarajuće financiranje posjeduju veliki potencijal za mnogo važniju ulogu.

·Procjena zdravstvenih tehnologija imala bi koristi od centraliziranog djelovanja u cilju i. poticanja kvalitete i usklađenosti i ii. širenja fokusa i uključivanja klinički značajnih krajnjih točaka.

·Više puta spomenuta je potreba europskog djelovanja u vezi s i. pravednošću i dostupnošću (ispitivanja, ranog dijagnosticiranja i liječenja); ii. kvalitetom skrbi; i iii. ishodima. U tim se slučajevima ispitanici nadaju da bi EU mogao i. rješavati problem nepravedne distribucije čimbenika rizika za rješavanje pitanja socioekonomskih i komercijalnih odrednica zdravlja, rizičnog ponašanja i potreba ranjivih skupina; ii. povećati kvalitetu i usklađenost, certificirati centre za pružanje skrbi povezane s rakom i promicati zdravstveni sustav koji nagrađuje kvalitetu i iii. razmotriti mogućnost veće transparentnosti cijena i kombiniranih aranžmana za kupnju i određivanje cijena. 

·Zagovara se uloga EU-a u poticanju osnaživanja pacijenata i usmjerenosti na pacijente.

·Ispitanici zagovaraju usmjerenost Europe na i. komunikaciju i zdravlje i ii. digitalnu pismenost (među ostalim i na materinskom jeziku, putem organizacija pacijenata i u suradnji s njima).

·EU se potiče da pomogne udrugama pacijenata da budu neovisne o industriji.

·Dionici su pozvali EU da podrži i i. obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenih djelatnika te ii. multidisciplinarni pristup, među ostalim u javnom zdravstvu i komunikacijama.

·Naposljetku, sve su se skupine zalagale za sustavno praćenje i evaluaciju kako bi se podržao plan djelovanja.

Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 počela se pogoršavati tek nekoliko tjedana nakon početka postupka savjetovanja. Zbog toga se povratne informacije o planu djelovanja i javnom savjetovanju nisu posebno bavile bolešću COVID-19. Komisija je stoga organizirala tri webinara s ključnim organizacijama dionika, i pokazalo se da je COVID-19 utjecao na cijelu zajednicu stručnjaka koji rade na prevenciji raka i skrbi o raku.

d.Ad hoc povratne informacije

Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima

U stupu prevencije (1. stup) gotovo sve države članice utvrdile su da je promicanje zdravog načina života glavni nacionalni prioritet, s naglaskom na potrebu informiranja javnosti o čimbenicima rizika u ponašanju. Pri rangiranju područja u kojima bi trebalo dati prednost sudjelovanju EU-a, države članice najčešće smatraju da je prioritet rad na „generacijskoj prevenciji”, koja se bavi čimbenicima rizika u ponašanju mladih. Ostali prioriteti bili su „duhan”, „onečišćenje okoliša”, „cijepljenje, primjerice protiv HPV-a i hepatitisa B”, „rak u dječjoj dobi” i „alkohol”.

Kad je riječ o stupu ranog otkrivanja i dijagnosticiranja (2. stup), kao nacionalni prioriteti često su se spominjali konkretni programi probira raka, pri čemu neke države članice nastoje povećati odaziv na postojeće programe probira, a druge se bave kvalitetom probira ili pokretanjem novog programa probira. Na razini EU-a najvažnija prioritetna područja bila su kvaliteta (i zadani rokovi) probira, bolja povezanost između podataka dobivenih probirom te registara i dijagnostike za rak (što obuhvaća vrijeme, dostupnost i standarde).

Kad je riječ o liječenju (3. stup), države članice najčešće su na nacionalnoj razini isticale pitanja „nacionalne koordinacije centara izvrsnosti/stručnosti” i „dostupnosti i cjenovne pristupačnosti lijekova”. Ta se tema smatra prioritetnom u zajedničkom djelovanju na razini EU-a, tako da se osigura pristup (cjenovno prihvatljivim) lijekovima i terapijama u cijelom EU-u. Drugi prioritet na razini EU-a u tom je stupu bila „razmjena provjerene dobre prakse”.

