EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.12.2021.
COM(2021) 570 final
2021/0430(CNS)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 22.12.2021.
COM(2021) 570 final
2021/0430(CNS)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
Pandemija bolesti COVID-19 izazvala je najdublju gospodarsku recesiju u EU-u u posljednjih nekoliko desetljeća 1 , što je potaknulo brz i odlučan politički odgovor na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Sve države članice donijele su izvanredne diskrecijske mjere uz „automatske stabilizatore” kako bi poduprle gospodarsku aktivnost i ublažile socijalne učinke.
EU je poduzeo i dosad nezabilježene mjere za rješavanje krize. Višegodišnji financijski okvir EU-a koji zajedno s Instrumentom Europske unije za oporavak (NextGenerationEU) raspolaže s ukupno 1,8 bilijuna EUR (u cijenama iz 2018.) najveći je paket poticaja ikad financiran iz proračuna EU-a. Vijeće je 14. prosinca 2020. 2 uz potporu Europskog parlamenta službeno odobrilo instrument NextGenerationEU, kojim će se na tržištima kapitala prikupiti 750 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) i financirati posebne mjere za oporavak i otpornost u ograničenom razdoblju kako bi se potaknuo gospodarski rast i ulaganje u otpornost te zeleniju i digitalnu budućnost.
Potrebni su dostatni prihodi za pokrivanje troškova financiranja zajmova u okviru instrumenta NextGenerationEU, koji su raspoređeni na tri desetljeća. Otplata glavnice može započeti prije završetka višegodišnjeg financijskog okvira 2021.–2027. ako su iznosi koji nisu upotrijebljeni za plaćanje kamata niži od planiranog i u slučaju uvođenja novih vlastitih sredstava 3 , a mora se zaključiti do kraja 2058. 4 .
U okviru Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. 5 Europski parlament, Vijeće i Komisija naveli su da rashodi iz proračuna Unije povezani s otplatom Instrumenta Europske unije za oporavak ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja rashoda programa ili investicijskih instrumenata u okviru višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s tim međuinstitucijskim sporazumom poželjno je i da se za države članice ublaži povećanje vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u. Te tri institucije stoga su se suglasile da će „raditi na uvođenju dostatnih novih vlastitih sredstava kako bi se pokrio iznos koji odgovara očekivanim rashodima povezanima s vraćanjem 6 ”. Komisija se obvezala da će u 2021. predložiti nova vlastita sredstva s ciljem njihova uvođenja najkasnije do 1. siječnja 2023. 7 .
2.SADRŽAJ PRIJEDLOGA O IZMJENI
Komisija predlaže uvođenje novih vlastitih sredstava, čime bi EU stekao potrebna sredstva, posebno s obzirom na nove proračunske rashode za otplatu troškova financiranja za zajmova u okviru instrumenta NextGenerationEU i Socijalnog fonda za klimatsku politiku 8 .
U izmijenjenom prijedlogu navodi se da će se 25 % većine prihoda od emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama namijenjenih prodaji na dražbi pripisati proračunu EU-a. To uključuje prihode iz postojećeg sustava trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo, za koje bi se dodatne emisijske jedinice prodavale na dražbi, kao i njegovo proširenje na pomorski promet te uvođenje zasebnog trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade, u skladu s prijedlogom izmjene Direktive 2003/87/EZ 9 .
Isključene su emisijske jedinice koje Europska investicijska banka prodaje na dražbi za Inovacijski fond i početna sredstva Modernizacijskog fonda. Radi neutralnosti, opseg vlastitih sredstava uključuje i emisijske jedinice u načelu namijenjene dražbovnoj prodaji država članica, koje se na temelju diskrecijskog prava država članica besplatno prenose u energetski sektor, koje se upotrebljavaju za usklađivanje u sektorima na koje se odnosi raspodjela tereta ili koje Europska investicijska banka prodaje na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda.
