EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.10.2021.

COM(2021) 625 final

2021/0319(NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Estonije

{SWD(2021) 285 final}

2021/0319 (NLE)

Prijedlog

PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Estonije

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost 1 , a posebno njezin članak 20.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)Pandemija bolesti COVID-19 narušila je gospodarstvo Estonije. Bruto domaći proizvod po stanovniku (BDP po stanovniku) Estonije u 2019. iznosio je 67 % prosjeka Unije. Prema Komisijinoj ljetnoj prognozi 2021. realni BDP Estonije u 2020. pao je za 2,9 %, ali se očekuje da će se u 2020. i 2021. kumulativno povećati za 1,8 %. Dugotrajni aspekti s učinkom na srednjoročne gospodarske rezultate uključuju starenje stanovništva, regionalne i socijalne nejednakosti, relativno nisku produktivnost resursa i visok intenzitet emisija stakleničkih plinova.

(2)Vijeće je 9. srpnja 2019. i 20. srpnja 2020. Estoniji uputilo preporuke u kontekstu europskog semestra. Vijeće je posebno preporučilo Estoniji da poboljša primjerenost socijalne sigurnosne mreže, među ostalim proširenjem pokrivenosti naknadama za nezaposlenost, i pristup cjenovno pristupačnim i integriranim socijalnim uslugama te da poduzme mjere za smanjenje razlike u plaćama žena i muškaraca, među ostalim povećanjem transparentnosti plaća. Preporučilo je i da se poveća dostupnost i otpornost zdravstvenog sustava, među ostalim rješavanjem problema nedostatka zdravstvenih radnika, jačanjem primarne zaštite i osiguravanjem opskrbe ključnim medicinskim proizvodima. Nadalje, preporučila je da se riješi problem nedostatka vještina i potaknu inovacije poboljšanjem kapaciteta i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada. Estoniji je preporučeno i da ulaganja usmjeri na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u području digitalizacije poduzeća te istraživanja i inovacija, što uključuje podupiranje inovacijskog kapaciteta malih i srednjih poduzeća, čiste i učinkovite proizvodnje i uporabe energije, učinkovitosti resursa i održivog prometa, čime će doprinijeti postupnoj dekarbonizaciji gospodarstva. Osim toga, Vijeće je preporučilo da se osigura dostatan pristup financiranju i pojačaju napori kako bi se osigurao djelotvoran nadzor i provedba okvira za sprečavanje pranja novca. Naposljetku, Estoniji je za rješavanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 preporučeno da poduzme sve potrebne mjere kako bi učinkovito odgovorila na pandemiju, održala gospodarstvo i, kada to gospodarski uvjeti dopuste, provela fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja. Nakon što je ocijenila napredak u provedbi tih preporuka u trenutku dostave plana za oporavak i otpornost, Komisija je zaključila da je preporuka da se poduzmu sve potrebne mjere za djelotvoran odgovor na pandemiju, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti u potpunosti provedena. Osim toga, smatra da je ostvaren znatan napredak u pogledu preporuke o usmjeravanju ulaganja u energetsku međupovezanost.

(3)Vijeće je u preporuci o ekonomskoj politici europodručja državama članicama europodručja preporučilo da i u okviru svojih planova za oporavak i otpornost poduzmu mjere kojima se, među ostalim, osigurava usmjerenost politika na potporu oporavku i dodatno jača konvergencija, otpornost te održiv i uključiv rast. Vijeće je državama članicama europodručja preporučilo i da pojačaju nacionalne institucionalne okvire, osiguraju makrofinancijsku stabilnost, dovrše ekonomsku i monetarnu uniju i jačaju međunarodnu ulogu eura.

(4)Estonija je 18. lipnja u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisiji dostavila svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost. Plan je uslijedio nakon postupka savjetovanja provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima. Nacionalna odgovornost za planove za oporavak i otpornost temelj je za njihovu uspješnu provedbu, trajni učinak na nacionalnoj razini i vjerodostojnost na europskoj razini. Na temelju članka 19. Uredbe (EU) 2021/241 Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, u skladu sa smjernicama za ocjenjivanje iz Priloga V. toj uredbi.

(5)Planovima za oporavak i otpornost trebali bi se nastojati ostvariti opći ciljevi Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 („Mehanizam”) i Instrumenta Europske unije za oporavak uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 2 radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Planovi bi trebali promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije doprinoseći šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241.

(6)Planovi za oporavak i otpornost država članica provodit će se koordiniranim reformama i ulaganjima u cijeloj Uniji. Koordiniranom i istodobnom provedbom te provedbom prekograničnih i višedržavnih projekata te će se reforme i ulaganja međusobno jačati i stvoriti pozitivan učinak prelijevanja u cijeloj Uniji. Stoga će otprilike jedna trećina učinka Mehanizma za oporavak i otpornost na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u državama članicama proizaći iz prelijevanja iz drugih država članica.

Uravnotežen odgovor kojim se doprinosi šest stupova

(7)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.1. iz Priloga V. toj uredbi plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju i time primjereno doprinosi šest stupova iz članka 3. te uredbe, uzimajući u obzir specifične izazove s kojima se suočava dotična država članica i financijska sredstva koja su joj dodijeljena.

(8)Plan sadržava mjere koje pridonose svih šest stupova, pri čemu se svaka od šest komponenata plana odnosi na jedan ili više stupova. Time se omogućuje sveobuhvatan i koherentan pristup svakom stupu. Prvom stupu, odnosno zelenoj tranziciji, doprinijet će se mjerama za poticanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, obnove zgrada radi njihove veće energetske učinkovitosti, bolje povezanosti javnog prijevoza i korištenja zelenog vodika te općenito potporom ubrzanju zelene tranzicije u poduzećima, što se odnosi i na vještine potrebne za tu tranziciju. Očekuje se da će ulaganja i reforme usmjerene na digitalizaciju javnog sektora i poduzeća te poboljšanje digitalnih vještina pridonijeti postizanju cilja drugog stupa, koji je usmjeren na digitalnu transformaciju.

(9)Očekuje se da će plan pridonijeti poboljšanju makroekonomske uspješnosti ublažavanjem gospodarskog i socijalnog učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 te istodobno s pomoću digitalnih i zelenih rješenja promicati izvoznu konkurentnost, inovacije i poduzetništvo, čime će se podupirati pametan, održiv i uključiv rast, odnosno treći stup. Četvrti stup, koji se odnosi na socijalnu i teritorijalnu koheziju, usmjeren je na povećanje dostupnosti javnih usluga s pomoću digitalizacije, poboljšanje internetske povezivosti, posebno u ruralnim područjima kako bi se smanjio digitalni jaz, poboljšanje prometne povezanosti te otvaranje održivih radnih mjesta i poboljšanje vještina u različitim dijelovima Estonije.

(10)Plan uključuje mjere usmjerene na jačanje zdravstvene, ekonomske, socijalne i institucijske otpornosti zemlje, kako je opisano u petom stupu. Izravno je usredotočen na poboljšanje otpornosti i dostupnosti zdravstvenog sustava te uključuje mjere usmjerene na poboljšanje pristupa socijalnim uslugama u Estoniji. Šesti stup, koji se odnosi na politike za sljedeću generaciju, podupire se mjerama usmjerenima na pomoć mladima koji ulaze na tržište rada putem subvencija za plaće, naknada za osposobljavanje i strukturnih promjena u sustavu obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poticale vještine u području informacijske i komunikacijske tehnologije te povećalo sudjelovanje i zastupljenost žena na takvim osposobljavanjima i općenito u tom sektoru.

Svladavanje svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u preporukama za Estoniju

(11)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.2. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova (ocjena A) utvrđenih u relevantnim preporukama za Estoniju, uključujući njihove fiskalne aspekte, ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra. Za preporuke koje se odnose na izravni odgovor fiskalne politike na pandemiju može se smatrati da su izvan opsega estonskog plana, neovisno o tome što je Estonija općenito primjereno i dostatno odgovorila na izravnu potrebu za potporom gospodarstvu fiskalnim mjerama u 2020. i 2021., u skladu s općom klauzulom o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu.

(12)Plan uključuje reforme i ulaganja koji se međusobno nadopunjuju i kojima se u različitoj mjeri pridonosi rješavanju svih ili znatnog dijela gospodarskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Estoniji u okviru europskog semestra 2019. i 2020., što se posebno odnosi na reforme i ulaganja u području zelene tranzicije (energetska učinkovitost i učinkovitost resursa), digitalne tranzicije (digitalne vještine i potpora digitalizaciji poduzeća), zdravstva (otpornost i dostupnost zdravstvenog sustava), socijalne uključenosti (pristup cjenovno pristupačnim i integriranim socijalnim i zdravstvenim uslugama) te sprečavanja pranja novca (jačanje analitičkih kapaciteta unutar okvira za sprečavanje pranja novca).

(13)Mjerama iz plana za potporu ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju poduzeća pridonosi se rješavanju s time povezanih preporuka za Estoniju. To se posebno odnosi na razvoj inovativnih zelenih tehnologija kao što je zeleni vodik, zelene i digitalne vještine kao rješenje za nedostatak vještina i programe financijske potpore estonskim poduzećima, posebno malim i srednjim, kako bi napredovala u digitalnoj i zelenoj transformaciji i poboljšala pristup financiranju. Cilj je reformi i ulaganja u području energetike potaknuti korištenje energije iz obnovljivih izvora, poboljšati energetsku učinkovitost zgrada i dekarbonizirati gospodarstvo s pomoću ciljnih vrijednosti i mjera za postupni prestanak eksploatacije naftnog škriljevca. Očekuje se da će se mjerama u prometnom sektoru pridonijeti smanjenju emisija i potaknuti korištenje održivih načina prijevoza. Reforme uključuju razvoj međusobno povezane i zajedničke mobilnosti u regiji glavnoga grada Tallinna stvaranjem zajedničkog sustava javnog prijevoza i elektrifikacijom željeznica. Očekuje se da će plan pridonijeti razvoju prekograničnog projekta baltičke željeznice, kojim se tri glavna grada i zemlje Baltika povezuju s Poljskom i ostatkom Unije, putem ulaganja u željezničke i tramvajske linije te izgradnju biciklističkih i pješačkih prilaza postajama i multimodalnog željezničkog terminala.

(14)Reformama i ulaganjima u jačanje primarne skrbi, rješavanjem problema nedostatka radne snage u zdravstvu, modernizacijom elektroničkog upravljanja zdravstvom i poboljšanjem zdravstvene infrastrukture, što uključuje izgradnju sjevernoestonskog medicinskog kampusa, trebala bi se povećati dostupnost i otpornost zdravstvenog sustava. Očekuje se da će se pristup socijalnim uslugama poboljšati mjerama u području dugotrajne skrbi, koje obuhvaćaju modernizaciju i pojednostavnjenje sustava potpore za djecu s većim potrebama za skrbi te akcijski plan za integraciju socijalnih i zdravstvenih usluga. Mjerama za smanjenje razlike u plaćama žena i muškaraca trebalo bi se doprinijeti socijalnoj koheziji. Očekuje se da će ulaganja usmjerena na pomoć mladima da steknu radno iskustvo i poboljšaju svoje vještine pridonijeti rješavanju problema nedostatka vještina i smanjenju nezaposlenosti mladih. Produljenjem razdoblja primanja naknade za nezaposlene za 60 dana u slučaju nepovoljnih uvjeta na tržištu rada u određenoj se mjeri pridonosi jačanju socijalne sigurnosne mreže. Reformama i ulaganjima u području zdravstva, socijalne uključenosti i digitalizacije također bi se trebalo doprinijeti smanjenju regionalnih razlika.

(15)Kao dopunu nedavno donesenim mjerama za sprečavanje pranja novca, plan sadržava mjeru za uspostavu centra za stratešku analizu u okviru financijsko-obavještajne jedinice kako bi se omogućilo operativnije utvrđivanje rizikâ od pranja novca, odgovor na njih i njihovo sprečavanje, čime se doprinosi jačanju okvira za sprečavanje pranja novca.

(16)Plan pruža osnovu za daljnje reforme u socijalnom i zdravstvenom sektoru kako bi se riješio problem manjka zdravstvenih radnika, poboljšala kvaliteta i pristup dugotrajnoj skrbi za sve osobe kojima je skrb potrebna, proširila pokrivenost naknadama za nezaposlene i smanjile razlike u plaćama žena i muškaraca, posebno na temelju veće transparentnosti plaća. Mjere za dekarbonizaciju gospodarstva obuhvaćene planom uglavnom su povezane s ulaganjima. Kad je riječ o reformama, očekuje se da će se konkretne mjere za postupni prestanak eksploatacije naftnog škriljevca utvrditi tek krajem 2025. u Nacionalnom planu razvoja energetskog sektora.

Doprinos potencijalu rasta, otvaranju radnih mjesta i ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti

(17)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (c) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.3. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će plan za oporavak i otpornost snažno utjecati (ocjena A) na jačanje potencijala za rast, otvaranje radnih mjesta i ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost Estonije, čime se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, i time ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i konvergenciju u Uniji.

(18)Simulacije službi Komisije pokazuju da plan, zajedno s ostalim mjerama Instrumenta Europske unije za oporavak, ima potencijal za povećanje BDP-a Estonije za od 0,9 % do 1,3 % do 2026., i to ne uključujući mogući pozitivan učinak strukturnih reformi, koji može biti znatan.

(19)Očekuje se da će se reformama i ulaganjima u energiju iz obnovljivih izvora, održivu mobilnost i daljnju digitalizaciju javnih usluga srednjoročno i dugoročno potaknuti održivi rast i zapošljavanje. Mjere usmjerene na razvoj zelenih tehnologija, promicanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju industrije, uključujući prihvaćanje novih tehnologija kao što je zeleni vodik, trebale bi doprinijeti dekarbonizaciji, a time i otpornosti gospodarstva.

(20)Očekuje se da će se mjerama kojima se podupiru zelena i digitalna tranzicija potaknuti poslovne inovacije i istraživanje i razvoj, što će omogućiti veću produktivnost, gospodarsku konkurentnost i otvaranje radnih mjesta te istodobno pridonijeti ostvarivanju strukturnih promjena u gospodarstvu i postavljanju temelja za veću otpornost, u skladu s ažuriranom europskom industrijskom strategijom. Očekivanu modernizaciju strukture gospodarstva trebalo bi poduprijeti mjerama kojima se promiču zelene i digitalne vještine kako bi se poboljšala razina vještina radne snage i riješio dugo prisutan problem neusklađenosti vještina s potrebama tržišta rada u Estoniji. Plan uključuje potporu izgradnji širokopojasnih mreža velikog kapaciteta, za koju se očekuje da će doprinijeti premošćivanju digitalnog jaza između ruralnih i urbanih područja. Ulaganjima kojima se potiču održivi načini prijevoza i poboljšanje digitalne međupovezanosti nastoji se povećati socijalna i teritorijalna kohezija.

(21)Plan sadržava mjere za svladavanje relevantnih izazova u području zapošljavanja te socijalnih i zdravstvenih izazova i očekuje se da će pridonijeti provedbi europskog stupa socijalnih prava. Mjerama za jačanje primarne zdravstvene skrbi, povećanje broja zdravstvenih radnika, poboljšanje zdravstvene infrastrukture i sustava e-zdravstva nastoji se poboljšati pristup zdravstvenoj skrbi, čime se doprinosi rješavanju dugo prisutnog problema neispunjenih medicinskih potreba. Cilj je mjera koje se odnose na zapošljavanje mladih pružiti potporu mladima kako bi stekli radno iskustvo, poboljšali svoje vještine i povećali potencijal rasta u Estoniji. Očekuje se da će se zahvaljujući tim mjerama poboljšati otpornost estonskog socijalnog i zdravstvenog sustava.

Načelo „ne nanosi bitnu štetu”

(22)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.4. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost osigurati da se nijednom mjerom za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima (ocjena A) u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća 3 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”).

(23)Plan sadržava sustavnu ocjenu usklađenosti svake mjere s načelom „ne nanosi bitnu štetu” u skladu s Tehničkim smjernicama Europske komisije o primjeni načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). U njemu su navedene informacije na kojima se temelji ocjena da su mjere u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu”, kao što su detaljna objašnjenja o načinu na koji bi se aspekti kružnog gospodarstva trebali uzeti u obzir za građevinske projekte.

(24)U slučaju mjera koje uključuju projekte za koje se trebaju objaviti pozivi na podnošenje prijedloga ili pozivi na iskaz interesa ili mjera u okviru kojih se uspostavljaju financijski instrumenti, kao što je Zeleni fond, usklađenost s načelom „ne nanosi bitnu štetu” trebala bi se zajamčiti na način da se, posebno u okviru odgovarajućih ključnih etapa povezanih s tim mjerama, utvrde specifikacije poziva na podnošenje prijedloga projekta ili poziva na iskaz interesa kojima se sprečava odabir aktivnosti koje bi mogle nanijeti bitnu štetu okolišnim ciljevima.

Doprinos zelenoj tranziciji i bioraznolikosti

(25)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (e) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.5. iz Priloga V. toj uredbi plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje u velikoj mjeri (ocjena A) doprinose zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost, ili svladavanju izazova koji iz toga proizlaze. Mjerama potpore klimatskim cijevima dodijeljeno je 41,5 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, izračunano u skladu s metodologijom iz Priloga VI. toj uredbi. U skladu s člankom 17. te uredbe plan za oporavak i otpornost usklađen je s informacijama koje su uključene u Nacionalni energetski i klimatski plan 2021.–2030.

(26)Doprinos estonskog plana za oporavak i otpornost zelenoj tranziciji temelji se na sljedeća tri stupa: zelena tranzicija u poduzećima, održiva energija i energetska učinkovitost te održivi promet. Dekarbonizacija gospodarstva ključni je izazov za Estoniju, a planom je zacrtala jasan put s ciljnim vrijednostima i mjerama za postupni prestanak eksploatacije naftnog škriljevca u energetskom sektoru koje će se utvrditi u Nacionalnom planu razvoja za energetski sektor. Plan sadržava mjere kojima se potiče korištenje energije iz obnovljivih izvora uklanjanjem administrativnih prepreka, jačanjem mreže i olakšavanjem priključivanja na nju te uvođenjem novih rješenja za skladištenje energije. Plan bi trebao doprinijeti i uvođenju tehnologija zelenog vodika u cijelom vrijednosnom lancu, od proizvodnje do potrošnje. Veću održivost u prometu trebalo bi postići stvaranjem novih veza između različitih vrsta održivog prijevoza, dajući pritom prednost željeznicama i aktivnim načinima prijevoza kao što je vožnja biciklom. Zelenu tranziciju u poslovnom sektoru trebalo bi podupirati razvojem zelenih tehnologija, povećanjem niskougljičnih i klimatski neutralnih istraživačkih i inovacijskih kapaciteta i učinkovitom upotrebom resursa, podupiranjem modernizacije i promjena poslovnih modela u proizvodnim poduzećima te poboljšanjem vještina povezanih s prelaskom na zeleno gospodarstvo. Plan je iz poslovnog aspekta snažno usmjeren na kružno gospodarstvo. Plan ne sadržava mjere čiji je cilj bioraznolikost. Međutim, neke mjere za ublažavanje klimatskih promjena mogu biti korisne i za očuvanje bioraznolikosti s obzirom na to da su klimatske promjene jedna od glavnih prijetnji bioraznolikosti.

(27)Planom se podupiru ciljevi Estonije u području dekarbonizacije i energetske tranzicije utvrđeni u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu za 2030. i za 2050. Mjerama iz plana trebalo bi se poduprijeti postizanje udjela od 42 % energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije, što je cilj Estonije za 2030. Ulaganja u elektroenergetsku mrežu i skladištenje električne energije trebala bi pomoći Estoniji da ostvari taj cilj. Osim toga, estonskim planom podupire se najmanje srednja razina obnove zgrada, što odgovara uštedi primarne energije od najmanje 30 %, čime bi se trebalo pridonijeti ciljevima Estonije u pogledu energetske učinkovitosti do 2030. i dugoročnoj strategiji obnove. Mjerama za održivi promet trebalo bi se poduprijeti smanjenje onečišćenja koje uzrokuju vozni parkovi osobnih automobila, čime bi se poboljšala kvaliteta zraka, te potaknuti korištenje održivih načina prijevoza, kao što je željeznički prijevoz.

Doprinos digitalnoj tranziciji

(28)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (f) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.6. iz Priloga V. toj uredbi plan za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima se u velikoj mjeri (ocjena A) doprinosi digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze. Mjerama potpore digitalnim cijevima dodijeljeno je 21,5 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, izračunano u skladu s metodologijom iz Priloga VII. toj uredbi.

(29)Doprinos plana digitalnoj tranziciji uglavnom se temelji na dva prioriteta: digitalnoj transformaciji poduzeća i daljnjoj modernizaciji javnih usluga. Kako bi se poduzećima iz svih sektora, a posebno malim i srednjim poduzećima, pomoglo da iskoriste mogućnosti koje nude digitalne tehnologije, u planu za oporavak i otpornost predviđen je program ulaganja za pružanje financijske potpore poduzećima u vezi s različitim aspektima digitalne transformacije, od istraživanja, razvoja i izrade strategija do uvođenja tehnologija. Ta ulaganja dopunjena su posebnim mjerama za digitalnu transformaciju dvaju sektora, građevinarstva i cestovnog prijevoza tereta, u kojima je potencijal digitalnih tehnologija dosad bio nedovoljno iskorišten. Nadalje, plan sadržava mjere u ključnom području digitalnih vještina, koje uključuju informiranje upravitelja malih i srednjih poduzeća te potporu usavršavanju i prekvalifikaciji stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije.

(30)S obzirom na vodeću poziciju Estonije u području digitalizacije javnih usluga, plan uključuje niz mjera kojima se želi dati novi poticaj digitalnoj transformaciji uprave. Predložene reforme i ulaganja uključuju migraciju dijela vladinih informacijskih sustava na sigurnu infrastrukturu u oblaku, razvoj novih digitalnih rješenja kojima se osigurava pojednostavnjeno i učinkovitije pružanje javnih usluga građanima i poduzećima te reorganizaciju upravljanja informacijskim sustavima i podacima u posjedu javnih institucija. Očekuje se i da će se ulaganjem u potporu uvođenju širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta u područjima s tržišnim nedostacima smanjiti digitalni jaz i osigurati da svi građani mogu iskoristiti predviđena poboljšanja u pružanju digitalnih javnih usluga u Estoniji.

Trajan učinak

(31)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (g) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.7. iz Priloga V. toj uredbi očekuje se da će plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) trajno utjecati na Estoniju.