Kad je riječ o preživljenju i životu s rakom i nakon raka (4. stup), najčešće spominjani nacionalni prioritet država članica jest uspostava sveobuhvatnog i multidisciplinarnog praćenja osoba koje su preživjele rak, uz istodobno naglašavanje psihosocijalnih problema pacijenata i njihovih obitelji, te pitanje palijativne skrbi. U skladu s tim prioritetima države članice među prioritete na razini EU-a veoma visoko svrstavaju i „kvalitetu života osoba koje su preživjele rak” i „socijalnu zaštitu” („socijalna zaštita” obuhvaća pitanja kao što su „pravo na zaborav” i zaštita osoba koje su preživjele rak od financijske diskriminacije), a odmah slijede „djeca koji su preživjela rak, što uključuje i rodbinu kao neformalne pružatelje skrbi” te „reintegracija u radnu sredinu”.

Sve države članice smatraju da je važno djelovanje na razini EU-a i naglašavaju da je djelovanje EU-a posebno korisno u području znanja, podataka i znanstvenih dokaza. Države članice zalažu se i za potporu istraživanju, razmjeni podataka i razmjeni znanja, primjerice putem europskog prostora za zdravstvene podatke. Naglašavaju i da bi Unija mogla bitno pridonijeti usklađivanjem napora država članica za smanjenje raka i nejednakosti.

Kao prikladne prioritete države članice odredile su niz tema. Kad je riječ o prevenciji (1. stup), gotovo sve države članice kažu da im je „rad na prevenciji za buduće generacije” važan prioritet. Ostali prioriteti bili su „duhan”, „onečišćenje okoliša”, „cijepljenje, primjerice protiv HPV-a i hepatitisa B”, „rak u dječjoj dobi” i „alkohol”. Kad je riječ o ranom otkrivanju i dijagnosticiranju (2. stup), države članice najviše su rangirale dvije teme: „probir” (kvaliteta i zadani rokovi) i „bolja povezanost između podataka dobivenih probirom i registara za rak”. Kad je riječ o liječenju (3. stup), države članice najviše su rangirale „pristup (cjenovno prihvatljivim) lijekovima i terapijama u cijelom EU-u” i „razmjenu provjerene dobre prakse”. Kad je riječ o stupu koji se bavi osobama koje su preživjele rak te životom s rakom ili nakon njega (4. stup), države članice najviše su rangirale „kvalitetu života osoba koje su preživjele rak” i „socijalnu zaštitu” („socijalna zaštita” obuhvaća pitanja kao što su „pravo na zaborav” i zaštita osoba koje su preživjele rak od financijske diskriminacije).

Države članice istaknule su i dva oblika poticajnog djelovanja Komisije: i. promicanje međunarodnog akademskog istraživanja i ii. jačanje razmjene podataka i suradnje među registrima za rak. Naglasile su i vrijednost inicijativa kao što je Europska mreža registara za rak i potpornu ulogu Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije. Kad je riječ o osposobljavanju, većina država članica naglasila je važnost osposobljavanja zdravstvenih djelatnika u multidisciplinarnoj suradnji.

Većina država članica istaknula je problem pravednosti, a gotovo sve države članice navele su da je bolest COVID-19 barem donekle utjecala na usluge povezane s rakom u zemlji.

Objavljen je sažetak povratnih informacija država članica.

Suradnja s Europskim parlamentom

Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane objavio je 15. lipnja izvješće Jačanje Europe u borbi protiv raka. Te se sveobuhvatne preporuke odnose na teme koje odgovaraju zabrinutostima izraženima tijekom savjetovanja, i to i. o istraživanju i mjerama prevencije raka (prvenstveno u odnosu na duhan, alkohol, zdrav život i cjepiva); ii. o predviđanju rizika, probiru i ranom otkrivanju i iii. o liječenju, kvalitetnoj skrbi i potrebama osoba koje su preživjele rak.

Novoosnovani Odbor Europskog parlamenta za borbu protiv raka predstavio je 27. rujna radni dokument kao doprinos planu te razmijenio mišljenja s povjerenicom Kyriakides.

