EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.12.2021.

COM(2021) 775 final

2021/0406(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o zaštiti Unije i njezinih država članica od gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje

{SEC(2021) 418 final} - {SWD(2021) 371 final} - {SWD(2021) 372 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Cilj je ovog prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća zaštititi interese Unije i njezinih država članica omogućivanjem Uniji da odgovori na gospodarsku prisilu. Gospodarska prisila odnosi se na situaciju u kojoj treća zemlja pokušava prisiliti Uniju ili njezinu državu članicu da donese određenu političku odluku tako što primjenjuje ili prijeti primjenom mjera protiv Unije ili njezine države članice koje utječu na trgovinu ili ulaganje. Odgovorom Unije ili samom njegovom raspoloživošću treće zemlje nastoje se odvratiti od primjene gospodarske prisile odnosno od toga da nastave primjenjivati gospodarsku prisilu ako do nje dođe. Unija u krajnjem slučaju može suzbiti gospodarsku prisilu. Odgovor Unije može biti u obliku širokog raspona mjera nakon što se utvrdi da je određeni čin prisilan, uključujući nastojanja da se započne savjetovanje s predmetnom trećom zemljom kako bi se olakšalo postizanje dogovora ili rješavanje spora pred neovisnim tijelom, ako je to moguće, te brojne protumjere i međunarodnu suradnju.

Ovim prijedlogom nastoji se ispraviti nedostatak u zakonodavstvu kako bi se riješilo pitanje gospodarske prisile, koje je od rastuće važnosti. Unija trenutačno nema zakonodavni okvir za djelovanje protiv gospodarske prisile. Nijedan se postojeći pravni instrument ne bavi tim pitanjem.

Istodobno treće zemlje sve učestalije i u znatnoj mjeri primjenjuju gospodarsku prisilu koja prijeti ugrožavanjem prava i interesa Unije i država članica. Izvori gospodarske prisile višestruki su i izazivaju veliku zabrinutost.

Europski parlament, Vijeće i Komisija donijeli su zajedničku izjavu u kojoj su prepoznali problem djelovanja trećih zemalja koje pokušavaju prisiliti Uniju ili njezinu državu članicu da poduzme ili povuče određene mjere politike 1 . Zajednička izjava uključuje obvezu Komisije da najkasnije do kraja 2021. podnese zakonodavni prijedlog instrumenta za odvraćanje i suzbijanje gospodarske prisile. Europski parlament i Vijeće obvezali su se da će taj prijedlog pravodobno razmotriti.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Savjetovanja s dionicima

–17. veljače 2021. objavila je početnu procjenu učinka kako bi dionici odgovorili na nju do 17. ožujka 2021. 6 ,

–23. ožujka 2021. pokrenula je otvoreno javno savjetovanje u sustavu EUSurvey na svim službenim jezicima EU-a u trajanju od 12 tjedana, do 15. lipnja 2021. 7 ,

–16. travnja 2021. održan je sastanak s dionicima putem interneta,

–od ožujka do srpnja 2021. održana su ciljana savjetovanja s posebnim skupinama, uključujući poduzeća, akademsku zajednicu, države članice i vlade trećih zemalja; osim toga, dionici su dali ad hoc povratne informacije.

Javna savjetovanja ukazala su na zajedničku svijest o tome da je gospodarska prisila sve veći problem za Uniju i države članice te da bi na taj problem trebalo odgovoriti. Pokazala su visoku razinu potpore izradi zakonodavnog instrumenta za rješavanje problema gospodarske prisile. Točnije, dionici pridaju posebnu važnost cilju odvraćanja u okviru takvog instrumenta, koji povezuju s njegovom vjerodostojnošću i djelotvornošću. Daju prednost nastojanjima da se neintervencionističkim mjerama (kao što je diplomacija) treće zemlje potaknu da prestanu s gospodarskom prisilom, a primjenu protumjera uglavnom smatraju krajnjom mjerom, prije čijeg je poduzimanja potrebno procijeniti moguću popratnu štetu. Podupiru i to da bi okidači za primjenu instrumenta trebali biti dovoljno široko definirani da obuhvate neformalnu gospodarsku prisilu i da bi Unija trebala imati na raspolaganju raspon opcija radi djelotvornog odgovora u pojedinim slučajevima. S druge strane, dionici su ukazali na važnost međunarodne suradnje u borbi protiv gospodarske prisile. Ovaj prijedlog sadržava sve te elemente.

Povratne informacije dionika o postojanju i razvoju problema gospodarske prisile pridonijele su obrazloženju i izradi prijedloga. Dionici su, među ostalim, iznijeli brojne primjere aktualnih mjera gospodarske prisile iz različitih izvora i izvijestili o negativnom učinku i troškovima tih mjera.

Dionici su istodobno istaknuli moguće rizike povezane sa zakonodavnim instrumentom, kao što su povećanje razmjera problema uslijed odmazde i negativne posljedice za međunarodnu suradnju, multilateralizam i poštovanje poretka utemeljenog na pravilima. Ti su rizici obuhvaćeni procjenom učinka koja je priložena Prijedlogu i na odgovarajući su način uzeti u obzir u izradi predloženog instrumenta.

Stajališta su podijeljena kad je riječ o mogućem stvaranju sustava financijskih naknada za gospodarske subjekte pogođene mjerama gospodarske prisile, što je opcija koja nije uključena u predloženi instrument, kako je objašnjeno u procjeni učinka. Približno polovina ispitanika u svim skupinama podupire takav sustav (uglavnom poduzeća), a druga ga polovina ne podupire ili nije pokazala interes za njim. Poduzeća koja ga podupiru ukazala su na potencijalne probleme, kao što su složenost utvrđivanja naknade, utjecaj na proračun i primjerenost za ovaj instrument.

Naposljetku, nekoliko poslovnih udruženja i javnih tijela iznijelo je ideju stvaranja „ureda za otpornost”, koji bi, među ostalim, istraživao slučajeve gospodarske prisile i upravljao novim instrumentom. U izvješću o procjeni učinka objašnjava se zašto se ta opcija ne primjenjuje u ovoj fazi.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Osim procjene učinka kojom je prijedlog potkrijepljen (vidjeti raspravu u nastavku) Komisija je provela aktivnosti savjetovanja opisane u prethodnom odjeljku. Interno stručno znanje i iskustvo te povratne informacije stručnjaka iz akademske zajednice u tom području 8 dodatno su pridonijeli izradi prijedloga.

•Procjena učinka

Ovaj je Prijedlog potkrijepljen procjenom učinka 9 . Odbor za nadzor regulative ispitao je procjenu učinka i 27. rujna 2021. izdao pozitivno mišljenje. Preporuke Odbora i objašnjenje kako su uzete u obzir uključeni su u Prilog 1. Izvješću o procjeni učinka.

S obzirom na ciljeve inicijative, točnije zaštitu interesa Unije i država članica od gospodarske prisile, u izvješću o procjeni učinka razmotrene su tri opcije. Zadržana je opcija stvaranja novog pravnog instrumenta kojim bi se riješio utvrđeni nedostatak u trenutačnom zakonodavnom okviru. U Izvješću su analizirani brojni parametri za izradu instrumenta i njihove opcije, točnije: okidači i prag za djelovanje, moguće djelovanje, uvjeti za odabir protumjera, odlučivanje, aktivacija instrumenta i uključenost dionika. U okviru te opcije u izvješću je utvrđeno najpoželjnije rješenje u smislu djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti. Opcije izostanka promjene politike i stvaranja „ureda za otpornost” odbačene su kao neprimjerene zbog razloga navedenih u izvješću o procjeni učinka.

