EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.11.2021.

COM(2021) 723 final

2021/0378(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2021) 572 final} - {SWD(2021) 344 final} - {SWD(2021) 345 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Uspostavljanje jedinstvene europske pristupne točke do 2024. glavna je mjera akcijskog plana za uniju tržišta kapitala, koji je Europska komisija donijela u rujnu 2020. 1 Jedinstvena europska pristupna točka doprinijet će postizanju ciljeva unije tržišta kapitala tako što će omogućiti pristup aktivnostima informiranja i proizvodima raznih kategorija subjekata koji moraju objavljivati te informacije, koje su relevantne za tržišta kapitala, financijske usluge i održivo financiranje. Jedinstvena europska pristupna točka omogućit će učinkovit i nediskriminirajući pristup tim informacijama.

Informacije o aktivnostima i proizvodima subjekata od presudne su važnosti pružateljima kapitala pri donošenju odluka. Jedinstvena europska pristupna točka doprinijet će daljnjoj integraciji financijskih usluga i tržištâ kapitala u jedinstveno tržište, učinkovitijoj raspodjeli kapitala u cijeloj Uniji te promicanju razvoja manjih nacionalnih tržišta kapitala i gospodarstava zahvaljujući njihovoj većoj vidljivosti. Jedinstvena europska pristupna točka omogućit će i subjektima koji nisu uvršteni na burzu, uključujući mala i srednja poduzeća, da dobrovoljno stave informacije na raspolaganje. To će im olakšati pristup kapitalu.

Ovaj prijedlog dio je paketa koji se sastoji od sljedećih elemenata:

·prijedlog Uredbe o uspostavljanju jedinstvene europske pristupne točke (ovaj prijedlog),

·prijedlog Direktive o izmjeni određenih direktiva, i

·prijedlog Uredbe o izmjeni određenih uredbi.

Jedinstvena europska pristupna točka dio je europskih financijskih podatkovnih prostora predstavljenih u Komisijinoj strategiji za digitalne financije objavljenoj u rujnu 2020. 2 Strategijom za digitalne financije određen je cilj da bi se, do 2024., informacije koje se objavljuju u skladu sa zakonodavstvom EU-a o financijskim uslugama trebale objavljivati u standardiziranim i strojno čitljivim formatima.

Jedinstvena europska pristupna točka usmjerena je primarno na korisnike kao što su ulagatelji, financijski analitičari i tržišni posrednici, npr. upravitelji imovinom, savjetnici ili agregatori podataka. Za pristup informacijama putem jedinstvene europske pristupne točke mogu biti zainteresirane i druge vrste korisnika, kao što su civilno društvo, regulatorna tijela i druga javna tijela kao što su statistička tijela.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovaj prijedlog temelji se na zahtjevima postojećeg zakonodavstva u području financijskih usluga, tržištâ kapitala i održivog financiranja. Kako bi tržišta kapitala mogla učinkovito funkcionirati, izrazito je važan redovit protok relevantnih, pouzdanih, potpunih, pravovremenih i usporedivih informacija o poduzećima kojima mogu pristupiti sudionici na tržištu i drugi dionici. Jedinstvena europska pristupna točka povećat će djelotvornost zakonodavstva EU-a u području financijskih usluga i tržištâ kapitala. 

Ovim se prijedlogom ne nameću nikakve nove obveze izvješćivanja u smislu njegova sadržaja, već se nadograđuju postojeći zahtjevi za objavljivanje iz pravnih akata EU-a koji su navedeni u Prilogu prijedlogu.

Jedinstvena europska pristupna točka stvorit će se odvojeno od sustava povezivanja poslovnih registara (BRIS), koji je razvijen u skladu s Direktivom o pravu trgovačkih društava 3 , čime će se omogućiti da oba sustava imaju svoje standarde i ciljeve na temelju vlastitog upravljanja. Jedinstvena europska pristupna točka bit će komplementarna BRIS-u, s pomoću kojeg se informacije o društvima s ograničenom odgovornošću stavljaju na raspolaganje javnosti na europskom portalu e-pravosuđe 4 . Preklapanje podataka koji se prikupljaju u svrhu BRIS-a i jedinstvene europske pristupne točke bit će ograničeno na određene računovodstvene dokumente (financijski izvještaji, revizijska izvješća, izvješća o upravljanju uključujući korporativno izvješćivanje o održivosti, te izvješćivanje po zemljama za ekstraktivne industrije).

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Ovaj je prijedlog dosljedan s europskom strategijom za podatke uspostavljenom u Komunikaciji Komisije od veljače 2020. 5 i doprinosi njezinoj provedbi s obzirom na to da je jedinstvena europska pristupna točka dio zajedničkog financijskog podatkovnog prostora koji je najavljen u toj strategiji.

Komisija je u Strategiji za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu 6 prepoznala održivo financiranje kao najvažniji dio financijskog sustava i preduvjet za stvaranje poticajnog okvira za privatno ulaganje u održive projekte i djelatnosti.

Jedinstvena europska pristupna točka doprinijet će postizanju ciljeva Strategije za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu i europskog zelenog plana 7 jer će informacije o održivosti djelatnosti europskih subjekata učiniti lako dostupnima i iskoristivima. To će javnim tijelima, privatnim dionicima i civilnom društvu omogućiti da bolje procjene održivost europskih subjekata i općenitije napredak u postizanju ciljeva politike EU-a povezanih s održivim razvojem, među ostalim klimatske strategije i ciljeve EU-a.

Naposljetku, jedinstvenu europsku pristupnu točku podupire akcijski plan za uniju tržišta kapitala donesen u rujnu 2020. 8

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Intervencija EU-a za smanjenje fragmentacije s pomoću jedinstvene pristupne točke dodatno bi doprinijela integraciji jedinstvenog tržišta zahvaljujući uklanjanju prepreka protoku informacija unutar Unije. Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU) europskim se institucijama dodjeljuje nadležnost za utvrđivanje odgovarajućih odredbi kojima se nastoji osigurati uspostava i funkcioniranje unutarnjeg tržišta (članak 114. UFEU-a).

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Države članice ne mogu pojedinačno u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove inicijative. Države članice trenutačno imaju određenu slobodu u osmišljavanju pravila o mehanizmima i formatima obveza korporativnog izvješćivanja uspostavljenih zakonodavstvom EU-a te se čvrsto oslanjaju na nacionalne sustave. Zemljopisna i tematska fragmentacija mehanizama i formata za objavu informacija nastala zbog toga povećava troškove pristupa i obrade za korisnike korporativnih informacija. Dodatne pojedinačne mjere na razini država članica ne bi dovele do smanjenja te fragmentacije, osim ako su usmjerene na iste aspekte kako bi se stvorila jedinstvena pristupna točka i uklonile brojne prepreke, što nije vjerojatan scenarij bez koordiniranog pristupa.

Omogućivanje boljeg pristupa informacijama na razini EU-a cilj je koji se, s obzirom na područje primjene i učinke takvog projekta, može na bolji način ostvariti na razini Unije. Osim toga, za osmišljavanje odgovarajućih formata, uvjeta upotrebe, jezičnih specifikacija itd. potrebna je određena razina usklađenosti na razini EU-a kako bi se omogućila interoperabilnost te prekograničan pristup i upotreba. Takvu inicijativu u velikoj mjeri podupiru države članice, Europski parlament, regulatorna tijela, regionalni ili nacionalni sudionici na tržištu, korisnici, civilno društvo itd. Stoga Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji.

•Proporcionalnost

U skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji ova inicijativa ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje njezinih ciljeva. Ovim se prijedlogom neće dodati ni izmijeniti obveze izvješćivanja u smislu njegova sadržaja. Kako bi se opterećenje subjekata i nacionalnih tijela svelo na najmanju moguću razinu, jedinstvena europska pristupna točka temelji se u najvećoj mogućoj mjeri na postojećim kanalima i infrastrukturi za izvješćivanje.

•Odabir instrumenta

Smatra se da je uredba najprikladniji pravni instrument za uspostavljanje jedinstvene europske pristupne točke jer se većina njezinih odredbi odnosi na Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), koje će stvoriti platformu i njome upravljati, te na tijela za prikupljanje. ESMA je neovisno tijelo Europske unije koje doprinosi očuvanju stabilnosti financijskog sustava EU-a tako što povećava zaštitu ulagatelja te promiče stabilna i uređena financijska tržišta. S obzirom na to, zadaća uspostavljanja i rada jedinstvene europske pristupne točke povjerava se ESMA-i jer ponajprije doprinosi osiguravanju cjelovitosti, transparentnosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta.

Osim toga, uredbom će se ukloniti rizik velikih razlika u nacionalnim pravima povezanih s obilježjima informacija koje je nužno uključiti i staviti na raspolaganje, kao i sa zadaćama koje moraju provoditi tijela za prikupljanje.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Procjena učinka priložena uz ovaj prijedlog temelji se na, među ostalim, provjeri primjerenosti okvira EU-a za javno izvješćivanje koje vrše subjekti, koju je Komisija objavila u travnju 2021 9 . Najvažniji nalaz te provjere primjerenosti nužnost je iskorištavanja potencijala digitalnih alata za poboljšanje pristupa, upotrebe i ponovne upotrebe propisanih informacija koje objavljuju subjekti. Konkretnije, u provjeri primjerenosti istaknut je nedostatak jedinstvene točke pristupa propisanim informacijama u cijelom EU-u i ograničena strojna čitljivost informacija koje objavljuju subjekti.

•Savjetovanja s dionicima

Postupak savjetovanja i glavni zaključci na kojima se temelji ovaj prijedlog sažeti su u Prilogu 2. Procjeni učinka 10 . To je uključivalo ciljano internetsko savjetovanje, radionice s raznim kategorijama relevantnih dionika i informacije dobivene od relevantnih stručnih skupina koje je osnovala Komisija, posebice Foruma na visokoj razini o uniji tržišta kapitala 11 .