Kako bi se odgovorilo na moguće socijalne učinke uvođenja trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade, Komisija je predložila osnivanje Socijalnog fonda za klimatsku politiku. Fond će koristiti ranjivim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima usluga prijevoza. Za vrijeme njegova trajanja Fond će se financirati iz vlastitih sredstava proračuna Unije, a od 2026. i iz prihoda od trgovanja emisijama za cestovni promet i zgrade. Ukupna financijska omotnica Fonda za razdoblje 2025.–2032. iznosit će 72,2 milijarde EUR u tekućim cijenama, što u načelu odgovara iznosu od oko 25 % očekivanih prihoda novog sustava trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet za razdoblje 2026.–2032.
Predlaže se privremeni mehanizam za ublažavanje regresivnih distribucijskih učinaka vlastitih sredstava koja se temelje na trgovanju emisijama, uvođenjem maksimalnog doprinosa za države članice s nižim prihodima i visokim emisijama ugljika te minimalnog doprinosa za države članice u načelu s višim prihodima i niskim emisijama ugljika. Time će se izbjeći neproporcionalni doprinos nekih država članica proračunu EU-a u usporedbi s veličinom njihova gospodarstva u razdoblju prelaska na održivija gospodarstva i društva te će se osigurati pravedan doprinos svih država članica.
Ovim se prijedlogom predviđa da će se udio prihoda od prodaje certifikata u okviru mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama prenijeti u proračun EU-a kao vlastita sredstva u obliku nacionalnog doprinosa.
Naposljetku, ovim se prijedlogom predviđa da će se doprinos država članica proračunu EU-a temeljiti na udjelu rezidualne dobiti najvećih i najprofitabilnijih multinacionalnih poduzeća koji je preraspodijeljen državama članicama u slučaju da su one jurisdikcije krajnjeg tržišta u kojima se roba ili usluge upotrebljavaju ili troše u skladu s Uključivim okvirom OECD-a i skupine G20 za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti 10 o reformi međunarodnog poreznog okvira. Iako se na međunarodnoj razini i dalje razvija Multilateralna konvencija, Komisija je najavila da će 2022. podnijeti prijedlog direktive Vijeća kako bi se osigurala dosljedna provedba Multilateralne konvencije o djelomičnoj preraspodjeli prava oporezivanja.
3.PRAVNI OKVIR
3.1.Odluka o vlastitim sredstvima
U skladu s člankom 311. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom „može uspostaviti nove kategorije vlastitih sredstava ili ukinuti postojeće kategorije”. Tom se odredbom izričito predviđa izmjena Odluke o vlastitim sredstvima radi dodavanja novih vlastitih sredstava kako je dogovoreno u Međuinstitucijskom sporazumu.
U skladu s posebnim zakonodavnim postupkom iz članka 311. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije Vijeće nakon savjetovanja s Europskim parlamentom jednoglasno donosi revidiranu odluku. Odluka će stupiti na snagu nakon što je države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
3.2.Provedbeno zakonodavstvo
Istodobno, Vijeće treba izmijeniti provedbene mjere povezane sa sustavom vlastitih sredstava kako bi se osiguralo da su i dalje svrsishodne. Osim toga, potrebne su nove odredbe o stavljanju na raspolaganje svih novih vlastitih sredstava. Komisija će podnijeti potrebne prijedloge u prvoj polovini 2022.
2021/0430 (CNS)
Prijedlog
ODLUKE VIJEĆA
o izmjeni Odluke (EU, Euratom) 2020/2053 o sustavu vlastitih sredstava Europske unije
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 311. prvi stavak,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 106.a,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,
u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1)NextGenerationEU je privremeni instrument za oporavak uspostavljen Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 11 , kojim će se dodijeliti 750 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) prikupljenih na financijskim tržištima, s ciljem održivog i otpornog oporavka u cijeloj Uniji i lakše provedbe gospodarske potpore u izvanrednoj situaciji uzrokovanoj pandemijom bolesti COVID-19 te promicanja zelene i digitalne tranzicije.
(2)Vraćanje glavnice takvih sredstava upotrijebljenih za rashode u okviru Instrumenta Europske unije za oporavak i pripadajućih dospjelih kamata trebat će se financirati iz općeg proračuna Unije, među ostalim dostatnim prihodima od novih vlastitih sredstava uvedenih nakon 2021. U okviru Međuinstitucijskog sporazuma od 16. prosinca 2020. 12 Europski parlament, Vijeće i Komisija istaknuli su važnost Instrumenta Europske unije za oporavak te su izjavili da „rashodi iz proračuna Unije povezani s vraćanjem Instrumenta Europske unije za oporavak ne bi smjeli dovesti do neopravdanog smanjenja rashoda programa ili investicijskih instrumenata u okviru VFO-a”. U Međuinstitucijskom sporazumu navodi se i da je „poželjno da se za države članice ublaži povećanje vlastitih sredstava koja se temelje na BND-u.”