Najpoželjnija opcija osnova je za ovaj prijedlog. To je okvirna uredba Europskog parlamenta i Vijeća kojom se omogućuje djelovanje Unije, u skladu s međunarodnim javnim pravom, sa sljedećim glavnim elementima:

·odgovor Unije u dva koraka. Prvi je korak primjena neintervencionističkih mjera, kao što su formalno utvrđivanje da je neko djelovanje obuhvaćeno područjem primjene instrumenta i pokušaji ostvarivanja suradnje s trećom zemljom, pri čemu je primarni cilj ublažavanje gospodarske prisile i poticanje treće zemlje da okonča svoje mjere. Ako taj korak nije uspješan, u drugom koraku postaje dostupan širok raspon mogućih protumjera kao krajnje rješenje. Nekoliko kriterija primjenjivalo bi se pri odabiru mogućnosti u smislu proporcionalnosti, interesa Unije, izbjegavanja ili što većeg ograničavanja popratnih troškova i administrativnog opterećenja;

·širok raspon mogućih mjera gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje može biti okidač za odgovor Unije, uključujući izričitu, prikrivenu i tihu gospodarsku prisilu i njihove varijacije. Primjenjivao bi se kvalitativni prag za djelovanje;

·proces donošenja odluka na temelju instrumenta spada u standardan okvir delegiranih i provedbenih akata, koji uključuje mogućnosti za brzo djelovanje. Dionici bi trebali imati priliku podijeliti svoja stajališta i podatke o primjeni instrumenta.

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Unutarnja koordinacija

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

·Prvo, Komisija bi preispitala mjeru treće zemlje s obzirom na uvjete na temelju članka 2. stavka 1. (članak 3.) i vodila bi se kriterijima navedenima u članku 2. stavku 2., na vlastitu inicijativu ili ako joj se skrene pozornost na relevantne informacije.

·Drugo, Komisija bi u okviru odluke Komisije utvrdila jesu li ispunjeni uvjeti za gospodarsku prisilu (članak 4.). Komisija može obavijestiti predmetnu treću zemlju prije tog utvrđivanja kako bi joj dala priliku za odgovor. Komisija bi u svakom slučaju predmetnu treću zemlju obavijestila o svakom slučaju u kojem utvrdi da postoji gospodarska prisila i zatražila od nje da prestane s gospodarskom prisilom te, prema potrebi, da nadoknadi eventualnu štetu.

·Komisija bi istodobno bila spremna u ime Unije surađivati s predmetnom trećom zemljom radi prestanka primjene gospodarske prisile (članak 5.). Komisija bi to pitanje postavila i na svim relevantnim međunarodnim forumima kako bi povećala izglede za prestanak primjene gospodarske prisile.

·U članku 7. utvrđuju se uvjeti koji moraju biti prisutni kako bi Unija nastavila s poduzimanjem mjera odgovora i koraci koje je potrebno poduzeti kako bi Komisija donijela provedbeni akt za uvođenje takvih mjera i postupala u vezi s povezanim događajima, uključujući izdavanje obavijesti za povezane događaje. Postojala bi mogućnost donošenja provedbenih akata koji se primjenjuju bez odgode kako bi se ispunila potreba za hitnim djelovanjem ako je to opravdano. U članku 7. navode se dostupne mjere odgovora Unije.

·U članku 8. propisuje se da Komisija može imenovati fizičke ili pravne osobe koje podliježu uvjetima i postupovnim jamstvima i na njih primijeniti mjere.

·U članku 9. utvrđuju se kriteriji za odabir i utvrđivanje mjera odgovora Unije i predviđa se da bi se takve mjere odabrale i utvrdile na temelju dostupnih informacija, uzimajući u obzir utvrđene mjere gospodarske prisile i interes Unije. U članku 9. stavku 3. propisuje se da se određene takve mjere mogu primjenjivati unutar Unije. To će biti moguće pogotovo kad je riječ o mjerama odgovora Unije dostupnima u skladu s točkama od (d) do (l) Priloga I.

·U članku 10. uvode se postupci, kriteriji i uvjeti za izmjenu, suspenziju i ukidanje mjera odgovora Unije. Komisija bi djelovala putem provedbenih akata, a u hitnim slučajevima putem provedbenih akata koji se primjenjuju bez odgode. U članku 10. stavku 1. naglašava se da bi Komisija nakon uvođenja mjera odgovora Unije kontinuirano ocjenjivala to pitanje.

·U članku 11. uvodi se postupak za prikupljanje informacija u vezi s donošenjem, izmjenom, suspenzijom i povlačenjem mjera odgovora Unije. Taj je postupak neobavezan prije suspenzije i povlačenja jer bi takvi postupci uključivali ukidanje mjera odgovora Unije. U slučaju nužde Komisija bi na ciljani način zatražila informacije i stajališta pogođenih dionika, u mogućem i nužnom opsegu.

2021/0406 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o zaštiti Unije i njezinih država članica od gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 207. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U skladu s člankom 3. stavkom 5. Ugovora o Europskoj uniji, Unija u svojim odnosima s ostatkom svijeta treba podržavati i promicati svoje vrijednosti i interese i doprinositi zaštiti svojih građana i, među ostalim, solidarnosti i uzajamnom poštovanju među narodima te strogom poštovanju i razvoju međunarodnog prava, uključujući poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda.

(2)U skladu s člankom 21. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji djelovanje Unije na međunarodnoj sceni vodi se načelima kao što su vladavina prava, jednakost i solidarnost te poštovanje načelâ Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava. Navodi se i da Unija treba promicati multilateralna rješenja zajedničkih problema.

(3)U skladu s člankom 1. Povelje Ujedinjenih naroda svrhe Ujedinjenih naroda uključuju svrhu razvijanja prijateljskih odnosa među narodima utemeljenih na poštovanju načela ravnopravnosti.

(4)Člankom 21. stavkom 2. Ugovora o Europskoj uniji od Unije se zahtijeva da utvrdi i provodi zajedničke politike i djelovanja i nastoji ostvariti visok stupanj suradnje u svim područjima međunarodnih odnosa, među ostalim radi zaštite svojih vrijednosti, temeljnih interesa, neovisnosti i cjelovitosti te učvršćivanja i podrške vladavini prava i načelima međunarodnog prava.

(5)Današnje međusobno povezano svjetsko gospodarstvo stvara povećanu opasnost od gospodarske prisile i priliku za nju jer pruža zemljama poboljšana, među ostalim hibridna, sredstva za uvođenje takve prisile. Poželjno je da Unija pridonese stvaranju, razvoju i pojašnjavanju međunarodnih okvira za sprečavanje i okončanje situacija gospodarske prisile.

(6)Iako uvijek djeluje u okviru međunarodnog prava, Uniji je neophodan odgovarajući instrument za odvraćanje i suzbijanje gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje radi zaštite svojih prava i interesa te prava i interesa svojih država članica. To posebno vrijedi ako treće zemlje poduzmu mjere koje utječu na trgovinu ili ulaganje kojima se upliću u legitimne suverene odluke Unije ili njezine države članice tako što nastoje spriječiti ili postići prestanak primjene, izmjenu ili donošenje određenog akta Unije ili njezine države članice. Takve mjere koje utječu na trgovinu ili ulaganje mogu uključivati ne samo mjere koje se poduzimaju na državnom području treće zemlje i imaju učinke unutar tog područja nego i mjere koje poduzimaju treće zemlje, među ostalim putem subjekata pod kontrolom ili usmjeravanjem treće zemlje i koji su prisutni u Uniji, a koje uzrokuju štetu gospodarskim aktivnostima u Uniji.

(7)Ovom se Uredbom nastoji osigurati djelotvoran, učinkovit i brz odgovor Unije na gospodarsku prisilu, među ostalim odvraćanjem od primjene gospodarske prisile protiv Unije ili njezine države članice i, kao krajnje rješenje, putem primjene protumjera.

(8)Države članice ne mogu u dostatnoj mjeri samostalno postići ciljeve ove Uredbe, pogotovo suzbijanje gospodarske prisile koju treće zemlje primjenjuju protiv Unije ili njezine države članice. To je zato što države članice kao zasebni dionici na temelju međunarodnog prava nemaju nužno pravo na temelju međunarodnog prava odgovoriti na gospodarsku prisilu usmjerenu protiv Unije. Osim toga, zbog isključive nadležnosti dodijeljene Uniji člankom 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije države članice ne mogu poduzeti mjere zajedničke trgovinske politike kao odgovor na gospodarsku prisilu. Stoga se ti ciljevi mogu djelotvornije postići na razini Unije.

