EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2021.

COM(2021) 551 final

2021/0211(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757

(Tekst značajan za EGP)

{SEC(2021) 551 final} - {SWD(2021) 557 final} - {SWD(2021) 601 final} - {SWD(2021) 602 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Komunikacijom o europskom zelenom planu 1 pokrenuta je nova strategija rasta za EU kojom se EU želi preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom. U njoj se ponovno potvrđuju Komisijine ambicije da se povećaju klimatski ciljevi i Europu preobrazi u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Osim toga, zdravlje i dobrobit građana nastoji se zaštititi od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Europski zeleni plan postao je još potrebniji i vrjedniji s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 za zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije.

Borba protiv klimatskih promjena goruće je pitanje. U skladu sa znanstvenim nalazima iz posebnog izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) nultu neto stopu emisija CO2 na globalnoj razini treba postići oko 2050., a neutralnost za sve ostale stakleničke plinove treba postići što prije do kraja ovog stoljeća. To goruće pitanje zahtijeva pojačano djelovanje EU-a, koji mora zauzeti ulogu svjetskog predvodnika postizanjem klimatske neutralnosti do 2050. Taj je cilj utvrđen u komunikaciji „Čist planet za sve – Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo” 2 .

Na temelju strategije iz europskog zelenog plana i sveobuhvatne procjene učinka Komisija je u Komunikaciji iz rujna 2020. o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030. 3 („Plan za postizanje klimatskog cilja do 2030.”) predložila da EU poveća svoje ambicije i iznijela sveobuhvatan plan za povećanje obvezujućeg cilja Europske unije za 2030. kako bi se neto emisije na odgovoran način smanjile za najmanje 55 % do te godine. Povećanje ambicija za 2030. pruža veću sigurnost oblikovateljima politika i ulagateljima kako odluke koje se donose u sljedećim godinama ne bi bile povezane s razinama emisija koje su nedosljedne s ciljem postizanja klimatske neutralnosti EU-a do 2050. Cilj za 2030. u skladu je s ciljem iz Pariškog sporazuma da se povećanje globalne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C i da se ulaže trud u njegovo zadržavanje na razini od 1,5 °C.

Europsko vijeće podržalo je novi obvezujući cilj EU-a za 2030. na sastanku u prosincu 2020. 4 Nadalje, pozvalo je Komisiju da „procijeni kako svi gospodarski sektori mogu na najbolji način doprinijeti cilju za 2030. i da podnese potrebne prijedloge popraćene dubinskim ispitivanjem okolišnog, gospodarskog i socijalnog učinka na razini država članica, uzimajući u obzir nacionalne energetske i klimatske planove i preispitujući postojeće fleksibilnosti”.

U tu svrhu na temelju Europskog zakona o klimi 5 dogovorenog sa suzakonodavcima cilj klimatske neutralnosti EU-a postaje pravno obvezujući, a ambicije za 2030. povećavaju se postavljanjem cilja smanjenja neto emisija od najmanje 55 % do 2030. u odnosu na 1990.

Kako bi slijedila put koji je predložen u Europskom zakonu o klimi i ostvarila te povećane ambicije za 2030., Komisija je preispitala zakonodavstvo u području klime i energetike koje je na snazi i u okviru kojeg se očekuje smanjenje emisija stakleničkih plinova za samo 40 % do 2030. i 60 % do 2050. Paket za ostvarivanje cilja od 55 % („Fit for 55”), najavljen u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., najopsežnija je sastavnica rada na provedbi ambicioznog novog klimatskog cilja za 2030., kojoj će morati pridonijeti svi sektori i politike.

Osim toga, u prosincu 2020. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da razmotri načine za jačanje EU sustava trgovanja emisijama, a da se pritom zadrži njegov integritet i uzme u obzir potreba za rješavanjem problema raspodjele i energetskog siromaštva. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju i da razmotri predlaganje mjera kojima bi se energetski intenzivnim industrijama omogućilo da razviju i uvedu inovativne klimatski neutralne tehnologije i pritom zadrže svoju industrijsku konkurentnost.

Postojeće zakonodavstvo o sustavu trgovanja emisijama revidirano je 2018. kako bi se emisije u okviru EU sustava trgovanja emisijama do 2030. smanjile za 43 % u odnosu na 2005., što je u skladu s ciljem smanjenja emisija u cijelom gospodarstvu EU-a do 2030. za najmanje 40 % u odnosu na 1990. Međutim, novije analize službi Komisije upućuju na to da bi se emisije u sektorima koji su obuhvaćeni EU sustavom trgovanja emisijama umjesto toga do 2030. smanjile za 51 % u odnosu na 2005. da se zakonodavstvo nije mijenjalo 6 .

Iako bi se time premašio navedeni doprinos od –43 %, to i dalje ne bi bio dostatan doprinos općem cilju smanjenja od najmanje 55 % u odnosu na 1990. Stoga je opći cilj ove inicijative revidirati Direktivu o sustavu trgovanja emisijama na način razmjeran klimatskim ambicijama za 2030., odnosno smanjenjem neto emisija stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990., i koji slijedi postupnu i uravnoteženu putanju prema klimatskoj neutralnosti do 2050., te na troškovno učinkovit i dosljedan način u kojem se uzima u obzir potreba za pravednom tranzicijom i sudjelovanjem svih sektora u borbi EU-a protiv klimatskih promjena.