(3)Sustav EU-a za trgovanje emisijama, uspostavljen Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 13 , okosnica je klimatske politike Unije. S obzirom na usku povezanost trgovanja emisijama s ciljevima klimatske politike Unije, primjereno je dio tih prihoda raspodijeliti u proračun Unije.
(4)Vlastita sredstva za trgovanje emisijama uključuju dio prihoda dobivenih od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u svim sektorima obuhvaćenima područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. U skladu s Direktivom 2003/87/EZ i Uredbom (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća 14 države članice mogu odlučiti da dio ukupne količine emisijskih jedinica utvrđenih u Direktivi 2003/87/EZ ne prodaju na dražbi ili da se on prenese i proda na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda uspostavljenog tom direktivom. Te bi se emisijske jedinice trebale upotrebljavati i za izračun iznosa vlastitih sredstava na temelju trgovanja emisijama. Primjereno je isključiti emisijske jedinice za početna sredstva Modernizacijskog fonda, kao i emisijske jedinice za Inovacijski fond.
(5)Kako bi se izbjegao pretjerano regresivan učinak na doprinose iz trgovanja emisijama, trebalo bi utvrditi maksimalni doprinos za države članice koje ispunjavaju uvjete. Za razdoblje 2023.–2027. države članice ispunjavaju uvjete ako je njihov bruto nacionalni dohodak po stanovniku, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan na temelju podataka Unije za 2020., manji od 90 % prosjeka EU-a. Za razdoblje 2028.–2030. trebalo bi upotrijebiti bruto nacionalni dohodak po stanovniku iz 2025. Maksimalni doprinos trebalo bi utvrditi usporedbom udjela država članica u ukupnim vlastitim sredstvima koja se temelje na trgovanju emisijama s udjelima tih država članica u bruto nacionalnom dohotku Unije. Trebalo bi utvrditi minimalni doprinos za sve države članice čiji je udio u ukupnom iznosu vlastitih sredstava koja se temelje na sustavu trgovanja emisijama manji od 75 % njihova udjela u bruto nacionalnom dohotku Unije.
(6)Uredbom (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 15 uspostavlja se mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama kako bi se dopunio sustav EU-a za trgovanje emisijama i osigurala učinkovitost klimatske politike Unije. S obzirom na usku povezanost mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama s klimatskom politikom Unije, udio prihoda od prodaje certifikata trebalo bi prenijeti u proračun Unije kao vlastita sredstva.
(7)U listopadu 2021. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj i Uključivi okvir skupine G20 za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti postigli su dogovor o tome da se uključenim jurisdikcijama na tržištu dodijeli 25 % rezidualne dobiti velikih multinacionalnih poduzeća koje su iznad praga profitabilnosti od 10 % („Sporazum OECD-a i skupine G20 o prvom stupu IF-a”). Vlastita sredstva trebala bi se sastojati od prihoda dobivenih primjenom jedinstvene pozivne stope na udio rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća preraspodijeljen državama članicama [u skladu s Direktivom o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja].
(8)Odredbe o doprinosu od prodaje emisijskih jedinica na dražbi u okviru postojećeg sustava trgovanja emisijama trebale bi se primjenjivati od 1. siječnja 2023. Nakon izmjene Direktive 2003/87/EZ, odredbe o doprinosu od prodaje emisijskih jedinica na dražbi u okviru revidiranog sustava trgovanja emisijama trebale bi se primjenjivati od prvog dana nakon posljednjeg dana razdoblja za prenošenje te izmjene. Odredbe o doprinosu iz mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama trebale bi se primjenjivati od datuma početka primjene Uredbe. [Odredbe o Sporazumu OECD-a i skupine G20 o prvom stupu IF-a stupaju na snagu nakon početka primjene Direktive o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja i stupanja na snagu Multilateralne konvencije.]