(9)U skladu s načelom proporcionalnosti, za stvaranje djelotvornog i sveobuhvatnog okvira za djelovanje Unije protiv gospodarske prisile nužno je i primjereno propisati pravila o preispitivanju, utvrđivanju i suzbijanju mjera gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje. Točnije, mjerama odgovora Unije trebaju prethoditi preispitivanje činjenica, utvrđivanje postojanja gospodarske prisile i, kad god je to moguće, pokušaj pronalaska rješenja u suradnji s predmetnom trećom zemljom. Sve mjere koje Unija uvede trebale bi biti proporcionalne šteti koju su uzrokovale mjere gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje. Kriterijima za definiranje mjera odgovora Unije trebalo bi posebice uzeti u obzir potrebu za izbjegavanjem ili smanjivanjem popratnih učinaka, administrativnog opterećenja i troškova nametnutih gospodarskim subjektima iz Unije kao i interes Unije. Stoga ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.

(10)Svako djelovanje koje Unija poduzme na temelju ove Uredbe treba biti u skladu s obvezama Unije na temelju međunarodnog prava. Međunarodnim pravom dopušteno je da se u određenim uvjetima, kao što su proporcionalnost i davanje prethodne obavijesti, uvedu protumjere, odnosno mjere koje bi inače bile u suprotnosti s međunarodnim obvezama oštećene strane u odnosu na zemlju odgovornu za povredu međunarodnog prava i koje su usmjerene na postizanje prestanka primjene gospodarske prisile ili na naknadu štete uzrokovane njome 10 . U skladu s tim mjere odgovora donesene na temelju ove Uredbe trebaju poprimiti oblik mjera u kojima se Unija pridržava svojih međunarodnih obveza ili mjera koje čine dopuštene protumjere. Na temelju međunarodnog prava i u skladu s načelom proporcionalnosti ne bi smjele premašiti razinu koja je proporcionalna šteti koju Unija ili njezina država članica pretrpi zbog mjera gospodarske prisile koju primjenjuje treća zemlja, uzimajući u obzir ozbiljnost mjera treće zemlje i predmetna prava i interese Unije. U tom se pogledu na temelju međunarodnog prava podrazumijeva da šteta nanesena Uniji ili njezinoj državi članici uključuje štetu nanesenu gospodarskim subjektima iz Unije.

(11)Prisila, odnosno situacija kad zemlja uvede mjere kao što su ograničenja na trgovinu ili ulaganje kako bi postigla određeno djelovanje ili izostanak djelovanja druge zemlje koje ta zemlja nije međunarodno obvezna provesti i koje spada pod njezinu nadležnost, zabranjena je na temelju međunarodnog prava ako dosegne određeni kvalitativni ili kvantitativni prag, ovisno o ciljevima koji se nastoje postići i o upotrijebljenim sredstvima. Komisija bi trebala preispitati djelovanje treće zemlje na temelju kvalitativnih i kvantitativnih kriterija koji pomažu da se utvrdi upliće li se treća zemlja u legitimne suverene odluke Unije ili njezine države članice i čini li njezino djelovanje gospodarsku prisilu na koju Unija mora odgovoriti.

(12)Na temelju međunarodnog običajnog prava smatra se da činovi trećih zemalja uključuju sve oblike djelovanja koji se na temelju međunarodnog običajnog prava mogu pripisati državi. Međunarodnim običajnim pravom kao čin države posebno se kvalificira: postupanje svakog državnog tijela, ili osobe ili subjekta koji nije državno tijelo, ali je zakonom te države ovlašten izvršavati javne ovlasti, tijela koje je na raspolaganje državi stavila druga država, osoba ili skupina osoba koje djeluju na temelju uputa te države ili pod njezinim usmjeravanjem ili kontrolom u provođenju postupanja, osoba ili skupina osoba koje izvršavaju javne ovlasti u slučaju odsustva ili neispunjavanja javnih ovlasti i u okolnostima koje zahtijevaju izvršavanje tih ovlasti, i postupanje koje država potvrđuje i usvaja kao vlastito 11 .

(13)Komisija bi trebala preispitati jesu li mjere treće zemlje prisilne, i to na vlastitu inicijativu ili po primitku informacija dobivenih iz bilo kojeg izvora, uključujući pravne i fizičke osobe ili državu članicu. Nakon što to preispita, Komisija bi u odluci trebala utvrditi je li mjera treće zemlje prisilna. Komisija bi predmetnu treću zemlju trebala obavijestiti o svakom slučaju u kojem utvrdi da postoji gospodarska prisila i ujedno zatražiti od nje da prestane s gospodarskom prisilom i, prema potrebi, nadoknadi eventualnu štetu.

(14)Unija bi trebala pružiti podršku trećim zemljama pogođenima istim ili sličnim mjerama gospodarske prisile ili drugim zainteresiranim trećim zemljama i surađivati s njima. Unija bi trebala sudjelovati u međunarodnoj koordinaciji u bilateralnim, plurilateralnim ili multilateralnim forumima koji su usmjereni na sprečavanje ili okončanje gospodarske prisile.

(15)Unija bi protumjere trebala uvesti samo ako druga sredstva, kao što su pregovori, posredovanje ili rješavanje spora pred neovisnim tijelom, ne dovedu do brzog i djelotvornog prestanka primjene gospodarske prisile i naknade štete koju je ona uzrokovala Uniji ili njezinim državama članicama te ako je takvo djelovanje nužno kako bi se zaštitili interesi i prava Unije i njezinih država članica i ako je to u interesu Unije. Primjereno je da se Uredbom utvrde primjenjiva pravila i postupci za uvođenje i primjenu mjera odgovora Unije i prema potrebi dopusti hitno djelovanje za očuvanje djelotvornosti mjera odgovora Unije.

(16)Mjere odgovora Unije donesene u skladu s ovom Uredbom trebale bi se odabrati i utvrditi na temelju objektivnih kriterija, uključujući djelotvornost mjera u postizanju prestanka prisile koju primjenjuje treća zemlja, njihov potencijal za olakšavanje situacije gospodarskih subjekata u Uniji koji su pogođeni mjerama gospodarske prisile koju primjenjuje treća zemlja, cilj izbjegavanja ili smanjivanja negativnih gospodarskih i drugih učinaka na Uniju i izbjegavanje nerazmjerne administrativne složenosti i troškova. Pri odabiru i utvrđivanju mjera odgovora Unije trebalo bi uzeti u obzir i interes Unije. Mjere odgovora Unije trebalo bi odabrati među širokim rasponom opcija kako bi se omogućilo da se u svakom pojedinom slučaju donesu najprikladnije mjere.

(17)Primjereno je u svrhu utvrđivanja mjera odgovora Unije odrediti pravila o podrijetlu ili državljanstvu pružateljâ usluga i nositeljâ prava intelektualnog vlasništva odnosno državnoj pripadnosti robe, usluga i ulaganja. Pravila o podrijetlu ili državljanstvu odnosno državnoj pripadnosti trebala bi se utvrditi s obzirom na prevladavajuća pravila za nepovlaštenu trgovinu i ulaganje koja se primjenjuju na temelju prava Unije i međunarodnih sporazuma Unije.

(18)Kako bi se ostvario cilj prestanka mjere gospodarske prisile, mjere odgovora Unije koje se sastoje od ograničenja izravnog stranog ulaganja ili trgovine uslugama trebale bi se primjenjivati na usluge koje unutar Unije pruža ili izravna ulaganja koja unutar Unije izvrši jedna ili više pravnih osoba s poslovnim nastanom u Uniji koje su u vlasništvu ili pod kontrolom osoba iz predmetne treće zemlje samo ako je to potrebno kako bi se zajamčila djelotvornost mjera odgovora Unije i, posebice, spriječilo njihovo izbjegavanje. Odluka o uvođenju takvih ograničenja bit će valjano obrazložena u provedbenim aktima donesenima u skladu s ovom Uredbom, s obzirom na kriterije navedene u njoj.