Članovi odbora obvezali su se 12. listopada poduprijeti razvoj zajedničkog standarda za borbu protiv raka. To pokazuje da taj odbor shvaća kako velik napredak u području raka zahtijeva zajedničku politiku koja se vodi na europskoj razini. Radni dokument od 27. listopada 2020. u skladu je s ostalim potprogramima savjetovanja. U njemu se naglašava i. globalna prevencija (mjere koje se odnose na duhan, alkohol, prehranu, tjelovježbu, okoliš i poveznice sa zelenim planom); ii. probir i rano otkrivanje; iii. jednak pristup liječenju usmjerenom na pacijenta (s obzirom na ulogu europskog tržišta lijekova) i iv. potreba za pružanjem potpore pacijentima i pružateljima skrbi. U radnom dokumentu utvrđeni su i sljedeće mogućnosti djelovanja: i. cjelovita istraživanja i inovacije; ii. razmjena znanja i primjera dobre prakse, među ostalim u okviru europskih referentnih mreža i registara za rak i iii. rad na osposobljavanju i komunikaciji. Članovi odbora izrazili su i zabrinutost zbog utjecaja bolesti COVID-19 na liječenje pacijenata i moguće odgode ranog dijagnosticiranja.

Sastanci povjerenice Kyriakides s ključnim dionicima

U siječnju 2020. povjerenica Kyriakides počela se sastajati s ključnim dionicima koji se bave pitanjem borbe protiv raka. Stajališta tih dionika nalik su prethodno iznesenima.

Ostale aktivnosti informiranja

Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane sudjelovala je na konferencijama i sastancima organizacija dionika. Dionici su izrazili stajališta koja su veoma bliska onima prikupljenima u okviru drugih aktivnosti savjetovanja.

e.Međuovisnost i usklađenost odgovora dionika

Zabilježen je visok stupanj usklađenosti odgovora dionika iz različitih skupina, proizašlih iz zaključaka svakog potprograma savjetovanja. Glavni problemi na koje upućuju skupine dionika navedeni su u nastavku.

Pacijenti, skupine pacijenata, osobe koje su preživjele rak te javnost: Mnogi problemi na koje su upozorili pojedinci, skupine pacijenata, osobe koje su preživjele rak i pružatelji skrbi odnosili su se na kvalitetu skrbi. Te su skupine pozvale na pristup koji je više usmjeren na pacijenta te na usklađivanje standarda. Zatražile su i psihosocijalnu potporu i potporu mentalnom zdravlju te osposobljavanje zdravstvenih djelatnika za rad u multidisciplinarnim timovima i za bolju komunikaciju. Izjavile su i da se glas pacijenata treba uzeti u obzir pri izradi plana za pružanje skrbi u svim fazama razvoja bolesti i šire politike. Osim toga, te su skupine više od ostalih skupina dionika naglašavale potrebu pružanja pomoći osobama koje su preživjele rak.

Kao i druge skupine dionika, pacijenti, skupine pacijenata i javnost također su zagovarali ulogu EU-a u razmjeni podataka, usklađivanju standarda i poticanju inovacija. Pokazali su i snažnu predanost uklanjanju nejednakosti među zemljama i unutar njih. Konkretno su i uporno upozoravali na potrebu i. posvećivanja veće pozornosti raku u dječjoj dobi; ii. snažnije uloge europskih referentnih mreža i iii. rješavanja pitanja komercijalnih odrednica zdravlja.

Skupine pacijenata također su izrazile konkretnu zabrinutost u pogledu svoje uloge; opsega neovisnog financiranja; zdravstvene pismenosti i komunikacija.

Stručnjaci i strukovne udruge: Pitanja na koja je upozorila ta skupina i na koja su upozorili oboljeli od raka i osobe koje su preživjele rak, uvelike su se preklapala. Stručnjaci i strukovna udruženja usredotočeni su na prevenciju i izražavaju veliku zabrinutost u pogledu pravednosti u dostupnosti liječenja, a posebno lijekova, za sve pacijente. Stručnjaci su prepoznali i potrebu da se podupre multidisciplinarni rad (i važnost medicinskih sestara, liječnika opće prakse i specijalista) kao i snažnija usmjerenost na pacijente. Stručnjaci i strukovna udruženja istaknuli su i problem raka u dječjoj dobi.