Kako je objašnjeno u procjeni učinka, smatra se da doprinos sektora obuhvaćenih EU sustavom trgovanja emisijama od –61 % u odnosu na 2005. najbolje odražava rezultate Plana za postizanje klimatskog cilja do 2030. i da stoga predstavlja cilj EU sustava trgovanja emisijama kojim će se pridonijeti općem cilju smanjenja od najmanje 55 % u odnosu na 1990. Povećanje doprinosa EU sustava trgovanja emisijama zaštiti okoliša u prvom redu podrazumijeva prilagodbu ukupnog broja emisijskih jedinica izdanih u okviru tog sustava („gornja granica”). Međutim, smanjena količina emisijskih jedinica dostupnih na tržištu utječe na druge stupove tog sustava i cijenu ugljika. Utječe na temeljna načela kao što su potreba za stabilnošću tržišta, zaštita od rizika od istjecanja ugljika, pažljivo uravnoteženi distribucijski učinci među državama članicama i dostupnost sredstava za povećane potrebe za ulaganjima u niskougljične tehnologije.

Dok se EU sustav trgovanja emisijama usklađuje s općim ciljem smanjenja od najmanje 55 % u odnosu na 1990., te je povećane klimatske ambicije potrebno pretočiti i u doprinos sektora izvan tog sustava borbi EU-a protiv klimatskih promjena. U procjeni učinka priloženoj Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030. utvrđeno je da se bez dodatnih mjera emisije u određenim sektorima neće smanjiti onoliko koliko je potrebno da bi se emisije u cijelom gospodarstvu smanjile za 55 %. Emisije iz pomorskog prometa danas su veće nego 1990. i očekuje se da će dodatno rasti u scenariju „bez mjera”. U okviru svih scenarija ocijenjenih za potrebe Plana za postizanje klimatskog cilja do 2030. i Strategije za održivu i pametnu mobilnost 7 predviđa se smanjenje emisija iz međunarodnog pomorskog prometa do 2050. za 80–82 % u odnosu na 1990. (što odgovara smanjenju emisija za 88–89 % u odnosu na 2008.) 8 radi dosljednosti s povećanim klimatskim ambicijama. Stoga se Europska komisija obvezala proširiti EU sustav trgovanja emisijama na pomorski promet u okviru skupa mjera EU-a za smanjenje emisija iz pomorskog prometa i provesti mjere dogovorene u okviru Međunarodne pomorske organizacije (IMO). U tom kontekstu Komisija pozdravlja napredak koji su Europski parlament i Vijeće od 2019. ostvarili u vezi s prijedlogom izmjene Uredbe (EU) 2015/757 9 kako bi se na odgovarajući način uzeo u obzir globalni sustav prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima (COM(2019) 38 final) i prima na znanje potporu koju je Europski parlament na plenarnoj sjednici iskazao proširenju EU sustava trgovanja emisijama na emisije iz pomorskog prometa od 2023. Emisije iz pomorskog prometa trebalo bi uključiti u postojeći sustav trgovanja emisijama. Da bi taj prelazak prošao neometano, trebalo bi uvesti prijelazno razdoblje u kojem bi brodarska društva morala predati emisijske jedinice samo za dio svojih verificiranih emisija, što bi se postupno povećalo na 100 % kroz četiri godine. Budući da bi se proširenjem postojećeg sustava trgovanja emisija na pomorski promet dodalo samo oko 90 milijuna tona CO2, učinak na dostupnost emisijskih jedinica za druge obuhvaćene sektore ostao bi ograničen.

Da bi se uzelo u obzir uključivanje pomorskog sektora u EU sustav trgovanja emisijama, trebalo bi izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757, posebno u pogledu izvješćivanja o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva i uzimajući u obzir ulogu upravljačkih tijela za brodarska društva. Tim izmjenama dopunjuju se izmjene predložene u dokumentu COM(2019) 38 final.

Kako je navedeno u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030., građevinski sektor izravno je i neizravno odgovoran za 36 % emisija stakleničkih plinova povezanih s energijom u EU-u i ima velik potencijal za smanjenje emisija na troškovno učinkovit način. Više od polovine tih emisija već je obuhvaćeno postojećim sustavom trgovanja emisijama, posebno emisije iz opskrbe električnom energijom za upotrebu u zgradama i većina emisija iz centralnog grijanja. Međutim, mnogi se domovi i dalje griju zastarjelim sustavima u kojima se koristi onečišćujućim fosilnim gorivima kao što su ugljen i nafta.

U sektoru cestovnog prometa isto tako postoji znatan potencijal za smanjenje emisija na troškovno učinkovit način. Cestovni promet izvor je petine emisija stakleničkih plinova u EU-u, a njegove emisije povećale su se za više od 25 % od 1990. Kako je već razmotreno u Komunikaciji o europskom zelenom planu, Komisija predlaže da se građevinski sektor i cestovni promet uključe u sustav trgovanja emisijama. U kontekstu drugih odgovarajućih regulatornih i investicijskih mjera za predmetne sektore njihovim uključivanjem u sustav trgovanja emisijama osigurali bi se povećani i usklađeniji gospodarski poticaji za smanjenje emisija u tim sektorima u EU-u i veća sigurnost da će se smanjenja emisija doista i provesti u tim sektorima.