Općenito, sve su skupine dionika koje su sudjelovale u savjetovanju pozdravile inicijativu Komisije za jedinstvenu europsku pristupnu točku i izrazile svoju podršku postupnom uvođenju kako bi se odredili prioriteti i kako bi se informacije o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki stavile na raspolaganje u različitim fazama. Dionici su istaknuli i važnost primjene načela „jednokratnog podnošenja podataka”. Priprematelji informacija za javnu objavu te mala i srednja poduzeća istaknuli su i da je potrebno izbjeći stvaranje dodatnih administrativnih opterećenja, među ostalim da se ne bi trebala uvesti nove obveze izvješćivanja za subjekte.

Većina dionika poduprla je uključivanje širokog raspona informacija u jedinstvenu europsku pristupnu točku, a koje obuhvaćaju financijske informacije i informacije povezane s održivosti. Velika većina dionika smatrala je da bi standardizacija informacija putem zajedničkog okvira za izvješćivanje sa zajedničkim shemama i metapodacima bila korisna kako bi se prevladali izazovi povezani s usporedivosti, pouzdanosti i ponovnoj upotrebljivosti informacija. Spomenuli su i da je nepostojanje tih zajedničkih standarda jedna od glavnih prepreka s kojima se suočavaju korisnici i društvo pri obradi financijskih, okolišnih, društvenih i upravljačkih informacija.

Većina dionika ima slična stajališta o dimenziji infrastrukture i tome kako bi jedinstvena europska pristupna točka trebala prikupljati informacije te predlaže da se jedinstvena europska pristupna točka temelji na postojećim nacionalnim ili europskim kanalima za izvješćivanje. Osim toga, dionici su pozvali na to da se informacije objavljuju putem jedinstvene europske pristupne točke u isto vrijeme kad se objavljuju na drugi način ili putem drugog kanala.

Sve skupine dionika općenito smatraju da bi pristup informacijama putem jedinstvene europske pristupne točke trebao biti besplatan i da ne bi trebala biti potrebna nikakva plaćanja. Unatoč tome što se model otvorenih podataka/besplatnog pristupa svakako preporučivao, neki su dionici smatrali da bi objavljivači (pri dostavi informacija) ili oni koji će upotrebljavati informacije mogli plaćati neke naknade (npr. godišnja pretplata). Korist koju bi ti pružatelji ili korisnici imali od jedinstvene europske pristupne točke mogla bi opravdati primjenu neke vrste naknada za određene usluge.

Velika većina dionika smatrala je da je najpoželjniji javni model, na primjer, onaj kojim upravlja ESMA uz potencijalno uključivanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA).

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Procjena učinka priložena uz ovaj prijedlog temelji se i na podacima prikupljenima analizom dokumentacije, posebice sljedećih studija te stručnog znanja:

·studije „Analiza regulatornog okvira za potencijalnu integraciju u europsku elektroničku pristupnu točku” 12 ,

·studije „Upravljanje za europsku elektroničku pristupnu točku na temelju tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija/lanca blokova” 13 ,

·„Studije učinka o popisu visokovrijednih skupova podataka koje bi države članice stavljale na raspolaganje u okviru Direktive o otvorenim podacima” 14 ,

·stručnog mišljenja poduzeća Business Reporting – Advisory Group (BR-AG), koje je Komisija posebno naručila u svrhu ove inicijative.

Materijali koji su prikupljeni i upotrijebljeni za izradu procjene učinka općenito su bili činjenični ili su prikupljeni iz pouzdanih i priznatih izvora koji služe kao referentna mjerila i vrijednosti u predmetnom području. Informacije prikupljene od dionika za vrijeme savjetovanja općenito su tretirane kao mišljenja, osim ako su bile činjenične prirode.

•Procjena učinka

Odbor za nadzor regulative 22. srpnja 2021. pregledao je procjenu učinka priloženu ovom prijedlogu. Odbor je dao pozitivno mišljenje uz nekoliko primjedbi, koje je Komisija riješila u završnoj verziji procjene učinka (pojedinosti su navedene u njezinu Prilogu 1.).

U procjeni učinka analizirano je više opcija politike kako bi se ostvarili specifični ciljevi omogućivanja neometanog i integriranog pristupa javnim informacijama relevantnih subjekata kako bi se povećao protok tih informacija unutar Unije te kako bi se povećala digitalna upotreba (i ponovna upotreba) tih informacija. Opcije politike određene su na temelju sljedećih pet glavnih dimenzija jedinstvene europske pristupne točke: 1. raspon informacija kojima se može pristupiti putem jedinstvene europske pristupne točke; 2. format informacija kojima se može pristupiti putem jedinstvene europske pristupne točke; 3. prikupljanje informacija kojima se može pristupiti putem jedinstvene europske pristupne točke i povezivanje postojećih točaka za prikupljanje; 4. otvoreni podaci i 5. upravljanje. To su glavni aspekti u rješavanju prepoznatih problema i glavni čimbenici troškova.

Procijenjeni su i sljedeći aspekti, no smatra se da su oni u većoj mjeri tehničke prirode i manje važni za ostvarenje specifičnih ciljeva jedinstvene europske pristupne točke: i. funkcije jedinstvene europske pristupne točke; ii. pravovremenost pristupa informacijama putem jedinstvene europske pristupne točke; iii. osiguranje cjelovitosti podataka i vjerodostojnosti izvora; iv. osiguravanje kvalitete podataka; v. uklanjanje jezičnih prepreka; vi. uklanjanje određenih prepreka pristupu; vii. načelo jednokratnog podnošenja podataka; viii. nastavak priznavanja odredbi; ix. razdoblje zadržavanja; x. načela povezana s „dobrovoljnim informacijama” koje će biti dostupne putem jedinstvene europske pristupne točke. 

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Ovom se inicijativom određuju pravila za uspostavljanje jedinstvene europske pristupne točke. Zahvaljujući pojednostavnjenju kanala za objavu, jedinstvena europska pristupna točka dovest će do pojednostavnjenja i veće učinkovitosti prvenstveno na strani potražnje (korisnici) uz manje troškove pretraživanja i obrade, a u određenoj mjeri i za subjekte u pogledu obveza podnošenja podataka.

•Temeljna prava

Ovim se prijedlogom poštuju temeljna prava i načela priznata posebno Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Jedinstvena europska pristupna točka poboljšat će pristup informacijama koje uključuju osobne podatke. To je nužno kako bi se promicale inovacije na temelju podataka u području financija, pridonijelo integraciji europskih tržišta kapitala, usmjeravalo ulaganja u održive djelatnosti te povećala učinkovitost za potrošače i poduzeća. Jedinstvena europska pristupna točka poboljšat će pristup samo onim osobnim podacima koji se moraju obrađivati u skladu s pravom Unije ili drugom pravnom osnovom u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 15 jer se ovim prijedlogom ne uvode novi zahtjevi za izvješćivanje o podacima koji nadilaze već postojeće zahtjeve.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Kako bi se ciljevi ove inicijative postigli na optimalan način, ovaj prijedlog utječe na troškove i administrativno opterećenje ESMA-e te nacionalnih tijela i tijela EU-a za prikupljanje, posebno službeno imenovane mehanizme, nadležna nacionalna tijela, europska nadzorna tijela i njihov zajednički odbor. Točan iznos i raspodjela tih troškova ovisit će o konačnim specifikacijama informatičke infrastrukture te opsega i rokova povezanih regulatornih zadaća, upravljačkih zadaća i zadaća praćenja, što djelomično ovisi o odlukama koje će se donijeti nakon donošenja ovog akta.

U zakonodavnom financijskom izvješću povezanom s ovom inicijativom naveden je detaljan pregled troškova ESMA-e povezanih s upravljanjem jedinstvene europske pristupne točke. Inicijativa će od ESMA-e s vremenom zahtijevati da trima zaposlenicima koji rade u punom radnom vremenu dodjeli zadaće nadgledanja razvoja i rada projekta te upravljanje njima. Ukupna financijska sredstva potrebna za provedbu prijedloga u razdoblju od 2022. do 2027. iznosit će do 16,5 milijuna EUR, što uključuje 2,3 milijuna EUR administrativnih troškova i do 14,2 milijuna EUR operativnih troškova; stoga bi EU osigurao 9,6 milijuna EUR u sklopu aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (od 2022. do 2027.). Od tog bi iznosa 5 milijuna EUR pokrivao program Digitalna Europa u razdoblju od 2022. do 2023. 16 Troškovi ESMA-e u razdoblju od 2024. do 2027. povezani s jedinstvenom europskom pristupnom točkom iznosili bi 11,5 milijuna EUR. Ti bi se troškovi financirali iz proračuna EU-a u iznosu od 4,6 milijuna EUR, odnosno 40 %, i od nadležnih nacionalnih tijela tražilo bi se da financiraju 6,9 milijuna EUR kao vlastiti doprinos ESMA-i.

Financiranjem će se pokriti troškovi povezani s razvojem, održavanjem, radom i podupiranjem pomoćnih funkcija i dužnosti povezanih s jedinstvenom europskom pristupnom točkom, među ostalim provedba godišnjih aktivnosti praćenja.

Kad je riječ o regulatornim aktivnostima koje jedinstvena europska pristupna točka podrazumijeva, bit će potrebno izraditi više provedbenih akata. Uredbom je predviđeno da se oni donose postupno s vremenom. Izrada određenih akata Uredbom se povjerava Zajedničkom odboru Europskih nadzornih tijela (ESMA, EBA i EIOPA). Osim toga, EBA i EIOPA surađivale bi s ESMA-om u provedbi određenih zadaća povezanih s funkcioniranjem i praćenjem jedinstvene europske pristupne točke. ESMA, EBA i EIOPA pri provedbi tih zadaća nastavit će raditi na povećanju sinergije i učinkovitosti te će pratiti dodatno radno opterećenje i zaposlenike koji rade u punom radnom vremenu povezane s ovim prijedlogom u kontekstu njihovih općih zadaća.