I ta skupina prepoznaje problem podataka o kojem se izjasnila skupina pacijenata i osoba koje su preživjele rak. Ali stručnjaci i strukovna udruženja važnijim smatraju i. ulogu EU-a u poticanju interoperabilnosti podataka; ii. ulogu i suradnju registara za rak te iii. priliku za rad na digitalizaciji i velikim količinama podataka na europskoj razini. To je u skladu s njihovim interesom za potencijal EU-a da potiče odgovarajuća istraživanja, među ostalim i. prekogranična klinička ispitivanja; ii. translacijska, provedbena i organizacijska istraživanja i iii. istraživanja koja se temelje na željenom ishodu. Stručnjaci i strukovna udruženja zatražili su i razvoj i vrednovanje novih dijagnostičkih metoda s naglaskom na učinkovitosti i isplativosti.

Istraživačke, znanstvene i javnozdravstvene organizacije: I ta skupina dionika navodi neke od problema koje su navele prve dvije skupine dionika. Pitanja od posebne važnosti za istraživačke i znanstvene organizacije te organizacije javnog zdravstva uključivala su prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje.

Kad je riječ o prevenciji, ta se skupina snažno usredotočila na mjere kojima treba djelovati na čimbenike rizika (osobito na alkohol, ali i na pušenje, prehranu, tjelovježbu i izloženost karcinogenim tvarima). Istaknula je i važnost cijepljenja protiv HPV-a. Usto, ta je skupina dionika naglasila važnost informiranja, osviještenosti, obrazovanja i zdravstvene pismenosti. Skupina je također postavila konkretna pitanja o i. korištenju alata za procjenu rizika za ciljani probir raka; ii. novim alatima za dijagnostiku i procjenu; iii. radu EU-a na usklađivanju protokola o liječenju kako bi se osigurali zajednički standardi i kvaliteta skrbi i iv. raku u dječjoj dobi. Ti dionici važnima smatraju istraživanje i inovacije. U tom smislu ističu i. korištenje genetskih informacija i personalizirano liječenje; ii. potporu za manje istražene tipove raka i iii. razvoj lijekova. Ti dionici također su pozvali EU da: i. promiče referentne mreže; ii. potiče umrežavanje i razmjenu podataka i iii. potiče međunarodne akademske istraživačke platforme misije za borbu protiv raka u okviru programa Obzor Europa.

Ti su se dionici složili da bi se pitanja jednakosti pristupa u svim zemljama i univerzalnog zdravstvenog osiguranja trebala rješavati na razini EU-a. Željeli bi centraliziraniju procjenu zdravstvene tehnologije i europski fond za borbu protiv raka.

Industrija i privatni sektor: Ti su se dionici najviše usredotočili na i. inovativni pristup; ii. personaliziranu medicinu; iii. korištenje biomarkera i povrat troškova i iv. platforme sa stvarnim podacima za personalizirana rješenja. Oni traže mjere kojima bi se skratilo vrijeme potrebno za uvođenje inovacija („vrijeme do dostupnosti pacijentima”) u svim državama članicama, među ostalim uklanjanjem uočenih prepreka u postupku regulacije. Podržavaju misiju za borbu protiv raka i nadaju se da će EU poticati i. javno-privatna partnerstva u zdravstvu; ii. paneuropske međudioničke forume; iii. paneuropske modele ubrzanog financiranja/povrata i iv. korištenje strukturnih i kohezijskih fondova kako bi zemlje s ograničenim resursima imale jednak pristup inovacijama.

Kao i drugi dionici, naglašavaju potrebu isticanja važnosti pacijenata i pružatelja skrbi, dugoročnog preživljenja i komorbiditeta i raka u dječjoj dobi. Ta skupina dionika zalaže se i za zdravstveni sustav koji nagrađuje kvalitetu. Kad je riječ o probiru i biomarkerima, oni žele ići i dalje od područja koja predlaže zajednica oboljelih od raka. Međutim, kao i zajednica oboljelih od raka, i ta skupina dionika naglašava važnost ranog dijagnosticiranja. Zadovoljni su mogućnošću uvođenja i. mjera EU-a za razmjenu podataka; ii. paneuropskog elektroničkog registara za rak i iii. praćenja provedbe plana s pomoću „kontrolne ploče” na kojoj je vidljiv napredak. Neke su skupine iz industrije navele da je e-pušenje prikladna mjera za smanjenje štete, a to je stajalište navedeno i u komentarima na internetu.