(32)Očekuje se da će provedba predviđenih reformi dovesti do strukturnih promjena. Konkretno, očekuje se da će reforme usmjerene na poticanje zelene i digitalne tranzicije imati pozitivan učinak na potencijal rasta i gospodarsku preobrazbu zahvaljujući većoj učinkovitosti, otvaranju radnih mjesta i rastu produktivnosti. Plan sadržava reforme usmjerene na promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje regulatornih prepreka ulaganjima u obnovljive izvore energije, za koje se očekuje da će poboljšati funkcioniranje tržišta u dovoljnoj mjeri da se potaknu privatna ulaganja u tom području. Očekuje se da će reforme usmjerene na digitalne javne usluge pridonijeti daljnjem poboljšanju učinkovitosti javne uprave te da će od njih imati koristi i građani i poduzeća. Reforme usmjerene na poticanje razvoja digitalnih vještina trebale bi rezultirati trajnim smanjenjem nedostatka vještina s kojim se suočavaju estonska poduzeća. Očekuje se da će se dodatnim mjerama za smanjenje razlike u plaćama žena i muškaraca povećati rodna ravnopravnost i gospodarski rast.

(33)Očekuje se i da će mjere koje se odnose na zdravstvo donijeti pozitivne strukturne promjene u politikama ili institucijama. Konkretno, zdravstvenim reformama trebala bi se povećati dostupnost i kvaliteta usluga zdravstvene skrbi i smanjiti regionalne razlike u pružanju usluga, čime će se pridonijeti boljim zdravstvenim rezultatima.

(34)Strukturne promjene očekuju se i kao rezultat provedbe predviđenih ulaganja, uglavnom zbog njihova očekivanog pozitivnog učinka na konkurentnost. Očekuje se da će ulaganja usmjerena na uvođenje digitalnih rješenja u građevinskom sektoru i sektoru cestovnog prijevoza tereta imati trajan učinak. Ulaganjima u uvođenje širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta u područjima s tržišnim nedostacima trebalo bi se doprinijeti smanjenju digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja. Očekuje se da će ulaganja u prometnu infrastrukturu, kao što su željeznice, tramvajske linije, željezničke stanice i biciklističke staze, trajno utjecati na mobilnost jer će se poboljšati povezanost različitih vrsta održivog prijevoza.

(35)Trajni učinak plana za oporavak i otpornost može se pojačati i sinergijama između plana i drugih programa, uključujući programe koji se financiraju iz fondova kohezijske politike, prvenstveno znatnim svladavanjem duboko ukorijenjenih teritorijalnih izazova i promicanjem uravnoteženog razvoja.

Praćenje i provedba

(36)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (h) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.8. iz Priloga V. toj uredbi aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost prikladni su (ocjena A) za osiguranje djelotvornog praćenja i provedbe plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.

(37)Plan sadržava prikaz administrativne organizacije za njegovu provedbu koja je u skladu s postupkom utvrđenim u kontekstu upravljanja strukturnim fondovima. U planu se daje pregled predviđenih mehanizama praćenja i izvješćivanja te se utvrđuju akteri i njihove uloge i odgovornosti. Upravljačku i koordinacijsku funkciju ima Državni centar za zajedničke usluge. Ministarstvo financija i Državni centar za zajedničke usluge središnja su tijela za koordinaciju, praćenje i evaluaciju, dok su resorna ministarstva zadužena za provedbu i praćenje reformi i ulaganja u svojim područjima.

(38)Ključne etape i ciljne vrijednosti za reforme i mjere ulaganja iz plana jasne su i realistične, a predloženi pokazatelji za te ključne etape i ciljne vrijednosti relevantni, prihvatljivi i pouzdani. Premda su ključne etape i ciljne vrijednosti za mjere iz plana raspoređene tijekom cijelog razdoblja provedbe, provedba velikog broja projekata, uključujući najveće ulaganje, planirana je tek za 2026. Ključne etape i ciljne vrijednosti relevantne su i za mjere koje su već dovršene i koje su prihvatljive za financiranje u skladu s člankom 17. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241. Kako bi se opravdao zahtjev za isplatu, potrebno je postupno na zadovoljavajući način ostvarivati te ključne etape i ciljne vrijednosti.

(39)Države članice trebale bi osigurati da se financijska potpora u okviru Mehanizma priopći i potvrdi u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2021/241. Tehnička potpora može se zatražiti u okviru Instrumenta za tehničku potporu uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća 4 radi pomoći državama članicama u provedbi planova.

Troškovi

(40)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (i) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.9. iz Priloga V. toj uredbi obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koje je u planu dostavila država članica donekle je (ocjena B) razumno i uvjerljivo i u skladu s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

(41)Estonija je dostavila pojedinačnu procjenu troškova za sva ulaganja uključena u plan za oporavak i otpornost. Procjene troškova potvrdio je Odjel za upravljanje bespovratnim sredstvima Službe za potporu razvoju Državnog centra za zajedničke usluge, koji je unutarnje državno tijelo. Raspodjela troškova općenito je detaljna i dobro obrazložena. Financijski programi uključeni u plan smatraju se razmjernima veličini odgovarajućih sektora u Estoniji, a njihovi se troškovi smatraju razumnima i uvjerljivima. Za ostale mjere navedene su usporedbe sa sličnim prethodnim ulaganjima. Ocjena procijenjenih troškova i sastavnih popratnih dokumenata pokazuje da je većina troškova opravdana i razumna. Iznosi predloženi za financiranje smatraju se primjerenima, međutim za neke od njih smatra se da su prilično visoki u odnosu na prethodno iskustvo ili usporedive projekte. Stoga se obrazloženja koja su navedena smatraju samo donekle uvjerljivima. Naposljetku, procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost u skladu su s načelom troškovne učinkovitosti i razmjerni su očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.

Zaštita financijskih interesa Unije

(42)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (j) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.10. iz Priloga V. toj uredbi aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost i dodatne mjere sadržane u ovoj Odluci primjereni su (ocjena A) za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje na temelju te uredbe i očekuje se da će se aranžmanima djelotvorno izbjeći dvostruko financiranje sredstvima na temelju te uredbe i drugih programa Unije. Time se ne dovodi u pitanje primjena drugih instrumenata i alata za promicanje i jačanje usklađenosti s pravom Unije, među ostalim za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa te za zaštitu proračuna Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća 5 .

(43)Sustav kontrole i aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost Estonije temelje se na pouzdanim postupcima i strukturama koji se koriste u postojećem nacionalnom okviru za provedbu strukturnih fondova. U planu su jasno utvrđeni akteri i njihove uloge i odgovornosti za obavljanje zadaća unutarnje kontrole. Sustav kontrole i drugi relevantni aranžmani, među ostalim za prikupljanje i stavljanje na raspolaganje svih standardiziranih kategorija podataka utvrđenih u članku 22. stavku 2. točki (d) Uredbe (EU) 2021/241, primjereni su za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava te izbjegavanje dvostrukog financiranja u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 i drugim programima Unije.

(44)U planu je predviđeno da bi sve institucije uključene u provedbu plana trebale upotrebljavati postojeći integrirani informacijski sustav, odnosno operativni sustav strukturnih fondova, te da bi se svi projekti u okviru plana trebali evidentirati u tom informacijskom sustavu. Informacije koje se odnose na svaki pojedini projekt, kao što su podaci podnositelja zahtjeva, opći podaci o projektu, cilj, proračun, izvori financiranja, prijelazne i konačne ključne etape i ciljne vrijednosti te informacije o provedbi, plaćanjima i postupcima u slučaju neusklađenosti, trebale bi se pohraniti u operativnom sustavu strukturnih fondova. Trebalo bi evidentirati i sve revizije projekata i sustava upravljanja i kontrole te podupirati održavanje potrebnog revizijskog traga i izvješćivanje u skladu s Uredbom (EU) 2021/241 o različitim mjerama, ključnim etapama i ciljnim vrijednostima.

(45)Administrativni kapaciteti središnjih službi zaduženih za provedbu i koordinaciju plana za oporavak i otpornost, odnosno Ministarstva financija i Državnog centra za zajedničke usluge, te uključenih resornih ministarstava primjereni su za obavljanje predviđenih uloga i zadaća. Trebalo bi dodati ključnu etapu u vezi s donošenjem, prije prvog zahtjeva za plaćanje, uredbe o utvrđivanju pravnih ovlasti različitih tijela uključenih u provedbu Uredbe (EU) 2021/241.

Koherentnost plana

(46)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (k) Uredbe (EU) 2021/241 i kriterijem 2.11. iz Priloga V. toj uredbi plan donekle (ocjena B) sadržava mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koje čine koherentna djelovanja.

(47)Primjetna je dosljednost unutar svake komponente plana, a vidljive su i tematska povezanost i sinergije među različitim komponentama, posebno onima koje se odnose na digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju. Međutim, u nekim područjima dosljednost nije u potpunosti postignuta. Iako plan sadržava znatna ulaganja u poticanje zelene i digitalne tranzicije i potporu gospodarskom rastu, mogući negativni učinci na određene skupine mogli bi se ublažiti većim brojem reformi za jačanje socijalne sigurnosne mreže, a posebno proširenjem pokrivenosti naknadama za nezaposlene. Znatna ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu mogla su biti popraćena mjerama kojima bi se u većoj mjeri povećao broj zdravstvenih radnika. U području dugotrajne skrbi predviđene su određene mjere, no usklađenost i međusobna povezanost tih mjera mogle su se postići opsežnijim reformama za poboljšanje dostupnosti i kvalitete dugotrajne skrbi. Mjere u planu koje su usmjerene na dekarbonizaciju gospodarstva uglavnom su povezane s ulaganjima, dok će se konkretne mjere za postupni prestanak eksploatacije naftnog škriljevca utvrditi tek krajem 2025. u Nacionalnom planu razvoja energetskog sektora, a šire reforme, kao što je zeleno oporezivanje, nisu predviđene. Plan je općenito snažnije usmjeren na ulaganja nego reforme.

Ravnopravnost

(48)Plan sadržava mjere za koje se očekuje da će pomoći Estoniji u svladavanju izazova u području rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve, kao što su mjere kojima se izravno i neizravno nastoji smanjiti razlika u plaćama žena i muškaraca te odgovoriti na potrebe osoba s invaliditetom, primjerice olakšavanjem pristupa životnom okruženju. Mjerom koja se odnosi na digitalne vještine trebalo bi se doprinijeti povećanju broja žena u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a time i rješavanju problema rodne segregacije na tržištu rada. Ulaganjem u potporu zapošljavanju mladih trebalo bi se pomoći mladima u zapošljavanju i na taj način doprinijeti njihovoj socijalnoj uključenosti. Reformama i ulaganjima iz plana trebale bi se smanjiti postojeće socijalne, ekonomske i teritorijalne nejednakosti. U planu se upućuje na zakonodavne i političke inicijative za koje se očekuje da će dopuniti reforme i ulaganja iz plana.

Samoprocjena sigurnosti

(49)Samoprocjena sigurnosti u skladu s člankom 18. stavkom 4. točkom (g) Uredbe (EU) 2021/241 nije dostavljena jer ju Estonija nije smatrala potrebnom.

Prekogranični i višedržavni projekti

(50)Planom je predviđena izgradnja terminala za projekt baltičke željeznice u Tallinnu, koji čini početnu točku tog prekograničnog projekta kojim se tri glavna grada i zemlje Baltika željeznički povezuju s Poljskom i ostatkom Unije. U kontekstu provedbe mjere za razvoj virtualnog asistenta za pristup digitalnim javnim uslugama planira se suradnja s Finskom.

Postupak savjetovanja

(51)Tijekom izrade plana Estonija je provela postupak savjetovanja u kojem su sudjelovali ključni dionici i šira javnost. U prosincu 2020. i travnju 2021. organizirana su dva kruga seminara za dionike. Seminari su tematski bili usmjereni na razne skupine dionika kao što su lokalne i regionalne vlasti, socijalni partneri, organizacije civilnog društva, organizacije mladih i drugi relevantni dionici. Javno savjetovanje o cjelovitom nacrtu plana za oporavak i otpornost održano je u svibnju 2021.

(52)Informacije prikupljene od dionika u okviru postupka savjetovanja Estonija namjerava uzeti u obzir pri provedbi mjera iz plana. Kako bi se osigurala odgovornost relevantnih aktera, ključno je da se u provedbu ulaganja i reformi iz plana uključe sva relevantna lokalna tijela i dionici, uključujući socijalne partnere.

Pozitivna ocjena

(53)Nakon Komisijine pozitivne ocjene estonskog plana za oporavak i otpornost i zaključka da plan u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za procjenu utvrđene u Uredbi (EU) 2021/241, u skladu s člankom 20. stavkom 2. i Prilogom V. toj uredbi, ovom bi Odlukom trebalo utvrditi reforme i projekte ulaganja potrebne za provedbu plana, relevantne ključne etape, ciljne vrijednosti i pokazatelje te iznos koji Unija stavlja na raspolaganje za provedbu plana u obliku bespovratne financijske potpore.

Financijski doprinos

(54)Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Estonije iznose 982 490 000 EUR. S obzirom na to da je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima za ocjenjivanje iz Uredbe (EU) 2021/241, a procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost viši su od maksimalnog financijskog doprinosa raspoloživog za Estoniju, financijski doprinos dodijeljen Estoniji za plan za oporavak i otpornost trebao bi biti jednak ukupnom iznosu financijskog doprinosa raspoloživog za Estoniju.

(55)U skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241 izračun maksimalnog financijskog doprinosa za Estoniju ažurirat će se do 30. lipnja 2022. Stoga bi, skladu s člankom 23. stavkom 1. te uredbe iznos za Estoniju koji ne premašuje maksimalni financijski doprinos iz članka 11. stavka 1. točke (a) te uredbe trebalo sada staviti na raspolaganje za pravne obveze do 31. prosinca 2022. Bude li to potrebno nakon ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa, Vijeće bi na prijedlog Komisije trebalo izmijeniti ovu Odluku tako da se bez nepotrebne odgode uključi ažurirani maksimalni financijski doprinos, izračunan u skladu s člankom 11. stavkom 2. te uredbe.

(56)Potpora će se financirati zaduživanjem Komisije u ime Unije na temelju članka 5. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 6 . Potpora bi se trebala isplaćivati u obrocima nakon što Estonija u zadovoljavajućoj mjeri ostvari relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene za provedbu plana za oporavak i otpornost.

(57)Estonija je zatražila pretfinanciranje u iznosu od 13 % financijskog doprinosa. Taj bi iznos Estoniji trebalo staviti na raspolaganje ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/241 („sporazum o financiranju”).

(58)Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje ishod drugih postupaka koji se odnose na dodjelu sredstava Unije u okviru bilo kojeg programa Unije osim Mehanizma ili postupaka koji se odnose na narušavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta koji se mogu poduzeti, posebno u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora. Njome se ne poništava zahtjev iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima planirane dodjele državne potpore,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.
Odobrenje ocjene plana za oporavak i otpornost

Odobrava se ocjena plana za oporavak i otpornost Estonije na temelju kriterija iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241. Reforme i projekti ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost, aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.
Financijski doprinos

1.Unija Estoniji stavlja na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 969 299 213 EUR 7 . Iznos od 759 545 893 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022. Ako se nakon ažuriranja iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241 za Estoniju izračuna maksimalni financijski doprinos koji je jednak ili veći od 969 299 213 EUR, dodatni iznos od 209 753 320 EUR stavlja se na raspolaganje za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. Ako se nakon ažuriranja iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241 za Estoniju izračuna maksimalni financijski doprinos koji je manji od 969 299 213 EUR, razlika između ažuriranog maksimalnog financijskog doprinosa i iznosa od 759 545 893 EUR stavlja se na raspolaganje za preuzimanje pravnih obveza u skladu s postupkom iz članka 20. stavka 8. Uredbe (EU) 2021/241 od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.

2.Komisija Estoniji stavlja na raspolaganje financijski doprinos Unije u obrocima u skladu s Prilogom ovoj Odluci. Iznos od 126 008 898 EUR stavlja se na raspolaganje kao plaćanje pretfinanciranja, koje je jednako iznosu od 13 % financijskog doprinosa. Komisija pretfinanciranje i obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.

3.Pretfinanciranje se isplaćuje ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o financiranju. Iznos pretfinanciranja poravnava se proporcionalnim smanjenjem iznosa obroka za isplatu.

4.Isplata obroka u skladu sa sporazumom o financiranju ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/241, da je Estonija u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Ovisno o stupanju na snagu pravnih obveza iz stavka 1., da bi ispunila uvjete za plaćanje, Estonija mora ostvariti ključne etape i ciljne vrijednosti najkasnije do 31. kolovoza 2026.

Članak 3.
Adresat

Ova je Odluka upućena Republici Estoniji.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    SL L 57, 18.2.2021., str. 17.

(2)    Uredba Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 433I, 22.12.2020., str. 23.).

(3)    Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).

(4)    Uredba (EU) 2021/240 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. veljače 2021. o uspostavi Instrumenta za tehničku potporu (SL L 57, 18.2.2021., str. 1.).

(5)    Uredba (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije (SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1.).

(6)    Odluka Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom (SL L 424, 15.12.2020., str. 1.).

(7)    Taj iznos odgovara iznosu financijskih sredstava dodijeljenih nakon odbitka proporcionalnog udjela Estonije u troškovima iz članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241, izračunanog u skladu s metodologijom iz članka 11. te uredbe.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 5.10.2021.

COM(2021) 625 final

PRILOG

Prijedlogu provedbene odluke Vijeća

o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Estonije

{SWD(2021) 285 final}

PRILOG

DIO 1.: REFORME I ULAGANJA U OKVIRU PLANA ZA OPORAVAK I OTPORNOST

1.Opis reformi i ulaganja

   A. KOMPONENTA 1.: Digitalna transformacija poduzeća

Cilj je ove komponente estonskog plana za oporavak i otpornost poticati digitalnu transformaciju estonskih društava i njihovu konkurentnost, posebno na izvoznim tržištima. Pruža financijsku potporu poduzećima iz svih sektora, s naglaskom na MSP-ove i mikropoduzeća, u različitim fazama njihove digitalne transformacije, kao i posebne doprinose donošenju i uvođenju digitalnih rješenja u građevinskom sektoru i sektoru cestovnog prijevoza tereta. Nadalje, komponenta se bavi ključnim pitanjem digitalnih vještina podizanjem svijesti upravitelja MSP-ova i potporom usavršavanju i prekvalifikaciji stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT).

Mjere usmjerene na podupiranje utvrđivanja izvoznih mogućnosti i promicanje estonskih trgovačkih društava u inozemstvu provode se u sinergiji s aktivnostima zaklade Enterprise Estonia.

Komponenta podupire preporuke za Estoniju o ulaganjima u digitalnu tranziciju (preporuka za Estoniju br. 3, 2020.) i o nedostatku vještina (preporuka za Estoniju br. 2, 2019.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

A.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

1.1.Ulaganje: Digitalna transformacija u poduzećima

Cilj je mjere poticanje digitalne transformacije poduzeća s posebnim naglaskom na MSP-ove i mikropoduzeća.

Mjera se sastoji od pružanja financijske potpore MSP-ovima i mikropoduzećima smještenima u Estoniji iz svih sektora za aktivnosti i ulaganja relevantne za njihovu digitalnu transformaciju. Tom financijskom potporom, koja se dopunjuje vlastitim sredstvima trgovačkih društava, pokriva se jedan od sljedećih aspekata ili više njih:

-usvajanje digitalnih tehnologija,

-razvoj oblaka za industrijske podatke,

-aktivnosti industrijskog istraživanja, razvoja, testiranja i pokusnog izvođenja,

-studije izvedivosti, savjetodavne usluge i usluge podrške,

-osposobljavanje osoblja.

Sredstva se dodjeljuju putem otvorenih poziva na podnošenje prijedloga.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu poziva na podnošenje prijedloga isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 1 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 2 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 3 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 4 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

1.2.Ulaganje: Razvoj e-izgradnje

Cilj je mjere pridonijeti ubrzanju digitalne transformacije građevinskog sektora kako bi se povećala njegova produktivnost, smanjio njegov ekološki otisak i poboljšala kvaliteta zgrada. Očekuje se i da će se tim ulaganjem potaknuti šira i učinkovitija razmjena podataka među dionicima.

Mjera se sastoji od tri različita potprograma:

(I)razvoj softverskih sučelja između nacionalne platforme za e-izgradnju (koja se razvija u nadležnosti Odjela za graditeljstvo i stanovanje Ministarstva gospodarstva i komunikacija) i postojećih javnih i privatnih informacijskih sustava koji se upotrebljavaju u tom sektoru kako bi se, među ostalim, automatizirale provjere usklađenosti zgrada s različitim regulatornim zahtjevima, kao i izdavanje potvrda i ovlaštenja; to uključuje osposobljavanje korisnika platforme za e-izgradnju (uključujući izradu materijala za osposobljavanje);

(II)potpora uvođenju međunarodnih standarda i najboljih praksi u vezi s digitalizacijom izgradnje i održavanja zgrada, među ostalim uvođenjem sustava klasifikacije građevinskih podataka, stvaranjem baze podataka o građevinskim materijalima i građevnim proizvodima, uvođenjem BIM-a (modeliranje informacija o izgradnji) u području održavanja nekretnina;

(III) potpora projektima (odabranima putem otvorenih poziva na podnošenje prijedloga) kojima je cilj implementacija digitalnih građevinskih alata i razvoj (i izrade prototipa) inovativnih privatnih i javnih usluga povezanih s nacionalnom platformom za e-izgradnju.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

1.3.Ulaganje: Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova

Cilj je mjere poduprijeti digitalizaciju razmjene informacija u cestovnom prijevozu tereta uvođenjem digitalnih tovarnih listova, u skladu s Uredbom (EU) 2020/1056 o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (eFTI), čime se doprinosi neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Mjera se sastoji od potpore:

(I)pružateljima usluga u uspostavi platformi za eFTI kako bi se omogućilo uvođenje digitalnih tovarnih listova (eCMR – elektronički teretni list),

(II)prijevoznim i logističkim poduzećima u povezivanju njihovih sustava i procesa s platformama za eFTI, čime im se omogućuje upotreba digitalnih tovarnih listova (eCMR).

Odgovarajući projekti odabiru se na temelju dva različita poziva na podnošenje prijedloga.

Provedba mjere mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

1.4.Reforma: Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća

Cilj je reforme pridonijeti jačanju kapaciteta poduzeća na upravljačkoj razini za usmjeravanje i poticanje digitalne tranzicije, kao i osiguravanju dostupnosti dovoljnog broja stručnjaka u području IKT-a koji posjeduju najnovije vještine i znanje kako bi estonska poduzeća mogla u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje nudi digitalna tranzicija. Cilj joj je i ponuditi nove prilike za karijeru zaposlenim i nezaposlenim osobama usavršavanjem i prekvalifikacijom u području IKT-a te boljim priznavanjem vještina stečenih izvan formalnog učenja. Cilj je mjere pridonijeti i povećanju sudjelovanja žena u osposobljavanju u području IKT-a i strukama u području IKT-a.

Mjera se sastoji od sljedećih četiriju potprograma:

(I)osposobljavanje rukovoditelja u poduzećima (posebno MSP-ovima) kako bi se povećale njihove vještine i znanja u području IKT-a te podigla svijest o mogućim koristima od upotrebe IKT-a,

(II)revizija sadržaja i organizacije osposobljavanja stručnjaka za IKT, uzimajući u obzir najnovija tehnološka dostignuća, sve veću važnost kibersigurnosti i potrebe poduzeća,

(III) pilot-projekt za preoblikovanje kvalifikacijskog okvira za IKT stručnjake,

(IV) usavršavanje i prekvalifikacija stručnjaka za IKT, među ostalim u području kibersigurnosti.