(19)Nakon donošenja mjera odgovora Unije Komisija bi trebala kontinuirano ocjenjivati situaciju s obzirom na mjere gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje, djelotvornost mjera odgovora Unije i njihove učinke kako bi u skladu s time prilagodila, suspendirala ili ukinula mjere odgovora. Stoga je nužno utvrditi pravila i postupke za izmjenu, suspenziju i ukidanje mjera odgovora Unije i situacije u kojima su oni primjereni.

(20)Neophodno je pružiti prilike za uključivanje dionika u svrhu donošenja i izmjene mjera odgovora Unije i, prema potrebi, radi njihove suspenzije i ukidanja, imajući u vidu potencijalni učinak na te dionike.

(21)Važno je zajamčiti učinkovitu komunikaciju i razmjenu stajališta i informacija između Komisije, s jedne strane, i Europskog parlamenta i Vijeća, s druge strane, posebice o nastojanjima za ostvarivanje suradnje s predmetnom trećom zemljom kako bi se istražile opcije za postizanje prestanka gospodarske prisile i o pitanjima koja mogu dovesti do donošenja mjera odgovora Unije na temelju ove Uredbe.

(22)Kako bi se omogućilo ažuriranje raspona mjera odgovora Unije na temelju ove Uredbe i prilagodba pravila o podrijetlu ili drugih tehničkih pravila, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji kako bi izmijenila popis odgovora Unije utvrđen u Prilogu I. i tehnička pravila potrebna za primjenu Uredbe, uključujući pravila o podrijetlu utvrđena u Prilogu II. Od posebne je važnosti da Komisija za vrijeme svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na stručnoj razini, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva 12 . Konkretno, radi osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primati sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno trebali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(23)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 13 .

(24)Za donošenje mjera odgovora Unije i njihovu izmjenu, suspenziju ili ukidanje trebalo bi primijeniti postupak ispitivanja s obzirom na to da se tim aktima utvrđuju odgovori Unije na gospodarsku prisilu u području primjene ove Uredbe.

(25)Komisija bi stoga trebala donijeti primjenjive provedbene akte ograničenog trajanja koji se primjenjuju bez odgode ako je, u opravdanim slučajevima koji se odnose na donošenje, izmjenu, suspenziju ili ukidanje mjera odgovora Unije, to neophodno zbog krajnje hitnih razloga.

(26)Komisija bi trebala ocijeniti mjere donesene na temelju ove Uredbe u pogledu njihove djelotvornosti i provedbe te mogućih zaključaka o budućim mjerama. Komisija bi ujedno trebala preispitati ovu Uredbu nakon što stekne dovoljno iskustva u pogledu njezina postojanja ili primjene. To bi preispitivanje trebalo obuhvatiti područje primjene, funkcioniranje, učinkovitost i djelotvornost ove Uredbe. Komisija bi o svojoj ocjeni trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Predmet

1.Ovom se Uredbom propisuju pravila i postupci kako bi se zajamčila djelotvorna zaštita interesa Unije i njezinih država članica ako treća zemlja, s pomoću mjera koje utječu na trgovinu ili ulaganje, pokuša prisiliti Uniju ili njezinu državu članicu da donese određeni akt ili da odustane od donošenja određenog akta. Ova Uredba pruža okvir za Uniju da odgovori na takve situacije kako bi odvratila treću zemlju od takvog djelovanja ili je navela da prestane s takvim djelovanjem, tako što Uniji, kao krajnje rješenje, omogućuje suzbijanje takvog djelovanja.

2.Svako djelovanje poduzeto na temelju ove Uredbe mora biti dosljedno s obvezama Unije na temelju međunarodnog prava i provodi se u kontekstu načela i ciljeva vanjskog djelovanja Unije.

Članak 2.

Područje primjene

1.Ova se Uredba primjenjuje:

–ako se treća zemlja upliće u legitimne suverene odluke Unije ili njezine države članice tako što nastoji spriječiti ili postići prestanak primjene, izmjenu ili donošenje određenog akta Unije ili njezine države članice,

–ako treća zemlja primjenjuje ili prijeti da će primijeniti mjere koje utječu na trgovinu ili ulaganje.

Za potrebe ove Uredbe takva djelovanja treće zemlje nazivaju se mjerama gospodarske prisile.

2.Pri utvrđivanju jesu li ispunjeni uvjeti navedeni u stavku 1. u obzir se uzima sljedeće:

(a)intenzitet, ozbiljnost, učestalost, trajanje, opseg i razmjer mjere treće zemlje i pritisak koji iz nje proizlazi;

(b)postoji li obrazac uplitanja treće zemlje kojim od Unije ili država članica ili drugih zemalja nastoji postići određeno djelovanje;

(c)razmjer u kojem mjera treće zemlje utječe na područje pod nadležnosti Unije ili država članica;

(d)djeluje li treća zemlja na temelju legitimnog spornog pitanja koje je međunarodno prepoznato;

(e)je li i na koji način je treća zemlja prije uvođenja svojih mjera ozbiljno i u dobroj vjeri pokušala riješiti taj spor međunarodnom suradnjom ili rješavanje pred neovisnim tijelom, bilateralno ili unutar međunarodnog foruma.

Članak 3.

Preispitivanje mjera treće zemlje

1.Komisija može preispitati svaku mjeru treće zemlje kako bi utvrdila ispunjava li uvjete utvrđene u članku 2. stavku 1. Komisija je dužna djelovati žurno.

2.Komisija može provesti preispitivanje iz stavka 1. na vlastitu inicijativu ili na temelju informacija dobivenih iz bilo kojeg izvora. Komisija je dužna zajamčiti zaštitu povjerljivih informacija, koje mogu uključivati identitet pružatelja informacija, u skladu s člankom 12.

3.Komisija može zatražiti informacije o učinku mjera predmetne treće zemlje.

Komisija može objaviti obavijest u Službenom listu Europske unije, ili putem drugih odgovarajućih sredstava javne komunikacije, s pozivom na dostavljanje informacija u određenom roku. U tom slučaju Komisija obavještava predmetnu treću zemlju o početku preispitivanja.

Članak 4.

Utvrđivanje s obzirom na mjeru treće zemlje

Nakon preispitivanja u skladu s člankom 3. Komisija donosi odluku u kojoj utvrđuje ispunjava li mjera predmetne treće zemlje uvjete utvrđene u članku 2. stavku 1. Komisija je dužna djelovati žurno.

Prije nego što donese odluku, Komisija može pozvati predmetnu treću zemlju da dostavi svoje primjedbe.

Ako utvrdi da mjera predmetne treće zemlje ispunjava uvjete utvrđene u članku 2. stavku 1., Komisija je tu zemlju dužna obavijestiti o odluci i zatražiti od nje da prestane s primjenom gospodarske prisile i, prema potrebi, nadoknadi štetu koju je pretrpjela Unija ili njezine države članice.

Članak 5.

Suradnja s predmetnom trećom zemljom

Komisija je otvorena za to da u ime Unije surađuje s predmetnom trećom zemljom kako bi se istražile opcije radi postizanja prestanka primjene gospodarske prisile. Te opcije mogu uključivati:

–izravne pregovore,

–posredovanje, savjetovanje ili dobre usluge kao pomoć Uniji i predmetnoj trećoj zemlji u tim nastojanjima,

–podnošenje spora na rješavanje neovisnom međunarodnom tijelu.

Komisija je prestanak primjene gospodarske prisile dužna nastojati postići i iznošenjem pitanja u relevantnim međunarodnim forumima.

Komisija je dužna izvješćivati Europski parlament i Vijeće o relevantnim promjenama.

Komisija je dužna ostati otvorena za suradnju s predmetnom trećom zemljom nakon donošenja mjera odgovora Unije u skladu s člankom 7. Komisija može nastaviti s tim nastojanjima, ovisno o slučaju, u kombinaciji sa suspenzijom mjera odgovora Unije u skladu s člankom 10. stavkom 2.

Članak 6.