Države članice i javna tijela: Stajališta te skupine dionika detaljno su iznesena u prethodnom tekstu, ali postoje znatna preklapanja između njihovih stajališta i stajališta drugih dionika s kojima je provedeno savjetovanje. Države članice kao najvažnije ističu istraživanje i razmjenu podataka kao ključna područja u kojima je važno djelovanje EU-a.

Međunarodne agencije: Međunarodna agencija za istraživanje raka, Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Svjetska zdravstvena organizacija (Regionalni ured za Europu i središnji ured) uvelike se slažu s drugim dionicima. Te tri organizacije ističu i. prevenciju; ii. poticanje utvrđivanja standarda ranog dijagnosticiranja i probira koji se temelji na dokazima; iii. potporu europskom pristupu usmjerenosti na pacijenta; iv. razmjenu i usklađivanje podataka; v. upotrebu netradicionalnih načina mjerenja ishoda i vi. potporu za registre. Izrazile su i zanimanje za zdravstveni sustav koji nagrađuje kvalitetu, a posebno žele sinergiju među europskim inicijativama i agencijama.

f.Glavne poruke iz postupka savjetovanja

Potpora europskom planu borbe protiv raka vrlo je snažna u cijeloj Uniji, a dionici priželjkuju da taj plan bude veoma ambiciozan. Dionici smatraju da je iznimno dobro to što se problem raka rješava u svim fazama razvoja bolesti. Ta potpora holističkom pristupu odražava se u činjenici da dionici zdušno podržavaju sva četiri stupa plana i zalažu se za praćenje i evaluaciju kako bi plan doista doveo do stvarnih promjena. Dionici vrijednom smatraju i dimenziju EU-a u rješavanju problema raka te naglašavaju mogućnost međusektorskog djelovanja Komisija i primjenu pristupa „zdravlje u svim politikama”.

Općenito je važnim ocijenjeno pitanje sveobuhvatnog pristupa čimbenicima rizika. Očekuje se da će se prevencija raka isplatiti jer će se smanjiti učinak drugih kroničnih nezaraznih bolesti.

Izražena je dosljedna potpora ulozi EU-a u optimizaciji postojećih programa probira (potvrda i jačanje organizacije, kvalitete i praćenja tih programa). Zajednica je pozitivnom ocijenila i ulogu EU-a u razvoju novih djelotvornih programa probira, iako postoje neslaganja o predmetu probira. Rano otkrivanje dionici također smatraju područjem u kojem je važna uloga EU-a u promicanju normizacije, najbolje prakse utemeljene na dokazima, kvalitete i pravednosti.

Dionici smatraju i da je EU u poziciji da utvrdi najbolju praksu, način liječenja i „stratificirani” plan za pružanje skrbi povezane s rakom u svim fazama razvoja bolesti. Potiču EU da problematiku sagledava šire od liječenja, kroz sve faze razvoja bolesti, obuhvaćajući cjelokupno iskustvo pacijenata od početka do kraja, što uključuje i skrb za osobe koje su preživjele rak i socijalno iskustvo.

Europske referentne mreže vrijednima smatraju svi dionici. Široka je potpora intenzivnijem financiranju kako bi se područje rada tih mreža proširilo s rijetkih bolesti, raka u dječjoj dobi i rijetkih vrsta raka na i. opsežnija istraživanja; ii. razmjenu primjera dobre prakse i smjernica za rad i iii. suradnju.

Dionici naglašavaju i važnost potpore osobama koje su preživjele rak. Skupine ističu niz pristupa (provjerenih na pacijentima), uključujući i. praćenje osoba koje su preživjele rak; ii. planove skrbi i infrastrukturu i iii. interoperabilne IT alate. Nadaju se da će potpora EU-a pomoći da se najbolja praksa primjenjuje na sve pacijente, bez obzira na njihov dohodak.

Dionicima smeta što nije uvijek moguće svima osigurati jednak pristup kvalitetnoj skrbi povezanoj s rakom i svi se nadaju da će se to riješiti europskim planom za borbu protiv raka. Sve skupine naglašavaju važnost uključivosti kako bi se na odgovarajući način obuhvatile sve skupine pacijenata (uključujući djecu i starije osobe) i ranjiva populacija.