Provedba mjere mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

1.5.Reforma: Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima

Cilj je mjere povećati izvozni kapacitet i konkurentnost estonskih društava, posebno onih iz sektora IKT-a. Očekuje se da će mjera biti posebno važna za MSP-ove. U njoj se također iskorištavaju mogućnosti koje nude digitalni alati.

Mjera se sastoji od tri podmjere:

(I)razvoj izvoznih strategija usmjerenih na određene zemlje ili regije;

(II)osnivanje poslovnih centara smještenih na ključnim izvoznim tržištima;

(III) promidžba estonskih proizvoda i usluga (posebno iz sektora IKT-a) putem fizičkih, virtualnih ili hibridnih misija i događaja.

Provedba mjere mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

1.5.1.Podreforma: Državne i regionalne strategije

Ova podreforma sastoji se od razvoja niza sveobuhvatnih izvoznih strategija usmjerenih na ključne ciljne zemlje i regije, tj. one koje predstavljaju veliki potencijal rasta za estonska trgovačka društva. One uključuju posebna poglavlja o mogućnostima izvoza za sektor IKT-a i, u širem smislu, o digitalnim rješenjima razvijenima u različitim područjima primjene (kao što su upravljanje, obrazovanje ili promet).

Cilj je tih strategija pružiti savjete poduzećima koja ulaze ili već posluju na predmetnim tržištima.

Države i regije na koje se strategije odnose utvrđuju se analizom koju treba provesti u okviru provedbe ove podmjere.

Provedba ove mjere provodi se u sinergiji s aktivnostima zaklade Enterprise Estonia, među ostalim partnerima.

1.5.2.Podreforma: Inovativni poslovni centri na ključnim izvoznim tržištima

Ova se podreforma sastoji od osnivanja poslovnih centara u sedam stranih zemalja (unutar i/ili izvan Unije) koje se smatraju važnim izvoznim tržištima. Ti poslovni centri sadrže prikladnu opremu za fizičke, virtualne i hibridne sastanke, prijeme i prezentacije koje će u svim sektorima organizirati estonska poduzeća usmjerena na određeno tržište. Ta se oprema može upotrebljavati i izvan događaja za uvođenje bilo kojeg potencijalnog klijenta klastera ili određenog poduzeća u Estoniji. Poslovni centri doprinose promicanju estonskih poduzeća, podupiru ih na lokalnoj razini u njihovim izvoznim aktivnostima i pomažu privlačenju stranih ulagača. Poslovni centri provode se u sinergiji s aktivnostima zaklade Enterprise Estonia, među ostalim partnerima.

Lokacija poslovnih centara utvrđuje se nakon analize koja će se provesti u okviru provedbe ove podmjere.

1.5.3.Podreforma: Globalne skupine za e-izvoz i virtualne faze

Ova se podreforma sastoji od osnivanja skupina predstavnika javnih tijela i drugih dionika, uključujući posebno privatna poduzeća, te podupiranja promicanja estonskih proizvoda i usluga (posebno iz sektora IKT-a) od strane tih skupina putem misija i sudjelovanja u fizičkim, virtualnim ili hibridnim događajima.

Provedba ove podreforme uključuje i jačanje promidžbe estonskih proizvoda i usluga na važnim događanjima upotrebom digitalnih alata. Takozvane „virtualne faze” stvaraju više prilika za sudjelovanje estonskih dionika i predstavljaju estonska digitalna rješenja. Te „virtualne faze” sastoje se od tehničkih rješenja koja kombiniraju fizičke i digitalne elemente kako bi se omogućilo da događaj povezan s izvozom u Estoniji dopru do svjetske publike ili da estonski izvoznici sudjeluju u globalnim događanjima organiziranima u inozemstvu.

Provedba ove mjere provodi se u sinergiji s aktivnostima zaklade Enterprise Estonia, među ostalim partnerima.

A.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Mjerna jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
1.	1.1. Digitalna transformacija u poduzećima	Ključna etapa	Poziv na podnošenje prijedloga s kriterijima za dodjelu i uvjetima dodjele	Objava obavijesti o pozivu na podnošenje prijedloga				Q2	2022.	Poziv na podnošenje prijedloga za potporu digitalnoj transformaciji poduzeća, zajedno s kriterijima za dodjelu, objavljuje Ministarstvo gospodarstva i komunikacija. Evaluacijski kriteriji i uvjeti za dodjelu potpore definiraju se na temelju analize potreba estonskih poduzeća i očekivanog učinka mjere. Kriterijima prihvatljivosti osigurava se i usklađenost odabranih projekata s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
2	1.1. Digitalna transformacija u poduzećima	Ciljna vrijednost	Dodjela bespovratnih sredstava		Broj poduzeća kojima su dodijeljena bespovratna sredstva	0	110	Q4	2023.	Broj poduzeća kojima Ministarstvo gospodarstva i komunikacija dodjeljuje bespovratna sredstva za potporu njihovoj digitalnoj transformaciji u skladu s pozivom na podnošenje prijedloga.
3	1.1. Digitalna transformacija u poduzećima	Ciljna vrijednost	Dodjela bespovratnih sredstava		Broj poduzeća kojima su dodijeljena bespovratna sredstva	110	230	Q4	2025.	Broj poduzeća kojima Ministarstvo gospodarstva i komunikacija dodjeljuje bespovratna sredstva za potporu njihovoj digitalnoj transformaciji u skladu s pozivom na podnošenje prijedloga.
4	1.2. Razvoj e-izgradnje	Ključna etapa	Donošenje međunarodnih standarda i najbolje prakse za uporabu digitalnih tehnologija u građevinarstvu	Donošenje međunarodnih standarda i najbolje prakse				Q4	2024.	Ministarstvo gospodarstva i komunikacija vodi i koordinira rad na donošenju međunarodnih standarda i najbolje prakse za uporabu digitalnih tehnologija u građevinarstvu i upravljanju zgradama, uz uvođenje sustava klasifikacije građevinskih podataka, stvaranje javno dostupne baze podataka za građevne materijale i građevne proizvode te uvođenje informacijskog modeliranja zgrada u području održavanja nekretnina.
5	1.2. Razvoj e-izgradnje	Ključna etapa	Dostupnost javnih usluga na platformi za e-izgradnju	Početak rada sučelja između platforme za e-izgradnju i povezanih javnih usluga				Q4	2025.	Javne usluge predviđene u razvojnom planu e-izgradnje razvijaju se, provode i objavljuju na platformi e-izgradnje. Materijali za osposobljavanje također se stavljaju na raspolaganje korisnicima. To uključuje usluge povezane s izgrađenim okolišem, kao što su građevinske dozvole, registar zgrada (očevidnik) i putovnica za obnovu.
6	1.2. Razvoj e-izgradnje	Ciljna vrijednost	Završetak projekata razvoja i izrade prototipa		Broj dovršenih projekata	0	120	Q4	2025.	Broj dovršenih projekata za razvoj i/ili provedbu digitalnih građevinskih alata i prototipova inovativnih digitalnih rješenja koji se temelje na platformi za e-izgradnju.
7	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ciljna vrijednost	Razvoj platformi za eFTI (elektroničke informacije o prijevozu tereta)		Broj pokrenutih projekata	0	5	Q2	2023.	Broj projekata za razvoj platforme za eFTI za koje je donesena pozitivna odluka o dodjeli bespovratnih sredstava.
8	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ciljna vrijednost	Razvoj sučelja ECMR-a (elektronički teretni list)		Broj pokrenutih projekata	0	270	Q4	2024.	Broj projekata kojima se prometnim i logističkim operaterima omogućuje povezivanje s platformama za eFTI i korištenje eCMR-a koji su dobili pozitivnu odluku o dodjeli bespovratnih sredstava.
9	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ciljna vrijednost	Ukupan broj dovršenih projekata		Broj dovršenih projekata	0	275	Q4	2025.	Broj dovršenih projekata eFTI i eCMR koji doprinose uvođenju digitalnih tovarnih listova.
10	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ključna etapa	Ex post evaluacija razvoja i uvođenja digitalnih tovarnih listova	Donošenje ex post evaluacijskog izvješća Ministarstva gospodarstva i komunikacija				Q2	2026.	Vanjsko tijelo analizira utjecaj mjere potpore na sektor cestovnog prijevoza tereta i dostavlja izvješće o ocjeni koje donosi Ministarstvo gospodarstva i komunikacija.
11	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ključna etapa	Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva kojim se utvrđuju uvjeti potpore razvoju digitalnih vještina	Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva				Q2	2022.	Sekundarno zakonodavstvo potrebno za primjenu i dodjelu potpore stupa na snagu. Uvjeti za potporu utvrđuju se ministarskom odlukom koja se dogovara s Ministarstvom financija i Državnim centrom za zajedničke usluge. Ministarska odluka sastoji se od sljedećih elemenata: – cilj mjere, – opis podržanih aktivnosti, – korisnici i ciljne skupine, – uvjeti provedbe, – prihvatljivi troškovi i upotrijebljena pojednostavljenja, – uvjeti plaćanja, – uvjeti za izvješćivanje i praćenje.
12	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Upis u aktivnosti osposobljavanja		Broj sudionika	0	500	Q4	2023.	Broj osoba upisanih u aktivnosti osposobljavanja koje se podupiru u okviru ove mjere, a sastoje se od podizanja razine osviještenosti za upravitelje MSP-ova te usavršavanja i prekvalifikacije stručnjaka za IKT. Najmanje 35 % sudionika upisanih u te aktivnosti osposobljavanja moraju biti žene.
13	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Završetak aktivnosti osposobljavanja		Broj sudionika	0	2000.	Q2	2026.	Broj osoba koje su završile tečaj osposobljavanja u okviru aktivnosti osposobljavanja koje se podupiru u okviru ove mjere, uključujući podizanje razine osviještenosti upravitelja MSP-ova te usavršavanje i prekvalifikaciju stručnjaka za IKT. Najmanje 35 % sudionika koji su završili te aktivnosti osposobljavanja moraju biti žene.
14	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Broj novih modula usavršavanja i prekvalifikacije		Broj kurikuluma registriranih u estonskom informacijskom sustavu obrazovanja (EHIS).	0	5	Q4	2023.	Broj modula za usavršavanje i prekvalifikaciju razvijenih s detaljnim sadržajem osposobljavanja, strukturom i materijalima za osposobljavanje radi pružanja osposobljavanja povezanog s digitalnim vještinama. Novi kurikulumi izrađeni za te module registriraju se u estonskom informacijskom sustavu obrazovanja (EHIS).
15	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Preispitivanje standarda kvalifikacija za IKT stručnjake.		Broj analiziranih i prilagođenih standarda kvalifikacija prema potrebi	0	5	Q4	2024.	Broj utvrđenih kvalifikacijskih standarda za IKT stručnjake iz nacionalnog registra standarda kvalifikacija koji su analizirani i prilagođeni prema potrebi.
16	1.5. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima 1.5.1. Strategije za pojedine zemlje i regionalne strategije	Ključna etapa	Priprema razvoja strategija	Završetak pripremnih zadaća				Q2	2022.	Dovršavaju se pripremne zadaće potrebne za izradu izvoznih strategija. Te zadaće uključuju: – analizu vanjskih tržišta koja su važna za razvoj strategija, – analizu interesa poduzeća, – mapiranje potreba izvoznih poduzeća kako bi se povećala njihova konkurentnost na izvoznim tržištima, – rangiranje potreba.
17	1.5. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima 1.5.1. Strategije za pojedine zemlje i regionalne strategije	Ključna etapa	Nabava studija	Potpisivanje ugovora				Q2	2024.	Ponude za izradu strategija i paketa proizvoda s ciljem dobivanja detaljnih tržišnih informacija o stranim tržištima provodi Ministarstvo vanjskih poslova. Potpisuju se odgovarajući ugovori.
18	1.5. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima 1.5.1. Strategije za pojedine zemlje i regionalne strategije	Ciljna vrijednost	Broj državnih i regionalnih izvoznih strategija		Broj objavljenih strategija	0	13	Q2	2026.	Broj nacionalnih i/ili regionalnih izvoznih strategija koje se razvijaju. Te strategije sadrže sveobuhvatne analize i pružaju proaktivne pametne savjete poduzećima koja ulaze i posluju na stranim tržištima.
19	1.5. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima 1.5.2. Inovativna poslovna središta na ključnim izvoznim tržištima	Ključna etapa	Pripremna analiza za definiranje sadržaja i lokacija poslovnih centara	Izrada pripremne analize				Q2	2022.	Ministarstvo vanjskih poslova priprema pripremnu analizu koja omogućuje definiranje sadržaja i lokacija poslovnih centara. Analizom se otkriva gdje se mogu osnovati poslovni centri kako bi se povećala potražnja za proizvodima i uslugama proizvedenima u Estoniji na izvoznim tržištima.
20	1.5. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima 1.5.2. Inovativna poslovna središta na ključnim izvoznim tržištima	Ciljna vrijednost	Broj otvorenih poslovnih centara		Broj poduzetničkih centara	0	7	Q2	2026.	Broj poslovnih centara koje je otvorilo Ministarstvo vanjskih poslova kako bi poduprlo poduzeća u ulasku i poslovanju na važnim izvoznim tržištima te im pomoglo u promicanju proizvoda i usluga proizvedenih u Estoniji uzimajući u obzir posebnosti lokalnog poslovnog okruženja i kulture.
21	1.5. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima 1.5.3. Globalne skupine za e-izvoz i virtualne faze	Ključna etapa	Uspostava skupina za učinak i odabir odredišta za globalne digitalne misije	Odluke o sastavu skupina za utjecaj i odredišta globalnih digitalnih misija				Q2	2022.	Na temelju analize Ministarstvo vanjskih poslova odabire globalna odredišta digitalnih misija i skupine za utjecaj kako bi se povećala dodana vrijednost estonskog izvoza digitalnih usluga, povećao izvozni kapacitet estonskih poduzeća, među kojima su posebno poduzeća iz sektora IKT-a, i privukla dodatna strana ulaganja za inovacije.
22	1.5. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima 1.5.3. Globalne skupine za e-izvoz i virtualne faze	Ciljna vrijednost	Broj misija koje su provele skupine za globalni učinak i broj važnih događaja u kojima je Estonija bila zastupljena u „virtualnim fazama”		Ukupan broj provedenih misija i događanja	0	29	Q2	2026.	Najmanje 14 misija provode skupine za globalni učinak koje je osnovalo Ministarstvo vanjskih poslova kako bi se povećala dodana vrijednost estonskog izvoza digitalnih usluga, povećao izvozni kapacitet estonskih poduzeća, među kojima su posebno poduzeća iz sektora IKT-a, i privukla dodatna strana ulaganja za inovacije. Estonija se predstavlja u „virtualnim fazama” u najmanje 15 događanja.

   B. KOMPONENTA 2.: Ubrzavanje zelene tranzicije u poduzećima

B.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Cilj je ove komponente estonskog plana za oporavak i otpornost ubrzati zelenu tranziciju u poslovnom sektoru u Estoniji i iskoristiti poslovne prilike koje on predstavlja. Komponenta se sastoji od dviju reformi i šest ulaganja, a cilj joj je poduprijeti razvoj zelenih tehnologija, povećati zeleno istraživanje i razvoj, razvojne i inovacijske kapacitete i učinkovitost resursa, uvesti nove poslovne modele i poboljšati vještine i stručnost u područjima povezanima sa zelenom tranzicijom. Mjere u okviru ove komponente usmjerene su na sveobuhvatan pristup zelenoj tranziciji kojim se rješavaju ključni tržišni nedostaci i olakšava tehnološki i bihevioralni napredak kako bi se povećala konkurentnost poslovnog sektora. Mjerama se podupire i daljnji razvoj tržišta kapitala i poslovnog okruženja.

Komponenta podupire preporuke za Estoniju za potporu inovacijskim kapacitetima malih i srednjih poduzeća i usmjeravanje ulaganja na zelenu tranziciju, osiguravanje dostatnog pristupa financiranju (preporuka za Estoniju br. 3, 2020.) i na nedostatak vještina (preporuka za Estoniju br. 2, 2019.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

2.1.Reforma: Zelena tranzicija poduzeća

Cilj je reforme poboljšati zelenu tranziciju u poslovnom sektoru, za koji se očekuje da će imati gospodarske, ekološke i društvene koristi tako što će postojeća poduzeća postati učinkovitija i ekološki prihvatljivija (učinkovitost resursa, novi certifikati za zelenu tranziciju i odobrenja za stavljanje na tržište proizvoda) te poduprijeti pojavu novih poduzeća za zelenu tehnologiju (razvoj i uvođenje zelenih tehnologija, nove prilike za vrednovanje bioloških resursa).

Reforma se sastoji od uspostave široke radne skupine za zelenu tranziciju radi poticanja suradnje između dionika u području zelene tehnologije i donošenja zakonodavstva potrebnog za provedbu pet komplementarnih ulaganja: 1. Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća; 2. Programi razvoja zelene tehnologije; 3. Modernizacija poslovnih modela u proizvodnim poduzećima; 4. Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija; i 5. Zeleni fond.

Reforma je povezana s komponentom 1. jer digitalizacija i automatizacija pridonose razvoju zelenih tehnologija i zelenoj tranziciji u poslovnom sektoru.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2022.

2.2.Ulaganje: Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća

Cilj je ulaganja osigurati dostupnost visokokvalitetnog stručnog znanja za provedbu zelene tranzicije u poduzećima. Ulaganje se sastoji od uvođenja ažuriranih programa usavršavanja i prekvalifikacije za odrasle i modernizacije studijskih programa u visokom i strukovnom obrazovanju, kao i razvoja i provedbe fleksibilnijih programa osposobljavanja koji nude mikrovjerodajnice, uzimajući u obzir buduće potrebe zelenog gospodarstva.

Zelene vještine definirane su kao vještine potrebne za radna mjesta koja pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju energetske učinkovitosti i učinkovitosti resursa te uključuju šire uvođenje načela kružnog gospodarstva. U suradnji s dionicima ažuriraju se profesionalni standardi i profili vještina te se, prema potrebi, razvijaju novi profili u kojima se navode očekivani ishodi učenja i odabiru posebna područja s najvećim učinkom na zelenu tranziciju. Mogućnosti prekvalifikacije pružaju se osobama koje rade u sektorima koji su već pogođeni zelenom tranzicijom (energija, promet, gospodarenje otpadom; nove industrije i sektori s potencijalom za stvaranje radnih mjesta koja proizlaze iz zelene tranzicije ili su s njom povezana) i onima koji žele promijeniti svoju karijeru.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

2.3.Ulaganje: Programi razvoja zelene tehnologije

Cilj je ulaganja pridonijeti zelenoj tranziciji poduzeća poticanjem razvoja i širenja inovativnih zelenih tehnologija. Očekuje se da će se ulaganjem povećati broj poduzeća za zelenu tehnologiju s većim istraživačkim kapacitetima na tržištu i poduprijeti ekosustav novoosnovanih poduzeća. Ulaganje se sastoji od potpore novoosnovanim i razvojnim klasterima s naglaskom na integriranim rješenjima za zelenu tehnologiju putem različitih razvojnih usluga (uključujući akceleratore, inkubatore, razvoj poslovanja, razvoj prototipa, pokusno izvođenje) i poboljšanje suradnje između različitih vrsta organizacija i aktera koji su već aktivni na tržištu (akademija, poduzeća, drugi dionici).

Ulaganja će biti usmjerena na energetsku učinkovitost i učinkovitost resursa, promicanje kružnog gospodarstva, novih poslovnih modela, digitalizacije i automatizacije. Projekti koji primaju potporu u okviru ulaganja doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova i povećanju produktivnosti resursa u Estoniji.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

2.4.Ulaganje: Modernizacija poslovnih modela u proizvodnim poduzećima

Cilj je ulaganja poduprijeti promjenu poslovnih modela u proizvodnji kako bi se osigurala usklađenost estonskih proizvoda s okolišnim i klimatskim ciljevima, među ostalim s načelima kružnog gospodarstva, te povećati konkurentnost proizvodnih poduzeća. Mjerom se podupiru projekti modernizacije poslovnih modela proizvodnih društava povezanih s klimatskim i okolišnim ciljevima. Projekti se odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu poziva na podnošenje prijedloga isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 5 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 6 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 7 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 8 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

2.5.Ulaganje: Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija

Cilj je ulaganja poboljšati resursnu učinkovitost poduzeća, uključujući energetsku učinkovitost, s posebnim naglaskom na vrednovanje nedovoljno iskorištenih bioloških resursa kao što su ostaci i nusproizvodi. Cilj je ulaganja poduprijeti inovacije u tehnologiji proizvodnje i razvoju proizvoda u poduzećima te ono pridonosi rješenjima kružnog gospodarstva.

Mjerom se podupiru dvije vrste ulaganja:

-promicanje resursno učinkovitih zelenih tehnologija za industrijska postrojenja;

-vrednovanje bioloških resursa.

Projekti se odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga. Glavni kriteriji za odabir projekata koji će primiti bespovratna sredstva uključuju, ovisno o relevantnosti, učinkovitost u smanjenju emisija stakleničkih plinova, učinkovitost resursa, troškovnu učinkovitost, smanjenje ostataka i stvaranje otpada, dodanu vrijednost biološkim resursima i inovativnost rješenja koja treba razviti.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu poziva na podnošenje prijedloga isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 9 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 10 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 11 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 12 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

2.6.Ulaganje: Zeleni fond

Cilj je ulaganja osigurati kapital za razvoj novih zelenih tehnologija u strateškim područjima kao što su energetika, poljoprivreda, prehrambena industrija, prijevoz i logistika, industrija materijala i kemijska industrija. Zeleni fond osigurava financijska sredstva za poduzeća i sektore čije proizvode, usluge ili procese karakteriziraju zelene tehnologije s intenzivnim istraživačkim kapacitetima i čije aktivnosti doprinose rješavanju ekoloških problema, razvoju novih proizvoda, usluga ili tehnologija kojima se smanjuju ili hvataju emisije stakleničkih plinova ili koje pokreću zahtjevi za ekološki dizajn. Ulaganja u održive projekte provode se uzimajući u obzir Uredbu EU-a o taksonomiji.

Mjera se provodi kao financijski instrument kao dio šireg programa ulaganja u zelenu tehnologiju kojim se poduzećima osiguravaju vlasnička ulaganja u obliku izravnih vlasničkih ulaganja i fondova poduzetničkog kapitala kojima upravlja javni upravitelj fondovima SmartCap.