Procjenjuje se da će troškovi povezivanja tijela EU-a/nacionalnih tijela s jedinstvenom europskom pristupnom točkom za tijela za prikupljanje (primarno za razvoj aplikacijskih programskih sučelja) iznositi približno 50 800 EUR na pojedinačnoj razini (jednokratno), a godišnji ponavljajući troškovi iznosili bi približno 6 500 EUR na pojedinačnoj razini. U nekim slučajevima postoje snažne sinergije s postojećim zadaćama ili projektima koje tijela za prikupljanje već imaju u planu, kao što je nedavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 17 kako bi se EBA-i dale ovlasti za centralizaciju objave godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih bonitetnih podataka institucija. EBA će djelovati kao tijelo za prikupljanje tih informacija u kontekstu jedinstvene europske pristupne točke 18 . Ovaj se prijedlog temelji i na postojećim službeno imenovanim mehanizmima koji trenutačno prikupljaju propisane informacije od izdavatelja prenosivih vrijednosnih papira uvrštenih na uređena tržišta u EU-u u skladu s Direktivom o transparentnosti 19 .

Komisija pruža prilagođeno stručno znanje putem inicijative za tehničku pomoć kako bi pomogla državama članicama u osmišljavanju i provedbi reformi za poticanje rasta u širokom rasponu područja politike. Tehnička pomoć nadležnim nacionalnim tijelima za uvođenje jedinstvene europske pristupne točke može se djelomično financirati Komisijinim programom inicijative za tehničku pomoć. Komisija će programom inicijative za tehničku potporu davati i informacije o praktičnim aspektima reformi. To može biti u obliku strateškog ili pravnog savjeta, studija, osposobljavanja i službenih putovanja stručnjaka u predmetnu državu. Financiranje putem inicijative za tehničku potporu temelji se na godišnjim krugovima zahtjeva. 

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Ovaj prijedlog ne zahtijeva plan provedbe, ali uključuje posebne odredbe kako bi ESMA pratila uvođenje i djelotvornost jedinstvene europske pristupne točke.

Prijedlog uključuje zahtjev prema kojem Komisija mora izvijestiti Europski parlament i Vijeće o radu i funkcioniranju jedinstvene europske pristupne točke najkasnije pet godina nakon što Uredba o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki stupi na snagu. Komisija će se pri evaluaciji ove inicijative oslanjati na javno savjetovanje i rasprave s ESMA-om, EBA-om, EIOPA-om i tijelima za prikupljanje. Evaluacija se provodi u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu 20 .

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

U članku 1. ESMA-i se daje mandat da do 31. prosinca 2024. uspostavi jedinstvenu europsku pristupnu točku radi pružanja javnog pristupa informacijama koje subjekti moraju objaviti u skladu sa zakonodavstvom navedenim u Prilogu ovoj Uredbi i dodatnim kategorijama informacija, među ostalim financijskim informacijama ili informacijama povezanima s održivosti koje subjekti dobrovoljno odluče uključiti u jedinstvenu europsku pristupnu točku.

U članku 2. utvrđuju se definicije za potrebe ove Uredbe.

U članku 3. utvrđuju se uvjeti i zahtjevi prema kojima subjekti dobrovoljno mogu dostaviti informacije kojima će se moći pristupiti putem jedinstvene europske pristupne točke.

U članku 4. od ESMA-e se zahtijeva da održava ažuran popis tijela za prikupljanje koja su odgovorna za prihvat informacija koje objavljuju subjekti, da objavljuje taj popis na internetskom portalu jedinstvene europske pristupne točke i da obavještava Komisiju o tom popisu.

U članku 5. utvrđuju se uloge i zadaće tijela za prikupljanje, među ostalim tehnički standardi koje će primjenjivati za provjeru toga jesu li informacije koje su subjekti dostavili usklađene sa specifikacijama koje se zahtijevaju ovom Uredbom i popratnim izmjenama sektorskog zakonodavstva. Utvrđuje se i razdoblje zadržavanja informacija koje su dostupne putem jedinstvene europske pristupne točke, koje iznosi 10 godina, osim ako je drugačije navedeno u primjenjivom pravnom aktu EU-a iz Priloga. Članak uključuje i posebnu odredbu kako bi se osigurala usklađenost sa zakonodavstvom o zaštiti osobnih podataka.

U članku 6. od ESMA-e se zahtijeva da izradi djelotvornu informatičku sigurnosnu politiku za jedinstvenu europsku pristupnu točku.

U članku 7. utvrđuju se funkcije jedinstvene europske pristupne točke putem koje korisnici mogu pristupiti informacijama i pretraživati ih.

U članku 8. navedeni su uvjeti pod kojima će korisnici imati pristup informacijama koje su dostupne putem jedinstvene europske pristupne točke, koje su uobičajeno besplatne. ESMA može naplaćivati naknade korisnicima kojima su potrebne vrlo velike količine podataka ili često ažurirane informacije. Međutim, institucije, agencije i tijela Unije te brojna nacionalna tijela i nadležna tijela uvijek moraju imati izravan i neposredan besplatan pristup jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki kako bi mogli ispunjavati svoje odgovornosti, mandate i obveze.

U članku 9. od ESMA-e se zahtijeva da osigura da upotreba i ponovna upotreba informacija dostupnih putem jedinstvene europske pristupne točke ne krši prava baza podataka sui generis i da nije podložna nikakvim uvjetima upotrebe i ponovne upotrebe, osim ako su ispunjeni određeni uvjeti.

U članku 10. od ESMA-e se zahtijeva za provodi određene automatizirane provjere kako bi potvrdila usklađenost informacija koje prima od tijela za prikupljanje sa zahtjevima ove Uredbe i primjenjivim sektorskim zakonodavstvom navedenim u Prilogu.

U članku 11. navode se zadaće ESMA-e, koja pri upravljanju jedinstvenom europskom pristupnom točkom blisko surađuje s EBA-om i EIOPA-om.

U članku 12. utvrđuju se zahtjevi koje ESMA provodi u suradnji s EBA-om i EIOPA-om radi praćenja funkcioniranja jedinstvene europske pristupne točke na temelju određenih kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. Osim toga, od ESMA-e se zahtijeva da u dogovoru s EBA-om i EIOPA-om objavljuje godišnje izvješće o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki. U tom se članku predviđa i savjetovanje o godišnjem izvješću s ESMA-inom Interesnom skupinom za vrijednosne papire i tržišta kapitala.

U članku 13. navodi se da Komisija preispituje funkcioniranje i učinkovitost jedinstvene europske pristupne točke pet godina nakon što ova Uredba stupi na snagu.

U članku 14. navodi se da ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Kako bi se uspostavila pouzdana i učinkovita platforma jedinstvene europske pristupne točke koja će obuhvaćati javno dostupne informacije o financijskim uslugama koje se pružaju u Uniji, tržištima kapitala Unije i održivosti, više direktiva i uredbi u tim područjima izmijenit će se skupnom direktivom i skupnom uredbom kako bi se dodala samostalna odredba o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki koja se odnosi na format informacija i njihovo dostavljanje tijelu za prikupljanje. Opseg jedinstvene europske pristupne točke trebat će se proporcionalno i postepeno proširivati od 2024. do 2026., što uključuje prijelazno povećanje raspona informacija koje se prikupljaju i dostavljaju na platformi. Rezultat ciljanog savjetovanja o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki pokazao je da je od presudne važnosti da barem okolišne, društvene i upravljačke informacije, kao što su informacije koje se dostavljaju u skladu s Uredbom o taksonomiji, te informacije koje dostavljaju izdavatelji vrijednosnih papira u sklopu Direktive o transparentnosti i Uredbe o prospektu budu dostupne putem jedinstvene europske pristupne točke čim se ona uspostavi. Komisija je to uzela u obzir u ovom prijedlogu. Osim toga, Komisija predlaže da se pri radu jedinstvene europske pristupne točke počne s prikupljanjem i dostavljanjem informacija koje su na temelju sektorskog zakonodavstva već dostupne u strojno čitljivom formatu. Strojno čitljivi formati proširit će se na dodatne informacije ovisno o budućim odlukama Komisije putem delegiranih akata na pojedinačnoj osnovi.

2021/0378 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 21 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)U Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala 22 Komisija je predložila poboljšanje javnog pristupa financijskim i nefinancijskim informacijama subjekata uspostavom jedinstvene europske pristupne točke (ESAP). Strategijom Komisije za digitalne financije 23 donesene su opće smjernice kojima se utvrđuje kako Europa može poduprijeti digitalnu transformaciju financija u nadolazećim godinama, posebno radi promicanja financiranja temeljenog na podacima. U strategiji za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu 24 , Komisija je održivo financiranje stavila u središte financijskog sustava kao ključno sredstvo za postizanje zelene tranzicije gospodarstva Unije u okviru zelenog plana 25 . 

(2)Jednostavan pristup podacima važan je kako bi donositelji odluka u gospodarstvu i društvu mogli donositi utemeljene odluke kojima se podupire učinkovito funkcioniranje tržišta. Uspostava zajedničkih europskih podatkovnih prostora u ključnim sektorima, uključujući financijski, služila bi toj svrsi. U tijeku je digitalna transformacija financijskog sektora, koja bi se trebala nastaviti u nadolazećim godinama, a Unija bi je trebala poduprijeti, posebno promicanjem financiranja temeljenog na podacima. Nadalje, stavljanje održivog financiranja u središte financijskog sustava ključno je za ostvarivanje zelene tranzicije gospodarstva Unije. Da bi se zelena tranzicija ostvarila održivim financiranjem, informacije o održivosti poduzeća moraju biti lako dostupne kako bi se ulagatelji bolje informirali pri donošenju odluka o ulaganjima. Stoga je potrebno poboljšati mogućnost javnog pristupa informacijama o subjektima, primjerice financijskim i nefinancijskim informacijama o poduzećima i financijskim institucijama. Učinkovito sredstvo na razini Unije uspostava je centralizirane platforme, jedinstvene europske pristupne točke („ESAP”), koja omogućuje elektronički pristup svim relevantnim informacijama.