Međunarodna suradnja

Komisija je dužna u ime Unije započeti savjetovanje ili suradnju sa svakom zemljom pogođenom istom ili sličnim mjerama gospodarske prisile ili sa svakom zainteresiranom trećom zemljom radi postizanja prestanka primjene prisile. To prema potrebi može uključivati koordinaciju u relevantnim međunarodnim forumima i koordinaciju odgovora na prisilu.

Članak 7.

Mjere odgovora Unije

1.Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje da je dužna poduzeti mjeru odgovora Unije:

(a)ako djelovanje u skladu s člancima 4. i 5. nije u razumnom roku dovelo do prestanka primjene gospodarske prisile i naknade štete koju je ona prouzročila Uniji ili njezinoj državi članici;

(b)ako je djelovanje nužno da bi se zaštitili interesi i prava Unije i njezinih država članica u tom konkretnom slučaju i

(c)ako je djelovanje u interesu Unije.

U tom provedbenom aktu Komisija utvrđuje i primjereni odgovor Unije na temelju mjera propisanih u Prilogu I. Takve se mjere mogu primjenjivati i na fizičke ili pravne osobe imenovane u skladu s člankom 8. Komisija može donijeti i mjere koje može poduzeti na temelju drugih pravnih instrumenata.

Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

2.Mjere odgovora Unije primjenjuju se od utvrđenog datuma nakon donošenja provedbenog akta iz stavka 1. Komisija utvrđuje taj datum primjene, uzimajući u obzir okolnosti, kako bi se omogućilo da se predmetna treća zemlja obavijesti u skladu sa stavkom 3. i da prestane s primjenom gospodarske prisile.

3.Nakon što donese provedbeni akt, Komisija je dužna obavijestiti predmetnu treću zemlju o mjerama odgovora Unije donesenima u skladu sa stavkom 1. Komisija je u ime Unije dužna u obavijesti pozvati predmetnu treću zemlju da odmah prestane s primjenom gospodarske prisile, ponuditi joj pregovore o rješenju tog problema i obavijestiti tu zemlju da će se primjenjivati mjera odgovora Unije ako ne prestane primjena gospodarske prisile.

4.U provedbenom aktu iz stavka 1. navodi se da se primjena mjera odgovora Unije odgađa u razdoblju utvrđenom u tom provedbenom aktu ako Komisija raspolaže pouzdanim informacijama da je treća zemlja prestala s primjenom gospodarske prisile prije početka primjene donesenih mjera odgovora Unije. U tom slučaju Komisija je u Službenom listu Europske unije dužna objaviti obavijest u kojoj navodi da postoje takve informacije i datum od kojeg se primjenjuje odgoda. Ako treća zemlja prestane s primjenom gospodarske prisile prije početka primjene mjera odgovora Unije, Komisija je dužna ukinuti mjere odgovora Unije u skladu s člankom 10.

5.Neovisno o stavcima 2., 3. i 4., mjere odgovora Unije mogu se primjenjivati i ako Komisija, u ime Unije, ne pozove prije toga još jednom predmetnu treću zemlju da prestane s primjenom gospodarske prisile, ili ako ne obavijesti prije toga tu zemlju da će se primijeniti mjera odgovora Unije, ako je to potrebno za očuvanje prava i interesa Unije ili država članica, a osobito za očuvanje djelotvornosti mjera odgovora Unije.

6.Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga kako bi se izbjegla nepopravljiva šteta za Uniju ili njezine države članice uzrokovana mjerama gospodarske prisile, Komisija je dužna donijeti provedbene akte kojima se uvode mjere odgovora Unije koji se primjenjuju bez odgode u skladu s postupkom iz članka 15. stavka 3. Primjenjuju se zahtjevi utvrđeni u stavcima od 2. do 5. Ti akti ostaju na snazi tijekom razdoblja od najviše tri mjeseca.

7.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi izmijenila popis iz Priloga I. radi navođenja dodatnih vrsta mjera kojima se može odgovoriti na mjeru treće zemlje. Komisija takve delegirane akte može donijeti:

(a)ako bi te vrste mjera odgovora bile jednako djelotvorne ili djelotvornije od mjera odgovora koje su već određene u smislu postizanja prestanka primjene mjera gospodarske prisile;

(b)ako bi te vrste mjera odgovora pružile jednako djelotvornu ili djelotvorniju naknadu štete gospodarskim subjektima unutar Unije pogođenima primjenom mjera gospodarske prisile;

(c)ako bi se tim vrstama mjera odgovora izbjegao ili smanjio negativan učinak na pogođene dionike; ili

(d)ako bi se tim vrstama mjera odgovora izbjegla ili smanjila administrativna složenost i troškovi.

Članak 8.

Mjere odgovora Unije koje se primjenjuju na fizičke ili pravne osobe

1.Komisija u provedbenom aktu iz članka 7. stavka 1. ili u zasebnom provedbenom aktu može propisati da:

(a)pravne ili fizičke osobe imenovane u skladu sa stavkom 2. točkom (a) podliježu mjerama odgovora Unije; ili

(b)neovisno o odgovornosti treće zemlje na temelju međunarodnog prava, fizičke ili pravne osobe Unije pogođene mjerama gospodarske prisile koju primjenjuje treća zemlja imaju pravo zahtijevati od osoba imenovanih u skladu sa stavkom 2. točkom (b) naknadu štete koja im je uzrokovana mjerama gospodarske prisile u mjeri kojoj su tako imenovane osobe pridonijele takvim mjerama gospodarske prisile.

Te mjere primjenjuju se od istog datuma primjene kao i mjere odgovora Unije donesene na temelju članka 7. ili od kasnijeg datuma utvrđenog u provedbenom aktu u skladu s ovim stavkom.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

2.Komisija može imenovati fizičku ili pravnu osobu ako utvrdi:

(a)da je ta osoba povezana s vladom predmetne treće zemlje; ili

(b)da je ta osoba povezana s vladom predmetne treće zemlje i da je dodatno uzrokovala gospodarsku prisilu, bila uključena u nju ili povezana s njome.

3.Komisija je pri tom imenovanju osobe dužna preispitati sve relevantne kriterije i dostupne informacije, među ostalim i to je li za predmetne osobe poznato da stvarno djeluju u ime vlade treće zemlje ili da su u njezinu stvarnom vlasništvu ili na drugi način pod njezinom stvarnom kontrolom.

4.Ako ima razloga smatrati da bi trebalo imenovati osobe u skladu sa stavkom 2. točkom (a) ili točkom (b), Komisija objavljuje privremeni popis osoba i, prema potrebi, mogućih mjera na temelju Priloga I. kojima bi te osobe podlijegale. Prije nego što odluči imenovati osobu, Komisija je svim privremeno imenovanim osobama i drugim zainteresiranim stranama dužna dati priliku da podnesu primjedbe na moguće imenovanje, osobito primjedbe o tome ispunjavaju li uvjete iz stavka 2. točke (a) ili točke (b). Komisija može zatražiti i dodatne informacije koje smatra bitnima u vezi s mogućim imenovanjem osobe.

Članak 9.

Kriteriji za odabir i utvrđivanje mjera odgovora Unije

1.Odgovor Unije ne smije premašiti razinu koja je razmjerna šteti koju Unija ili njezina država članica pretrpi zbog mjera gospodarske prisile koju primjenjuje treća zemlja, uzimajući u obzir težinu mjera treće zemlje i predmetna prava.

2.Komisija odabire i utvrđuje odgovarajuću mjeru odgovora uzimajući u obzir utvrđivanje u skladu s člankom 4., kriterije iz članka 2. stavka 2. i interes Unije na temelju dostupnih informacija, uključujući one prikupljene na temelju članka 11., i sljedeće kriterije:

(a)djelotvornost mjera u postizanju prestanka primjene gospodarske prisile;

(b)potencijal mjera za olakšavanje situacije gospodarskih subjekata u Uniji koji su pogođeni gospodarskom prisilom;

(c)izbjegavanje ili smanjivanje negativnih učinaka mjera odgovora Unije na pogođene dionike, uključujući dostupnost alternativa za pogođene dionike, na primjer alternativnih izvora opskrbe robom ili uslugama;

(d)izbjegavanje ili smanjivanje negativnih učinaka na druge politike ili ciljeve Unije;

(e)izbjegavanje nerazmjerne administrativne složenosti i troškova u primjeni mjera odgovora Unije;

(f)postojanje i prirodu mjera odgovora koje provode druge zemlje pogođene istim ili sličnim mjerama gospodarske prisile, uključujući prema potrebi koordinaciju u skladu s člankom 6.;

(g)sve druge relevantne kriterije utvrđene u međunarodnom pravu.