Mjera mora biti u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01). Pravni sporazum koji su potpisale Estonija i SmartCap te politika ulaganja Zelenog fonda koja će uslijediti:

I.zahtijevaju primjenu tehničkih smjernica Komisije o provjeri održivosti za fond InvestEU; i

II.zahtijevaju od trgovačkih društava koja su tijekom prethodne financijske godine ostvarila više od 50 % svojih prihoda iz sljedećih aktivnosti i/ili imovine da donesu i objave planove za zelenu tranziciju: i. aktivnosti i imovina povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 13 ; ii. aktivnosti i imovina u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 14 ; iii. aktivnosti i imovina povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 15 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 16 ; i iv. aktivnosti i imovina u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. i

III.zahtijevaju provjeru pravne usklađenosti korisnika s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu s pomoću alata SmartCap za sve transakcije, uključujući one izuzete od provjere održivosti.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

2.7.Ulaganje: Stvaranje prilika za prihvaćanje tehnologija zelenog vodika temeljenih na obnovljivim izvorima energije

Cilj je ulaganja poduprijeti uvođenje i pokusno uvođenje integriranih vrijednosnih lanaca vodika, od proizvodnje i opskrbe energijom do krajnje potrošnje u različitim područjima primjene.

Projekti koji će se podupirati odabiru se na temelju poziva na podnošenje prijedloga. Poziv na podnošenje prijedloga otvoren je za projekte iz svih gospodarskih sektora. Električna energija koja se upotrebljava za proizvodnju vodika mora se proizvoditi iz obnovljive energije, a potrošnja zelenog vodika odvija se u Estoniji.

Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu poziva na podnošenje prijedloga isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 17 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 18 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 19 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 20 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

B.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Mjerna jedinica	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)		Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
						Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
23	2.1. Zelena tranzicija poduzeća	Ključna etapa	Osnivanje radne skupine za zelenu tranziciju radi provedbe i praćenja zelene tranzicije	Osnivanje radnih skupina			<<<<<<<<<<<<<<<<<	Q4	2021.	Ministarstvo okoliša reformirat će postojeću radnu skupinu za zelenu tehnologiju (osnovanu 2020.) u Radnu skupinu za zelenu tranziciju u okviru plana za oporavak i otpornost kako bi koordinirala mjere za zelenu tranziciju poduzeća te poboljšala suradnju i razmjenu informacija među javnim sektorom, dionicima i interesnim skupinama. Osnivaju se potrebne radne skupine za posebne mjere.
24	2.1. Zelena tranzicija poduzeća	Ključna etapa	Donošenje akcijskog plana za kružno gospodarstvo u okviru Radne skupine za zelenu tranziciju	Donesen je akcijski plan za kružno gospodarstvo				Q4	2022.	Radna skupina za zelenu tranziciju preispitat će postojeće aktivnosti kružnog gospodarstva i različite akcijske planove u jedinstveni akcijski plan za kružno gospodarstvo koji će predvoditi estonski prijelaz na kružno gospodarstvo.
25	2.2. Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća	Ključna etapa	Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva kojim se utvrđuju uvjeti potpore razvoju zelenih vještina	Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva				Q2	2022.	Sekundarno zakonodavstvo potrebno za primjenu i dodjelu potpore stupa na snagu. Ono sadrži odredbe kojima se osigurava da su sve mjere koje se podupiru u okviru ove mjere usmjerene na područja koja doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova ili prilagodbi klimatskim promjenama.
26	2.2. Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća	Ciljna vrijednost	Broj modula usavršavanja i prekvalifikacije		Broj modula	0	5	Q4	2023.	Broj razvijenih modula za usavršavanje i prekvalifikaciju, uključujući detaljan sadržaj osposobljavanja, strukturu i materijale za osposobljavanje kako bi se osiguralo osposobljavanje povezano sa zelenim vještinama.
27	2.2. Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća	Ciljna vrijednost	Osobe koje sudjeluju u programima usavršavanja i prekvalifikacije		Broj sudionika	0	2830	Q2	2026.	Broj osoba koje su završile jedan od tečajeva osposobljavanja koji se podupiru ovom mjerom.
28	2.3. Program razvoja zelenih tehnologija	Ključna etapa	Osnivanje radne skupine za planiranje i uspostavu razvojnog programa	Zapošljavanje voditelja projekta i osnivanje radne skupine				Q4	2021.	Odabire se voditelj projekta te se osniva široka skupina dionika za koordinaciju planiranja i provedbe ulaganja. Utvrđuje se uloga voditelja projekta u prikupljanju informacija od sudionika na tržištu i osmišljavanju potrebnih mjera potpore i nabave. Radna skupina sastoji se od strana uključenih u razvoj poduzetništva i obvezuje se da će se sastajati najmanje tri puta godišnje kako bi razmotrila kretanja u aktivnostima povezanima s ulaganjima i dala preporuke za daljnje djelovanje. Radna skupina sastavlja odredbe povezane s odabirom mjera koje će se podupirati u okviru razvojnog programa tako da se osigura da svako djelovanje izravno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova ili potpori prilagodbi klimatskim promjenama.
29	2.3. Program razvoja zelenih tehnologija	Ključna etapa	Uspostava Programa razvoja zelenih tehnologija	Potpisani ugovori za sve razvojne klastere i osmišljene i otvorene mjere potpore				Q2	2024.	Dovršavaju se postupci javne nabave za najmanje 5 razvojnih klastera, a ugovori se dodjeljuju odabranim stranama. Oblikuju se mjere potpore i njihovi prvi krugovi otvaraju se za najmanje 10 novoosnovanih poduzeća. Postupcima odabira osigurava se da svaka podržana mjera izravno doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova ili potpori prilagodbi klimatskim promjenama.
30	2.3. Program razvoja zelenih tehnologija	Ciljna vrijednost	Broj klastera koji primaju potporu u okviru Programa razvoja zelene tehnologije		Broj klastera	0	5	Q2	2026.	Broj klastera koji primaju potporu iz razvojnog programa.
31	2.3. Program razvoja zelenih tehnologija	Ciljna vrijednost	Broj novoosnovanih poduzeća koja primaju potporu u okviru Programa razvoja zelene tehnologije i koja su primila privatna ulaganja		Broj novoosnovanih poduzeća	0	10	Q2	2026.	Broj novoosnovanih poduzeća koja primaju potporu iz razvojnog programa i koja su primila sredstva od privatnih ulagača tijekom ili nakon programa razvoja.
32	2.4. Modernizacija poslovnih modela u proizvodnim društvima	Ključna etapa	Stupanje na snagu ministarske uredbe kojom se utvrđuju uvjeti prihvatljivosti bespovratnih sredstava	Stupanje na snagu ministarske uredbe				Q2	2022.	Uvjeti za dodjelu potpore utvrđuju se uredbom nadležnog ministra. Utvrđeni zahtjevi uključuju kriterije prihvatljivosti kako bi se osiguralo da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) s pomoću popisa za isključenje i usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. U kriterijima za odabir/prihvatljivost navodi se da se podupirane aktivnosti i/ili poduzeća doprinose klimatski neutralnom gospodarstvu, otpornosti i prilagodbi klimatskim promjenama, uključujući ciljeve kružnog gospodarstva kao što su interna provedba načela kružnog gospodarstva, prijenos prijevoza i skladištenje poduzeća na nove temelje.
33	2.4. Modernizacija poslovnih modela u proizvodnim društvima	Ciljna vrijednost	Broj projekata za koje je dodijeljena potpora		Broj projekata	0	70	Q4	2025.	Projekti kojima su dodijeljena bespovratna sredstva u skladu s uvjetima prihvatljivosti utvrđenima u pozivu na podnošenje prijedloga za uvođenje poslovnih modela kojima se podupire prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo, otpornost i prilagodba na klimatske promjene, uključujući ciljeve kružnog gospodarstva.
34	2.5. Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava	Objava obavijesti o pozivima na podnošenje prijedloga za bespovratna sredstva				Q2	2022.	Poziv na podnošenje prijedloga za potporu resursno učinkovitim zelenim tehnologijama i vrednovanje bioloških resursa objavljuje se i otvoren je za prijave, uključujući kriterije prihvatljivosti kako bi se osiguralo da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) s pomoću popisa za isključenje i usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. U kriterijima za odabir/prihvatljivost navodi se da se podupirane aktivnosti i/ili poduzeća doprinose klimatski neutralnom gospodarstvu, otpornosti i prilagodbi klimatskim promjenama.
35	2.5. Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija	Ciljna vrijednost	Broj ugovora dodijeljenih na temelju poziva na podnošenje prijedloga		Sklopljeni ugovori	0	25	Q4	2023.	Dodjela ugovora za najmanje 25 projekata odabranih u okviru natjecateljskog poziva na podnošenje prijedloga, za zelene tehnologije za industrijska postrojenja i za vrednovanje bioloških resursa, u skladu s opisom posla
36	2.5. Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija	Ciljna vrijednost	Broj dovršenih projekata		Broj projekata	0	25	Q2	2026.	Broj dovršenih projekata za poboljšanje učinkovitosti resursa poboljšanjem zelenih tehnologija i bioloških resursa, na temelju poziva na podnošenje prijedloga i utvrđenih kriterija prihvatljivosti.
37	2.6. Zeleni fond	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora između Ministarstva gospodarstva i komunikacija i poduzeća SmartCap	Potpisivanje ugovornog sporazuma				Q4	2021.	Ministarstvo gospodarstva i komunikacija i SmartCap potpisuju ugovor o upravljanju Zelenim fondom koji sadrži: – Investicijske ciljeve za ulaganje u poduzeća i aktivnosti kojima se doprinosi klimatski neutralnom gospodarstvu i poboljšanju otpornosti na klimatske promjene, uključujući mjere za podizanje svijesti, – Kriterije prihvatljivosti za usklađenost s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete korisnika koji primaju potporu (2021/C58/01) upotrebom provjere održivosti, popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
38	2.6. Zeleni fond	Ključna etapa	Usvajanje dokumenta o politici ulaganja poduzeća SmartCap	Dokument o politici ulaganja koji je usvojilo poduzeće SmartCap				Q4	2021.	Poduzeće SmartCap donosi politiku ulaganja za Zeleni fond u skladu s ugovornim sporazumom potpisanim između Ministarstva gospodarstva i komunikacija i poduzeća SmartCap, uključujući ciljeve ulaganja i kriterije prihvatljivosti kako bi se osigurala usklađenost s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) korisnika kojima je dodijeljena potpora u okviru ove mjere primjenom provjere održivosti, zahtjevom usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša te zahtjevom za korisnike koji su tijekom prethodne financijske godine više od 50 % svojih prihoda ostvarili od aktivnosti ili imovine na popisu isključenja da donesu i objave planove za zelenu tranziciju.
39	2.6. Zeleni fond	Ciljna vrijednost	Obujam ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala ili vlasničkih ulaganja u poduzeća		Obujam uloženog kapitala (u EUR)	0	60 000 000	Q4	2024.	Zeleni fond ulaže najmanje 60 milijuna EUR u fondove poduzetničkog kapitala ili poduzeća u skladu s politikom ulaganja.
40	2.6. Zeleni fond	Ciljna vrijednost	Obujam ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala ili vlasničkih ulaganja u poduzeća		Obujam uloženog kapitala (u EUR)	60 000 000	100 000 000	Q2	2026.	Zeleni fond ulaže najmanje 100 milijuna EUR u fondove poduzetničkog kapitala ili poduzeća u skladu s politikom ulaganja.
41	2.7. Stvaranje prilika za prihvaćanje tehnologija zelenog vodika temeljenih na obnovljivim izvorima energije	Ključna etapa	Stupanje na snagu ministarske uredbe kojom se utvrđuju uvjeti za dodjelu potpore	Stupanje na snagu ministarske uredbe				Q4	2022.	Razvoj kriterija za odabir projekata i stupanje na snagu ministarske uredbe o uvjetima za dodjelu potpore za projekte povezane s integriranim tehnologijama zelenog vodika. Opis poslova za tu potporu uključuje kriterije prihvatljivosti kojima se osigurava da su ciljevi odabranih projekata u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
42	2.7. Stvaranje prilika za prihvaćanje tehnologija zelenog vodika temeljenih na obnovljivim izvorima energije	Ključna etapa	Tehnologije i oprema za stvaranje cjelovitih vrijednosnih lanaca zelenog vodika	Nabava, postavljanje i početak rada tehnologija i opreme				Q1	2025.	Nositelji projekata odabrani u pozivu na podnošenje prijedloga kupuju, ugrađuju i stavljaju u uporabu opremu potrebnu za proizvodnju zelenog vodika.
43	2.7. Stvaranje prilika za prihvaćanje tehnologija zelenog vodika temeljenih na obnovljivim izvorima energije	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena tehnologijama zelenog vodika temeljenim na obnovljivim izvorima energije u iznosu od najmanje 49,49 milijuna EUR		EUR	0	49 490 000	Q2	2026.	Bespovratna sredstva dodjeljuju se za ulaganja u tehnologije zelenog vodika temeljene na obnovljivim izvorima energije u skladu s politikom ulaganja, u iznosu od najmanje 49,49 milijuna EUR.

   C. KOMPONENTA 3.: Digitalna država

Nadovezujući se na uspješno uvođenje digitalnih tehnologija za pružanje javnih usluga u Estoniji tijekom posljednjih godina, ovom se komponentom estonskog plana za oporavak i otpornost nastoji dodatno unaprijediti usluge digitalne uprave, posebno u pogledu usmjerenosti na korisnika i otpornosti (među ostalim s obzirom na sve veće kibersigurnosne prijetnje). Komponenta sadržava mjere kojima se omogućuje iskorištavanje mogućnosti koje nude najnovije tehnologije, posebno umjetna inteligencija, ali i znatno preoblikovanje prednjih i pozadinskih usluga. Od njih će korist imati i građani i poduzeća. Predviđene su posebne mjere za jačanje kapaciteta zemlje za borbu protiv pranja novca. Očekuje se i da će se potporom za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u ruralnim područjima osigurati širi pristup internetskim uslugama i, općenitije, pridonijeti daljnjoj digitalnoj transformaciji zemlje.

Komponenta podupire preporuke za Estoniju o ulaganjima u digitalnu tranziciju (preporuka za Estoniju br. 3, 2020.) i okvir za sprečavanje pranja novca (preporuka za Estoniju br. 1, 2019., i preporuka za Estoniju br. 4, 2020.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

C.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

3.1.Reforma: Stvaranje i razvoj centra izvrsnosti za upravljanje podacima i otvorene podatke

Cilj je mjere potaknuti bolje upravljanje podacima koje prikupljaju i čuvaju estonska javna tijela. Cilj joj je poboljšati kvalitetu podataka, povećati njihovu upotrebu za donošenje odluka i njihovu dostupnost kao otvorenih podataka kako bi ih mogli ponovno upotrijebiti i drugi dionici.

Mjera se sastoji od:

-stvaranja centra izvrsnosti u Estoniji za statistiku (estonska vladina agencija odgovorna za izradu službene statistike) za koordinaciju i potporu razvoju upravljanja podacima u drugim javnim tijelima,

-razvoja alata/informacijskih sustava za upravljanje podacima i razmjenu podataka,

-provedbe projekata usmjerenih na poboljšanje kvalitete podataka koje posjeduju javna tijela i povećanje dostupnosti otvorenih podataka.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

3.2.Reforma: Razvoj usluga događanja i proaktivnih digitalnih javnih usluga za pojedince

Cilj je mjere poboljšati učinkovitost pružanja javnih usluga i smanjiti administrativno opterećenje građana.

Mjera se sastoji od preoblikovanja niza javnih službi (i povezanih informatičkih sustava) kako bi se omogućilo njihovo automatsko i proaktivno pružanje na temelju životnih ili poslovnih događaja s kojima se građani suočavaju (kao što je brak, rođenje djeteta ili osnivanje poduzeća). Njome se posebno omogućuje bolja integracija IT sustava među različitim javnim tijelima i pridonosi provedbi načela „samo jednom”.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

3.3.Reforma: Razvoj usluga događanja i digitalnog pristupnika za poduzetnike

Ciljevi su mjere poboljšanje učinkovitosti i kvalitete pružanja javnih usluga te smanjenje administrativnog opterećenja za poduzetnike.

Mjera se sastoji od uspostave jedinstvenog digitalnog pristupnika za pružanje javnih usluga poduzetnicima i preoblikovanja niza usluga (i povezanih informatičkih sustava) kako bi ih se povezalo s pristupnikom, podupiranja prilagođenosti usluga korisnicima, provedbe načela „samo jednom” i, kad god je to moguće, omogućavanja proaktivnog pružanja informacija na temelju događaja s kojima se suočavaju poduzeća.

U njemu se uzimaju u obzir rješenja razvijena u kontekstu provedbe Uredbe (EU) 2018/1724 o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika kao izvora informacija, postupaka, usluga podrške i otklanjanja poteškoća.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

3.4.Ulaganje: Program #Bürokratt (nacionalna virtualna pomoćna platforma i ekosustav)

Cilj je mjere poboljšati pristupačnost i dostupnost javnih usluga u Estoniji.

Mjera se sastoji od razvoja virtualnog asistenta umjetne inteligencije koji se temelji na govoru i tekstu za pristup internetskim javnim uslugama. Rad se nastavlja na pilot-projekte koji su već provedeni 2020. i 2021.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

3.5.Ulaganje: Preoblikovanje osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku

Cilj je mjere povećati otpornost, sigurnost i pouzdanost IT sustava i usluga estonskih javnih tijela njihovim migracijama u privatni oblak i sveobuhvatnim testiranjem sigurnosti.

Mjera se sastoji od sljedećih elemenata:

-stvaranje novog javnog tijela zaduženog za središnje upravljanje osnovnim informatičkim uslugama i infrastrukturama javnih institucija,

-uspostavljanje nove sposobnosti za testiranje sigurnosti u okviru estonskog tijela za informacijski sustav (RIA),

-nabava privatnih resursa infrastrukture za računalstvo u oblaku,

-migracija postojećih informacijskih sustava u privatni oblak,

-sveobuhvatno ispitivanje sigurnosti novih informacijskih sustava u oblaku kojima se koriste javna tijela, kao i postojećih informacijskih sustava,

-razvoj kapaciteta veleposlanstva za podatke (tj. kapaciteta udomljavanja IT-ja s poslovnim nastanom u inozemstvu kako bi se osigurao kontinuitet dostupnosti ključnih baza podataka u slučaju katastrofe), nadovezujući se na pilot-projekt proveden u Luksemburgu od 2017. do 2020.,

-proširenje privatnog oblaka na veleposlanstvo za podatke kako bi se sustavi koji se migriraju u oblak također mogli smjestiti u veleposlanstvo za podatke i koristiti iz njega,

-migracija ključnih sustava na infrastrukturu veleposlanstva za podatke.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

3.6.Reforma: Uspostava strateške analize pranja novca i financiranja terorizma u Estoniji

Cilj je reforme ojačati kapacitet financijsko-obavještajne jedinice za utvrđivanje programa i kanala za pranje novca u ranoj fazi.

Mjera se sastoji od osnivanja Centra za stratešku analizu u okviru financijsko-obavještajne jedinice. Očekuje se da će Centar za stratešku analizu omogućiti operativnije i učinkovitije sprečavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma. Tim Centra za stratešku analizu posebno je zadužen za razvoj specifikacija za novi informatički alat koji se temelji na dostupnim podacima iz različitih izvora. Centar za stratešku analizu također bi mogao utvrditi potrebne zakonodavne promjene.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

3.7.Ulaganje: Informacijski sustav za stratešku analizu pranja novca i financiranja terorizma u stvarnom vremenu

Na temelju analize provedene u okviru provedbe reforme 3.6. ulaganjima se financijsko-obavještajnoj jedinici nastoji osigurati novi namjenski IT sustav kojim se omogućuje iskorištavanje podataka dostupnih od različitih tijela i utvrđivanje mogućih programa i kanala za pranje novca u stvarnom vremenu. Mjera se sastoji od razvoja novog IT sustava.

Provedba mjere mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

3.8.Ulaganje: Izgradnja širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta

Cilj je ulaganja poboljšati pristup širokopojasnim mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN) koje kućanstvima i društveno-gospodarski važnim ustanovama kao što su bolnice, škole, javne usluge i poduzeća nude vezu od najmanje 100 Mbps.

Mjera se sastoji od pružanja financijske potpore uvođenju širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta u područjima tržišnog nedostatka (u skladu s odredbama članka 52. Uredbe Komisije 651/2014). Kriterijima prihvatljivosti i odabira koji se upotrebljavaju za dodjelu financijskih sredstava osigurava se odgovarajuća regionalna ravnoteža.