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Izmjene Odluke (EU, Euratom) 2020/2053
Odluka (EU, Euratom) 2020/2053 mijenja se kako slijedi:
(1)članak 2. mijenja se kako slijedi:
(a)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (e):
„(e) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene stope od 25 % na:
(1)prihode dobivene od dražbovne prodaje emisijskih jedinica koju države članice provode u skladu s člancima 3.d, 10. i 30.d Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 16 1;
(2)iznos dobiven množenjem godišnje količine emisijskih jedinica na koju relevantna država članica primjenjuje nešto od sljedećeg:
(a)mogućnost prijelazne besplatne dodjele emisijskih jedinica iz članka 10.c Direktive 2003/87/EZ;
(b)mogućnost ograničenog poništavanja emisijskih jedinica iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća 17 2;
(c)korištenje emisijskih jedinica iz članka 10.d stavka 4. Direktive 2003/87/EZ za prodaju na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda iz članka 10.d stavka 3. te direktive;
s prosječnom ponderiranom cijenom emisijskih jedinica prodanih na dražbi na zajedničkoj dražbovnoj platformi u godini u kojoj bi te emisijske jedinice bile prodane na dražbi.”
(b)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (f):
„(f) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene pozivne stope koja je jednaka 75 % prihoda od prodaje certifikata u okviru mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama uspostavljenog Uredbom (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 183.”
(c)u stavku 1. dodaje se sljedeća točka (g):
„(g) prihodi dobiveni primjenom jedinstvene pozivne stope od 15 % na udio rezidualne dobiti multinacionalnih poduzeća preraspodijeljen državama članicama u skladu s [Direktivom o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja 194.]”
(d)umeće se sljedeći stavak 2.a:
„2.a Odstupajući od stavka 1. točke (e), do financijske godine 2030. primjenjuje se sljedeće:
(a)ako je udio države članice u ukupnom iznosu prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e) manji od 75 % njezina udjela u bruto nacionalnom dohotku Unije, ta država članica stavlja na raspolaganje iznos koji je jednak 75 % tog udjela bruto nacionalnog dohotka, pomnožen s ukupnim iznosom prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e).
(b)udio države članice u ukupnom iznosu prihoda koji proizlazi iz primjene stavka 1. točke (e) ne smije biti veći od 150 % udjela te države članice u bruto nacionalnom dohotku Unije za države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po stanovniku manji od 90 % prosjeka Unije, izmjeren prema standardu kupovne moći i izračunan za razdoblje 2023.–2027. na temelju podataka za 2020., a za razdoblje 2028.–2030. na temelju podataka za 2025.
Bruto nacionalni dohodak iz točaka (a) i (b) znači bruto nacionalni dohodak po tržišnim cijenama iz članka 1. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/516 Europskog parlamenta i Vijeća 205.”
Članak 2.
Stupanje na snagu i primjena
Glavni tajnik Vijeća obavješćuje države članice o ovoj Odluci.
Države članice bez odgađanja obavješćuju glavnog tajnika Vijeća o zaključivanju postupaka potvrde ove Odluke u skladu s njihovim odgovarajućim ustavnim odredbama.
Ova Odluka stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca koji slijedi nakon primitka zadnje obavijesti iz drugog stavka.
Članak 1. stavak 1. točka (a) primjenjuje se od 1. siječnja 2023. za prihode u skladu s člancima 3.d i 10. Direktive 2003/87/EZ te od dana koji slijedi nakon posljednjeg dana razdoblja za prenošenje Direktive (EU) [XXX] Europskog parlamenta i Vijeća 216 o izmjeni Direktive 2003/87/EZ za prihode u skladu s člankom 30.d Direktive 2003/87/EZ.
Članak 1. stavak 1. točka (b) primjenjuje se od datuma početka primjene Uredbe (EU) [XXX] o uspostavi mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama.
Članak 1. stavak 1. točka (c) primjenjuje se od
prvog dana primjene [Direktive o provedbi globalnog sporazuma o preraspodjeli prava oporezivanja] ili
dana stupanja na snagu i početka primjene Multilateralne konvencije, ovisno o tome što nastupi kasnije.
Članak 3.
Adresati
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu,
Za Vijeće
Predsjednik