Naposljetku, dionici su izrazili uvjerenje da EU ima ključnu ulogu u istraživanju raka. Smatraju da se koordiniranim europskim djelovanjem može doći do učinkovitih i brzih rješenja postojećih i budućih izazova.

4.Kako su obrađene povratne informacije

Stajališta dionika o europskom planu za borbu protiv raka analizirana su i u najvećoj mogućoj mjeri uzeta u obzir. Ta se stajališta odnose na strukturu plana, njegova ključna načela, provedbu i upravljanje.

Nakon što su dionici općenito podržali plan, Komisija je primijenila i unaprijedila svoju cjelovitu metodu u odnosu na sva četiri stupa, prema načelu „zdravlje u svim politikama”. Učinila je to kako bi se u obzir uzela međusektorska pitanja i poboljšala povezanost među stupovima radi snažnijeg učinka.

Komisija razmatra uvođenje snažnih međusektorskih mjera za prevenciju raka. Zna da sve mjere predložene tijekom postupka savjetovanja neće biti politički izvedive. Djelovanje Komisije u području ranog otkrivanja i probira bit će usmjereno na ažuriranje i daljnju provedbu postojećih preporuka za probir. Na temelju čvrstih i nepobitnih dokaza razmotrit će i proširenje tih preporuka na druge vrste raka. Komisija uočava da dionici veliku važnost pridaju razmjeni primjera dobre prakse u cijelom kontinuumu kontrole raka. Razumije i konkretan stav dionika o važnosti područja kao što su kvaliteta života osoba oboljelih od raka i onih koje su ga preživjele. Komisija je registrirala snažan poziv na jačanje i daljnji razvoj postojećih europskih referentnih mreža te će taj poziv razmotriti. Razmotrit će i druge inicijative koje se podupiru u okviru programa „EU za zdravlje” i drugih instrumenata financiranja.

Osim toga, dionici su istaknuli da neke teme planom nisu dovoljno obrađene. To su rak u dječjoj dobi, usavršavanje zdravstvene radne snage, poboljšanje informiranja o zdravlju te utjecaj zaraznih bolesti (COVID-19) na pacijente oboljele od raka i na skrb. Njih će se uzeti u obzir pri izradi plana.

Dionici su naglasili i važnost uloge EU-a u i. istraživanju raka; ii. poboljšanju podataka i razmjeni znanja i iii. olakšavanju suradnje među zemljama. Komisija sada razmatra tu ulogu i mogućnosti njezina daljnjeg razvoja. Komisija nastavlja razvijati cijeli plan, imajući u vidu međusektorska pitanja o i. pristupu usmjerenom na pacijenta i na građane; ii. dostupnosti skrbi u svim fazama kontinuuma skrbi povezane rakom i iii. pravednosti cijeloga kontinuuma skrbi.

Savjetovanje je pokazalo i snažnu želju da se plan učinkovito provede na temelju realnih ciljeva koji se sustavno prate i ocjenjuju.

Mnoge mjere koje su dionici predložili u savjetovanju odnose se na države članice ili su u njihovoj isključivoj nadležnosti. Provedba tih mjera stoga će ovisiti o ambiciji država članica da poduzmu sveobuhvatne mjere protiv raka. Komisija je spremna poduprijeti i dopuniti mjere država članica u tom području.

Savjetovanje je pokazalo raznolikost mišljenja, a mnoga su bila vrlo detaljna i stručna. Prikladnije će biti ta miljenja mišljenja uzeti u obzir tijekom faze provedbe plana. Neke od predloženih mjera zahtijevat će zasebne procjene učinka. Ishod provedbe može s vremenom promijeniti pristup koji se primjenjuje na razini EU-a. Međutim, treba reći i da su ukupne ambicije svih prijedloga dionika gotovo neograničene.

(1)    Nije bilo primjedbi od dionika iz Estonije i Slovenije.

(2)    Iz zemalja koje nisu članice EU-a najviše primjedbi stiglo je iz Ujedinjene Kraljevine (17 ispitanika), Švicarske (10 ispitanika) i Sjedinjenih Američkih Država (6 ispitanika).