Provedba mjere mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

C.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Mjerna jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
44	3.1. Stvaranje i razvoj centra izvrsnosti za upravljanje podacima i otvorene podatke	Ključna etapa	Osnivanje tima za upravljanje podacima u Statističkom uredu, Ministarstvu gospodarstva i komunikacija te Državnom informacijskom sustavu	Uspostava potrebne organizacijske strukture za koordinaciju upravljanja podacima				Q4	2021.	Osnivanje tima za upravljanje podacima u Estoniji za statistiku zapošljavanjem stručnog osoblja zaduženog za koordinaciju okvira za upravljanje podacima i pružanje potpore drugim javnim tijelima. Osim toga, za provedbu razvojnih projekata otvorit će se radna mjesta u Ministarstvu gospodarstva i komunikacija te u Državnoj agenciji za informacijski sustav. Do kraja 2021. najmanje pet osoba zapošljava se u ta tri subjekta.
45	3.1. Stvaranje i razvoj centra izvrsnosti za upravljanje podacima i otvorene podatke	Ciljna vrijednost	Završetak projekata za poboljšanje kvalitete podataka		Broj projekata	0	430	Q2	2025.	Broj dovršenih projekata kojima se pridonosi boljoj ponovnoj uporabi podataka iz javnih institucija, s ažuriranim i točnim opisima baza podataka i skupova podataka.
46	3.1. Stvaranje i razvoj centra izvrsnosti za upravljanje podacima i otvorene podatke	Ciljna vrijednost	Objava skupova podataka na nacionalnom portalu otvorenih podataka		Broj objavljenih skupova podataka	707	2600	Q4	2025.	Broj skupova podataka koji su objavljeni na nacionalnom portalu otvorenih podataka i stoga su dostupni na Portalu otvorenih podataka EU-a povećava se sa 707 13. kolovoza 2021. na 2600.
47	3.2. Razvoj usluga događanja i proaktivnih digitalnih javnih usluga za pojedince	Ciljna vrijednost	Pokretanje usluga za osobne životne događaje i/ili proaktivnih usluga		Broj operativnih usluga	0	2	Q4	2022.	Broj usluga povezanih s osobnim životnim događajima građana i/ili proaktivnih usluga pokrenutih na internetu. Odgovarajuća informatička rješenja koja omogućuju pružanje usluga moraju biti operativna barem u osnovnim dijelovima određene usluge i podložna daljnjem razvoju tijekom provedbe mjere. Odabir predmetnih usluga temelji se na razvojnom planu za usluge povezane s osobnim životnim događajima i proaktivne usluge.
48	3.2. Razvoj usluga događanja i proaktivnih digitalnih javnih usluga za pojedince	Ciljna vrijednost	Uvođenje usluga povezanih s osobnim životnim događajima građana i/ili proaktivnih usluga		Broj operativnih usluga	2	10	Q4	2025.	Broj usluga povezanih s osobnim životnim događajima građana i/ili proaktivnih usluga pokrenutih na internetu. Odgovarajuća informatička rješenja koja omogućuju pružanje usluga moraju biti operativna barem u osnovnim dijelovima određene usluge i podložna daljnjem razvoju tijekom provedbe mjere. Odabir predmetnih usluga temelji se na razvojnom planu za usluge povezane s osobnim životnim događajima i proaktivne usluge.
49	3.3. Razvoj usluga događanja i digitalni pristupnik za poduzetnike	Ciljna vrijednost	Uvođenje razvoja IT-ja koji doprinosi provedbi usluga poslovnih događaja i pristupnika		Broj projekata kojima su uspješno uvedena nova kretanja na internetu	0	1	Q4	2022.	Broj razvojnih projekata u području IT-ja kojima se pridonosi provedbi usluga poslovnih događaja i pristupnika u okviru kojih su uspješno uvedene nove promjene na internetu. Ti su razvojni projekti izravno povezani s razvojem digitalnog pristupnika za poduzetnike ili s razvojem usluga poslovnih događaja, što dodatno uključuje razvoj različitih povezanih sustava za povezivanje s digitalnim pristupnikom. Kao rezultat svakog razvojnog projekta mora se dovršiti barem minimalno funkcionalno IT rješenje (tj. informatičko rješenje mora biti operativno barem u osnovnim dijelovima za krajnje korisnike (poduzetnike) i mora moći pružiti povratne informacije za daljnje razvojne potrebe tijekom razdoblja provedbe reforme ili nakon njega).
50	3.3. Razvoj usluga događanja i digitalni pristupnik za poduzetnike	Ciljna vrijednost	Uvođenje razvoja IT-ja koji doprinosi provedbi usluga poslovnih događaja i pristupnika		Broj projekata kojima su uspješno uvedena nova kretanja na internetu	1	10	Q4	2025.	Broj razvojnih projekata u području IT-ja kojima se pridonosi provedbi usluga poslovnih događaja i pristupnika u okviru kojih su uspješno uvedene nove promjene na internetu. Ti su razvojni projekti izravno povezani s razvojem digitalnog pristupnika za poduzetnike ili s razvojem usluga poslovnih događaja, što dodatno uključuje razvoj različitih povezanih sustava za povezivanje s digitalnim pristupnikom. Kao rezultat svakog razvojnog projekta mora se dovršiti barem minimalno funkcionalno IT rješenje (tj. informatičko rješenje mora biti operativno barem u osnovnim dijelovima za krajnje korisnike (poduzetnike) i mora moći pružiti povratne informacije za daljnje razvojne potrebe tijekom razdoblja provedbe reforme ili nakon njega).
51	3.4. Program #Bürokratt (nacionalna virtualna pomoćna platforma i ekosustav)	Ciljna vrijednost	Pristup digitalnim javnim uslugama putem virtualne pomoćne platforme		Broj javnih digitalnih usluga dostupnih putem virtualnog asistenta	0	1	Q2	2022.	Broj digitalnih javnih usluga dostupnih putem platforme virtualnog asistenta.
52	3.4. Program #Bürokratt (nacionalna virtualna pomoćna platforma i ekosustav)	Ciljna vrijednost	Uvođenje virtualnog asistenta Bürokratt u okruženju digitalnih javnih usluga		Broj uslužnih okruženja	0	18	Q4	2025.	Broj uslužnih okruženja u kojima je virtualni asistent u funkciji. „Uslužno okruženje” odnosi se na web-mjesto javnih tijela.
53	3.4. Program #Bürokratt (nacionalna virtualna pomoćna platforma i ekosustav)	Ciljna vrijednost	Pristup digitalnim javnim uslugama putem virtualne pomoćne platforme		Broj javnih digitalnih usluga dostupnih putem virtualnog asistenta	1	20	Q4	2025.	Broj digitalnih javnih usluga dostupnih putem platforme virtualnog asistenta.
54	3.5. Rekonfiguracija osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ključna etapa	Razvoj centralno isporučenih/zajedničkih IT usluga	Otvaranje zajedničkih usluga udomljavanja poslužitelja i računalnih radnih stanica javnim tijelima				Q3	2022.	Novi korisnici (ministarstva i druga tijela) mogu se pretplatiti na osnovne informatičke usluge koje se pružaju/podijeljene su na središnjoj razini.
55	3.5. Rekonfiguracija osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ciljna vrijednost	Uvođenje nacionalne privatne infrastrukture oblaka od strane javnih tijela		Broj informacijskih sustava koji su prešli u nacionalni privatni oblak	0	10	Q4	2023.	Broj informacijskih sustava za koje se dovršava prijelaz na privatnu infrastrukturu oblaka.
56	3.5. Rekonfiguracija osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ključna etapa	Proširenje infrastrukture oblaka na veleposlanstvo za podatke	Dovršetak proširenja nacionalnog privatnog oblaka na infrastrukturu estonskog veleposlanstva za podatke				Q4	2023.	Omogućuje se smještaj informacijskih sustava iz veleposlanstva za podatke koji se premještaju u privatni oblak i upravljanje njima. U tu svrhu nabavljaju se i uspostavljaju novi hardver i licence.
57	3.5. Rekonfiguracija osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ciljna vrijednost	Migracija ključnih sustava u nacionalnu infrastrukturu u oblaku veleposlanstva za podatke		Broj kritičnih sustava	0	10	Q4	2024.	Broj kritičnih sustava migrirao je u infrastrukturu i platformu Nacionalnog veleposlanstva podataka u oblaku. Ključni sustavi su sustavi koji su ključni za održivost države.
58	3.5. Rekonfiguracija osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ciljna vrijednost	Središnje ispitivanje sigurnosti informacijskih sustava tijela javne vlasti		Broj provedenih testova	0	16	Q4	2024.	Broj sveobuhvatnih sigurnosnih ispitivanja koja je provelo tijelo nadležno za informacijski sustav – rezultati ispitivanja moraju biti sažeti u izvješćima.
59	3.6. Uspostava strateške analize pranja novca i financiranja terorizma u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma te drugih zakonodavnih, administrativnih i ugovornih promjena potrebnih za Centar za stratešku analizu	Odredba zakona u kojoj se navodi datum stupanja na snagu izmijenjenog akta i stupanja na snagu drugih zakonodavnih, administrativnih i ugovornih akata				Q4	2024.	Potrebno je dovršiti sljedeće korake kako bi se Centru za stratešku analizu omogućio pristup i obrada podataka relevantnih za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma: 1. izmjena Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma objavljuje se u službenom listu Riigi Teataja i stupa na snagu, 2. izmjene statuta relevantnih nacionalnih skupova podataka stupaju na snagu, 3. ugovorne stranke potpisuju izmjene uvjeta ugovora o razmjeni podataka financijsko-obavještajnih jedinica.
60	3.7. Informacijski sustav za stratešku analizu pranja novca i financiranja terorizma u stvarnom vremenu	Ključna etapa	Razvoj novog sustava IKT-a za analizu u stvarnom vremenu za Centar za stratešku analizu i dostava financijsko-obavještajnoj jedinici	Isporuka novog sustava IKT-a financijsko-obavještajnoj jedinici				Q2	2026.	Dovršava se razvoj sustava IKT-a koji omogućuje analizu u stvarnom vremenu kako bi se otkrilo i spriječilo pranje novca. Sustav je operativan i njime se koristi financijsko-obavještajna jedinica.
61	3.8. Izgradnja širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Uvođenje širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta na nove lokacije		Broj lokacija	0	4000	Q4	2023.	Broj novih lokacija (stambeni objekti, poduzeća, ustanove) obuhvaćenih VHCN-om (i koje stoga imaju mogućnost povezivanja od najmanje 100 Mbit/s) zahvaljujući mjeri.
62	3.8. Izgradnja širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Uvođenje širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta na nove lokacije		Broj lokacija	4000	8097	Q4	2025.	Broj dodatnih lokacija (stambeni objekti, poduzeća, ustanove) obuhvaćenih VHCN-om (i koje stoga imaju mogućnost povezivanja od najmanje 100 Mbit/s) zahvaljujući mjeri.

   D. KOMPONENTA 4.: Energija i energetska učinkovitost

Tom komponentom plana za oporavak i otpornost Estonije rješava se izazov dekarbonizacije energetskog sektora. Ciljevi komponente su smanjenje ovisnosti o naftnom škriljevcu, poticanje uporabe obnovljive energije i poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada.

Tom se komponentom podupire preporuka za Estoniju da se ulaganja usmjere na energetsku infrastrukturu te na resursnu i energetsku učinkovitost, čime se doprinosi postupnoj dekarbonizaciji gospodarstva (preporuka za Estoniju br. 3, 2019., i preporuka za Estoniju br. 3, 2020.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

D.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

4.1.Reforma: Promicanje energetske učinkovitosti

Cilj je reforme smanjiti administrativne prepreke energetski učinkovitim obnovama savjetovanjem udruženja stanova, privatnih kućanstava i lokalnih vlasti o zakonodavstvu, tehničkim aspektima i financiranju obnova. Reformom se podupire i upotreba inovativnih rješenja kao što je obnova s pomoću montažnih elemenata kako bi se povećali kapaciteti za obnovu i smanjio ugljični otisak fonda zgrada (ušteda materijala i osiguravanje kvalitete). Reformom se nastoje povećati stope obnove u područjima niže vrijednosti nekretnina.

Mjera se sastoji od uspostave regionalne savjetodavne mreže i osposobljavanja tehničkih savjetnika kako bi se pružile potrebne informacije i potaknule obnove. Pristup informacijama povezanima s energetski učinkovitim obnovama dodatno se osigurava uspostavom posebne internetske stranice i digitalnih alata kojima se olakšava razumijevanje rezultata obnove, troškova i koristi. Komponenta je povezana s mjerom digitalizacije građevinskih podataka u okviru komponente 1. plana za oporavak i otpornost Estonije.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

4.2.Ulaganje: Potpora obnovi stambenih zgrada

Cilj je te mjere potaknuti temeljitu obnovu stambenih zgrada kako bi se povećala energetska učinkovitost, smanjila potrošnja energije i poboljšali životni uvjeti njihovih stanovnika. Cilj je i povećati stope obnove u područjima niže vrijednosti nekretnina.

Potpora se daje udrugama stanova za obnovu kojom se postiže poboljšanje od najmanje jednog razreda energetske učinkovitosti ili, u slučaju potpunih obnova, barem razreda energetske učinkovitosti C. Obnove odgovaraju barem srednjoj temeljitoj obnovi koja predstavlja prosječnu razinu uštede primarne energije od najmanje 30 %. Primjenjuju se diferencirane stope regionalne potpore: 30 % u Tallinnu i Tartuu, 40 % u područjima oko Tallinna i Tartua na temelju cijene nekretnina i 50 % u svim ostalim područjima. Izvan Tallinna i Tartua stambene udruge mogu provesti djelomičnu rekonstrukciju kako bi se spriječilo pogoršanje tehničkog stanja zgrade, u kojem slučaju stopa potpore mora biti niža. Osim toga, Estonija u okviru svojih dugoročnih nacionalnih strategija planira financirati komplementarne mjere obnove iz Europskog fonda za regionalni razvoj i programa REACT-EU.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

4.3.Ulaganje: Potpora za obnovu malih stambenih zgrada

Cilj je mjere potaknuti temeljitu obnovu privatnih stambenih objekata kako bi se povećala energetska učinkovitost, smanjila potrošnja energije i poboljšali životni uvjeti njihovih stanara. Cilj je i povećati stope obnove u područjima niže vrijednosti nekretnina.

Potpora se pruža privatnim vlasnicima za obnove kojima se postiže poboljšanje od najmanje jednog razreda energetske učinkovitosti ili, u slučaju potpunih obnova, barem razreda oznake energetske učinkovitosti C i koje odgovaraju barem srednjoj temeljitoj obnovi koja predstavlja prosječnu razinu uštede primarne energije od najmanje 30 %. Primjenjuju se diferencirane stope regionalne potpore: 30 % u Tallinnu i Tartuu, 40 % u područjima oko Tallinna i Tartua na temelju cijene nekretnina i 50 % u svim ostalim područjima. Za potrebe mjere, mjesto stanovanja (stambeni objekt) definira se kao „stambeni objekt ili stambeni objekti u jednoj zgradi ili u zasebnoj zgradi namijenjenoj samo jednom kućanstvu za život tijekom cijele godine” (u skladu s Eurostatom).

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

4.4.Reforma: Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu

Cilj je te mjere pridonijeti dekarbonizaciji proizvodnje i potrošnje energije u Estoniji ažuriranjem ciljeva i mjera estonske energetske politike (uključujući one povezane s postupnim ukidanjem naftnog škriljevca) i uklanjanjem administrativnih prepreka za postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Nacionalni razvojni plan energetskog sektora ažurira se i uključuje ciljeve u pogledu proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i sigurnosti opskrbe. Plan će uključivati i mjere za smanjenje ovisnosti o naftnom škriljevcu u estonskom energetskom sektoru te ciljeve za potpuno postupno ukidanje naftnog škriljevca u energetskom sektoru.

Reforma se sastoji i od donošenja potrebnog zakonodavstva i sastavljanja smjernica za ubrzavanje ugradnje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te aktivnosti za ublažavanje ograničenja visine vjetroelektrana povezanih s obranom.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

4.5.Ulaganje: Program za jačanje elektroenergetske mreže radi povećanja kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i prilagodbe klimatskim promjenama (kao što je zaštita od oluja)

Cilj je te mjere pridonijeti dekarbonizaciji estonske proizvodnje električne energije povećanjem kapaciteta za povezivanje dostupnih za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

U okviru te mjere ulaganja operatora prijenosnog sustava u prijenosnu mrežu sufinanciraju se s ciljem dodavanja najmanje 310 MW dodatnog priključnog kapaciteta.

Provedba mjere mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

4.6.Ulaganje: Program za poticanje proizvodnje energije u industrijskim područjima

Cilj je mjere povećati učinkovitost elektroenergetskog sustava poticanjem proizvodnje električne energije blizu potrošnje. Mjerom se potiče proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u industrijskim područjima ili obližnjim industrijskim područjima sufinanciranjem potrebnog priključka na mrežu. U okviru te mjere ulaganja poduzeća u povezivanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u mrežu podupiru se bespovratnim sredstvima. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01), kriteriji prihvatljivosti sadržani u opisu poziva na podnošenje projekata isključuju sljedeći popis aktivnosti: i. aktivnosti povezane s fosilnim gorivima, uključujući naknadnu uporabu 21 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 22 ; iii. aktivnosti povezane s odlagalištima otpada, spalionicama 23 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 24 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. Opis posla dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom o okolišu.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

4.7.Ulaganje: Pilot-program skladištenja energije

Kako bi se dopunile prethodno navedene mjere, postupno ukidanje naftnog škriljevca i povećana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, podupiru se pilot-projekti za skladištenje energije iz obnovljivih izvora.

Cilj je mjere pokusno skladištenje energije iz obnovljivih izvora u Estoniji. Očekuje se da će znanje stečeno ovim pilot-projektom poslužiti kao temelj za buduća ulaganja bez subvencija u skladišne objekte. U okviru te mjere bespovratna sredstva dodjeljuju se poduzećima koja ulažu u postrojenja za skladištenje energije iz obnovljivih izvora.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

D.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Mjerna jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
63	4.1. Promicanje energetske učinkovitosti	Ključna etapa	Sklapanje sporazuma o suradnji kojim se utvrđuju uvjeti za suradnju između zaklade SA Kredex/Enterprise Estonia i županijskih razvojnih centara	Sklapanje sporazuma o suradnji između društava SA KredEx/Enterpise Estonia i županijskih razvojnih centara				Q4	2022.	Sklapanje sporazuma o suradnji od strane zaklade SA KredEx/Enterprise Estonia s okružnim razvojnim centrima kojim će u svakoj županiji Estonije zaklada SA KredEx/Enterprise Estonia osigurati najmanje jednog osposobljenog stručnjaka u okružnom razvojnom centru koji će pružati savjete o obnovi.
64	4.1. Promicanje energetske učinkovitosti	Ključna etapa	Digitalni alati za olakšavanje pristupa informacijama o obnovi, uključujući vizualizaciju rezultata obnove i procjenu troškova obnove, postali su operativni	Operativno web-mjesto za obnovu prilagođeno korisnicima i modeli za određivanje cijena				Q4	2024.	Zaklada SA KredEx/Enterprise Estonia ažurira početnu stranicu o stanovanju kako bi osigurala brze, ažurirane i operativne informacije za one koji su zainteresirani za obnovu i za podnositelje zahtjeva. Internetski digitalni alati stavljaju se na raspolaganje kako bi se stranama zainteresiranima za obnovu omogućilo da pri dodavanju parametara svoje zgrade vizualiziraju mogući ishod i izračunaju moguće troškove s programima potpore i bez njih.
65	4.2. Potpora za obnovu stambenih zgrada	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva za obnovu stambenih zgrada	Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za obnovu stambenih zgrada				Q2	2022.	Zaklada SA KredEx/Enterprise Estonia objavljuje pozive na podnošenje zahtjeva s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih zgrada. Potpora se razlikuje među regijama na temelju vrijednosti nekretnina, uz višu stopu potpore u regijama s niskom prosječnom vrijednošću nekretnine. Potpora se dodjeljuje projektima obnove kojima se postiže poboljšanje od najmanje jednog razreda energetske učinkovitosti ili, u slučaju potpunih obnova, barem razred energetske učinkovitosti C. Obnove odgovaraju barem srednjim detaljnim obnovama koje predstavljaju prosječnu razinu uštede primarne energije od najmanje 30 % kako je utvrđeno u Preporuci Europske komisije (EU) 2019/786. Rezultati se certificiraju ex ante i ex post energetskim certifikatima.
66	4.2. Potpora za obnovu stambenih zgrada	Ciljna vrijednost	Stambeni objekti s poboljšanom energetskom učinkovitošću		Broj stanova	0	2600	Q4	2024.	Obnovit će se najmanje 2 600 stanova i postići poboljšanje od najmanje jednog razreda energetske učinkovitosti ili, u slučaju potpunih obnova, barem razreda energetske učinkovitosti C. Obnove odgovaraju barem srednjim detaljnim obnovama koje predstavljaju prosječnu razinu uštede primarne energije od najmanje 30 % kako je utvrđeno u Preporuci Europske komisije (EU) 2019/786. Rezultati se certificiraju ex ante i ex post energetskim certifikatima.
67	4.2. Potpora za obnovu stambenih zgrada	Ciljna vrijednost	Procijenjeno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova	Nije primjenjivo	Tone ekvivalenta CO2 godišnje	0	2200	Q2	2026.	Ušteđene su godišnje emisije od najmanje 2 200 tona ekvivalenta CO2. Cilj se mjeri kao smanjenje emisija stakleničkih plinova kao zbroj svih projekata obnove dovršenih do 2024. Razred energetske učinkovitosti za svaku obnovljenu zgradu mjeri se najkasnije 2025., a njihove godišnje emisije stakleničkih plinova procijenjene su na toj osnovi. Osnovna vrijednost odnosi se na procijenjene emisije stakleničkih plinova zgrade prije obnove. Ocjenjuje se jesu li aktivnosti mjere potpore provedene i jesu li udruženja stanova dostavila sve potrebne dokumente (kao što su certifikat o energetskoj učinkovitosti, revizija). Izračun rezultata uštede emisija stakleničkih plinova temelji se na modelu zaklade SA Kredex/Enterprise Estonia za potrošnju energije i drugim relevantnim podacima. Postignuti rezultati ostvaruju se na kraju aktivnosti potpore.
68	4.3. Potpora obnovi malih stambenih zgrada	Ključna etapa	Objavljeni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za obnovu	Objava poziva				Q2	2022.	Zaklada SA KredEx/Enterprise Estonia objavljuje pozive na podnošenje zahtjeva s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti privatnih stambenih zgrada. Potpora se razlikuje među regijama na temelju vrijednosti nekretnina, uz višu stopu potpore u regijama s niskom prosječnom vrijednošću nekretnine. Potpora se dodjeljuje projektima obnove kojima se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti ili, u slučaju potpunih obnova, barem razredu energetske učinkovitosti C. Rezultati se potvrđuju ex ante i ex post izračunima energetske učinkovitosti zaklade SA KredEx.
69	4.3. Potpora obnovi malih stambenih zgrada	Ciljna vrijednost	Stambeni objekti s poboljšanom energetskom učinkovitošću		Broj stanova	0	80	Q4	2024.	Najmanje 80 stambenih objekata obnavlja se i postiže poboljšanje energetske učinkovitosti ili, u slučaju potpunih obnova, barem razred energetske učinkovitosti C. Rezultati se potvrđuju ex ante i ex post izračunima energetske učinkovitosti zaklade KredEx.
70	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Odluka vlade o ulaganjima potrebnima za ublažavanje ograničenja visine vjetroelektrana povezanih s obranom	Donošenje odluke Vlade				Q2	2021.	Vlada donosi odluku o ulaganjima potrebnima za ublažavanje ograničenja visine vjetroelektrana povezanih s obranom.
71	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Donošenje odluke Vlade o pokretanju postupka pripreme Nacionalnog razvojnog plana energetskog sektora, određivanju odgovornih osoba i rokovima	Donošenje odluke Vlade				Q4	2021.	Vladina odluka o pokretanju postupka pripreme nacionalnog razvojnog plana energetskog sektora odobrava se, utvrđujući odgovorna tijela i odgovarajuće rokove. Razvojni plan obuhvaća, među ostalim, ciljeve povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti te održavanja i poboljšanja sigurnosti opskrbe, kao i prestanak uporabe naftnog škriljevca za proizvodnju električne energije 2035. i postupno ukidanje proizvodnje nafte iz škriljevca do 2040.
72	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Stupanje na snagu relevantnog primarnog i/ili sekundarnog zakonodavstva i objavljivanje smjernica za ublažavanje prepreka za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i postrojenja za skladištenje energije	Odredba zakona o stupanju na snagu relevantnog primarnog i/ili sekundarnog zakonodavstva i objavljivanju uputa				Q4	2024.	Objavljuju se smjernice potrebne za olakšavanje i poticanje ugradnje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i postrojenja za skladištenje energije, a relevantno primarno i/ili sekundarno zakonodavstvo stupa na snagu kako bi se uklonile prepreke za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, kao što je pojednostavnjenje postupaka izdavanja dozvola i drugih relevantnih utvrđenih prepreka.
73	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Vladino donošenje nacionalnog razvojnog plana energetskog sektora	Dokument koji je donijela Vlada				Q4	2025.	Nacionalni razvojni plan energetskog sektora odobrava Vlada. Plan uključuje aktivnosti koje se odnose na postupno ukidanje uporabe naftnog škriljevca za proizvodnju električne energije 2035. i proizvodnje nafte iz škriljevca do 2040. Uključuje i ciljeve za zamjenu kapaciteta proizvodnje električne energije energijom iz obnovljivih izvora.
74	4.5. Program za jačanje elektroenergetske mreže radi povećanja kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i prilagodbe klimatskim promjenama (kao što je zaštita od oluja)	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o sufinanciranju ulaganja u mrežu s operaterom transportnog sustava	Potpisivanje ugovora s operatorom transportnog sustava				Q1	2022.	Sporazum o sufinanciranju ulaganja u elektroenergetsku mrežu sklapa se između Ministarstva gospodarstva i komunikacija i društva Elering AS. U ugovoru se navode očekivani rezultati i rokovi.
75	4.5. Program za jačanje elektroenergetske mreže radi povećanja kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i prilagodbe klimatskim promjenama (kao što je poboljšana otpornost na oluje)	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet za povezivanje energije iz obnovljivih izvora stvoren ulaganjima u prijenosnu mrežu		Dodatni kapacitet priključka (MW)	0	310	Q2	2026.	Povećanje kapaciteta za povezivanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u estonskoj mreži za prijenos električne energije za najmanje 310 MW.
76	4.6. Program za poticanje proizvodnje energije u industrijskim područjima	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje prijedloga za projekte za poticanje proizvodnje energije u industrijskim postrojenjima	Objavljen poziv na podnošenje prijedloga				Q4	2022.	Centar za ulaganja u području okoliša objavljuje otvoreni poziv kako bi podupro troškove priključenja na mrežu poduzeća koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora na industrijskim lokacijama. Poziv se temelji na kriterijima za odabir projekata i uvjetima dodjele kojima se osigurava da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša.
77	4.6. Program za poticanje proizvodnje energije u industrijskim područjima	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet priključka za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u industrijskim postrojenjima priključenima na mrežu ili blizu njih		Stvoreni kapacitet za povezivanje (MW)	0	28	Q2	2026.	Dodatni kapacitet priključka za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u industrijskim postrojenjima ili blizu njih izgrađenih za najmanje 28 MW.
78	4.7. Pilot-program skladištenja energije	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje prijedloga za pilot-program skladištenja energije	Objavljen poziv na podnošenje prijedloga				Q4	2022.	Centar za ulaganja u području okoliša objavljuje otvoreni poziv na podnošenje prijedloga kako bi podržao pilot-programe skladištenja energije. Poziv se temelji na kriterijima za odabir projekata i uvjetima dodjele kojima se osigurava da su odabrani projekti u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01) upotrebom popisa za isključenje i zahtjeva usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i nacionalnim zakonodavstvom u području okoliša. U kriterijima za odabir/prihvatljivost navodi se da se podupiranim aktivnostima i/ili poduzećima doprinosi klimatski neutralnom gospodarstvu, otpornosti na klimatske promjene i prilagodbi klimatskim promjenama, uključujući ciljeve kružnog gospodarstva.
79	4.7. Pilot-program skladištenja energije	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet za skladištenje topline koji proizlazi iz potpore ulaganjima		Instalirani kapacitet (m³)	0	35 000	Q2	2026.	Program potpore ulaganju ima za posljedicu postavljanje skladištenja topline od najmanje 35 000 m³ u sustavima centraliziranoga grijanja.
80	4.7. Pilot-program skladištenja energije	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet za skladištenje električne energije koji proizlazi iz potpore ulaganjima		Instalirani kapacitet (MW)	0	4 MW	Q2	2026.	Programom potpore ulaganju uvodi se kapacitet za skladištenje električne energije od najmanje 4 MW.