(3)ESAP bi javnosti trebao omogućiti jednostavan centralizirani pristup objavljenim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost. ESAP bi također trebao omogućiti pristup informacijama koje se odnose na financijske usluge i tržišta kapitala koje na dobrovoljnoj osnovi objavljuje bilo koji subjekt uređen pravom države članice, ako takav subjekt odluči te informacije učiniti dostupnima na ESAP-u. Kako je predstavljeno u Strategiji za digitalne financije, ESAP bi se trebao uspostaviti od 2024.

(4)Informacije koje treba učiniti javno dostupnima na ESAP-u trebala bi prikupljati tijela za prikupljanje imenovana za potrebe prikupljanja informacija koje su subjekti obvezni objaviti. Kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje ESAP-a, tijela za prikupljanje trebala bi mu automatski dostavljati informacije putem jedinstvenog aplikacijskog programskog sučelja. Kako bi informacije bile digitalno upotrebljive, subjekti bi ih trebali dostavljati u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci ili, ako je to propisano pravom Unije, u strojno čitljivom formatu. U usporedbi s formatima iz kojih se mogu izdvojiti podaci, strojno čitljiv format strukturiran je tako da ga softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, uključujući pojedinačne činjenične navode i njihovu unutarnju strukturu. Kako bi se osiguralo da subjekti dostavljaju informacije u ispravnom formatu i kako bi se riješili mogući tehnički problemi s kojima se subjekti susreću, tijela za prikupljanje trebala bi tim subjektima osigurati pomoć.

(5)Osim informacija o financijskim uslugama, tržištima kapitala i održivosti koje je potrebno objaviti u skladu s pravom Unije, ulagatelji, sudionici na tržištu, savjetnici i šira javnost mogli bi biti zainteresirani za druge informacije koje subjekt želi učiniti dostupnima. Mala i srednja poduzeća možda žele učiniti javno dostupnima više informacija kako bi postala vidljivija potencijalnim ulagateljima i time povećala financiranje i diversificirala mogućnosti za financiranje. Isto tako, sudionici na tržištu možda žele pružiti više informacija nego što je propisano zakonom ili objaviti informacije koje se zahtijevaju nacionalnim pravom, a nisu dostupne na razini Unije, kako bi dopunili informacije koje se pružaju javnosti na razini Unije. Stoga bi svakom subjektu trebalo omogućiti da na ESAP-u objavi financijske informacije, informacije povezane s održivošću i druge relevantne informacije. U skladu s načelom smanjenja količine podataka subjekti bi trebali osigurati da se ne uključuju osobni podaci, osim ako su nužan element informacija o njihovim gospodarskim aktivnostima, među ostalim kada je ime subjekta ujedno i ime vlasnika. Ako takve informacije sadržavaju osobne podatke, subjekti bi trebali osigurati da se takvo otkrivanje temelji na zakonitoj osnovi za obradu podataka iz članka 6. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

(6)Cilj je Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) štititi javni interes jačanjem stabilnosti i učinkovitosti financijskog sustava u korist gospodarstva Unije, njezinih građana i poduzeća. U tom kontekstu ESMA treba posebno doprinijeti osiguravanju integriteta, transparentnosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta. Njezina je zadaća, među ostalim, poboljšanje zaštite ulagatelja. Zbog tih bi razloga ESMA-i trebala biti dodijeljena zadaća osnivanja i upravljanja ESAP-om.

(7)Kako bi se subjektima i javnosti omogućilo da prepoznaju tijela za prikupljanje koja dostavljaju informacije ESAP-u, ESMA bi na svojoj internetskoj stranici trebala objaviti i ažurirati popis tih tijela za prikupljanje.

(8)ESAP bi mogao biti izložen povredama povjerljivosti, rizicima povezanima s integritetom ili rizicima povezanima s dostupnošću sustava i informacijama koje se u njemu obrađuju. Te prijetnje uključuju nezgode, pogreške, namjerne napade i prirodne događaje te se trebaju prepoznati kao operativni rizici. ESMA bi trebala uvesti odgovarajuće i razmjerne politike kojima bi osigurala da ESAP štiti obrađene informacije i funkcionira kako je predviđeno.

(9)Kako bi se olakšalo pretraživanje, pronalaženje, dohvaćanje i upotreba podataka, ESMA bi trebala osigurati da ESAP nudi niz funkcija, uključujući pretraživanje, strojno prevođenje i mogućnosti izdvajanja informacija. Funkcije pretraživanja trebale bi biti dostupne na svim službenim jezicima Unije i temeljiti se barem na metapodacima dostavljenima u skladu s direktivama i uredbama navedenima u Prilogu. ESMA bi do 31. prosinca 2024. trebala osigurati da ESAP korisnicima pruža minimalni skup funkcija koji treba biti dovršen do 31. prosinca 2025.

(10)Ponovnom uporabom informacija dostupnih na ESAP-u može se poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta i promicati razvoj novih usluga koje kombiniraju i primjenjuju takve informacije. Stoga je potrebno, ako je to u javnom interesu, dopustiti ponovnu uporabu informacija koje su dostupne na ESAP-u za svrhe različite od onih za koje su informacije prikupljene. Međutim, uporaba i ponovna uporaba tih informacija trebala bi se provoditi pod objektivnim, razmjernim i nediskriminirajućim uvjetima. U tu svrhu trebali bi se primjenjivati uvjeti koji odgovaraju onima utvrđenima u otvorenim standardnim dozvolama u smislu Direktive (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća 27 . Uvjeti za izdavanje tih standardnih dozvola trebali bi omogućiti da svatko i u bilo koji svrhu slobodno pristupa, koristi, mijenja i dijeli podatke i sadržaj. ESMA ne bi trebala snositi odgovornost za uporabu i ponovnu uporabu informacija dostupnih na ESAP-u. Dostava informacija koju provode tijela za prikupljanje ili ne bi trebala podlijegati uvjetima ili bi trebala podlijegati otvorenoj standardnoj dozvoli kojom se omogućuje primjena uvjeta za izdavanje dozvola na informacije dostupne u ESAP-u.

(11)Informacije dostupne na ESAP-u trebale bi biti pravodobno dostupne javnosti. U tom pogledu, vrijeme između prikupljanja informacija i njihova stavljanja na raspolaganje javnosti trebalo bi biti razumno i što kraće, u mjeri u kojoj je to tehnički izvedivo. Kako bi se osigurala ujednačena kvaliteta informacija, tijela za prikupljanje trebala bi provoditi automatske validacije i odbacivati informacije koje nisu valjane. 

(12)ESAP bi se korisnicima trebao omogućiti besplatan i nediskriminirajući pristup informacijama te pretraživanje, pristup i preuzimanje informacija. Međutim, uzimajući u obzir potrebu da se ESMA zaštiti od prekomjernog financijskog opterećenja u pogledu troškova zadovoljavanja potreba intenzivnih korisnika, ESMA bi trebala imati mogućnost ostvarivanja prihoda. Stoga, odstupajući od načela da bi informacije trebale biti besplatno dostupne, ESMA-i bi trebalo dopustiti da nametne naknade za te određene usluge, uključujući usluge s visokim troškovima održavanja zbog pretraživanja vrlo velikih količina informacija ili zbog učestalog pristupa ESAP-u. Međutim, nametnute naknade ne bi trebale premašivati trošak pružene usluge.

(13)Kako bi se promicale inovacije u području financija utemeljene na podacima, pomoglo integrirati tržišta kapitala u Europskoj uniji, usmjerila ulaganja u održive aktivnosti i ostvarile učinkovitosti za potrošače i poduzeća, ESAP-om bi se trebao poboljšati pristup informacijama koje uključuju osobne podatke. ESAP bi, međutim, trebao samo poboljšati pristup osobnim podacima koji se moraju obrađivati u skladu s pravom Unije ili koji se obrađuju dobrovoljno pod uvjetom da postoji zakonita osnova za takvu obradu u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Pri svakoj obradi osobnih podataka u kontekstu pružanja informacija putem ESAP-a, tijela za prikupljanje i ESMA u svojstvu upravitelja ESAP-a trebali bi osigurati poštovanje Uredbe (EU) 2016/679 i Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 28 .

(14)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2018/1725 te je on dao mišljenje [unijeti datum].

(15)Kako bi se izgradilo i održalo povjerenje javnosti u ESAP te kako bi se svaki subjekt zaštitio od neopravdanih izmjena njegovih informacija, ESAP bi trebao jamčiti cjelovitost podataka i vjerodostojnost izvora informacija dostavljenih tijelima za prikupljanje. Stoga bi informacije koje dostave subjekti trebale uključivati kvalificirani elektronički pečat pridružen dostavljenim informacijama kako je definirano u članku 3. točki 20. Uredbe (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća 29 . Posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta mogla bi biti obvezan atribut tog certifikata. Taj pečat ili potpis dostavljen ESAP-u trebao bi biti dostupan korisnicima.

(16)Kako bi informacije bile kronološki usporedive, korisnici bi trebali imati pristup ranijim informacijama. Stoga je potrebno zahtijevati da ESAP omogući pristup informacijama u razumnom roku, u mjeri u kojoj je to u skladu s drugim primjenjivim odredbama prava Unije. U tu svrhu ESMA bi trebala osigurati da osobni podaci ne budu dostupni dulje nego što je to potrebno, kako je predviđeno pravom Unije. Kako bi se ESMA-i i tijelima za prikupljanje omogućilo da pripreme rad ESAP-a, ESAP bi trebao omogućiti pristup samo informacijama dostavljenima nakon 1. siječnja 2024.