Za sektor zgrada i sektor cestovnog prometa trebalo bi uvesti zasebno, ali povezano trgovanje emisijama. Time će se izbjeći narušavanje dobrog funkcioniranja sustava trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo s obzirom na različite potencijale za smanjenje u tim sektorima i različite čimbenike koji utječu na potražnju. Iskustvo je pokazalo da bi potencijalno spajanje dvaju sustava trebalo razmotriti tek nakon nekoliko godina rada novog sustava trgovanja emisijama. Proširenje na zgrade i cestovni promet zahtijeva vertikalni pristup reguliranim subjektima.

Stabilnost tržišta neophodna je za pravilno funkcioniranje i postizanje ciljeva EU sustava trgovanja emisijama. Da bi se osigurala stabilnost tržišta, Odlukom (EU) 2015/1814 10 uspostavljena je rezerva za stabilnost tržišta. Počela je funkcionirati u siječnju 2019. Njezini su ciljevi ukloniti povijesne neravnoteže između ponude i potražnje te povećati otpornost EU sustava trgovanja emisijama na velike neravnoteže. Tim se mehanizmom mora očuvati regulatorna stabilnost i zajamčiti dugoročna predvidljivost. Člankom 3. Odluke od Komisije se zahtijeva da preispita funkcioniranje rezerve u roku od tri godine od datuma početka njezina funkcioniranja. To preispitivanje treba razmotriti zajedno s učincima povećanja ambicija EU sustava trgovanja emisijama na stabilnost tržišta kako bi se uz izmjene tog sustava iz ovog Prijedloga predložile i potrebne izmjene rezerve.

U tom su kontekstu posebni ciljevi ovog Prijedloga, kao dijela paketa za ostvarivanje cilja od 55 %, sljedeći:

–učvrstiti postojeće područje primjene EU sustava trgovanja emisijama kako bi se na odgovarajući način pridonijelo općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % u odnosu na 1990.,

–osigurati kontinuiranu učinkovitu zaštitu sektora izloženih znatnom riziku od istjecanja ugljika i pritom potaknuti primjenu niskougljičnih tehnologija,

–ublažiti distribucijske i socijalne učinke te tranzicije preispitivanjem upotrebe prihoda od prodaje na dražbi te veličine i funkcioniranja mehanizama financiranja smanjenja emisija ugljika,

–osigurati da drugi sektori, osim onih koji su obuhvaćeni EU sustavom trgovanja emisijama, na troškovno učinkovit način pridonose smanjenju emisija potrebnom u skladu s ciljevima EU-a i obvezama iz Pariškog sporazuma, posebno tako što će se emisije iz pomorskog prometa, zgrada i cestovnog prometa obuhvatiti pravilima EU sustava trgovanja emisijama, osiguravajući pritom sinergije s drugim politikama za te sektore,

–preispitati sustav za praćenje emisija CO2 iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama,

–preispitati rezervu za stabilnost tržišta u skladu s odgovarajućom pravnom obvezom i ispitati njezine moguće izmjene kako bi se ispunili pravni ciljevi iz Odluke o rezervi za stabilnost tržišta i riješili eventualni problemi proizašli iz povećanih ambicija.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Svi gospodarski sektori trebali bi pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova. Klimatski i energetski paket za ostvarivanje cilja od 55 % sveobuhvatan je korak u reformi zakonodavstva Unije radi njegova usklađivanja s povećanim klimatskim ambicijama EU-a. Sve inicijative u okviru paketa blisko su povezane i svaka ovisi o tome kako su ostale oblikovane. Ovaj zakonodavni prijedlog dopunjuje prijedloge u okviru paketa i dosljedan je u odnosu na njih.

Sektori izvan EU sustava trgovanja emisijama obuhvaćeni su Uredbom o raspodjeli tereta 11 (ESR), kojom se utvrđuju opći cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova na razini EU-a i obvezujući godišnji ciljevi koje pojedinačne države članice trebaju ostvariti do 2030. ESR, među ostalim, obuhvaća emisije iz sektora cestovnog prometa i sektora zgrada te emisije iz nacionalne plovidbe, koje zajedno čine oko 50 % ukupnih emisija u okviru ESR-a. Za razliku od EU sustava trgovanja emisijama, sektori obuhvaćeni ESR-om ne podliježu cjenovnom signalu za ugljik na razini EU-a. Novim sustavom trgovanja emisijama, kojim se osiguravaju dodatni gospodarski poticaji (određivanjem cijene ugljika) potrebni za troškovno učinkovita smanjenja emisija iz zgrada i cestovnog prometa, dopunilo bi se postojeće područje primjene ESR-a, koje obuhvaća poticaje i odgovornost za nacionalne mjere. Važnost dopune ESR-a istaknuo je i velik broj dionika. Budući da su ambicije za 2030. povezane s trgovanjem emisijama za zgrade i cestovni promet dosljedne s troškovno učinkovitim doprinosima obuhvaćenih sektora, ne narušava se doprinos sektora obuhvaćenih ESR-om koji nisu obuhvaćeni određivanjem cijene ugljika na razini EU-a. Nacionalnim mjerama kojima se uklanjanju necjenovne prepreke ili stavljaju na raspolaganje alternativna rješenja može se poboljšati određivanje cijene ugljika.

U uvodnoj izjavi 4. Direktive (EU) 2018/410 navodi se da bi djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način. Osim toga, smanjenje emisija iz pomorskog prometa dio je EU-ove obveze iz Pariškog sporazuma da se smanje emisije u cijelom gospodarstvu.