   E. KOMPONENTA 5.: Održivi prijevoz

Cilj je plana za oporavak i otpornost Estonije odgovoriti na izazov dekarbonizacije prometnog sektora. Ciljevi komponente su smanjenje emisija i poticanje uvođenja održivih načina prijevoza.

Reformom i ulaganjima komponente podupire se razvoj prekograničnog projekta Rail Baltic, povezujući tri glavna grada i zemlje na Baltiku s Poljskom i ostatkom Unije. Cilj je mjera u komponenti povezati Rail Baltic s drugim nacionalnim željeznicama i drugim čvorištima mreže TEN-T (zračna luka i stara luka u Tallinnu) te olakšati pristup lokalnim postajama pješice ili biciklom.

Tom se komponentom podupire preporuka za Estoniju da se ulaganja usmjere na učinkovitost resursa i održivi promet kojima se pridonosi dekarbonizaciji gospodarstva (preporuka za Estoniju br. 3, 2019., i preporuka za Estoniju br. 3, 2020.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

E.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

5.1.Reforma: Uvođenje sigurne, zelene, konkurentne i održive prometne i energetske infrastrukture utemeljene na potrebama

Cilj je reforme smanjiti emisije CO2 u prometnom sektoru i potaknuti uvođenje održivih načina prijevoza.

Mjera se sastoji od donošenja i provedbe novog razvojnog plana za promet i mobilnost i povezanog provedbenog plana. Plan je usmjeren na smanjenje ekološkog otiska prometnih sustava i uključuje mjere za razvoj međusobno povezane i zajedničke mobilnosti u gradskim područjima na štetu privatnih automobila i promicanje sveobuhvatnog okvira za laku mobilnost (pješačenjem ili biciklom) u područjima izvan većih gradskih središta. Plan uključuje ulaganja u željeznice usmjerena su na povećanje brzine i sigurnosti putovanja te dodavanje veza i za putnički i za teretni prijevoz. Ključne mjere plana koje treba provesti u okviru Instrumenta za oporavak i otpornost uključuju izgradnju i proširenje elektrificirane željezničke pruge od Tallinna do Tartua te usklađivanje sustava javnog prijevoza u regiji glavnog grada Tallinna (sustavi izdavanja karata i određivanje cijena).

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

5.2.Ulaganje: Izgradnja dionice zapadnog željezničkog puta Tallinn-Rohuküla

Cilj je ulaganja povezivanje zapadne regije Läänemaa željeznicom s Tallinnom i međunarodnim čvorištima mreže TEN-T kao što su zračna luka u Tallinnu, Rail Baltic i trajektne veze iz stare luke u Tallinnu.

Nacionalnom upravitelju željezničke infrastrukture Eesti Raudtee daje se potpora za izgradnju 15 km dionice elektrificirane željeznice s jednim kolosijekom između kolodvora Turba (gdje završava postojeća veza) i Ristija. Očekuje se da će se ostatak pruge do željezničke postaje Rohuküla – trajektne luke s vezama s otocima Hiiumaa i Vormsi – financirati iz EFRR-a i nacionalnog proračuna te se očekuje da će biti dovršen 2026. Završetak željezničke pruge Tallinn – Rohuküla povezuje zapadno područje s međunarodnim čvorištima mreže TEN-T u Tallinnu.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2024.

5.3.Ulaganje: Izgradnja multimodalnog zajedničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu

Cilj je mjere povećati udio održive mobilnosti u regiji Tallinn.

Očekuje se da će terminal u Tallinnu biti početna točka za Rail Baltic. Terminal se sastoji od terminalne zgrade, željezničke infrastrukture i okolne infrastrukture, pri čemu se zgrada terminala financira iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Očekuje se da će se ostatak financirati iz Instrumenta za povezivanje Europe.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. ožujka 2026.

5.4.Ulaganje: Izgradnja tramvajske linije do stare luke u Tallinnu

Cilj je mjere povećati udio održive mobilnosti u regiji Tallinn. U tu je svrhu cilj mjere povezati Rail Baltic s morskim vezama s nordijskim zemljama kroz staru luku u Tallinnu.

Tijelu za javni prijevoz u Tallinnu (Tallinn City Transport Authority), nadležnom za obavljanje javnog prijevoza u Tallinnu, pruža se potpora za izgradnju nove tramvajske linije od oko 2 km koja povezuje zračnu luku u Tallinnu, čvorište Rail Baltica, centar grada, staru luku i regionalnu željezničku postaju.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2024.

5.5.Ulaganje: Ulaganja općina u biciklističke i pješačke staze

Cilj je mjere smanjiti ovisnost o automobilima i povećati održivu mobilnost u područjima izvan triju velikih gradskih središta (Tallinn, Tartu, Pärnu), gdje je financijski kapacitet općina prepreka razvoju sigurnih i klimatski prihvatljivih biciklističkih i pješačkih koridora.

Općinama se pruža potpora za izgradnju 24 km infrastrukture biciklističkih i pješačkih staza kako bi se osigurao siguran i održiv pristup javnim uslugama, uključujući javni prijevoz i radna mjesta. Pozornost će se posvetiti i lokalnim postajama za Rail Baltic i povezivanju s postojećom biciklističkom i pješačkom mrežom.

Mjerom se dopunjuje slična mjera za koju se očekuje da će se financirati iz EFRR-a, a kojom se pridonosi povećanju mobilnosti biciklom u tri velika urbana središta Tallinna, Tartua i Pärnua.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

E.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Mjerna jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
81	5.1. Uvođenje sigurne, zelene, konkurentne i održive prometne i energetske infrastrukture utemeljene na potrebama	Ključna etapa	Vlada donosi razvojni plan za promet i mobilnost 2021.–2035.	Donošenje Razvojnog plana za promet i mobilnost 2021.–2035.				Q1	2022.	Vlada odobrava razvojni plan za promet i mobilnost 2021.–2035. To uključuje stvaranje zajedničkog prometnog sustava regije Tallinna, mjere za olakšavanje prihvaćanja lokalnog biometana, mjere za razvoj održive i aktivne urbane mobilnosti u većim gradovima u skladu s logikom integriranih prometnih koridora, planiranje multimodalne infrastrukture, povećanje povezanosti, brzine i sigurnosti željeznice, konkurentniji, zeleniji i multimodalno povezan sektor pomorskog prometa, razvoj bržeg i sigurnijeg cestovnog prometa. Plan uključuje cilj smanjenja emisija CO2 za 700 000 tona (ili 30 %) u odnosu na razine iz 2018. i postizanje udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji energije u prometnom sektoru od 24 % do 2035.
82	5.1. Uvođenje sigurne, zelene, konkurentne i održive prometne i energetske infrastrukture utemeljene na potrebama	Ključna etapa	Donošenje provedbenog plana za zeleni održiv razvoj javnog prijevoza iz Razvojnog plana za promet i mobilnost 2021.–2035.	Donošenje provedbenog plana				Q4	2022.	Plan provedbe odobrava Upravni odbor Razvojnog plana za promet i mobilnost 2021.–2035. To uključuje stvaranje zajedničkog prometnog sustava regije Tallinna, mjere za olakšavanje prihvaćanja lokalnog biometana, mjere za razvoj održive i aktivne urbane mobilnosti u većim gradovima u skladu s logikom integriranih prometnih koridora, planiranje multimodalne infrastrukture, povećanje povezanosti, brzine i sigurnosti željeznice, povećanje konkurentnosti, zelenijeg i multimodalnog povezivanja sektora pomorskog prometa, razvoj bržeg i sigurnijeg cestovnog prometa. Provedbeni plan uključuje obvezu godišnjeg izvješćivanja nadležnog ministra Vladi.
83	5.1. Uvođenje sigurne, zelene, konkurentne i održive prometne i energetske infrastrukture utemeljene na potrebama	Ključna etapa	Provedba razvojnog plana za promet i mobilnost 2021.–2035.	Dovršena provedba nekoliko ključnih mjera iz Razvojnog plana za promet i mobilnost 2021.–2035.				Q2	2026.	Dovršit će se provedba ključnih mjera Razvojnog plana za promet i mobilnost, uključujući izgradnju i proširenje elektrificiranih željezničkih pruga od Tallinna do Tartua te usklađivanje sustava javnog prijevoza u regiji glavnoga grada Tallinna (uključujući zajedničke sustave za izdavanje karata i određivanje cijena).
84	5.2. Izgradnja dionice zapadnog željezničkog puta Tallinn-Rohuküla	Ključna etapa	Dodjela ugovora o izgradnji željeznice za izgradnju željeznice na dionicama Turba-Ellamaa i Ellamaa-Risti	Potpisan ugovor				Q2	2022.	Ugovor se dodjeljuje za izgradnju elektrificirane željezničke pruge na dionicama Turba-Ellamaa i Ellamaa-Risti tijekom njihova ukupnog trajanja.
85	5.2. Izgradnja dionice zapadnog željezničkog puta Tallinn-Rohuküla	Ciljna vrijednost	Završetak nove željeznice (spremna za promet)		Km željezničke pruge	0	15	Q4	2024.	Završetak elektrificirane željezničke pruge spremne za putnički promet između Turbe i Ristija na liniji Tallinn – Rohuküla koja povezuje zapadnoestonsku željeznicu sa starom lukom u Tallinnu i zračnom lukom u Tallinnu.
86	5.3. Izgradnja multimodalnog zajedničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu	Ključna etapa	Dodjela ugovora za izgradnju zgrade multimodalnog željezničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu	Potpisan ugovor				Q1	2022.	Arhitektonski i inženjerski projekt multimodalnog terminala Rail Baltic Ülemiste mora biti dovršen i prihvaćen od strane javnog naručitelja Rail Baltic Estonia OÜ, a ugovor o radovima potpisan s graditeljem za zgradu terminala.
87	5.3. Izgradnja multimodalnog zajedničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu	Ključna etapa	Završetak prolaza terminala	Odobren tunel za laki promet pod terminalom				Q4	2024.	Tijelo za zaštitu potrošača i tehnički nadzor izdaje dozvolu za uporabu tunela koji povezuje ulicu Sankt Peterburga sa zračnom lukom u Tallinnu ispod terminala Ülemiste.
88	5.3. Izgradnja multimodalnog zajedničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu	Ključna etapa	Završetak novog željezničkog kolodvora	Dovršeni građevinski radovi				Q1	2026.	Moraju se dovršiti građevinski radovi na multimodalnom terminalu Rail Baltic Ülemiste i ishoditi sva potrebna odobrenja za uporabu.
89	5.4. Izgradnja tramvajske linije do stare luke u Tallinnu	Ključna etapa	Završetak projekta izgradnje tramvajske linije	Odobrenje plana projekta				Q4	2021.	Odbor za urbanističko planiranje i komunalne usluge u Tallinnu donosi nacrt projekta izgradnje tramvajske linije.
90	5.4. Izgradnja tramvajske linije do stare luke u Tallinnu	Ključna etapa	Dodjela ugovora o radovima	Potpisan ugovor o izgradnji tramvajske linije				Q2	2022.	Ugovor o radovima sklopljen između tijela Tallinn Urban Planning and Utilities Board i ugovaratelja za izgradnju tramvajske linije između ulice Gonsiori i Põhja Puiestee
91	5.4. Izgradnja tramvajske linije do stare luke u Tallinnu	Ciljna vrijednost	Nova tramvajska linija u funkciji		Duljina tramvajske linije u metrima	0	2500	Q2	2024.	Tramvajska linija duljine 2 500 metara mora biti dovršena i stavljena u uporabu u skladu s ovlaštenjem koje izdaje grad Tallinn.
92	5.5. Ulaganja općina u biciklističke i pješačke staze	Ključna etapa	Poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava	Objava obavijesti o pozivu na podnošenje prijedloga za bespovratna sredstva				Q4	2022.	Objavljuje se otvoreni poziv općina na ulaganja u biciklističke i pješačke staze.
93	5.5. Ulaganja općina u biciklističke i pješačke staze	Ciljna vrijednost	Dovršena infrastruktura za biciklističke i pješačke staze		Km biciklističkih i pješačkih staza	0	24	Q4	2025.	Kao rezultat programa potpore gradi se najmanje 24 kilometra biciklističkih i pješačkih staza. To su općenito novi putevi. U opravdanim slučajevima dopušta se obnova postojećih biciklističkih i pješačkih staza, primjerice ako širina postojeće staze ne zadovoljava standarde, zbog čega se pješaci i biciklisti ne mogu istodobno kretati na siguran način bez smetnji.

   F. KOMPONENTA 6.: Zdravstvena skrb i socijalna zaštita

Cilj je ove komponente plana za oporavak i otpornost Estonije odgovoriti na izazove povezane s otpornošću zdravstvenog sustava i pristupom njemu, adekvatnošću mreže socijalne sigurnosti, dostupnošću socijalnih usluga i nezaposlenosti mladih. Ciljevi mjera uključenih u komponentu su: riješiti problem manjka radne snage u zdravstvenom sektoru, ojačati primarnu i bolničku skrb, produljiti trajanje naknade za nezaposlenost u razdobljima visoke nezaposlenosti, poboljšati pristup socijalnim uslugama, riješiti problem nezaposlenosti mladih i smanjiti razliku u plaćama između spolova.

Tom se komponentom podupire preporuka za Estoniju o poboljšanju pristupačnosti i otpornosti zdravstvenog sustava, među ostalim rješavanjem problema nedostatka zdravstvenih radnika, jačanjem primarne skrbi i osiguravanjem opskrbe ključnim medicinskim proizvodima (preporuka za Estoniju br. 1, 2020.), o poboljšanju socijalne sigurnosne mreže, povećanju pristupa socijalnim uslugama na integrirani način (preporuka za Estoniju br. 2, 2019., i preporuka za Estoniju br. 2, 2020.) te o smanjenju razlike u plaćama između spolova, među ostalim poboljšanjem transparentnosti plaća (preporuka za Estoniju br. 2, 2019.).

Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

F.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

6.1.Reforma: Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene skrbi u Estoniji

Cilj je reforme poboljšati otpornost estonskog zdravstvenog sustava, među ostalim za suočavanje s krizama, čime će se osigurati pristup visokokvalitetnoj i integriranoj zdravstvenoj skrbi diljem Estonije. Reforma se sastoji od sljedećih elemenata:

(I)Plan razvoja bolnica donosi se do 31. prosinca 2024. i u njemu se opisuje konsolidirana mreža bolnica kako bi se poboljšala učinkovitost i infrastruktura te definira specijalizacija bolnica kako bi se smanjila visoka stopa nezadovoljene potrebe za zdravstvenom skrbi.

(II)Nedostatak radne snage u zdravstvu rješava se trima mjerama:

a.Do 31. prosinca 2022. donosi se strateški okvir u kojem se opisuje pružanje zdravstvenih usluga u različitim sektorima zdravstva, posebno specijalizirana skrb, dodjela fizičkih i ljudskih resursa te mehanizam financiranja kako bi se osiguralo pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi diljem zemlje. Do 2023. pristup osposobljavanju za zdravstvenu njegu povećava se za 5 % u odnosu na 2020.

b.Program nadoknade troškova za liječnike, medicinske sestre i farmaceute mijenja se do 31. ožujka 2023. kako bi se zdravstvene djelatnike potaknulo na rad u udaljenim područjima.

c.Sporazum između Ministarstva socijalne skrbi i Sveučilišta u Tartuu izmjenjuje se kako bi se utvrdili uvjeti za postupno povećanje broja osoba u određenim profesijama u kojima vlada nedostatak radne snage, posebno liječnika opće prakse, psihijatara i internista. Izmjena stupa na snagu do 30. lipnja 2026.

6.2.Ulaganje: Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)

Cilj je ulaganja pridonijeti optimizaciji mreže estonskih bolnica, povećati učinkovitost i pridonijeti smanjenju neispunjene potrebe za specijaliziranom skrbi, koja je jedna od najviših u Uniji. Ulaganje se sastoji od izgradnje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji kao centra izvrsnosti u Estoniji gdje se visokokvalitetna zdravstvena skrb pruža u modernom i sigurnom okruženju za dvije trećine estonskog stanovništva. Medicinski kampus u sjevernoj Estoniji uspostavlja se konsolidacijom dviju postojećih bolnica u Tallinnu, a to su središnje bolnice u istočnom i zapadnom Tallinnu. Očekuje se da će se smanjenjem bolničkih zgrada poboljšati pružene usluge, a očekuje se da će novi moderni objekt pomoći u suočavanju s pritiskom sve većeg broja pacijenata i povećati dostupnost i kvalitetu usluga zdravstvene zaštite te pomoći u zadržavanju zdravstvenih djelatnika u Estoniji. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost samo se djelomično financira izgradnja kampusa.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

6.3.Reforma: Jačanje primarne zdravstvene zaštite

Cilj je reforme osigurati pristup općoj zdravstvenoj skrbi, poboljšati kontinuitet liječenja i pružanje primarne zdravstvene zaštite učiniti fleksibilnijim i usmjerenijim na ljude. Reforma se sastoji od tri podmjere. Prvo, kako bi se poboljšao pristup specijalističkoj skrbi, primjena e-savjetovanja u primarnoj skrbi produljena je 30. rujna 2020., čime se pacijentima omogućilo da ih savjetuje specijalist, a da ih se pritom ne konzultira osobno. Drugo, 31. ožujka 2021. na snagu je stupilo zakonodavstvo kojim se poboljšava pristup zdravstvenoj skrbi povećanjem razine potpore liječnicima opće prakse i izmjenom modela financiranja opće medicinske skrbi kako bi rad u centrima primarne zdravstvene zaštite u udaljenim područjima bio privlačniji. Treće, mijenja se Zakon o organizaciji zdravstvenih usluga u pogledu upravljanja popisom pacijenata, osiguravanja kontinuiteta primarne skrbi i proširenja prava medicinskih sestara na propisivanje lijekova pacijentima.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. ožujka 2023.

6.4.Reforma: Obnova upravljanja e-zdravstvom

Cilj je reforme ažurirati okvir upravljanja e-zdravstvom kako bi se bolje odgovorilo na potrebe zdravstvenog sustava i osigurao razvoj digitalnih rješenja za potporu održivom zdravstvenom sustavu u Estoniji. Reforma se sastoji od donošenja revidiranog nacionalnog modela upravljanja informacijskom i komunikacijskom tehnologijom postojećeg zdravstvenog sustava kako bi se osigurao novi model upravljanja e-zdravstvom okrenut budućnosti i promicalo zajedničko razumijevanje među partnerima o podjeli uloga i odgovornosti u e-zdravstvu.

Provedba reforme mora biti dovršena do 30. lipnja 2023.

6.5.Ulaganje: Izgradnja kapaciteta višenamjenskih medicinskih helikoptera

Cilj je ulaganja osigurati, u slučaju događaja koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć (kao što su teške prometne nesreće, masovna spasilačka događanja, medicinska pomoć na brodovima), brz pristup uslugama zdravstvene skrbi za osobe koje žive u rubnim područjima, posebno s otoka, putem specijaliziranih helikoptera. Ulaganje se sastoji od kupnje dvaju višenamjenskih medicinskih helikoptera, uključujući pomoćnu opremu, opremu za održavanje i početno osposobljavanje osoblja potrebnog za upravljanje helikopterima, kao i izgradnju baza za slijetanje i mjesta slijetanja u centrima za hitnu medicinsku pomoć. Očekuje se da se tom mjerom ne nanosi znatna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i olakšavajuće korake utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01). Višenamjenski helikopteri moraju biti najbolje dostupne tehnologije s najmanjim utjecajem na okoliš u tom sektoru. 

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 30. lipnja 2026.