(17)Kako bi se osigurala neometana obrada informacija koje su primila ili prikupila tijela za prikupljanje i stavila na raspolaganje ESAP-u, potrebno je utvrditi određene zahtjeve kojima se određuju format i metapodaci tih informacija i tijela za prikupljanje koja trebaju prikupljati takve informacije. Kako bi se osigurala kvaliteta informacija koje ESAP-u dostavljaju tijela za prikupljanje, također je potrebno definirati značajke automatiziranih validacija koje se provode za svaku informaciju koja stiže do tijela za prikupljanje, kao i značajke kvalificiranog elektroničkog pečata koji subjekti trebaju pridružiti tim informacijama. Kako bi se osigurala uporaba i ponovna uporaba podataka u ESAP-u, trebalo bi definirati popis određenih otvorenih standardnih dozvola. Kako bi se olakšalo pretraživanje, pronalaženje i pravodobno dohvaćanje podataka, bit će potrebno osmisliti i značajke aplikacijskog programskog sučelja te metapodatke koji će se primjenjivati. Bit će potrebno uvesti dodatne zahtjeve u pogledu učinkovitih funkcija pretraživanja, kao što su posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta, klasifikacija vrste informacija i kategorije veličine subjekata. U tu svrhu Zajednički odbor europskih nadzornih tijela trebao bi izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda. ESMA bi uz to mogla izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se odredila priroda i opseg posebnih usluga za koje se mogu naplatiti naknade i struktura tih naknada. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje tih provedbenih tehničkih standarda putem provedbenih akata na temelju članka 291. UFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 30 , br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 31 i br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 32 .

(18)Cilj je ove Uredbe pridonijeti integraciji europskih financijskih usluga i tržišta kapitala pružanjem jednostavnog centraliziranog pristupa javnim informacijama o subjektima i njihovim proizvodima. S obzirom na to da taj cilj ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njegova opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Jedinstvena europska pristupna točka (ESAP)

1.Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) do 31. prosinca 2024. uspostavlja i upravlja jedinstvenom europskom pristupnom točkom („ESAP”) koja omogućuje centralizirani elektronički pristup sljedećim informacijama:

(a)informacije koje se objavljuju u skladu s odgovarajućim odredbama direktiva i uredbi navedenih u Prilogu i u skladu sa svakim budućim pravno obvezujućim aktom Unije kojim se predviđa centralizirani elektronički pristup informacijama putem ESAP-a;

(b)ostale informacije koje se odnose na financijske usluge koje se pružaju u Uniji ili tržišta kapitala Unije ili koje se odnose na održivost, a koje subjekti dobrovoljno žele učiniti dostupnim na ESAP-u o svojim gospodarskim aktivnostima u skladu s člankom 3. stavkom 1.

2.ESAP ne omogućuje pristup informacijama dostavljenima prije 1. siječnja 2024. 

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)„subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba koja je obvezna objaviti informacije u skladu s bilo kojim pravnim aktom iz članka 1. stavka 1. točke (a) ili svaka fizička ili pravna osoba koja tijelu za prikupljanje dobrovoljno dostavlja informacije iz članka 1. stavka 1. točke (b) u skladu s člankom 3. stavkom 1. kako bi informacije bile dostupne na ESAP-u;

(2)„tijelo za prikupljanje” znači svako tijelo Unije ili nacionalno tijelo ili registar koji su imenovani kao tijelo za prikupljanje u skladu s bilo kojim pravnim aktom iz članka 1. stavka 1. točke (a) ili provedbenim tehničkim standardima iz članka 3. stavka 2.;

(3) „format iz kojeg se mogu izdvojiti podaci” znači svaki elektronički otvoreni format kako je definiran u članku 2. točki 14. Direktive (EU) 2019/1024 koji je u širokoj uporabi ili propisan zakonom, koji omogućuje strojno izdvajanje podataka i koji nije samo čitljiv ljudima;

(4)„strojno čitljiv format” znači format kako je definiran u članku 2. točki 13. Direktive (EU) 2019/1024;

(5)„kvalificirani elektronički pečat” znači kvalificirani elektronički pečat kako je definiran u članku 3. točki 27. Uredbe (EU) br. 910/2014;

(6)„aplikacijsko programsko sučelje” znači skup funkcija, postupaka, definicija i protokola za komunikaciju među strojevima i neometanu razmjenu podataka;

(7)„metapodaci” znači strukturirane informacije koje olakšavaju dohvaćanje, uporabu ili upravljanje izvorom informacija, među ostalim opisivanjem, objašnjavanjem ili lociranjem tog izvora informacija.

Članak 3.

Dobrovoljna dostava informacija koje će biti dostupne na ESAP-u

1.Svaka fizička ili pravna osoba može tijelu za prikupljanje dostaviti informacije iz članka 1. stavka 1. točke (b) kako bi se te informacije učinile dostupnima na ESAP-u. Pri dostavi tih informacija fizička ili pravna osoba:

(a)tijelu za prikupljanje dostavlja metapodatke o dostavljenim informacijama;

(b)tijelu za prikupljanje dostavlja svoju posebnu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta kako je navedeno u članku 7. stavku 4.;

(c)informacije prikuplja u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci;

(d)osigurava da osobni podaci nisu uključeni, osim ako čine nužan element informacija njezinim gospodarskim aktivnostima.

2.Zajednički odbor europskih nadzornih tijela izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojim se pobliže određuje sljedeće:

(a)metapodaci koje treba dostaviti o dostavljenim informacijama;

(b)konkretni formati koji će se koristiti za prikupljanje informacija;

(c)imenovanje tijela za prikupljanje kojima se informacije dostavljaju.

Zajednički odbor europskih nadzornih tijela dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti datum tri godine nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, člankom 15. Uredbe (EU) br. 1094/2010 i člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.Ako informacije iz stavka 1. sadržavaju osobne podatke, subjekti osiguravaju da se obrada temelji na jednoj od zakonitih osnova za obradu iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća. Ovom Uredbom ne stvara se pravna osnova za obradu osobnih podataka koju provode ti subjekti.

Članak 4.

Popis tijela za prikupljanje

ESMA na internetskom portalu iz članka 7. stavka 1. točke (a) objavljuje popis tijela za prikupljanje i usklađeni lokator resursa (URL) za svako tijelo za prikupljanje.

ESMA osigurava da popis iz prvog podstavka bude ažuran i obavješćuje Komisiju o svim izmjenama tog popisa.

Članak 5.

Zadaće tijela za prikupljanje 

1.Tijela za prikupljanje:

(a)prikupljaju i pohranjuju informacije koje su dostavili subjekti;

(b)provode automatske validacije dostavljenih informacija kako bi se provjerilo jesu li u skladu sa svim sljedećim zahtjevima:

i.informacije su dostavljene u formatu iz kojeg se mogu izdvojiti podaci, ili, prema potrebi, u strojno čitljivom formatu utvrđenom u bilo kojem od pravnih akata iz članka 1. stavka 1. točke (a) u skladu s kojim se informacije dostavljaju ili u provedbenim tehničkim standardima iz članka 3. stavka 2. točke (b); 

ii.metapodaci utvrđeni u skladu sa stavkom 6. točkom (d) dostupni su i potpuni;

iii.informacije sadržavaju kvalificirani elektronički pečat;

(c)osiguravaju da uporaba i ponovna uporaba informacija dostavljenih ESAP-u ili ne podliježu uvjetima ili podliježu otvorenim standardnim dozvolama koje su istovjetne uvjetima za izdavanje dozvola iz članka 9.;

(d)uvode aplikacijsko programsko sučelje i pružaju ESAP, besplatno i u primjenjivim rokovima, dostavljaju informacije, metapodatke za te informacije i, prema potrebi, kvalificirani elektronički pečat;

(e)pružaju tehničku pomoć subjektima koji dostavljaju informacije;

(f)osiguravaju da informacije iz članka 1. stavka 1. ostanu dostupne ESAP-u najmanje 10 godina, osim ako je drukčije navedeno u pravnim aktima iz članka 1. stavka 1. točke (a). Osobni podaci u informacijama dostavljenima u skladu s člankom 1. stavkom 1. ne zadržavaju se i ne stavljaju na raspolaganje dulje od pet godina, osim ako je drukčije navedeno u pravnim aktima iz članka 1. stavka 1. točke (a).

Za potrebe točke (f), tijela za prikupljanje poduzimaju odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osigurala da se informacije ne čuvaju niti stavljaju na raspolaganje dulje nego što je predviđeno u toj točki (f).

2.Tijela za prikupljanje ne prihvaćaju podatke koje su dostavili subjekti u svakom od sljedećih slučajeva:

(a)ako se automatskom validacijom iz stavka 1. točke (b) otkrije da informacije nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima u toj točki (b);

(b)ako su informacije očito neprimjerene, uvredljive ili očito izvan opsega informacija iz članka 1. stavka 1.

3.Subjekti mogu informacije iz članka 1. stavka 1. točke (a) dostaviti bilo kojem od relevantnih tijela za prikupljanje samo jednom.

4.Subjekti osiguravaju točnost informacija koje dostavljaju tijelima za prikupljanje.

5.U pogledu informacija obuhvaćenih ovom Uredbom, tijela za prikupljanje ne koriste pravo proizvođača baze podataka iz članka 7. stavka 1. Direktive 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 33 kako bi spriječila ili ograničila ponovnu uporabu sadržaja baze podataka ili ograničila ponovnu uporabu tog sadržaja.

6.Zajednički odbor europskih nadzornih tijela izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće: 

(a)način na koji će se provoditi automatske validacije iz stavka 1. točke (b) za svaku vrstu informacija koje dostave subjekti;

(b) značajke kvalificiranog elektroničkog pečata iz stavka 1. točke (b) podtočke iii.;

(c)otvorene standardne dozvole iz stavka 1. točke (c);

(d)značajke aplikacijskog programskog sučelja koje će se uvesti u skladu sa stavkom 1. točkom (d) i metapodaci iz te točke;

(e)rokovi iz stavka 1. točke (d).

Zajednički odbor dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda u pogledu točaka (b), (c) i (d) do [Ured za publikacije: unijeti godina nakon stupanja na snagu], a u pogledu točaka (a) i (e) do [Ured za publikacije: unijeti dvije godine nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.

Članak 6.

Kibersigurnost

ESMA uvodi učinkovitu i proporcionalnu politiku informatičke sigurnosti za ESAP i osigurava odgovarajuće razine autentičnosti, dostupnosti, cjelovitosti i neosporivosti informacija koje su dostupne na ESAP-u te zaštite osobnih podataka.