Do danas ni na globalnoj razini ni u EU-u nisu uvedene odgovarajuće mjere za smanjenje emisija potrebno da bi sektor pomorskog prometa bio u skladu s povećanom klimatskom ambicijom EU-a. Od 2018. se na razini EU-a emisije CO2 iz brodova težih od 5 000 bruto tona koji putuju u luke smještene u EGP-u ili iz njih (u skladu s Uredbom EU-a o MRV-u za pomorski promet) 12 prate i verificiraju te se izvješćuje o njima. Na globalnoj se razini primjenjuje regulatorni okvir za energetsku učinkovitost novih brodova, a nedavno su odobrene i mjere za povećanje energetske učinkovitosti za postojeće brodove. IMO je donio i početnu strategiju za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova, u kojoj se utvrđuje cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2050. za najmanje 50 % u odnosu na razine iz 2008. Iako je nedavni napredak postignut u okviru IMO-a dobrodošao, te mjere nisu dovoljne za dekarbonizaciju međunarodnog pomorskog prometa u skladu s međunarodnim klimatskim ciljevima.

S obzirom na tu situaciju Europska komisija obvezala se predložiti skup mjera EU-a za povećanje doprinosa pomorskog prometa borbi EU-a protiv klimatskih promjena, zajedno s mjerama dogovorenima na globalnoj razini u okviru IMO-a. Uz proširenje EU sustava trgovanja emisijama na pomorski promet, skup mjera prije svega obuhvaća inicijativu FuelEU Maritime, namijenjenu povećanju upotrebe i potražnje za obnovljivim alternativnim transportnim gorivima, i prijedlog za preispitivanje Direktive o oporezivanju energije (ETD) 13 u pogledu postojećeg oslobođenja brodskih goriva od oporezivanja.

EU sustav trgovanja emisijama izravno ili neizravno pokriva oko 30 % emisija iz grijanja zgrada. To je zato što sustav obuhvaća centralno grijanje i električnu energiju kojom se koristi za grijanje. Obuhvaćanjem svih emisija iz izgaranja fosilnih goriva u tom sektoru i njihovim uključivanjem u EU sustav trgovanja emisijama ostvario bi se važan doprinos učinkovitosti smanjenja emisija. U cestovnom prometu prednost trgovanja emisijama sastojala bi se od hvatanja emisija iz voznog parka u vrijednosti ispod gornje granice i istodobnog poticanja promjena ponašanja, a taj cjenovni signal imao bi trajne učinke na rješenja povezana s mobilnošću. Ipak, standardne vrijednosti emisija CO2 za automobile i dalje su glavni pokretač za osiguranje ponude modernih i inovativnih čistih vozila, uključujući električne automobile. Uz primjenu trgovanja emisijama na cestovni promet Komisija predlaže strože standardne vrijednosti CO2 za automobile i kombije za 2030. kako bi se osigurao jasan put prema mobilnosti s nultom stopom emisija. Osim već navedenih mogućih načina upotrebe prihoda od dražbi, koji npr. uključuju promicanje osposobljavanja i preraspodjele radnika, dio prihoda ostvarenih trgovanjem emisijama u novim sektorima mogao bi se upotrijebiti za ublažavanje socijalnih učinaka koji proizlaze iz novog sustava trgovanja emisijama u tim sektorima i uložiti u mjere za ubrzavanje obnove zgrada i uvođenja vozila s nultom stopom emisija te za razvoj potrebne infrastrukture, kao što su strateški smještene pametne postaje za punjenje vozila s nultim emisijama. Mjere potpore za promicanje energetske učinkovitosti u ugroženim kućanstvima ili kućanstvima s niskim dohotkom isto bi tako mogle pridonijeti izbjegavanju prekomjernih distribucijskih učinaka. U tu svrhu Komisija u okviru zakonodavnog paketa za ostvarivanje cilja od 55 % predlaže uspostavu Socijalnog fonda za klimatsku politiku za financiranje odgovarajućih planova država članica kako bi se riješili socijalni aspekti trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet, pri čemu se posebna pozornost posvećuje ugroženim kućanstvima, mikropoduzećima i korisnicima prijevoza. Dio prihoda od dražbi u okviru novog sustava upotrijebit će se za financiranje planova država članica.

Predlaže se da se razina ambicije, gornja granica emisija i putanja za novi sustav trgovanja emisijama usklade s troškovno učinkovitim smanjenjem emisija iz zgrada i cestovnog prometa koje se temelji na kombinaciji određivanja cijene ugljika i jačanja postojećeg regulatornog okvira za te sektore.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Klimatske promjene prekogranični su problem, a djelovanjem EU-a može se učinkovito dopuniti i ojačati djelovanje na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. Povećanje cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz EU-a za 2030. utjecat će na mnoge sektore u cijelom gospodarstvu EU-a, zbog čega je koordinirano djelovanje na razini EU-a neophodno i mnogo je vjerojatnije da će dovesti do potrebne preobrazbe te djelovati kao snažan pokretač troškovno učinkovitih promjena i uzlazne konvergencije. Nadalje, mnogi elementi ovog Prijedloga, a posebno opcije povezane s mehanizmima zaštite od istjecanja ugljika i financiranja smanjenja emisija ugljika, imaju važnu dimenziju unutarnjeg tržišta.