6.6.Ulaganje: Osiguravanje mjera na tržištu rada za smanjenje nezaposlenosti mladih

Cilj je ulaganja pomoći mladima s malo radnog iskustva da se zaposle. Zakonodavstvo o obnovljenom programu „Moji prvi posao” (M1T) sastoji se od dvije komponente: subvencije za plaće isplaćene poslodavcu i naknade troškova usavršavanja za mladu osobu. Subvencija za plaće i naknada za osposobljavanje (do 2 500 EUR) isplaćuju se poslodavcu koji zapošljava mladu osobu u dobi između 16 i 29 godina koja je prijavljena kao nezaposlena bez radnog iskustva ili samo s kratkotrajnim radnim iskustvom. Mjera M1T integrira se u druge službe, posebno s naknadnom potporom mladima i poslodavcima nakon početka radnog odnosa. Cilj je prije svega spriječiti preuranjeni prestanak radnog odnosa i utvrditi, u suradnji s poslodavcem i mladom osobom, potrebe za osposobljavanjem mlade osobe. Pojačani akcijski plan Jamstva za mlade predstavit će se do 30. lipnja 2022., kojim će se poduprijeti provedba ulaganja dodatnim mjerama kojima se podupiru nezaposleni mladi. Konkretno, uključuje mjere za poboljšanje vještina mladih, utvrđivanje aktivnosti za sprečavanje nezaposlenosti mladih i rješavanje problema nezaposlenosti mladih, uključujući informiranje i sprečavanje osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) te definiranje ključnih strana i njihovih uloga u sprečavanju nezaposlenosti mladih i rješavanju problema nezaposlenosti mladih.

Provedba ulaganja mora biti dovršena do 31. prosinca 2025.

6.7.Reforma: Produljenje trajanja naknada za nezaposlenost

Cilj je reforme odgovoriti na dugotrajan izazov poboljšanja primjerenosti socijalne sigurnosne mreže. Reforma se sastoji od uspostave mehanizma za aktivaciju produljenja razdoblja naknada za osiguranje u slučaju nezaposlenosti za 60 dana, posebno ako zabilježena stopa nezaposlenosti znatno premašuje neubrzanu inflaciju/stopu plaća nezaposlenosti (NAIRU/NAWRU). Mehanizam produljenja i marža, koja ne smije biti viša od 2 %, dogovaraju se u dijalogu sa socijalnim partnerima. Cilj je mjere pomoći ljudima da premoste dulje razdoblje nezaposlenosti u teškim uvjetima na tržištu rada.

Reforma se provodi do 30. lipnja 2023.

6.8.Reforma: Dugotrajna skrb

Cilj je reforme poboljšati pružanje dugotrajne skrbi. Reforma se sastoji od sljedećih elemenata:

Izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi utvrđuje se definicija dugotrajne skrbi te se od lokalnih vlasti zahtijeva da vode računa o načelu da osoba mora moći živjeti što je dulje moguće u svojem domu, u svojem uobičajenom okruženju, uz dovoljno kvalitetne usluge. Izmjene stupaju na snagu do 30. lipnja 2022.

Akcijskim planom o integriranom pružanju socijalne i zdravstvene skrbi predviđa se uspostava integriranog modela skrbi u cijeloj Estoniji, utvrđuju uloge i odgovornosti uključenih sudionika i definira financiranje sustava. Akcijski plan donosi se do 31. prosinca 2022.

Uredbom ministra socijalne zaštite definira se oblik i značajke usluga skrbi koje lokalne vlasti pružaju osobama s nižim potrebama za skrbi, kao i uvjeti za njihovu provedbu. Posebno uključuje odgovarajuća ulaganja i razvoj usluga lokalnih vlasti kako bi se starijim osobama s nižim potrebama za skrbi i osobama s invaliditetom omogućilo neovisno življenje kako bi se podržao samostalan život. Uredba ministra socijalne zaštite do 31. prosinca 2024.

Zakonodavnim izmjenama čiji je cilj poboljšanje sustava potpore za djecu s većim potrebama za skrbi osigurava se modernizacija i integracija usluga za djecu s većim potrebama za skrbi. Posebno se integriraju usluge u područjima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i zapošljavanja kako bi se pružila sveobuhvatna potpora obiteljima koje su pod opterećenjem skrbi. Postojeći sustav potpore pojednostavnjuje se, a procjene potreba za skrbi konsolidiraju kako bi roditelji imali sigurnu kontaktnu točku za početno savjetovanje i potporu. Zakonodavne izmjene stupaju na snagu do 31. ožujka 2025.

6.9.Reforma: Smanjenje razlike u plaćama između spolova

Cilj je reforme smanjiti razliku u plaćama između spolova. Reforma se sastoji od donošenja plana razvoja socijalne skrbi za razdoblje 2023.–2030. i njegove provedbe te uvođenja digitalnog alata za razlike u plaćama između spolova.

Plan razvoja socijalne skrbi donosi se do 31. ožujka 2024. i njime se utvrđuju strateški ciljevi smanjenja socijalnih nejednakosti i siromaštva, osiguravanja rodne ravnopravnosti i veće socijalne uključenosti te promicanja jednakog postupanja prema pripadnicima manjinskih skupina. U planu razvoja navode se mjere za smanjenje razlike u plaćama između spolova, posebno povećanjem transparentnosti plaća, smanjenjem prevalencije i negativnog učinka rodnih stereotipa na živote i odluke žena i muškaraca, uključujući u pogledu izbora obrazovanja i karijere te preuzimanja tereta skrbi, te podržavanjem učinkovitije provedbe Zakona o ravnopravnosti spolova.

Digitalni alat za razlike u plaćama između spolova uvodi se do 31. ožujka 2024. i njime se poslodavcima nudi jednostavan alat za primanje i analizu podataka i informacija o razlici u plaćama između spolova i njezinim mogućim razlozima u njihovim organizacijama te se na taj način pruža potpora poslodavcima u donošenju utemeljenih odluka i poduzimanju učinkovitih mjera za provedbu načela jednake plaće i smanjenje razlike u plaćama između spolova.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. ožujka 2024.

F.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Mjerna jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
94	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene zaštite u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu Vladine uredbe o planu razvoja bolničke mreže	Stupanje na snagu Uredbe				Q4	2024.	Stupanje na snagu Uredbe kojom se utvrđuju: – popis regionalnih, središnjih, lokalnih i rehabilitacijskih bolnica kako bi se osigurao jednak pristup uslugama zdravstvene skrbi; – zahtjevi, ciljevi i koraci koje treba poduzeti za konsolidaciju bolničke mreže; – potrebna ulaganja za izgradnju, obnovu i ponovno profiliranje bolnica uvrštenih na popis bolnica.
95	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene zaštite u Estoniji	Ključna etapa	Odobrenje strateškog okvira za rješavanje problema nedostatka radne snage u zdravstvu	Odobrenje strateškog okvira za rješavanje problema nedostatka radne snage u zdravstvu od strane ministra zdravstva i rada				Q4	2022.	U strateškom okviru za rješavanje problema nedostatka radne snage u zdravstvu navode se: –mjere za organizaciju zdravstvenih usluga u različitim sektorima zdravstva, posebno u specijaliziranim zdravstvenim sektorima, – raspodjela fizičkih i ljudskih resursa kako bi se osiguralo pružanje zdravstvene zaštite na cijelom državnom području, – mehanizmi financiranja, upravljanja i razmjene informacija kojima se osigurava uspješnost u cijeloj zemlji.
96	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene zaštite u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada o Zakonu o organizaciji službi o izmjeni sustava povrata troškova za liječnike, medicinske sestre i farmaceute	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada o Zakonu o organizaciji službi				Q1	2023.	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada o Zakonu o organizaciji službi kojom će se poboljšati sustav povrata troškova za liječnike, medicinske sestre i farmaceute kako bi se zdravstvene djelatnike potaknulo na rad u udaljenim područjima.
97	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene zaštite u Estoniji	Ciljna vrijednost	Upis u osposobljavanje za zdravstvenu njegu		Postotno povećanje broja osoba kojima je odobreno osposobljavanje za zdravstvenu njegu	0	5	Q4	2023.	Prihvat osoba na osposobljavanje za zdravstvenu njegu povećan je za 5 % u odnosu na 2020.
98	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene zaštite u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu Ministarske uredbe o izmjeni sporazuma između Ministarstva socijalnih pitanja i Sveučilišta u Tartuu o manjku liječnika u određenim specijalizacijama	Stupanje na snagu ministarske uredbe i sporazuma između Ministarstva socijalnih pitanja i Sveučilišta u Tartuu				Q2	2026.	Stupanje na snagu Ministarske uredbe o izmjeni sporazuma između Ministarstva socijalnih pitanja i Sveučilišta u Tartuu, kojim će se utvrditi uvjeti za postupno povećanje pristupa određenim profesijama s manjkom radne snage, posebno liječnicima opće prakse, psihijatrima, unutarnjim bolestima.
99	6.2. Osnivanje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o projektiranju medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Potpisivanje ugovora o projektiranju				Q4	2021.	Javni naručitelj, vlasnik bolnice, potpisuje ugovor o projektiranju medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji. Ugovor uključuje ishođenje potrebnih dozvola za gradnju.
100	6.2. Osnivanje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora za iskopavanje i opskrbu vodom i električnom energijom te za ojačane betonske strukture Zdravstvenog kampusa u sjevernoj Estoniji	Potpisivanje ugovora				Q4	2023.	Javni naručitelj, vlasnik bolnice, potpisuje ugovore za: – radove iskopavanja i veze s vodoopskrbom, infrastrukturom za prikupljanje otpadnih voda i električnom energijom, i – konstrukcije od armiranog betona.
101	6.2. Osnivanje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o izgradnji zdravstvenog kampusa u sjevernoj Estoniji	Potpisivanje ugovora				Q1	2024.	Javni naručitelj, vlasnik bolnice, potpisuje ugovor za izgradnju medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji, uključujući ugradnju tehničkih sustava zgrade, posebno tehničke opreme za grijanje, hlađenje, ventilaciju, toplu vodu, rasvjetu i proizvodnju električne energije, mjerenje, praćenje i nadzor te unutarnje radove.
102	6.2. Osnivanje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Ciljna vrijednost	10 % opsega ugovora o izgradnji je ispunjeno		Napredak u izgradnji	0 %	10 %	Q4	2024.	10 % ugovora o izgradnji navedenog u ključnoj etapi 101 ispunjeno je kada izvođač potvrdi završetak 10 % građevinskih radova kako je definirano u ugovoru, javni naručitelj prihvati radove i utvrde se mogući nedostaci zajedno s rokom za njihovo rješavanje.
103	6.2. Osnivanje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Ciljna vrijednost	50 % opsega ugovora o izgradnji je ispunjeno		Napredak u izgradnji	10 %	50 %	Q4	2025.	50 % ugovora o izgradnji navedenog u ključnoj etapi 101 ispunjeno je kada izvođač potvrdi završetak 50 % građevinskih radova kako je definirano u ugovoru, javni naručitelj prihvati radove i utvrde se mogući nedostaci zajedno s rokom za njihovo rješavanje.
104	6.2. Osnivanje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o opremanju Zdravstvenog kampusa u sjevernoj Estoniji kako bi postao potpuno operativan	Potpisivanje ugovora				Q2	2025.	Javni naručitelj, vlasnik bolnice, potpisuje ugovor o opskrbi bolnice cjelokupnom opremom koja je potrebna kako bi bolnica bila u potpunosti operativna (kao što su bolnički kreveti, medicinska oprema) nakon dovršetka građevinskih radova.
105	6.2. Osnivanje medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji	Ključna etapa	Završetak građevinskih radova	Potvrda o završetku građevinskih radova				Q2	2026.	Javni naručitelj, vlasnik bolnice, od ugovaratelja dobiva potvrdu o dovršetku građevinskih radova. Javni naručitelj dokazuje da je pokrenuo postupak izdavanja potvrde da je zgrada dovršena i da je u skladu s odgovarajućim propisima. .
106	6.3. Jačanje primarne zdravstvene zaštite	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe Vlade kojom se izmjenjuje popis usluga zdravstvene zaštite estonskog zavoda za zdravstveno osiguranje o pristupu specijaliziranoj zdravstvenoj skrbi	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena Uredbe Vlade				Q3	2020.	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena kojima će se poboljšati pristup specijaliziranoj zdravstvenoj skrbi proširenjem primjene e-savjetovanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čime će se pacijentima omogućiti da ih savjetuje specijalist, a da ih se pritom osobno ne konzultira.
107	6.3. Jačanje primarne zdravstvene zaštite	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Uredbe Vlade o izmjeni popisa usluga zdravstvene zaštite estonskog zavoda za zdravstveno osiguranje o troškovima i uslugama liječnika opće prakse	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena Uredbe Vlade				Q1	2021.	Stupaju na snagu zakonodavne izmjene kojima se predviđa financiranje fiksnih troškova i usluga za liječnike opće prakse kako bi se povećala dodjela sredstava primarnoj medicinskoj praksi izvan velegradskih područja, posebno u udaljenim područjima, te kako bi se pacijentima olakšao pristup dijagnostičkim uslugama i uslugama pregleda.
108	6.3. Jačanje primarne zdravstvene zaštite	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena i dopuna Zakona o organizaciji zdravstvenih usluga	Odredba zakona o stupanju na snagu				Q1	2023.	Stupanje na snagu izmjena Zakona o organizaciji zdravstvenih usluga kojima će se izmijeniti upravljanje popisom pacijenata, osigurati kontinuitet primarne zdravstvene zaštite i proširiti prava medicinskih sestara na propisivanje lijekova na pacijente.
109	6.4. Obnova upravljanja e-zdravstvom	Ključna etapa	Odobrenje okvira za upravljanje e-zdravstvom i njegova provedbenog plana	Upravni odbor „Eesti tervise IKT juhtimise Raamistik” odobrio je prijedlog o okviru za upravljanje e-zdravstvom i provedbeni plan				Q2	2023.	Odobrenje prijedloga o okviru upravljanja i planu provedbe kojim se ažurira okvir upravljanja e-zdravstvom i koordinacija razvoja usluga e-zdravstva.
110	6.5. Izgradnja kapaciteta višenamjenskih medicinskih helikoptera	Ključna etapa	Dodjela ugovora za višenamjenske kapacitete za medicinske helikoptere	Dodjela ugovora o javnoj nabavi				Q4	2023.	Ugovori koje je potpisao Odbor estonske policije i granične straže o kupnji helikoptera za hitne medicinske slučajeve te o izgradnji zračnih baza i mjesta slijetanja za helikopterske usluge hitne pomoći. Za kupnju helikoptera posebne namjene traži se najbolja tehnologija koja omogućuje usklađenost s Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).
111	6.5. Izgradnja kapaciteta višenamjenskih medicinskih helikoptera	Ciljna vrijednost	Primitak helikoptera		Broj helikoptera	0	2	Q1	2025.	Isporuka dvaju helikoptera koje je primio Odbor estonske policije i granične straže
112	6.5. Izgradnja kapaciteta višenamjenskih medicinskih helikoptera	Ciljna vrijednost	Završetak izgrađenih ili proširenih zračnih baza		Broj helikopterskih baza	0	2	Q2	2026.	Dvije baze/mjesta za slijetanje za helikoptere grade se/proširuju i spremni su za upotrebu, što se dokazuje službenim prihvaćanjem ispunjenja ugovora od strane Odbora estonske policije i granične straže.
113	6.6. Osiguravanje mjera na tržištu rada za smanjenje nezaposlenosti mladih	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada o jačanju sustava „Moj prvi posao”	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada				Q1	2022.	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada kojom se utvrđuju značajke sustava i uvjeti njegove provedbe, uključujući financiranje i ciljnu skupinu. Cilj je programa omogućiti mladima koji nemaju radno iskustvo ili imaju malo radnog iskustva da steknu radno iskustvo i poboljšaju svoje vještine za sudjelovanje na tržištu rada.
114	6.6. Osiguravanje mjera na tržištu rada za smanjenje nezaposlenosti mladih	Ključna etapa	Akcijski plan Jamstva za mlade	Vladino donošenje ojačanog akcijskog plana Jamstvo za mlade				Q2	2022.	Vlada donosi izmijenjeni Akcijski plan za Jamstvo za mlade radi potpore zapošljavanju mladih. Taj akcijski plan – uključuje mjere za poboljšanje vještina mladih, – utvrđuje mjere za sprečavanje nezaposlenosti mladih i rješavanje problema nezaposlenosti mladih, uključujući informiranje i sprečavanje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET) – određuje ključne stranke i njihove uloge u sprečavanju nezaposlenosti mladih i rješavanju problema nezaposlenosti mladih.
115	6.6. Osiguravanje mjera na tržištu rada za smanjenje nezaposlenosti mladih	Ciljna vrijednost	Broj mladih koji sudjeluju u programu „Moj prvi posao”		Broj sudionika	0	3178	Q4	2025.	Najmanje 3 178 mladih u dobi od 16 do 29 godina sudjelovalo je u programu „Moj prvi posao” (kumulativan broj sudionika).
116	6.7. Produljenje trajanja naknade za nezaposlenost	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o uslugama i davanjima za nezaposlenost i Zakona o osiguranju za slučaj nezaposlenosti	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena				Q2	2023.	Stupanje na snagu izmjena i dopuna Zakona kojima se utvrđuje trajni mehanizam za aktivaciju produljenja trajanja davanja iz osiguranja za slučaj nezaposlenosti za 60 dana, posebno ako zabilježena stopa nezaposlenosti znatno premašuje neubrzanu inflaciju/stopu plaća nezaposlenosti. Mehanizam produljenja i marža, koja ne smije biti viša od 2 %, dogovaraju se u dijalogu sa socijalnim partnerima.
117	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o socijalnoj skrbi	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena				Q2	2022.	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena Zakona o socijalnoj skrbi kojima se utvrđuje pojam dugotrajne skrbi i zahtijeva od lokalnih vlasti da uzmu u obzir načelo da osoba mora moći živjeti što je dulje moguće u svojem domu, u svojem uobičajenom okruženju, uz dovoljno kvalitetne usluge.
118	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Akcijski plan za integrirani model skrbi	Donošenje akcijskog plana				Q4	2022.	Ministarstvo socijalne skrbi donijet će akcijski plan kojim se predviđa uspostava integriranog modela skrbi u cijeloj Estoniji te uloge i odgovornosti sudionika uključenih u budući model financiranja sustava.
119	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Stupanje na snagu uredbe ministra socijalne zaštite	Stupanje na snagu uredbe ministra socijalne zaštite				Q4	2024.	Uredbom ministra socijalne zaštite definira se oblik i značajke usluga koje lokalne vlasti pružaju osobama s nižim potrebama za skrbi, kao i uvjeti njihove provedbe. Posebno uključuje ulaganja i razvoj usluga lokalnih vlasti kako bi se starijim osobama s nižim potrebama za skrbi i osobama s invaliditetom omogućilo neovisno življenje kako bi se podržao samostalan život.
120	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena o sustavu potpore djeci s većim potrebama za skrbi	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena				Q1	2025.	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena kojima će se omogućiti modernizacija i integracija usluga za djecu s većim potrebama za skrbi. Posebno, – usluge u područjima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i zapošljavanja integriraju se kako bi se pružila sveobuhvatna potpora obiteljima kojima je potrebna skrb, i – postojeći sustav potpore pojednostavnjuje se, a procjena potreba za skrbi konsolidira kako bi roditelji imali sigurnu kontaktnu točku za početno savjetovanje i potporu.
121	6.9. Smanjenje razlike u plaćama između spolova	Ključna etapa	Vlada donosi plan razvoja socijalne skrbi za razdoblje 2023.–2030.	Donošenje plana razvoja socijalne skrbi				Q1	2024.	U planu se navode mjere za smanjenje razlike u plaćama između spolova.
122	6.9. Smanjenje razlike u plaćama između spolova	Ključna etapa	Digitalni alat za razlike u plaćama između spolova	Razvoj prototipa alata za razlike u plaćama između spolova				Q4	2022.	Razvija se prototip alata za razlike u plaćama između spolova za poslodavce kako bi im se pružili podaci i informacije o razlici u plaćama između spolova i njezinim mogućim razlozima u njihovim organizacijama, čime bi se poduprlo donošenje utemeljenih odluka i poduzimanje učinkovitih mjera radi provedbe načela jednake plaće i smanjenja razlike u plaćama između spolova.
123	6.9. Smanjenje razlike u plaćama između spolova	Ključna etapa	Digitalni alat za razlike u plaćama između spolova	Uvođenje digitalnog alata za razlike u plaćama između spolova				Q1	2024.	Digitalni alat za razlike u plaćama između spolova dostupan je poslodavcima kako bi im se pružili podaci i informacije o razlici u plaćama između spolova i njezinim mogućim razlozima u njihovim organizacijama te na taj način poduprlo donošenje utemeljenih odluka i poduzimanje učinkovitih mjera radi provedbe načela jednake plaće i smanjenja razlike u plaćama između spolova.

G. Revizija i kontrola

G.1.    Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Cilj je reforme utvrditi pravni okvir za provedbu i praćenje plana za oporavak i otpornost. U njemu se definiraju uloge relevantnih javnih subjekata u provedbi plana i način na koji ta tijela obavljaju svoje zadaće.

Provedba reforme mora biti dovršena do 31. prosinca 2021.

G.2.    Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Indikativni vremenski plan dovršetka		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Mjerna jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Tromjesečje	Godina
124	Praćenje i provedba plana	Ključna etapa	Stupanje na snagu Vladine uredbe o pravnom okviru za provedbu i praćenje plana za oporavak i otpornost Estonije.	Stupanje na snagu vladinih propisa				Q4	2021.	Stupanje na snagu uredbe o uspostavi pravnog okvira za provedbu i praćenje plana za oporavak i otpornost Estonije prije podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje. Uredbom se utvrđuju barem tijela uključena u provedbu plana za oporavak i otpornost Estonije i njihove zadaće, uključujući zadaće Ministarstva financija, sektorskih ministarstava i Državnog centra za dijeljene usluge.

2.Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost

Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Estonije iznose 982 490 000 EUR.