Članak 7.

Funkcije ESAP-a

1.ESMA osigurava da ESAP pruža barem sljedeće funkcije:

(a)internetski portal sa sučeljem prilagođenim korisnicima na svim službenim jezicima Unije za pristup informacijama na ESAP-u;

(b)aplikacijsko programsko sučelje koje omogućuje jednostavan pristup informacijama na ESAP-u;

(c)funkcija pretraživanja na svim službenim jezicima Unije;

(d)preglednik informacija;

(e)usluge strojnog prevođenja pronađenih informacija;

(f)usluga preuzimanja, među ostalim velikih količina podataka;

(g)usluga obavješćivanja kojom se korisnike obavješćuje o svim novim informacijama na ESAP-u.

2.ESMA osigurava da ESAP do 31. prosinca 2025. pruža funkcije iz stavka 1. točaka (e) i (g).

3.Funkcija pretraživanja iz stavka 1. točke (c) omogućuje pretraživanje na temelju sljedećih metapodataka:

(a)ime subjekta koji je dostavio informacije;

(b)identifikacijska oznaka pravnog subjekta koji je dostavio informacije;

(c)vrsta informacija koje je dostavio subjekt;

(d)godina i mjesec kad je subjekt dostavio informacije;

(e)veličina subjekta koji je dostavio informacije;

(f)izvor dostavljenih informacija.

4.Zajednički odbor europskih nadzornih tijela izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:

(a)značajke aplikacijskog programskog sučelja iz stavka 1. točke (b);

(b)posebna identifikacijska oznaka pravnog subjekta iz stavka 3. točke (b);

(c)klasifikacija vrsta informacija iz stavka 3. točke (c);

(d)kategorije veličine subjekata iz stavka 3. točke (e);

Zajednički odbor europskih nadzornih tijela dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do [Ured za publikacije: unijeti godina dana nakon stupanja na snagu].

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010. 

Članak 8.

Pristup informacijama dostupnima na ESAP-u

1.ESMA osigurava da se ESAP-u može pristupiti bez diskriminacije.

2.ESMA osigurava da svatko ima izravan i neposredan besplatan pristup informacijama dostupnima na ESAP-u. 

Međutim, ESMA može naplaćivati naknade za određene usluge koje uključuju pretraživanje vrlo velike količine informacija ili za često ažuriranje informacija. Te naknade ne premašuju ESMA-ine troškove pružanja usluge. 

3.Neovisno o stavku 2. drugom podstavku, ESMA svim sljedećim subjektima omogućuje besplatan, izravan i neposredan pristup ESAP-u u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi ti subjekti ispunili svoje odgovornosti, mandate i obveze:

(a)bilo koja institucija, agencija ili drugo tijelo Unije;

(b)bilo koje nacionalno nadležno tijelo koje je imenovala država članica u skladu s pravnim aktima iz članka 1. stavka 1. točke (a);

(c)bilo koji član Europskog statističkog sustava kako su definirani u članku 4. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 34 ;

(d)bilo koji član Europskog sustava središnjih banaka;

(e)sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća 35 .

4.Za potrebe stavka 2. drugog podstavka, ESMA može izraditi nacrt provedbenih tehničkih standarda kako bi se utvrdila priroda i opseg konkretnih usluga za koje se mogu naplatiti naknade te kako bi se utvrdila struktura povezanih naknada.

ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 9.

Uporaba i ponovna uporaba informacija dostupnih na ESAP-u

ESMA osigurava da se uporabom i ponovnom uporabom informacija dostupnih na ESAP-u ne krše prava sui generis koja se odnose na bazu podataka u skladu s člankom 7. stavkom 1. Direktive 96/9/EZ i da ne podliježu nikakvim uvjetima osim ako ti uvjeti ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:

(a)uvjeti su objektivni i nediskriminirajući;

(b)uvjeti su opravdani ciljem javnog interesa;

(c)uvjeti odgovaraju uvjetima utvrđenima u otvorenim standardnim dozvolama u smislu članka 2. stavka 5. Direktive (EU) 2019/1024, kojima se omogućuje da svatko i u bilo koju svrhu slobodno upotrebljava, mijenja i dijeli te informacije.

Članak 10.

Kvaliteta informacija

1.ESMA provodi automatske provjere kako bi provjerila usklađenost informacija koje su dostavila tijela za prikupljanje sa zahtjevima iz članka 5. stavka 1. točke (b).

2.ESMA provodi odgovarajuće tehničke postupke kako bi tijelo za prikupljanje bilo automatski obaviješteno da dostavljene informacije nisu u skladu sa zahtjevima iz članka 5. stavka 1. točke (b).

Članak 11.

Zadaće ESMA-e

1.ESMA u bliskoj suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA) i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA):

(a)osigurava da informacije koje prime tijela za prikupljanje budu pravodobno dostupne na ESAP-u;

(b)pruža podršku tijelima za prikupljanje;

(c)osigurava da je ESAP dostupan najmanje 95 % vremena mjesečno;

(d)prema potrebi savjetuje se s tijelima za prikupljanje radi rješavanja čestih problema i rasprave o zajedničkim načelima ponašanja, a posebno radi rasprave o:

i.svakodnevnom upravljanju ESAP-om;

ii.razvoju i provedbi politike kvalitete i, prema potrebi, sporazumima o razini usluga između ESMA-e i tijela za prikupljanje;

iii.uvjetima financiranja ESAP-a, uključujući slučajeve u kojima se mogu nametnuti naknade, i izračunu tih naknada;

iv.prijetnjama u pogledu kibersigurnosti.

(e)prati uvođenje i funkcioniranje ESAP-a kako je navedeno u članku 12. te o tome svake godine izvješćuje Komisiju.

2.Za potrebe stavka 1., ESMA se savjetuje s Interesnom skupinom za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

3.ESMA ne pohranjuje informacije koje sadržavaju osobne podatke, osim za automatsku, privremenu i prijelaznu obradu, uključujući pohranu tih informacija u onoj mjeri u kojoj je to nužno u svrhu davanja pristupa informacijama koje su dostavila tijela za prikupljanje.

Članak 12.

Praćenje uvođenja i funkcioniranja ESAP-a

1.ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om i EIOPA-om prati funkcioniranje ESAP-a barem na temelju kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja utvrđenih u stavku 2. te objavljuje godišnje izvješće o funkcioniranju ESAP-a.

2.Kvalitativni i kvantitativni pokazatelji iz stavka 1. su sljedeći:

(a)broj posjetitelja i pretraživanja;

(b)postotak pretraživanja koja vode do pregleda ili preuzimanja podataka;

(c)broj i postotak strojno čitljivih informacija dostupnih na ESAP-u te broj i postotak strojno čitljivih pregleda i preuzimanja;

(d)udio obavijesti koje se odnose na automatske validacije iz članka 10.;

(e)svaka značajna neispravnost ili incident;

(f)procjena dostupnosti, kvalitete, upotrebljivosti i pravodobnosti informacija na ESAP-u;

(g)procjena ispunjava li ESAP svoje ciljeve, s obzirom na to razvoj njegove uporabe te protok informacija unutar Unije;

(h)procjena zadovoljstva krajnjih korisnika;

(i)usporedba sa sličnim sustavima u trećim zemljama.

3.ESMA se prije podnošenja izvješća iz stavka 1. savjetuje s Interesnom skupinom za vrijednosne papire i tržišta kapitala iz članka 37. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Članak 13.

Preispitivanje

Komisija do [Ured za publikacije: unijeti datum pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe] preispituje funkcioniranje ESAP-a i ocjenjuje njegovu učinkovitost. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima tog preispitivanja.

Članak 14.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNO FINANCIJSKO IZVJEŠĆE

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike

1.3.Prijedlog se odnosi na 

☑ novo djelovanje

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 36  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi 

1.4.2.Posebni ciljevi 

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti 

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.6.Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

◻    prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻    financijski učinak od GGGG do GGGG

☑ Neograničeno trajanje

provedba s početnim razdobljem od 2022. do 2026.,

nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 45  

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija putem

◻    izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

☑ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

☑ tijelima iz članaka 70. i 71.

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa imaju učinak 

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif. 46	zemalja EFTA-e 47	zemalja kandidatkinja 48	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
1.	GU CNECT: <02.04.03>	dif.	DA	NE	NE	NE
1.	ESMA: <03.10.04>	dif.	NE	NE	NE	NE

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta  rashoda	Doprinos
	Broj	dif./nedif.	zemalja EFTA-e	zemalja kandidatkinja	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
	nije primjenjivo

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

Broj

Naslov 1.: Jedinstveno tržište, inovacije i digitalno gospodarstvo

ESMA: <03.10.04>			2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO
Glava 1.:	Obveze	(1)			0,096	0,195	0,199	0,203	0,693
	Plaćanja	(2)			0,096	0,195	0,199	0,203	0,693
Glava 2.:	Obveze	(1a)			0,017	0,035	0,036	0,036	0,124
	Plaćanja	(2a)			0,017	0,035	0,036	0,036	0,124
Glava 3.:	Obveze	(3a)			0,894	0,849	1,159	0,838	3,740
	Plaćanja	(3b)			0,894	0,849	1,159	0,838	3,740
UKUPNA odobrena sredstva  za ESMA-u: <03.10.04>	Obveze	= 1 + 1a + 3a			1,007	1,079	1,394	1,077	4,557
	Plaćanja	= 2 + 2a + 3b			1,007	1,079	1,394	1,077	4,557

GU CNECT: <02.04>			2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO
·Odobrena sredstva za poslovanje
Proračunska linija: <02.04.03>	Obveze	(1a)	2,000 49	3,000 50					5,000
	Plaćanja	(2a)	0,500	4,500					5,000
Proračunska linija	Obveze	(1b)
	Plaćanja	(2b)
Administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe 51
Proračunska linija		(3)
UKUPNA odobrena sredstva  za GU CNECT: <02.04>	Obveze	= 1a + 1b + 3
	Plaćanja	= 2a + 2b + 3
·UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje	Obveze	(4)	2,000	3,000					5,000
	Plaćanja	(5)	0,500	4,500					5,000
·UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.  višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze	= 4 + 6	2,000	3,000	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557
	Plaćanja	= 5 + 6	0,500	4,500	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557

·UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje (svi naslovi za poslovanje)	Obveze	(4)	2,000	3,000	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557
	Plaćanja	(5)	0,500	4,500	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557
UKUPNA administrativna odobrena sredstva koja se financiraju iz omotnice za posebne programe (svi naslovi za poslovanje)		(6)
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–6.  višegodišnjeg financijskog okvira  (referentni iznos)	Obveze	= 4 + 6	2,000	3,000	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557
	Plaćanja	= 5 + 6	0,500	4,500	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

7.