3.Ako je to potrebno kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, Komisija može odlučiti primijeniti mjere odgovora Unije na temelju članka 7. ili 8. koje se sastoje od ograničenja izravnih stranih ulaganja ili trgovine uslugama i na usluge koje unutar Unije pruži ili izravna ulaganja koja unutar Unije izvrši jedna ili više pravnih osoba s poslovnim nastanom u Uniji koje su u vlasništvu ili pod kontrolom osoba iz predmetne treće zemlje. Komisija o takvoj primjeni može odlučiti ako mjere odgovora Unije koje ne obuhvaćaju takve situacije ne bi bile dostatne za djelotvorno ostvarivanje ciljeva ove Uredbe, a posebno ako bi se takve mjere mogle izbjeći. Pri procjeni treba li donijeti takvu odluku Komisija je, uz kriterije navedene u stavcima 1. i 2., dužna uzeti u obzir među ostalim sljedeće:

(a)strukturu trgovine uslugama i ulaganja u sektoru na koji se odnose predviđene mjere odgovora Unije i opasnost od izbjegavanja mjera odgovora Unije koje se ne primjenjuju na pružene usluge ili izvršena izravna ulaganja unutar Unije;

(b)djelotvoran doprinos takvih ograničenja unutar Unije cilju postizanja prestanka primjene mjere gospodarske prisile;

(c)postojanje alternativnih mjera s pomoću kojih se može postići cilj postizanja prestanka primjene mjere gospodarske prisile, a koje su razumno dostupne i manje ograničavaju trgovinu uslugama ili ulaganje unutar Unije.

Svaka odluka o primjeni ograničenja na usluge koje unutar Unije pruži ili izravna ulaganja koja unutar Unije izvrši jedna ili više pravnih osoba s poslovnim nastanom u Uniji mora se propisno obrazložiti u provedbenom aktu iz članka 7. stavka 1., s obzirom na prethodno navedene kriterije.

Članak 10.

Izmjena, suspenzija i ukidanje mjera odgovora Unije

1.Komisija je dužna preispitivati mjere gospodarske prisile koju primjenjuje treća zemlja i koje aktiviraju mjere odgovora Unije, djelotvornost donesenih mjera odgovora Unije i njihove učinke na interese Unije te o tome obavještavati Europski parlament i Vijeće.

2.Ako predmetna treća zemlja suspendira primjenu gospodarske prisile ili ako je to potrebno radi interesa Unije, Komisija može suspendirati primjenu odgovarajuće mjere odgovora Unije tijekom trajanja suspenzije mjera treće zemlje ili onoliko dugo koliko je potrebno s obzirom na interes Unije. Komisija je dužna suspendirati mjere odgovora Unije ako predmetna treća zemlja ponudi, a Unija s njom sklopi, sporazum o podnošenju spora na rješavanje pred neovisnim međunarodnim tijelom čija će odluka biti obvezujuća i ako treća zemlja usto suspendira svoje mjere gospodarske prisile. Komisija odluku o suspenziji mjere odgovora Unije donosi provedbenim aktom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

3.Ako je potrebno prilagoditi mjere odgovora Unije, uzimajući u obzir uvjete i kriterije utvrđene u članku 2. i članku 9. stavku 2. ili razvoj događaja, uključujući reakciju treće zemlje, Komisija prema potrebi može mjere odgovora Unije donesene u skladu s člankom 7. izmijeniti provedbenim aktom, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

4.Komisija je dužna ukinuti mjere odgovora Unije u sljedećim okolnostima:

(a)ako je gospodarska prisila prestala;

(b)ako je postignuto neko drugo uzajamno dogovoreno rješenje;

(c)ako se u obvezujućoj odluci neovisnog međunarodnog tijela za rješavanje spora između predmetne treće zemlje i Unije ili njezine države članice zahtijeva povlačenje mjere odgovora Unije;

(d)ako je to primjereno radi interesa Unije.

O ukidanju mjera odgovora Unije donesenih u skladu s člankom 7. odlučuje se provedbenim aktom, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15. stavka 2.

5.Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga Komisija je dužna donijeti primjenjive provedbene akte kojima se suspendiraju, izmjenjuju ili ukidaju mjere odgovora Unije donesene u skladu s člankom 7. i koji se primjenjuju bez odgode. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom iz članka 15. stavka 3. i ostaju na snazi najviše dva mjeseca.

Članak 11.

Prikupljanje informacija povezanih s mjerama odgovora Unije

1.Prije donošenja mjera odgovora Unije ili njihove izmjene Komisija je dužna zatražiti informacije i stajališta o gospodarskom učinku na gospodarske subjekte i na interes Unije, te prije suspenzije ili ukidanja takvih mjera može zatražiti takve informacije i stajališta, u obliku obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije ili putem drugih odgovarajućih sredstava javne komunikacije. U obavijesti se navodi rok u kojem je potrebno dostaviti te informacije i stajališta.

2.Komisija može pokrenuti prikupljanje informacija kad god procijeni da je to prikladno.

3.Pri prikupljanju informacija na temelju stavka 1. Komisija obavješćuje dionike, posebno sektorska udruženja, pogođene mogućim mjerama odgovora Unije i države članice uključene u pripremu ili provedbu zakonodavstva kojim se uređuju pogođena područja, te se savjetuje s tim dionicima i državama članicama.

4.Bez neopravdane odgode donošenja mjera odgovora Unije, Komisija posebno traži informacije o:

(a)učinku takvih mjera na dionike iz trećih zemalja ili konkurente, korisnike ili potrošače iz Unije ili na zaposlenike, poslovne partnere ili klijente takvih dionika iz Unije;

(b)međudjelovanju takvih mjera s relevantnim zakonodavstvom država članica;

(c)administrativnom opterećenju koje bi moglo nastati zbog takvih mjera;

(d)interesu Unije.

5.Komisija u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir informacije prikupljene za vrijeme vježbe prikupljanja informacija. Pri podnošenju odboru u kontekstu postupka ispitivanja iz članka 15. stavka 2. nacrt provedbenog akta bit će popraćen analizom predviđenih mjera.

6.Prije donošenja provedbenog akta u skladu s člankom 7. stavkom 6. ili člankom 10. stavkom 5., Komisija je dužna na ciljani način zatražiti informacije i stajališta relevantnih dionika, osim ako zbog opravdanih krajnje hitnih razloga traženje informacija i savjetovanje nisu mogući ili potrebni iz objektivnih razloga, na primjer radi usklađivanja s međunarodnim obvezama Unije.

Članak 12.

Povjerljivost

1.Informacije primljene u skladu s ovom Uredbom koriste se samo u svrhu u koju su zatražene.

2.Pružatelj informacije može zatražiti da se s dostavljenim informacijama postupa kao s povjerljivima. U takvim slučajevima informacijama se prilaže sažetak koji nije povjerljiv ili obrazloženje u kojem se navodi zbog čega se informacije ne mogu sažeti. Komisija, Vijeće, Europski parlament, države članice i njihovi dužnosnici ne smiju otkriti informacije povjerljive prirode primljene na temelju ove Uredbe bez izričite dozvole pružatelja takvih informacija.

3.Stavkom 2. Komisiju se ne sprečava da objavi opće informacije u sažetom obliku koji ne sadržava informacije na temelju kojih se može utvrditi identitet pružatelja informacija. Pri takvoj se objavi u obzir mora uzeti legitiman interes zainteresiranih strana za sprečavanje objavljivanja povjerljivih informacija.

Članak 13.

Pravila o podrijetlu

1.Podrijetlo ili državljanstvo pružatelja usluga ili nositelja prava intelektualnog vlasništva odnosno državna pripadnost robe, usluge ili ulaganja utvrđuje se u skladu s Prilogom II.