U okviru EU sustava trgovanja emisijama, kao tržišta ugljika, potiču se smanjenja emisija ponajprije troškovno najučinkovitijim rješenjima u djelatnostima koje su njime obuhvaćene, čime se povećava učinkovitost zbog opsega tog sustava. Provedbom slične mjere na nacionalnoj razini nastala bi manja i rascjepkana tržišta ugljika, što bi moglo narušiti tržišno natjecanje i vjerojatno povećati ukupne troškove smanjenja emisija. Ista se logika primjenjuje na proširenje određivanja cijene ugljika na nove sektore.

Prekogranična dimenzija sektora pomorskog prometa zahtijeva koordinirano djelovanje na europskoj razini. Osim toga, djelovanje EU-a može nadahnuti i utrti put za šire djelovanje, npr. djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i trećih zemalja u području pomorskog prometa.

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

Direktiva je primjeren instrument i za izmjenu Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta jer je preispitivanje tog pravnog instrumenta blisko povezano s učincima povećanih ambicija EU sustava trgovanja emisijama na stabilnost tržišta.

Predložena direktiva odgovarajući je instrument i za izmjenu Uredbe (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji jer se tom direktivom emisije CO2 iz određenih djelatnosti pomorskog prometa uključuju u EU sustav trgovanja emisijama na temelju podataka o emisijama iz Uredbe (EU) 2015/757.  

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENÂ UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U vezi s ovim Prijedlogom nije provedena ex post evaluacija ni provjera primjerenosti jer je provedba postojećeg zakonodavstva o sustavu trgovanja emisijama, kako je izmijenjeno Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća 16 , koje se počelo primjenjivati 2021., u ranoj fazi. Zbog toga je za evaluaciju bila dostupna mala količina podataka.

•Savjetovanja s dionicima

Skupine dionika uvelike podržavaju rezervu za stabilnost tržišta, no ne postoji konsenzus o tome na koji bi način trebalo izmijeniti njezine parametre. Civilno društvo izrazilo je veću potporu jačanju parametara rezerve za stabilnost tržišta od dionika iz privatnog sektora. Zadržavanje pravila o prestanku važenja dobilo je bezrezervnu potporu ili potporu uz uvjet da se pravilo izmijeni, no neki su dionici predložili ukidanje tog pravila. Na stručnim radionicama neki su dionici prepoznali potrebu za promjenjivom stopom unosa kako bi se izbjegli veliki učinci praga i češća preispitivanja. Prijedlogom se uspostavlja ravnoteža između potrebe za smanjenjem tržišnog viška u razumnom roku, predvidljivosti mehanizma i njegove složenosti. Osim toga, prijedlog da se emisijske jedinice za zrakoplovstvo i emisije iz zrakoplovstva uključe u izračun viška odgovara najpoželjnijoj opciji većine dionika.

•Procjena učinka

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Komisija će nastaviti pratiti i ocjenjivati funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama u svojem godišnjem izvješću o tržištu ugljika, kako je predviđeno člankom 10. stavkom 5. Direktive o sustavu trgovanja emisijama. To obuhvaća i učinke aktualne revizije EU sustava trgovanja emisijama. Komisijino godišnje izvješće o tržištu ugljika i godišnje izvješće država članica primjenjuju se i na sektore na koje se proširuje trgovanje emisijama. Podaci o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji dobiveni regulacijom novih sektora bit će ključan izvor informacija na temelju kojih će Komisija ocjenjivati napredak u tim sektorima.

Pravila o praćenju, izvješćivanju i verifikaciji primjenjiva na pomorski promet trebala bi biti u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća, kako je izmijenjena prijedlogom COM(2019) 38 final i ovim Prijedlogom.

Osim toga, ocjenjivanje napretka u primjeni Direktive o sustavu trgovanja emisijama predviđeno je i u članku 21. te direktive 29 .

Inicijativa se oslanja na proces utemeljen na integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i pouzdanom okviru transparentnosti za emisije stakleničkih plinova te na druge informacije o klimi iz Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća 30 . Komisija će, među ostalim, informacije koje su države članice podnijele i o kojima su izvijestile u skladu s Uredbom o upravljanju upotrijebiti kao osnovu za redovitu procjenu napretka. Osim toga, odredbe o izvješćivanju o upotrebi prihoda od dražbi ostvarenih na temelju predložene direktive utvrđene su u Uredbi (EU) 2018/1999. Učinci promjena iz predložene direktive morat će se analizirati i ta će se uredba možda morati naknadno izmijeniti radi usklađivanja tih dvaju pravnih akata.

Dodatne informacije o praćenju i evaluaciji navedene su u 9. odjeljku procjene učinka priložene ovom Prijedlogu.

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Pomorski promet (članak 3., članci od 3.g do 3.ge i članak 16.) 

Prijedlogom se područje primjene EU sustava trgovanja emisijama proširuje na pomorski promet. U tu se svrhu u Prijedlogu definicija „emisija” iz članka 3. točke (b) mijenja kako bi obuhvaćala emisije iz brodova koji obavljaju djelatnost pomorskog prometa, poglavlje II. Direktive o sustavu trgovanja emisijama proširuje se kako bi se obuhvatili „zrakoplovstvo i pomorski promet”, a u Prilog I. dodaje se pomorski promet kao nova djelatnost. Osim toga, uvode se nove definicije za „brodarsko društvo” (članak 3. točka (v)) i „upravljačko tijelo za brodarska društva” (članak 3. točka (w)). Da bi se poglavlje II. proširilo na pomorski promet, dodaju se članci od 3.g do 3.ge.

Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na pomorski promet primjenjuje se na emisije iz putovanja unutar EU-a, polovinu emisija iz putovanja izvan EU-a i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci EU-a, a pravila o prodaji na dražbi, prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica, kaznama i registrima koja se primjenjuju na druge sektore obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama trebala bi se primjenjivati i na pomorski promet (članak 16.). Obveza predaje emisijskih jedinica u sektoru pomorskog prometa postupno se uvodi od 2023. do 2025., a od 2026. brodarska društva morat će predavati 100 % svojih verificiranih emisija (članak 3.ga). U skladu s tim postupnim uvođenjem, ako se u tim godinama preda manje emisijskih jedinica nego što je verificiranih emisija za pomorski promet, emisijske jedinice koje nisu predane trebalo bi poništiti. Primjenjuju se pravila o praćenju i izvješćivanju te pravila o verifikaciji i akreditaciji utvrđena u Uredbi (EU) 2015/757, kako je izmijenjena (članci 3.gb i 3.gc). Uz opća pravila o kaznama u okviru EU sustava trgovanja emisijama, protiv brodova pod odgovornošću brodarskog društva koje nije predalo emisijske jedinice za najmanje dva uzastopna razdoblja izvješćivanja može se izdati nalog o protjerivanju, na temelju kojeg država članica zastave može brodovima pod njezinom odgovornošću zabraniti plovidbu i ulazak u luku u nadležnosti države članice koja nije država zastave (članak 16. stavak 11.a). Svako brodarsko društvo obuhvaćeno područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama raspodjeljuje se nekoj državi članici, odnosno nadležnom tijelu, radi upravljanja na temelju Direktive o sustavu trgovanja emisijama. Upravljačko tijelo utvrđuje se prema mjestu registracije brodarskog društva. Ako društvo nije registrirano u državi članici, raspodjeljuje se državi članici u čije je luke najviše pristajalo u dvjema prethodnim godinama praćenja. Komisija od 2024. treba objavljivati i redovito ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih Direktivom o sustavu trgovanja emisijama i njihovih upravljačkih tijela (članak 3.gd). Upravljačka tijela mogu zatražiti pomoć Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) u ispunjavanju svojih obveza iz predložene direktive, a posebno za odobravanje planova praćenja i verifikaciju emisija (članak 18.b). Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi mogla dodatno pomoći upravljačkim tijelima u provedbi Direktive o sustavu trgovanja emisijama, npr. olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija. Uključena je klauzula o izvješćivanju i preispitivanju (članak 3.ge) za potrebe praćenja provedbe predmetnog poglavlja i relevantnih promjena na razini Međunarodne pomorske organizacije.

Prijedlogom se mijenja izračun ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju kako bi uključivao emisije iz zrakoplovstva i emisijske jedinice izdane za zrakoplovstvo. Uredbom (EU) 2017/2392 Europskog parlamenta i Vijeća 32 izmijenjen je članak 12. stavak 3. Direktive o EU sustavu trgovanja emisijama kako bi se svim operatorima omogućilo da upotrebljavaju sve emisijske jedinice izdane za njihove obveze predaje, uključujući emisijske jedinice za zrakoplovstvo. Točnost i učinkovitost rezerve kao mjere stabilnosti tržišta putem njegove ponude i potražnje poboljšat će se uključivanjem emisijskih jedinica za zrakoplovstvo u izračun rezerve i istodobnim očuvanjem njezina okolišnog integriteta. Ako se donese ovaj Prijedlog o izmjeni EU sustava trgovanja emisijama, emisije iz zrakoplovstva i emisijske jedinice za zrakoplovstvo uračunat će se u ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju ako su nastale ili su izdane u godini nakon stupanja na snagu ovih izmjena i kasnije. Iako ne postoje zasebne emisijske jedinice za pomorski promet, tekst je potrebno izmijeniti i kako bi se u izračun uključile emisijske jedinice i emisije povezane sa sektorom pomorskog prometa jer se u njemu trenutačno upućuje samo na emisije i emisijske jedinice za postrojenja. Da bi se izbjeglo narušavanje tržišnog natjecanja zbog postupnog uvođenja zahtjeva za pomorski promet, razlika između verificiranih emisija i emisijskih jedinica predanih za pomorski sektor, koje se neće prodavati na dražbi, već poništiti, uračunat će se u ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju kao da su emisijske jedinice izdane 33 .

Rezerva za stabilnost tržišta za trgovanje emisijama za cestovni promet i zgrade (članak 1.a)

2021/0211 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 192. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 34 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 35 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”) 36 . Njegove stranke postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju te nastojati ograničiti povišenje temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju.

(2)Rješavanje problema povezanih s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u prvom su planu u Komunikaciji o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019. 37  

(3)U europskom zelenom planu objedinjen je sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se uzajamno podupiru, a usmjerene su na postizanje klimatske neutralnosti u EU-u do 2050., i utvrđuje se nova strategija rasta kojom se Unija nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija pritom drukčije utječe na žene i muškarce, a posebice utječe na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga ona mora biti pravedna i uključiva te nitko ne smije biti zapostavljen.

(4)Europski zeleni plan postao je još potrebniji i vrjedniji s obzirom na vrlo teške posljedice pandemije bolesti COVID-19 za zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, koje su pokazale da naše društvo i gospodarstvo moraju postati otporniji na vanjske poremećaje i rano djelovati kako bi ih spriječili ili ublažili. Građani Europe i dalje su duboko uvjereni da se to prije svega odnosi na klimatske promjene 38 .