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

			2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO
Glavna uprava: <…….>
• Ljudski resursi
• Ostali administrativni rashodi
GLAVNA UPRAVA <…….> UKUPNO	Odobrena sredstva

UKUPNA odobrena sredstva  iz NASLOVA 7.  višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne obveze = ukupna plaćanja)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

			2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1.–7.  višegodišnjeg financijskog okvira	Obveze		2,000	3,000	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557
	Plaćanja		0,500	4,500	1,007	1,079	1,394	1,077	9,557

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva ESMA-e 

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩			2022.		2023.		2024.		2025.		2026.		2027.		UKUPNO
	REZULTATI
	Vrsta 52	Prosječni trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak 53	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Ukupni broj	Ukupni trošak
POSEBNI CILJ br. 1: uspostavljanje jedinstvene europske pristupne točke
– rezultat	Informacijski sustav	3,489					1	0,894	1	0,849	1	1,159	1	0,838	1	3,740
– rezultat
Međuzbroj za posebni cilj br. 1							1	0,894	1	0,849	1	1,159	1	0,838	1	3,740
POSEBNI CILJ br. 2...
– rezultat
Međuzbroj za posebni cilj br. 2
UKUPNI TROŠAK							1	0,894	1	0,849	1	1,159	1	0,838	1	3,740

3.2.3.Procijenjeni učinak na ljudske resurse ESMA-e 

3.2.3.1.Sažetak

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Privremeno osoblje (razredi AD)			0,096	0,195	0,199	0,203	0,693
Privremeno osoblje (razredi AST)
Ugovorno osoblje		0,210. 54					0,210
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

0,210

0,096

0,195

0,199

0,203

0,903

Potrebe u pogledu osoblja (EPRV):

2022.

2023.

2024. 55

2025.

2026.

2027.

UKUPNO

Privremeno osoblje (razredi AD)			3	3	3	3	3
Privremeno osoblje (razredi AST)
Ugovorno osoblje		3					3
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

3

3

3

3

3

3

3.2.3.2.Procijenjene potrebe za ljudskim resursima za matičnu glavnu upravu

☑    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

		Godina  N	Godina  N + 1	Godina N + 2	Godina N + 3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
·Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje)
20 01 02 01 i 20 01 02 02 (sjedište i predstavništva Komisije)
20 01 02 03 (delegacije)
01 01 01 01 (neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (izravno istraživanje)
• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 56
20 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
20 02 03 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
Proračunske linije (navesti)  57	– u sjedištima 58
	– u delegacijama
01 01 01 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Druge proračunske linije (navesti)
UKUPNO

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojem je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje
Vanjsko osoblje

Opis izračuna troškova za ekvivalente punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

◻    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

☑    Prijedlog/inicijativa iziskuje reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta fleksibilnosti ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 59 .

3.2.5.Doprinos trećih strana 

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Ukupno
Doprinosi nadležnih nacionalnih tijela u skladu sa standardnom formulom za financiranje koja je utvrđena u uvodnoj izjavi 68. Uredbe 1095/2010 60 .			1,528	1,656	2,128	1,536	6,848
UKUPNO sufinancirana odobrena sredstva			1,528	1,656	2,128	1,536	6,848

 

3.3.Procijenjeni učinak na prihode 

☑    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

◻    na vlastita sredstva

◻    na ostale prihode

◻    navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću financijsku godinu	Učinak prijedloga/inicijative 61
		Godina  N	Godina  N + 1	Godina  N + 2	Godina  N + 3	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna učinka na prihode.

Prilog zakonodavnom financijskom izvješću

Predviđeni učinak na proračun Unije nakon pretpostavljenog stupanja predloženog zakonodavstva na snagu početkom 2024. procijenjen je na temelju sljedećeg:

Glava I. – Rashodi za osoblje

Tri dodatna privremena člana osoblja koja se procjenjuju da će biti potrebna ESMA-i za nadgledanje razvoja, održavanja i rada jedinstvene europske pristupne točke trebaju se zaposliti u ulaznom razredu AD5. Pretpostavlja se da će (u prosjeku) preuzeti dužnost početkom srpnja te se stoga uvrštavaju u proračun šest mjeseci u 2024. i nakon toga tijekom cijelih godina.

Procijenjeni trošak svakog privremenog člana osoblja izračunan je kao standardni prosječni trošak privremenog osoblja za upotrebu u procjenama troškova osoblja u zakonodavnim financijskim izvješćima koja se pripremaju 2021. (152 000 EUR) manje standardni (25 000 EUR) dodatak za troškove zgrade i informacijske tehnologije („habillage”) uključen u taj standardni prosječni trošak (odnosno 127 000 EUR) prilagođen korekcijskim koeficijentom primjenjivim na Pariz (120,5) i prilagođen pretpostavljenom inflacijom od 2 % nakon 2022. 62

Glava II. – Rashodi za infrastrukturu i poslovanje

Troškovi su procijenjeni množenjem broja zaposlenika s udjelom trajanja njihova zaposlenja u predmetnoj godini i standardnim troškovima za „habillage”, tj. 25 000 EUR uvećano za 2 500 EUR po članu osoblja za pokrivanje ostalih administrativnih troškova, oba iznosa prilagođena prema pretpostavljenoj inflaciji od 2 % nakon 2022.

Glava III. – Rashodi poslovanja

Rashodi odgovaraju infrastrukturi koja bi trebala omogućiti funkcije i specifikacije utvrđene u zakonodavstvu o jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki te osigurati tehničku interoperabilnost 63 sustava. Ona bi trebala osigurati neprekidnu i visokokvalitetnu uslugu, sigurnost pohrane i komunikacije, pouzdani pristup itd. Za tehnički dizajn infrastrukture bit će zaduženo upravljačko tijelo jedinstvene europske pristupne točke, stoga se u ovom Prilogu navodi nekoliko realističnih prijedloga, koji se upotrebljavaju kao osnova za pretpostavke troškova.

Okvirni troškovi jesu troškovi u pet faza, koje bi se trebale provoditi od sredine 2022. do 2027., što uključuje: dokaz koncepta, rad na funkcijama i razvoj sposobnosti, licencijske naknade, održavanje sustava, troškove računalstva u oblaku/pohrane/mreže.

Procijenjeni troškovi prilagođeni su prema pretpostavljenoj inflaciji od 2 % nakon 2022.

(1)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, 24.9.2020., COM/2020/590 final.

(2)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji za digitalne financije za EU, 24.9.2020., COM/2020/591 final.

(3)    Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava. (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).

(4)     https://e-justice.europa.eu/489/HR/business_registers__search_for_a_company_in_the_eu  

(5)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europska strategija za podatke”, 19.02.2020., COM/2020/66 final.

(6)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu”, 6.7.2021., COM/2021/390 final .

(7)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europski zeleni plan”, 11.12.2019. COM/2019/640 final.

(8)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, 24.9.2020., COM/2020/590 final.

(9)    SWD/2021/81 final, 21. travnja 2021.

(10)    SWD(2021)344.

(11)    Forum na visokoj razini preporučio je da jedinstvena europska pristupna točka pruža pristup „javnim financijskim i nefinancijskim informacijama subjekata, kao i njihovim drugim informacijama o financijskim proizvodima ili informacijama relevantnima za djelatnost […], koje moraju biti dostupne javnosti bez naknada ili licencija”. Vidjeti Završno izvješće Foruma na visokoj razini o uniji tržišta kapitala: Nova vizija za europska tržišta kapitala, lipanj 2020.

(12)    ISBN 978-92-76-13304-9.

(13)    ISBN 978-92-76-13305-6.

(14)    ISBN 978-92-76-25267-2.

(15)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(16)    Taj plan ne dovodi u pitanje postupak usvajanja sljedećeg programa rada (od 2023. do 2024.), posebice procjene za određivanje prioriteta za financiranje i odobrenje predmetnog programskog odbora.

(17)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.).

(18)    Vidjeti Komisijin prijedlog Uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu zahtjeva za kreditni rizik, rizik prilagodbe kreditnom vrednovanju, operativni rizik, tržišni rizik i minimalnu donju granicu, posebno izmjene članka 433.

(19)    Vidjeti članak 21. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004., kako je izmijenjena.

(20)    SWD(2021) 305 final, 3. studenoga 2021.

(21)    SL C […], […], str. […].

(22)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan”, 24.9.2020., COM/2020/590 final.

(23)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji za digitalne financije za EU, 24.9.2020., COM/2020/591 final.

(24)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu, 6.7.2021., COM/2021/390 final.

(25)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom Vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, „Europski zeleni plan”, 11.12.2019. COM/2019/640 final.

(26)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(27)    Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(28)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(29)    Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257, 28.8.2014., str. 73.).

(30)    Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(31)    Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

(32)    Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(33)    Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

(34)    Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(35)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EZ, 2012/30/EZ i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014., str. 190.).

(36)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Uredbe.

(37)    Formati određeni na razini Unije uključuju formate utvrđene u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/815 od 17. prosinca 2018. o europskom jedinstvenom elektroničkom formatu.