2.Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi izmijenila točke od 2. do 4. Priloga II. radi izmjene pravila o podrijetlu i dodavanja svih drugih tehničkih pravila potrebnih za primjenu Uredbe, jamčenja njezine djelotvornosti i uzimanja u obzir relevantnih promjena međunarodnih instrumenata i iskustva u primjeni mjera na temelju ove Uredbe ili drugih akata Unije.

Članak 14.

Delegirani akti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji, podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 7. i članka 13. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datum stupanja na snagu].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 7. i članka 13. stavka 2. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Delegirani akt donesen na temelju članka 7. stavka 7. i članka 13. stavka 2. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 15.

Postupak odbora

1.Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu članka 3. Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

Članak 16.

Preispitivanje

1.Komisija provodi evaluaciju svake mjere odgovora Unije donesene u skladu s člankom 7. šest mjeseci nakon njezina ukidanja, uzimajući u obzir povratne informacije dionika i sve druge relevantne informacije. U izvješću o evaluaciji ispituju se djelotvornost i djelovanje mjere odgovora Unije te se izvode mogući zaključci za buduće mjere.

2.Najkasnije tri godine nakon donošenja prvog provedbenog akta na temelju ove Uredbe ili šest godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe, ovisno o tome što nastupi prije, Komisija je dužna preispitati ovu Uredbu i njezinu provedbu te izvijestiti o tome Europski parlament i Vijeće.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

× novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 14  

◻ produženje postojećeg djelovanja

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

–◻    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

× Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 15  

× Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–× putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one imenovale

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge, u mjeri u kojoj su im dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i kojima su dana odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif. 16	zemalja EFTA-e 17	zemalja kandidatkinja 18	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
	[XX YY YY YY]	dif./nedif.	DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

·Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
	[XX YY YY YY]		DA/NE	DA/NE	DA/NE	DA/NE

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

–X    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Glavna uprava: <…….>				Godina N 19	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			UKUPNO
• Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija 20	Obveze	(1a)
	Plaćanja	(2a)
Proračunska linija	Obveze	(1b)
	Plaćanja	(2b)
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 21
Proračunska linija		(3)
UKUPNA odobrena sredstva za Glavnu upravu <…….>	Obveze	=1a+1b+3
	Plaćanja	=2a+2b +3

 

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)
	Plaćanja	(5)
• UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA <….> višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	=4+6
	Plaćanja	=5+6

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

• UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze	(4)
	Plaćanja	(5)
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–6. višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos)	Obveze	=4+6
	Plaćanja	=5+6

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

7

„Administrativni rashodi”

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

			Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	Godina 2028.	Godina 2029.	UKUPNO
Glavna uprava: TRADE
• Ljudski resursi			0,785	0,785	0,785	0,785	0,785	0,785	0,785	5,495
• Ostali administrativni rashodi			0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,140
UKUPNO GU TRADE	Odobrena sredstva		0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	5,635

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

0,805

0,805

0,805

0,805

0,805

0,805

0,805

5,635

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

			Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	Godina 2028.	Godina 2029.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–7. višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze		0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	5,635
	Plaćanja		0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	5,635

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩

Godina N

Godina N+1

Godina N+2

Godina N+3

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

REZULTATI

Vrsta 22

Prosječni trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Broj

Trošak

Ukupni broj

Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1 23 …

– Rezultat

– Rezultat

– Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 1

POSEBNI CILJ br. 2...

– Rezultat

Međuzbroj za posebni cilj br. 2

UKUPNO

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina 2023.

Godina 2024.

Godina 2025.

Godina 2026.

Godina 2027.

Godina 2028.

Godina 2029.

UKUPNO

NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi	0,785	0,785	0,785	0,785	0,785	0,785	0,785	5,495
Ostali administrativni rashodi	0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,020	0,140
Međuzbroj za NASLOV 7. višegodišnjeg financijskog okvira	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	0,805	5,635

Izvan NASLOVA 7. 24   višegodišnjeg financijskog okvira
Ljudski resursi
Ostali administrativni rashodi
Međuzbroj izvan NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira

UKUPNO

0,805

0,805

0,805

0,805

0,805

0,805

0,805

5,635

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–X    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

		Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	Godina 2028.	Godina 2029.
• Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 (sjedište i predstavništva Komisije)		5	5	5	5	5	5	5
20 01 02 03 (delegacije)
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)
01 01 01 11 (izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 25
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 xx yy zz 26	– u sjedištima
	– u delegacijama
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
01 01 01 12 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
UKUPNO		5	5	5	5	5	5	5

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje	upravljanje novim instrumentom i njegovo djelovanje, primjena novog instrumenta, praćenje mjera trećih zemalja koje mogu dovesti do primjene instrumenta, praćenje učinka mjera odgovora Unije i mjera trećih zemalja, utvrđivanje činjenica, pravno savjetovanje
Vanjsko osoblje

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

–X    može se u potpunosti financirati preraspodjelom unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

–◻    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

–◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

–X    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

–◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	Godina N 27	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)			Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva

 

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

–X    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

–◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

na vlastita sredstva

na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 28
		Godina N	Godina N+1	Godina N+2	Godina N+3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    SL C 49, 12.2.2021., str. 1. Zajednička izjava donesena je 2020. u kontekstu zakonodavnog postupka izmjene Uredbe EU-a o ostvarivanju trgovinskih prava, u kojem su Europski parlament i nekoliko država članica izrazili zabrinutost u pogledu pitanja gospodarske prisile, koju je Komisija dijelila.

(2)    Komunikacija Komisije iz veljače 2021. o reviziji trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika, COM(2021) 66 final.

(3)    Komunikacija Komisije „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” iz svibnja 2021., COM(2021) 350 final.

(4)    Odjeljak 9. izvješća o procjeni učinka sadržava raspravu o usklađenosti najpoželjnije opcije s načelom proporcionalnosti.

(5)    Strategija savjetovanja dostupna je na poveznici: Prema instrumentu EU-a za borbu protiv prisile – Trgovina – Europska komisija (europa.eu) . U sažetom izvješću u Prilogu 2. izvješću o procjeni učinka raspravlja se o rezultatima svih aktivnosti savjetovanja.

(6)    Primljene povratne informacije dostupne su na poveznici: Trgovina – mehanizam za odvraćanje i protudjelovanje protiv prisilnih mjera zemalja izvan EU-a (europa.eu) .

(7)    Sažeto činjenično izvješće dostupno je na poveznici: Trgovina – mehanizam za odvraćanje i protudjelovanje protiv prisilnih mjera zemalja izvan EU-a (europa.eu) .

(8)    Vidjeti priloge 1. i 2. Izvješću o procjeni učinka.

(9)    Izvješće o procjeni učinka i sažetak objavljuju se zajedno s ovim prijedlogom.

(10)    Vidjeti članak 22. i članke od 49. do 53. Članaka o odgovornosti države za međunarodno protupravne čine, koje je Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo donijela na svojoj pedeset trećoj sjednici 2001., a Opća skupština Ujedinjenih naroda primila na znanje u rezoluciji 56/83.

(11)    Vidjeti članak 2. točku (a) i članke od 4. do 11. Članaka o odgovornosti države za međunarodno protupravne čine, bilješka 1.

(12)    SL L 123, 12.5.2016, str. 1.

(13)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(14)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(15)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(16)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(17)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(18)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(19)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(20)    Prema službenoj proračunskoj nomenklaturi.

(21)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(22)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(23)    Kako je opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(24)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(25)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(26)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(27)    Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upisati predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto vrijedi i za ostale godine.

(28)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.12.2021.

COM(2021) 775 final

PRILOZI

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o zaštiti Unije i njezinih država članica od gospodarske prisile koju primjenjuju treće zemlje

{SEC(2021) 418 final} - {SWD(2021) 371 final} - {SWD(2021) 372 final}

PRILOG I.

Mjere odgovora Unije u skladu s člancima 7. i 8.