(5)Unija se u ažuriranom nacionalno utvrđenom doprinosu dostavljenom tajništvu UNFCCC-a 17. prosinca 2020. 39 obvezala smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu Unije do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(6)Unija je Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća 40 u zakonodavstvo uključila cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom uspostavlja i obveza Unije da na svojem području smanji neto emisije stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(7)Svi gospodarski sektori trebaju pridonijeti smanjenjima tih emisija. Stoga bi se cilj promicanja smanjenja emisija stakleničkih plinova na način koji je učinkovit u troškovnom i gospodarskom smislu, koji je Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 41 utvrđen za EU sustav trgovanja emisijama, trebao povećati razmjerno cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu do 2030.

(8)EU sustavom trgovanja emisijama trebala bi se poticati proizvodnja u postrojenjima koja djelomično ili u cijelosti smanjuju emisije stakleničkih plinova. Stoga bi opis nekih kategorija djelatnosti u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ trebalo izmijeniti kako bi se jednako postupalo prema postrojenjima u predmetnim sektorima. Nadalje, besplatna dodjela emisijskih jedinica za proizvodnju nekog proizvoda ne bi trebala ovisiti o prirodi proizvodnog procesa. Stoga je potrebno izmijeniti definiciju proizvodâ te, za određene referentne vrijednosti, obuhvaćenih procesa i emisija, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za nove i postojeće tehnologije. Potrebno je i odvojiti ažuriranje referentnih vrijednosti za rafinerije od onih za vodik kako bi se uzela u obzir sve veća važnost proizvodnje vodika izvan sektora rafinerija.

(9)Direktiva Vijeća 96/61/EZ 42 stavljena je izvan snage Direktivom 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća 43 . Upućivanja na Direktivu 96/61/EZ u članku 2. Direktive 2003/87/EZ i njezinu Prilogu IV. trebalo bi na odgovarajući način ažurirati. S obzirom na potrebu za hitnim smanjenjem emisija u cijelom gospodarstvu države članice trebale bi moći i drugim politikama, osim graničnim vrijednostima emisija donesenima u skladu s Direktivom 2010/75/EU, pridonijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama.

(10)U Komunikaciji „Put prema zdravom planetu za sve” 44 Komisija poziva na usmjeravanje EU-a prema nultoj stopi onečišćenja do 2050. smanjenjem onečišćenja zraka, slatkih voda, mora i tla na razine za koje se više ne očekuje da će biti štetne za zdravlje i prirodne ekosustave. Mjere na temelju Direktive 2010/75/EU, kao glavnog instrumenta kojim se reguliraju emisije onečišćujućih tvari u zrak, vodu i tlo, često omogućuju i smanjenje emisija stakleničkih plinova. U skladu s člankom 8. Direktive 2003/87/EZ države članice trebale bi osigurati koordinaciju između zahtjeva za dozvole iz Direktive 2003/87/EZ i onih iz Direktive 2010/75/EU.

(11)Nove inovativne tehnologije često će omogućiti smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, zbog čega je važno osigurati sinergije između politika za smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari, što je u ovom slučaju Direktiva 2010/75/EU, i ocijeniti njihovu učinkovitost u tom pogledu.

(12)Definicija generatora električne energije upotrebljavala se od 2013. do 2020. za određivanje maksimalne količine besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica za industriju, no dovela je do različitog postupanja prema kogeneracijskim elektranama u odnosu na industrijska postrojenja. Kako bi se potaknula upotreba visokoučinkovite kogeneracije i jednako postupalo prema svim postrojenjima kojima se besplatno dodjeljuju emisijske jedinice za proizvodnju topline i centralno grijanje, trebalo bi izbrisati sva upućivanja na generatore električne energije u Direktivi 2003/87/EZ. Osim toga, u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2019/331 45 utvrđuje se prihvatljivost svih industrijskih procesa za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica. Stoga su odredbe o hvatanju i skladištenju ugljika iz članka 10.a stavka 3. Direktive 2003/87/EZ zastarjele i trebalo bi ih izbrisati.

(13)Staklenički plinovi koji se ne ispuštaju izravno u atmosferu trebali bi se smatrati emisijama u okviru EU sustava trgovanja emisijama te bi za te emisije trebalo predati emisijske jedinice, osim ako se skladište u skladišnom geoprostoru u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 46 ili su trajno kemijski vezane u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata u kojima se utvrđuju uvjeti koje treba ispuniti da bi se staklenički plinovi smatrali trajno kemijski vezanima u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom, uključujući prema potrebi uvjet dobivanja certifikata o uklanjanju ugljika ovisno o regulatornim promjenama povezanima s certifikacijom uklanjanja ugljika.

(14)Djelatnost međunarodnog pomorskog prometa, koja se sastoji od putovanja između luka u nadležnosti dviju država članica ili između luke u nadležnosti države članice i luke izvan nadležnosti država članica, jedina je vrsta prijevoza koja nije uključena u prethodne obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije. Emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju u jednoj državi članici i završavaju u drugoj državi članici ili trećoj zemlji povećale su se za oko 36 % od 1990. Te emisije čine gotovo 90 % svih Unijinih emisija iz plovidbe jer su emisije iz goriva prodanog u Uniji za putovanja koja započinju i završavaju u istoj državi članici smanjene za 26 % od 1990. U scenariju „bez mjera” predviđa se da će emisije iz djelatnosti međunarodnog pomorskog prometa porasti za oko 14 % od 2015. do 2030. i za 34 % od 2015. do 2050. Ako se utjecaj djelatnosti pomorskog prometa na klimatske promjene poveća u skladu s predviđanjima, ozbiljno bi se dovela u pitanje smanjenja koja su drugi sektori ostvarili u borbi protiv klimatskih promjena.