DIO 2.: FINANCIJSKA POTPORA

1.Financijski doprinos

Obroci iz članka 2. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:

Prvi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
23	2.1. Zelena tranzicija poduzeća	Ključna etapa	Osnivanje radne skupine za zelenu tranziciju radi provedbe i praćenja zelene tranzicije
28	2.3. Programi razvoja zelene tehnologije	Ključna etapa	Osnivanje radne skupine za planiranje i uspostavu razvojnog programa
37	2.6. Zeleni fond	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora između Ministarstva gospodarstva i komunikacija i poduzeća SmartCap
38	2.6. Zeleni fond	Ključna etapa	Usvajanje dokumenta o politici ulaganja poduzeća SmartCap
44	3.1. Stvaranje i razvoj centra izvrsnosti za upravljanje podacima i otvorene podatke	Ključna etapa	Osnivanje tima za upravljanje podacima u Statističkom uredu, Ministarstvu gospodarstva i komunikacija te Državnom informacijskom sustavu
70	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Odluka vlade o ulaganjima potrebnima za ublažavanje ograničenja visine vjetroelektrana povezanih s obranom
71	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Donošenje odluke Vlade o pokretanju postupka pripreme Nacionalnog razvojnog plana energetskog sektora, određivanju odgovornih osoba i rokovima
74	4.5. Program za jačanje elektroenergetske mreže radi povećanja kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i prilagodbe klimatskim promjenama (kao što je zaštita od oluja)	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o sufinanciranju ulaganja u mrežu s operaterom transportnog sustava
81	5.1. Uvođenje sigurne, zelene, konkurentne i održive prometne i energetske infrastrukture utemeljene na potrebama	Ključna etapa	Vlada donosi razvojni plan za promet i mobilnost 2021.–2035.
86	5.3. Izgradnja multimodalnog zajedničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu	Ključna etapa	Dodjela ugovora za izgradnju zgrade multimodalnog željezničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu
89	5.4. Izgradnja tramvajske linije do stare luke u Tallinnu	Ključna etapa	Završetak projekta izgradnje tramvajske linije
99	6.2. Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o projektiranju medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji
106	6.3. Jačanje primarne zdravstvene zaštite	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe Vlade kojom se izmjenjuje popis usluga zdravstvene zaštite estonskog zavoda za zdravstveno osiguranje o pristupu specijaliziranoj zdravstvenoj skrbi
107	6.3. Jačanje primarne zdravstvene zaštite	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Uredbe Vlade o izmjeni popisa usluga zdravstvene zaštite estonskog zavoda za zdravstveno osiguranje o troškovima i uslugama liječnika opće prakse
113	6.6. Osiguravanje mjera na tržištu rada za smanjenje nezaposlenosti mladih	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada o jačanju sustava „Moj prvi posao”
124	Revizija i kontrola	Ključna etapa	Stupanje na snagu Vladine uredbe o pravnom okviru za provedbu i praćenje plana za oporavak i otpornost Estonije.
		Iznos obroka	145 394 882 EUR

Drugi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
1.	1.1. Digitalna transformacija u poduzećima	Ključna etapa	Poziv na podnošenje prijedloga s kriterijima za dodjelu i uvjetima dodjele
11	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ključna etapa	Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva kojim se utvrđuju uvjeti potpore razvoju digitalnih vještina
16	1.5.1. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima – Državne i regionalne strategije	Ključna etapa	Priprema razvoja strategija
19	1.5.2. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima – inovativni poduzetnički centri na ključnim izvoznim tržištima	Ključna etapa	Pripremna analiza za definiranje sadržaja i lokacija poslovnih centara
21	1.5.3. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima – globalne skupine za e-izvoz i virtualne faze	Ključna etapa	Uspostava skupina za učinak i odabir odredišta za globalne digitalne misije
25	2.2. Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća	Ključna etapa	Stupanje na snagu sekundarnog zakonodavstva kojim se utvrđuju uvjeti potpore razvoju zelenih vještina
32	2.4. Modernizacija poslovnih modela u proizvodnim poduzećima	Ključna etapa	Stupanje na snagu ministarske uredbe kojom se utvrđuju uvjeti prihvatljivosti bespovratnih sredstava
34	2.5. Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava
51	3.4. Program #Bürokratt (nacionalna virtualna pomoćna platforma i ekosustav)	Ciljna vrijednost	Pristup digitalnim javnim uslugama putem virtualne pomoćne platforme
54	3.5. Preoblikovanje osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ključna etapa	Razvoj centralno isporučenih/zajedničkih IT usluga
65	4.2. Potpora obnovi stambenih zgrada	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva za obnovu stambenih zgrada
68	4.3. Potpora za obnovu malih stambenih zgrada	Ključna etapa	Objavljeni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava za obnovu
84	5.2. Izgradnja dionice zapadnog željezničkog puta Tallinn-Rohuküla	Ključna etapa	Dodjela ugovora o izgradnji željeznice za izgradnju željeznice na dionicama Turba-Ellamaa i Ellamaa-Risti
90	5.4. Izgradnja tramvajske linije do stare luke u Tallinnu	Ključna etapa	Dodjela ugovora o radovima
114	6.6. Osiguravanje mjera na tržištu rada za smanjenje nezaposlenosti mladih	Ključna etapa	Akcijski plan Jamstva za mlade
117	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o socijalnoj skrbi
		Iznos obroka	145 394 882 EUR

Treći obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
7	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ciljna vrijednost	Razvoj platformi za eFTI (elektroničke informacije o prijevozu tereta)
24	2.1. Zelena tranzicija poduzeća	Ključna etapa	Donošenje akcijskog plana za kružno gospodarstvo u okviru Radne skupine za zelenu tranziciju
41	2.7. Stvaranje prilika za prihvaćanje tehnologija zelenog vodika temeljenih na obnovljivim izvorima energije	Ključna etapa	Stupanje na snagu ministarske uredbe kojom se utvrđuju uvjeti za dodjelu potpore
47	3.2. Razvoj usluga događanja i proaktivnih digitalnih javnih usluga za pojedince	Ciljna vrijednost	Pokretanje usluga za osobne životne događaje i/ili proaktivnih usluga
49	3.3. Razvoj usluga događanja i digitalnog pristupnika za poduzetnike	Ciljna vrijednost	Uvođenje razvoja IT-ja koji doprinosi provedbi usluga poslovnih događaja i pristupnika
63	4.1. Promicanje energetske učinkovitosti	Ključna etapa	Sklapanje sporazuma o suradnji kojim se utvrđuju uvjeti za suradnju između zaklade SA Kredex/Enterprise Estonia i županijskih razvojnih centara
76	4.6. Program za poticanje proizvodnje energije u industrijskim područjima	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje prijedloga za projekte za poticanje proizvodnje energije u industrijskim postrojenjima
78	4.7. Pilot-program skladištenja energije	Ključna etapa	Objava poziva na podnošenje prijedloga za pilot-program skladištenja energije
82	5.1. Uvođenje sigurne, zelene, konkurentne i održive prometne i energetske infrastrukture utemeljene na potrebama	Ključna etapa	Donošenje provedbenog plana za zeleni održiv razvoj javnog prijevoza iz Razvojnog plana za promet i mobilnost 2021.–2035.
92	5.5. Ulaganja općina u biciklističke i pješačke staze	Ključna etapa	Poziv na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava
95	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene skrbi u Estoniji	Ključna etapa	Odobrenje strateškog okvira za rješavanje problema nedostatka radne snage u zdravstvu
96	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene skrbi u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu Uredbe ministra zdravstva i rada o Zakonu o organizaciji službi o izmjeni sustava povrata troškova za liječnike, medicinske sestre i farmaceute
108	6.3. Jačanje primarne zdravstvene zaštite	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena i dopuna Zakona o organizaciji zdravstvenih usluga
109	6.4. Obnova upravljanja e-zdravstvom	Ključna etapa	Odobrenje okvira za upravljanje e-zdravstvom i njegova provedbenog plana
116	6.7. Produljenje trajanja naknada za nezaposlenost	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o uslugama i davanjima za nezaposlenost i Zakona o osiguranju za slučaj nezaposlenosti
118	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Akcijski plan za integrirani model skrbi
122	6.9. Smanjenje razlike u plaćama između spolova	Ključna etapa	Digitalni alat za razlike u plaćama između spolova
		Iznos obroka	145 394 882 EUR

Četvrti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
2	1.1. Digitalna transformacija u poduzećima	Ciljna vrijednost	Dodjela bespovratnih sredstava
12	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Upis u aktivnosti osposobljavanja
14	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Broj novih modula usavršavanja i prekvalifikacije
17	1.5.1. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima – Državne i regionalne strategije	Ključna etapa	Nabava studija
26	2.2. Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća	Ciljna vrijednost	Broj modula usavršavanja i prekvalifikacije
29	2.3. Programi razvoja zelene tehnologije	Ključna etapa	Uspostava Programa razvoja zelenih tehnologija
35	2.5. Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija	Ciljna vrijednost	Broj ugovora dodijeljenih na temelju poziva na podnošenje prijedloga
55	3.5. Preoblikovanje osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ciljna vrijednost	Uvođenje nacionalne privatne infrastrukture oblaka od strane javnih tijela
56	3.5. Preoblikovanje osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ključna etapa	Proširenje infrastrukture oblaka na veleposlanstvo za podatke
61	3.8. Izgradnja širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Uvođenje širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta na nove lokacije
91	5.4. Izgradnja tramvajske linije do stare luke u Tallinnu	Ciljna vrijednost	Nova tramvajska linija u funkciji
97	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene skrbi u Estoniji	Ciljna vrijednost	Upis u osposobljavanje za zdravstvenu njegu
100	6.2. Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora za iskopavanje i opskrbu vodom i električnom energijom te za ojačane betonske strukture Zdravstvenog kampusa u sjevernoj Estoniji
101	6.2. Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o izgradnji zdravstvenog kampusa u sjevernoj Estoniji
110	6.5. Izgradnja kapaciteta višenamjenskih medicinskih helikoptera	Ključna etapa	Dodjela ugovora za višenamjenske kapacitete za medicinske helikoptere
121	6.9. Smanjenje razlike u plaćama između spolova	Ključna etapa	Vlada donosi plan razvoja socijalne skrbi za razdoblje 2023.–2030.
123	6.9. Smanjenje razlike u plaćama između spolova	Ključna etapa	Digitalni alat za razlike u plaćama između spolova
		Iznos obroka	145 394 882 EUR

Peti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
4	1.2. Razvoj e-izgradnje	Ključna etapa	Donošenje međunarodnih standarda i najbolje prakse za uporabu digitalnih tehnologija u građevinarstvu
8	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ciljna vrijednost	Razvoj sučelja ECMR-a (elektronički teretni list)
15	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Preispitivanje standarda kvalifikacija za IKT stručnjake.
39	2.6. Zeleni fond	Ciljna vrijednost	Obujam ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala ili vlasničkih ulaganja u poduzeća
42	2.7. Stvaranje prilika za prihvaćanje tehnologija zelenog vodika temeljenih na obnovljivim izvorima energije	Ključna etapa	Tehnologije i oprema za stvaranje cjelovitih vrijednosnih lanaca zelenog vodika
57	3.5. Preoblikovanje osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ciljna vrijednost	Migracija ključnih sustava u nacionalnu infrastrukturu u oblaku veleposlanstva za podatke
58	3.5. Preoblikovanje osnovnih digitalnih usluga i siguran prijelaz na infrastrukturu u oblaku	Ciljna vrijednost	Središnje ispitivanje sigurnosti informacijskih sustava tijela javne vlasti
59	3.6. Uspostava strateške analize pranja novca i financiranja terorizma u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma te drugih zakonodavnih, administrativnih i ugovornih promjena potrebnih za Centar za stratešku analizu
64	4.1. Promicanje energetske učinkovitosti	Ključna etapa	Digitalni alati za olakšavanje pristupa informacijama o obnovi, uključujući vizualizaciju rezultata obnove i procjenu troškova obnove, postali su operativni
66	4.2. Potpora obnovi stambenih zgrada	Ciljna vrijednost	Stambeni objekti s poboljšanom energetskom učinkovitošću
69	4.3. Potpora za obnovu malih stambenih zgrada	Ciljna vrijednost	Stambeni objekti s poboljšanom energetskom učinkovitošću
72	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Stupanje na snagu relevantnog primarnog i/ili sekundarnog zakonodavstva i objavljivanje smjernica za ublažavanje prepreka za postavljanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i postrojenja za skladištenje energije
85	5.2. Izgradnja dionice zapadnog željezničkog puta Tallinn-Rohuküla	Ciljna vrijednost	Završetak nove željeznice (spremna za promet)
87	5.3. Izgradnja multimodalnog zajedničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu	Ključna etapa	Završetak prolaza terminala
94	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene skrbi u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu Vladine uredbe o planu razvoja bolničke mreže
102	6.2. Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)	Ciljna vrijednost	10 % opsega ugovora o izgradnji je ispunjeno
111	6.5. Izgradnja kapaciteta višenamjenskih medicinskih helikoptera	Ciljna vrijednost	Primitak helikoptera
119	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Stupanje na snagu uredbe ministra socijalne zaštite
120	6.8. Dugotrajna skrb	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena o sustavu potpore djeci s većim potrebama za skrbi
		Iznos obroka	145 394 882 EUR

Šesti obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
3	1.1. Digitalna transformacija u poduzećima	Ciljna vrijednost	Dodjela bespovratnih sredstava
5	1.2. Razvoj e-izgradnje	Ključna etapa	Dostupnost javnih usluga na platformi za e-izgradnju
6	1.2. Razvoj e-izgradnje	Ciljna vrijednost	Završetak projekata razvoja i izrade prototipa
9	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ciljna vrijednost	Ukupan broj dovršenih projekata
33	2.4. Modernizacija poslovnih modela u proizvodnim poduzećima	Ciljna vrijednost	Broj projekata za koje je dodijeljena potpora
45	3.1. Stvaranje i razvoj centra izvrsnosti za upravljanje podacima i otvorene podatke	Ciljna vrijednost	Završetak projekata za poboljšanje kvalitete podataka
46	3.1. Stvaranje i razvoj centra izvrsnosti za upravljanje podacima i otvorene podatke	Ciljna vrijednost	Objava skupova podataka na nacionalnom portalu otvorenih podataka
48	3.2. Razvoj usluga događanja i proaktivnih digitalnih javnih usluga za pojedince	Ciljna vrijednost	Uvođenje usluga povezanih s osobnim životnim događajima građana i proaktivnih usluga
50	3.3. Razvoj usluga događanja i digitalnog pristupnika za poduzetnike	Ciljna vrijednost	Uvođenje razvoja IT-ja koji doprinosi provedbi usluga poslovnih događaja i pristupnika
52	3.4. Program #Bürokratt (nacionalna virtualna pomoćna platforma i ekosustav)	Ciljna vrijednost	Uvođenje virtualnog asistenta Bürokratt u okruženju digitalnih javnih usluga
53	3.4. Program #Bürokratt (nacionalna virtualna pomoćna platforma i ekosustav)	Ciljna vrijednost	Pristup digitalnim javnim uslugama putem virtualne pomoćne platforme
62	3.8. Izgradnja širokopojasnih mreža vrlo velikog kapaciteta	Ciljna vrijednost	Uvođenje širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta na nove lokacije
73	4.4. Poticanje zelene tranzicije u energetskom gospodarstvu	Ključna etapa	Vladino donošenje nacionalnog razvojnog plana energetskog sektora
93	5.5. Ulaganja općina u biciklističke i pješačke staze	Ciljna vrijednost	Dovršena infrastruktura za biciklističke i pješačke staze
103	6.2. Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)	Ciljna vrijednost	50 % opsega ugovora o izgradnji je ispunjeno
104	6.2. Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o opremanju Zdravstvenog kampusa u sjevernoj Estoniji kako bi postao potpuno operativan
115	6.6. Osiguravanje mjera na tržištu rada za smanjenje nezaposlenosti mladih	Ciljna vrijednost	Broj mladih koji sudjeluju u programu „Moj prvi posao”
		Iznos obroka	145 394 882 EUR

Sedmi obrok (bespovratna potpora):

Redni broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv
10	1.3. Razvoj usluga digitalnih tovarnih listova	Ključna etapa	Ex post evaluacija razvoja i uvođenja digitalnih tovarnih listova
13	1.4. Reforma vještina za digitalnu transformaciju poduzeća	Ciljna vrijednost	Završetak aktivnosti osposobljavanja
18	1.5.1. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima – Državne i regionalne strategije	Ciljna vrijednost	Broj državnih i regionalnih izvoznih strategija
20	1.5.2. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima – inovativni poduzetnički centri na ključnim izvoznim tržištima	Ciljna vrijednost	Broj otvorenih poslovnih centara
22	1.5.3. Potpora konkurentnosti poduzeća na stranim tržištima – globalne skupine za e-izvoz i virtualne faze	Ciljna vrijednost	Broj misija koje su provele skupine za globalni učinak i broj važnih događaja u kojima je Estonija bila zastupljena u „virtualnim fazama”
27	2.2. Zelene vještine za potporu zelenoj tranziciji poduzeća	Ciljna vrijednost	Osobe koje sudjeluju u programima usavršavanja i prekvalifikacije
30	2.3. Programi razvoja zelene tehnologije	Ciljna vrijednost	Broj klastera koji primaju potporu u okviru Programa razvoja zelene tehnologije
31	2.3. Programi razvoja zelene tehnologije	Ciljna vrijednost	Broj novoosnovanih poduzeća koja primaju potporu u okviru Programa razvoja zelene tehnologije i koja su primila privatna ulaganja
36	2.5. Uvođenje resursno učinkovitih zelenih tehnologija	Ciljna vrijednost	Broj dovršenih projekata
40	2.6. Zeleni fond	Ciljna vrijednost	Obujam ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala ili vlasničkih ulaganja u poduzeća
43	2.7. Stvaranje prilika za prihvaćanje tehnologija zelenog vodika temeljenih na obnovljivim izvorima energije	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena tehnologijama zelenog vodika temeljenim na obnovljivim izvorima energije u iznosu od najmanje 49,49 milijuna EUR
60	3.7. Informacijski sustav za stratešku analizu pranja novca i financiranja terorizma u stvarnom vremenu	Ključna etapa	Razvoj novog sustava IKT-a za analizu u stvarnom vremenu za Centar za stratešku analizu i dostava financijsko-obavještajnoj jedinici
67	4.2. Potpora obnovi stambenih zgrada	Ciljna vrijednost	Procijenjeno godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova
75	4.5. Program za jačanje elektroenergetske mreže radi povećanja kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i prilagodbe klimatskim promjenama (kao što je zaštita od oluja)	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet za povezivanje energije iz obnovljivih izvora stvoren ulaganjima u prijenosnu mrežu
77	4.6. Program za poticanje proizvodnje energije u industrijskim područjima	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet priključka za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u industrijskim postrojenjima priključenima na mrežu ili blizu njih
79	4.7. Pilot-program skladištenja energije	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet za skladištenje topline koji proizlazi iz potpore ulaganjima
80	4.7. Pilot-program skladištenja energije	Ciljna vrijednost	Dodatni kapacitet za skladištenje električne energije koji proizlazi iz potpore ulaganjima
83	5.1. Uvođenje sigurne, zelene, konkurentne i održive prometne i energetske infrastrukture utemeljene na potrebama	Ključna etapa	Provedba razvojnog plana za promet i mobilnost 2021.–2035.
88	5.3. Izgradnja multimodalnog zajedničkog terminala za Rail Baltic u Tallinnu	Ključna etapa	Završetak novog željezničkog kolodvora
98	6.1. Sveobuhvatna promjena u organizaciji zdravstvene skrbi u Estoniji	Ključna etapa	Stupanje na snagu Ministarske uredbe o izmjeni sporazuma između Ministarstva socijalnih pitanja i Sveučilišta u Tartuu o manjku liječnika u određenim specijalizacijama
105	6.2. Uspostava medicinskog kampusa u sjevernoj Estoniji (Northern Estonia Medical Campus)	Ključna etapa	Završetak građevinskih radova
112	6.5. Izgradnja kapaciteta višenamjenskih medicinskih helikoptera	Ciljna vrijednost	Završetak izgrađenih ili proširenih zračnih baza
		Iznos obroka	96 929 921 EUR

DIO 3.: DODATNI ARANŽMANI

1.Aranžmani za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost

Praćenje i provedba plana za oporavak i otpornost Estonije odvija se u skladu sa sljedećim aranžmanima:

Ministarstvo financija kao vodeće ministarstvo i Državni centar za dijeljene usluge osiguravaju cjelokupnu koordinaciju, praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost. Državni centar za dijeljene usluge obavlja funkcije upravljačkog tijela. Odjel za državni proračun u Ministarstvu financija u suradnji s Državnim centrom za dijeljene usluge obavlja zadaće povezane s praćenjem i ocjenjivanjem.

Sektorska ministarstva i agencije izvršavaju odgovornosti koje su im dodijeljene u vezi s provedbom plana. Njihove službe također podupiru praćenje napretka projekata u njihovoj nadležnosti i održavaju blisku suradnju s Državnim centrom za dijeljene usluge i Ministarstvom financija. U tu svrhu postojeći operativni sustav strukturnih fondova (SFOS) upotrebljava se za bilježenje svih podataka povezanih s provedbom i praćenjem plana.

Odjel za financijsku kontrolu Ministarstva financija, revizorsko tijelo, provodi redovite revizije uspostavljenih sustava upravljanja i kontrole. Također priprema sažetak revizija provedenih za zahtjeve za plaćanje. Revizorsko tijelo također je domaćin Koordinacijske službe za borbu protiv prijevara.

Svi nacionalni i vanjski izvori unose se zajedno u sektorske programe koji omogućuju transparentno praćenje sektorskog financiranja i omogućuju utvrđivanje rizika i sprečavanje dvostrukog financiranja.

2.Aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim podacima

Državni centar za dijeljene usluge kao upravljačko tijelo odgovoran je za podnošenje zahtjeva za plaćanje Europskoj komisiji i za sastavljanje izjave o upravljanju kojom potvrđuje da su sredstva upotrijebljena za predviđenu namjenu, da su informacije potpune, točne i pouzdane te da kontrolni sustav pruža potrebna jamstva. Osim toga, praćenje i ocjenjivanje osigurava i Ministarstvo financija u suradnji s Državnim centrom za dijeljene usluge. 

Podaci koji se odnose na provedbu i praćenje plana pohranjuju se u postojećem integriranom informacijskom sustavu, operativnom sustavu strukturnih fondova (SFOS). SFOS je prilagođen zahtjevima iz Uredbe (EU) 2021/241 za prikupljanje podataka, izvješća o napretku i zahtjeve za plaćanje, uključujući prikupljanje pokazatelja i drugih informacija potrebnih za dokazivanje ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti i izvješćivanje o njima. SFOS upotrebljavaju svi sudionici uključeni u provedbu plana. Informacije u SFOS-u stalno se ažuriraju o napretku i rezultatima plana, uključujući utvrđene nedostatke i sve poduzete korektivne mjere.

U skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241, nakon završetka relevantnih dogovorenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz odjeljka 2.1. ovog Priloga Estonija Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za plaćanje financijskog doprinosa. Estonija osigurava da Komisija na zahtjev ima potpuni pristup osnovnim relevantnim podacima kojima se potkrepljuje propisno obrazloženje zahtjeva za plaćanje, kako za procjenu zahtjeva za plaćanje u skladu s člankom 24. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241 tako i za potrebe revizije i kontrole.

(1)    Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

(2)    Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.

(3)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(4)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(5)      Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

(6)    Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.

(7)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(8)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(9)      Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

(10)    Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.

(11)

   To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(12)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(13)      Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

(14)    Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.

(15)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(16)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(17)      Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

(18)    Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.

(19)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(20)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(21)      Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama o nenanošenju bitne štete (2021/C58/01).

(22)    Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.

(23)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabu ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.

(24)    To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postojećim postrojenjima za mehaničko-biološku obradu, ako su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti ili naknadnoj ugradnji u postupke recikliranja odvojenog otpada radi kompostiranja biootpada i anaerobne razgradnje biološkog otpada, pod uvjetom da takve mjere u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja, za što postoje dokazi na razini postrojenja.