U skladu s člancima 7. i 8. mogu se donijeti sljedeće mjere:

(a)suspenzija carinskih koncesija, prema potrebi, i određivanje novih ili povećanih carina, uključujući ponovno uvođenje carinskih stopa na razini najpovlaštenije nacije ili određivanje carinskih stopa iznad razine najpovlaštenije nacije ili uvođenje bilo kakvih dodatnih davanja na uvoz ili izvoz robe;

(b)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza, prema potrebi, i uvođenje ili povećanje ograničenja na uvoz ili izvoz robe, neovisno o tome provode li se ona u obliku kvota, uvoznih ili izvoznih dozvola ili u obliku drugih mjera, ili ograničenja na plaćanje robe;

(c)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza, prema potrebi, i uvođenje ograničenja na trgovinu robom koja se provode u obliku mjera koje se primjenjuju na robu u provozu ili internih mjera koje se primjenjuju na robu;

(d)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza koje se odnose na pravo sudjelovanja u natječajima u području javne nabave, prema potrebi, i:

i.isključenje iz javne nabave robe, usluga ili dobavljača robe ili usluga iz predmetne treće zemlje ili isključenje ponuda čiju ukupnu vrijednost čini više od određenog postotka robe ili usluga iz predmetne treće zemlje; i/ili

ii.uvođenje obaveznog ponderiranog kaznenog dodatka na procijenjenu cijenu 1 za ponude robe ili usluga odnosno za dobavljača robe ili pružatelja usluga iz predmetne treće zemlje.

Podrijetlo se određuje na temelju Priloga II.;

(e)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza, prema potrebi, i uvođenje ograničenja na izvoz robe na koju se primjenjuje režim Unije za kontrolu izvoza;

(f)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza u vezi s trgovinom uslugama, prema potrebi, i uvođenje mjera koje utječu na trgovinu uslugama;

(g)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza, prema potrebi, i uvođenje mjera koje utječu na izravno strano ulaganje;

(h)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza u pogledu trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva, prema potrebi, i uvođenje ograničenja zaštite takvih prava intelektualnog vlasništva ili njihova komercijalnog iskorištavanja u odnosu na nositelje prava koji su državljani predmetne treće zemlje;

(i)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza u pogledu financijskih usluga, prema potrebi, i uvođenje ograničenja za bankarstvo, osiguranje, pristup tržištima kapitala Unije i drugim financijskim uslužnim djelatnostima;

(j)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza u pogledu postupanja s robom, prema potrebi, i uvođenje ograničenja za registracije i odobrenja na temelju propisa Unije o kemikalijama;

(k)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza u pogledu postupanja s robom, prema potrebi, i uvođenje ograničenja za registracije i odobrenja na temelju sanitarnih i fitosanitarnih propisa Unije;

(l)suspenzija primjenjivih međunarodnih obveza, prema potrebi, i uvođenje ograničenja za pristup istraživačkim programima koje financira Unija ili isključenje iz takvih programa.

PRILOG II.

Pravila o podrijetlu

1.Podrijetlo robe određuje se u skladu s Uredbom (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 2 .

2.Podrijetlo usluge, uključujući uslugu koja se pruža u području javne nabave, određuje se na temelju podrijetla fizičke ili pravne osobe koja je pruža. Pod podrijetlom pružatelja usluga podrazumijeva se:

(a)kad je riječ o fizičkoj osobi, zemlja koje je osoba državljanin ili zemlja u kojoj ima pravo na trajni boravak;

(b)kad je riječ o pravnoj osobi, bilo koje od sljedećeg:

i.ako se usluga ne pruža putem komercijalne prisutnosti u Uniji, zemlja u kojoj je pravna osoba osnovana ili na drugi način ustrojena prema zakonima te zemlje te na čijem je državnom području pravna osoba uključena u znatne poslovne aktivnosti;

ii.ako se usluga pruža putem komercijalne prisutnosti u Uniji:

(a)ako je pravna osoba uključena u znatne poslovne aktivnosti na području države članice u kojoj ima poslovni nastan koje su takve naravi da ona ima izravnu i djelotvornu vezu s gospodarstvom te države članice, kao podrijetlo te pravne osobe uzima se podrijetlo države članice u kojoj ima poslovni nastan;

(b)ako pravna osoba koja pruža uslugu nije uključena u znatne poslovne aktivnosti koje su takve naravi da ona ima izravnu i djelotvornu vezu s gospodarstvom države članice u kojoj ima poslovni nastan, kao podrijetlo te pravne osobe uzima se podrijetlo fizičkih ili pravnih osoba u čijem je ona vlasništvu ili pod čijom je kontrolom. Za pravnu osobu smatra se da je „u vlasništvu” osoba iz predmetne zemlje ako se više od 50 % njezina kapitala nalazi u stvarnom vlasništvu osoba iz te zemlje te je „pod kontrolom” osoba iz predmetne zemlje ako te osobe imaju ovlasti imenovati većinu njezinih direktora ili na druge načine mogu pravno usmjeravati njezino djelovanje.

iii.odstupajući od podstavka ii. (a), ako se odluči da bi se mjere odgovora Unije trebale primjenjivati na pravne osobe obuhvaćene točkom (a) podstavkom ii., kao podrijetlo te osobe uzima se državljanstvo ili mjesto stalnog boravišta fizičke ili pravne osobe ili osoba u čijem je ona vlasništvu ili pod čijom je kontrolom u Uniji. Za pravnu osobu smatra se da je „u vlasništvu” osoba iz predmetne zemlje ako se više od 50 % njezina kapitala nalazi u stvarnom vlasništvu osoba iz te zemlje te je „pod kontrolom” osoba iz predmetne zemlje ako te osobe imaju ovlasti imenovati većinu njezinih direktora ili na druge načine mogu pravno usmjeravati njezino djelovanje.

3.Državna pripadnost ulaganja je sljedeća:

(a)ako je ulaganje uključeno u znatne poslovne aktivnosti na području države članice u kojoj je uspostavljeno koje su takve naravi da ono ima izravnu i djelotvornu vezu s gospodarstvom te države članice, kao državna pripadnost tog ulaganja uzima se pripadnost državi članici u kojoj je uspostavljeno;

(b)ako ulaganje nije uključeno u znatne poslovne aktivnosti koje su takve naravi da ono ima izravnu i djelotvornu vezu s gospodarstvom države članice u kojoj je uspostavljeno, kao državna pripadnost tog ulaganja uzima se državljanstvo fizičkih ili pravnih osoba u čijem je ono vlasništvu ili pod čijom je kontrolom. Za ulaganje se smatra da je „u vlasništvu” osoba iz predmetne zemlje ako se više od 50 % njegova kapitala nalazi u stvarnom vlasništvu osoba iz te zemlje te je „pod kontrolom” osoba iz predmetne zemlje ako te osobe imaju ovlasti imenovati većinu njegovih direktora ili na druge načine mogu pravno usmjeravati njegovo djelovanje;

(c)odstupajući od podstavka (a), ako se odluči da bi se mjere odgovora Unije trebale primjenjivati na pravne osobe obuhvaćene podstavkom (a), kao državna pripadnost tog ulaganja uzima se državljanstvo ili mjesto stalnog boravišta fizičke ili pravne osobe ili osoba u čijem je ono vlasništvu ili pod čijom je kontrolom u Uniji. Za ulaganje se smatra da je „u vlasništvu” osoba iz predmetne zemlje ako se više od 50 % njegova kapitala nalazi u stvarnom vlasništvu osoba iz te zemlje te je „pod kontrolom” osoba iz predmetne zemlje ako te osobe imaju ovlasti imenovati većinu njegovih direktora ili na druge načine mogu pravno usmjeravati njegovo djelovanje.

4.Kad je riječ o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva, pojam „državljani” tumači se u istom smislu kao i u članku 1. stavku 3. Sporazuma WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva.

(1)    Obavezni ponderirani kazneni dodatak na procijenjenu cijenu znači obvezu javnih naručitelja ili subjekata koji provode postupke javne nabave da povećaju, podložno određenim iznimkama, cijenu robe ili usluga koje spadaju u ovaj odjeljak koje su ponuđene u postupcima dodjele ugovora.

(2)    Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.).