(38)    U skladu sa strategijom za digitalne financije: „[d]o 2024. podaci koji se javno objavljuju na temelju zakonodavstva EU-a o financijskim uslugama trebali bi biti objavljeni u standardiziranim i strojno čitljivim formatima” – Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji za digitalne financije za EU, COM/2020/591 final.

(39)    Prioriteti Komisije za razdoblje od 2019. do 2024., Europa spremna za digitalno doba .

(40)     Komunikacija: Europska strategija za podatke , Europska Komisija, 19.2.2020.

(41)    COM(2020) 591 final od 24.9.2020.

(42)    Komunikacija: Europski zeleni plan , Europska komisija, 11.12.2019.

(43)    Financijski paket, Komunikacija: Strategija za digitalne financije , Europska Komisija, 24.9.2020.

(44)    Komunikacija: Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan , 24.9.2020.

(45)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(46)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(47)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(48)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(49)    Kako je predviđeno u odjeljku 2.2.1.9. „Pripremne radnje za financijski podatkovni prostor” Priloga Provedbenoj odluci Komisije o financiranju programa Digitalna Europa i usvajanju višegodišnjeg programa rada za razdoblje od 2021. do 2022., 10.11.2021., C(2021) 7914 final.

(50)    U svrhu planiranja predviđa se da bi se troškovi ESMA-e 2023. (odnosno prije nego što se je predviđeno da predloženo zakonodavstvo stupi na snagu) mogli financirati putem sporazuma o doprinosu između Komisije i ESMA-e uz financijska sredstva iz programa Digitalna Europa. Taj plan ne dovodi u pitanje postupak usvajanja sljedećeg programa rada (od 2023. do 2024.), posebice procjene za određivanje prioriteta za financiranje i odobrenje predmetnog programskog odbora.

(51)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(52)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(53)    Trošak za proračun Unije, ne uključujući doprinos nadležnih nacionalnih tijela i predviđeni doprinos iz programa Digitalna Europa.

(54)    Cjelokupni trošak (uključujući mirovinski doprinos) tri ugovorna člana osoblja za 12 mjeseci za koji se, ne dovodeći u pitanje buduće odluke i donošenje potrebne odluke o financiranju, u radne svrhe pretpostavlja da će biti pokriven sporazumom o doprinosu koji će se financirati iz programa Digitalna Europa.

(55)    Zapošljavanje je predviđeno u srpnju, stoga se 50 % prosječnog troška uzima u obzir za 2024.

(56)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(57)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(58)    Uglavnom za fondove kohezijske politike EU-a, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i akvakulturu (EFPRA). 

(59)    Vidjeti članke 12. i 13. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 2093/2020 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.–2027.

(60)    Odnosno 40 % doprinosa Unije i 60 % doprinosa nadležnih nacionalnih tijela država članica zajedno s udjelom mirovinskih doprinosa poslodavca koje pokriva nadležno nacionalno tijelo.

(61)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

(62)    Udio mirovinskih doprinosa poslodavca koji odgovara udjelu doprinosa nadležnog nacionalnog tijela države članice kako je predviđeno u uvodnoj izjavi 68. Uredbe 1095/2010 o osnivanju ESMA-e uključen je u procjenu doprinosa nadležnih nacionalnih tijela u odjeljku 3.2.5. zakonodavnog financijskog izvješća.

(63)    Tehnička interoperabilnost obuhvaća aplikacije i infrastrukture koje povezuju sustave i usluge, uključujući aspekte kao što su specifikacije sučelja, usluge povezivanja, predstavljanje i razmjena podataka te sigurni komunikacijski protokoli.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.11.2021.

COM(2021) 723 final

PRILOG

Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća

o uspostavi jedinstvene europske pristupne točke za centralizirani pristup javno dostupnim informacijama koje se odnose na financijske usluge, tržišta kapitala i održivost

{SEC(2021) 572 final} - {SWD(2021) 344 final} - {SWD(2021) 345 final}

PRILOG

Popis zakonodavstva Unije u području primjene jedinstvene europske pristupne točke (ESAP) iz članka 1. stavka 1. točke (a)

1.DIO A – UREDBE

1. Uredba (EZ) br. 1060/2009 o agencijama za kreditni rejting 1

2. Uredba (EU) br. 236/2012 o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza 2

3. Uredba (EU) br. 648/2012 o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju 3

4. Uredba (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala 4

5. Uredba (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo 5

6. Uredba (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva 6

7. Uredba (EU) br. 537/2014 o posebnim zahtjevima u vezi sa zakonskom revizijom subjekata od javnog interesa 7

8. Uredba (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) 8

9. Direktiva (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata 9

10. Uredba (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira 10

11. Uredba (EU) 1286/2014 o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) 11

12. Uredba (EU) 2015/760 o europskim fondovima za dugoročna ulaganja 12

13. Uredba (EU) 2015/2365 o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe 13

14. Uredba (EU) 2016/1011 o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova 14

15. Uredba (EU) 2017/1129 o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu 15

16. Uredba (EU ) 2017/1131 o novčanim fondovima 16

17. Uredba (EU) 2019/1238 o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) 17

18. Uredba (EU) 2019/2033 o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva 18

19. Uredba (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga 19

20. Uredba (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja 20

21. Uredba (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana 21

DIO B – DIREKTIVE

1. Direktiva 2002/87/EZ o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu 22

2. Direktiva 2004/25/EZ o ponudama za preuzimanje 23

3. Direktiva 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu 24

4. Direktiva 2006/43/EZ o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja 25

5. Direktiva 2007/36/EZ o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu 26

6. Direktiva 2009/65/EEZ o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) 27

7. Direktiva 2009/138/EZ o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) 28

8. Direktiva 2011/61/EU o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova 29

9. Direktiva 2013/34/EU o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća 30

10. Direktiva 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima 31

11. Direktiva 2014/59/EU o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava 32

12. Direktiva 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata 33

13. Direktiva (EU) 2016/97 o distribuciji osiguranja 34

14. Direktiva (EU) 2016/2341 o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje 35

15. Direktiva (EU) 2019/2034 o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima 36

16. Direktiva (EU) 2019/2162 o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica 37

(1)    Uredba (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o agencijama za kreditni rejting (SL L 302, 17.11.2009., str. 1.–31.)

(2)    Uredba (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (SL L 86, 24.3.2012., str. 1.–24.)

(3)    Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.–59.)

(4)    Uredba (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (SL L 115, 25.4.2013., str. 1.–17.)

(5)    Uredba (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (SL L 115, 25.4.2013., str. 18.–38.)

(6)    Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.–337.)

(7)    Uredba (EU) br. 537/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o posebnim zahtjevima u vezi zakonske revizije subjekata od javnog interesa i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2005/909/EZ (SL L 158, 27.5.2014., str. 77.–112.)

(8)    Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (SL L 173, 12.6.2014., str. 1.–61.)

(9)    Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.–148.)

(10)    Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (SL L 257, 28.8.2014., str. 1.–72.)

(11)    Uredba (EU) br. 1286/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. studenoga 2014. o dokumentima s ključnim informacijama za upakirane investicijske proizvode za male ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIP-ovi) (SL L 352, 9.12.2014., str. 1.–23.)

(12)    Uredba (EU) 2015/760 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o europskim fondovima za dugoročna ulaganja (SL L 123, 19.5.2015., str. 98.–121.)

(13)    Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.–34.)

(14)    Uredba (EU) 2016/1011 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o indeksima koji se upotrebljavaju kao referentne vrijednosti u financijskim instrumentima i financijskim ugovorima ili za mjerenje uspješnosti investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2014/17/EU te Uredbe (EU) br. 596/2014 (SL L 171, 29.6.2016., str. 1.–65.)

(15)    Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (SL L 168, 30.6.2017., str. 12.–82.)

(16)    Uredba (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o novčanim fondovima (SL L 169, 30.6.2017., str. 8.–45.)

(17)    Uredba (EU) 2019/1238 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o paneuropskom osobnom mirovinskom proizvodu (PEPP) (SL L 198, 25.7.2019., str. 1.–63.)

(18)    Uredba (EU) 2019/2033 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnim zahtjevima za investicijska društva i o izmjeni uredaba (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 575/2013, (EU) br. 600/2014 i (EU) br. 806/2014 (SL L 314, 5.12.2019., str. 1.–63.)

(19)    Uredba (EU) br. 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.–16.)

(20)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.–43.)

(21)    Uredba (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredbi (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2015/2365 i direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 (SL L 22, 22.1.2021., str. 1.–102.)

(22)    Direktiva 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EZ, 79/267/EZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11.2.2003., str. 1.–27.)

(23)    Direktiva 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ponudama za preuzimanje (SL L 142, 30.4.2004., str. 12.–23.)

(24)    Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004., str. 38.–57.)

(25)    Direktiva 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o zakonskim revizijama godišnjih financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja, kojom se mijenjaju direktive Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ i stavlja izvan snage Direktiva Vijeća 84/253/EEZ (SL L 157, 9.6.2006., str. 87.–107.)

(26)    Direktiva 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o izvršavanju pojedinih prava dioničara trgovačkih društava uvrštenih na burzu (SL L 184, 14.7.2007., str. 17.–24.)

(27)    Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL L 302, 17.11.2009., str. 32.–96.)

(28)    Direktiva 2009/138/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.–155.)

(29)    Direktiva 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (SL L 174, 1.7.2011., str. 1.–73.)

(30)    Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.–76.).

(31)    Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ, tekst značajan za EGP (SL L 176, 27.6.2013., str. 338.–436.)

(32)    Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EZ, 2012/30/EZ i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014, str. 190.–348.)

(33)    Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.–496.)

(34)    Direktiva (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja (SL L 26, 2.2.2016., str. 19.–59.)

(35)    Direktiva (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (SL L 354, 23.12.2016., str. 37.–85.)

(36)    Direktiva (EU) 2019/2034 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o bonitetnom nadzoru nad investicijskim društvima i o izmjeni direktiva 2002/87/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU, 2014/59/EU i 2014/65/EU (SL L 314, 5.12.2019., str. 64.–114.)

(37)    Direktiva (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18.12.2019., str. 29.–57.)