(15)Komisija je 2013. donijela strategiju za postupno uključivanje emisija iz pomorskog prometa u politiku Unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kao prvi korak u tom pristupu Unija je u Uredbi (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća 47 uspostavila sustav za praćenje emisija iz pomorskog prometa, izvješćivanje o njima i njihovu verifikaciju, nakon čega će utvrditi ciljeve smanjenja za pomorski sektor i početi primjenjivati tržišno utemeljenu mjeru. U skladu s obvezom suzakonodavaca iz Direktive (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća 48 djelovanje Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili Unije trebalo bi početi 2023., uključujući pripremni rad na donošenju i provedbi mjere kojom se osigurava da sektor na odgovarajući način pridonese nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma i koju će svi dionici razmotriti na odgovarajući način.

(16)U skladu s Direktivom (EU) 2018/410 Komisija bi trebala izvješćivati Europski parlament i Vijeće o napretku postignutom u okviru IMO-a u postizanju ambicioznog cilja smanjenja emisija i o popratnim mjerama kako bi se osigurao odgovarajući doprinos sektora pomorskog prometa nastojanjima potrebnima za postizanje ciljeva dogovorenih u okviru Pariškog sporazuma. U tijeku su nastojanja u okviru IMO-a da se ograniče globalne emisije iz pomorskog prometa, koja bi trebalo poticati. Međutim, iako je nedavni napredak postignut u okviru IMO-a dobrodošao, te mjere neće biti dovoljne za postizanje ciljeva Pariškog sporazuma.

(17)U europskom zelenom planu Komisija je navela da skupom mjera namjerava dodatno smanjiti emisije stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa kako bi Unija mogla ostvariti svoje ciljeve smanjenja emisija. U tom bi kontekstu trebalo izmijeniti Direktivu 2003/87/EZ kako bi se sektor pomorskog prometa uključio u EU sustav trgovanja emisijama i tako pridonijelo povećanim klimatskim ciljevima Unije i ciljevima Pariškog sporazuma, kojim se od razvijenih zemalja zahtijeva da nastave svojim primjerom predvoditi provedbu ciljeva smanjenja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva, a zemlje u razvoju potiče se da s vremenom prijeđu na ciljeve smanjenja ili ograničavanja emisija na razini cjelokupnog gospodarstva 49 . S obzirom na to da bi se emisije iz međunarodnog zračnog prometa izvan Europe trebale ograničiti od siječnja 2021. na temelju globalnog tržišno utemeljenog djelovanja, ali ne postoji mjera kojom se ograničavaju emisije iz pomorskog prometa ili određuje njihova cijena, primjereno je da se EU sustavom trgovanja emisijama obuhvati dio emisija iz putovanja između luke u nadležnosti države članice i luke u nadležnosti treće zemlje, pri čemu treća zemlja može odlučiti o odgovarajućim mjerama za drugi dio emisija. Proširenje EU sustava trgovanja emisijama na sektor pomorskog prometa stoga bi trebalo uključivati polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke izvan nadležnosti države članice, polovinu emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, emisije iz brodova koji obavljaju putovanja u luku u nadležnosti države članice iz luke u nadležnosti države članice i emisije za vrijeme boravka na vezu u luci u nadležnosti države članice. Taj se pristup smatra praktičnim načinom rješavanja pitanja zajedničkih ali diferenciranih odgovornosti i sposobnosti, što je već dugo poznat problem u kontekstu UNFCCC-a. Obuhvaćanjem dijela emisija iz dolaznih i odlaznih putovanja između Unije i trećih zemalja osigurava se učinkovitost EU sustava trgovanja emisijama, posebno jer je utjecaj mjere na okoliš veći nego da je geografsko područje primjene ograničeno na putovanja unutar EU-a te jer se pritom ograničavaju rizik od pristajanja u luku radi izbjegavanja troškova i rizik od premještanja djelatnosti pretovara izvan Unije. Da bi se osiguralo neometano uključivanje tog sektora u EU sustav trgovanja emisijama, predaju emisijskih jedinica brodarskih društava trebalo bi postupno povećavati s obzirom na verificirane emisije o kojima je izviješteno za razdoblje od 2023. do 2025. Kako bi se zaštitio okolišni integritet sustava ako se u tim godinama preda manja količina emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije za pomorski promet, trebalo bi poništiti odgovarajući broj emisijskih jedinica nakon što se svake godine utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica. Od 2026. brodarska društva trebala bi predati broj emisijskih jedinica koji odgovara svim njihovim verificiranim emisijama o kojima je izviješteno za prethodnu godinu.

(18)Odredbe Direktive 2003/87/EZ o djelatnostima pomorskog prometa trebalo bi redovito preispitivati s obzirom na buduća međunarodna kretanja i rad na postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, što obuhvaća drugi globalni pregled stanja 2028. te globalne preglede stanja koji će se provoditi svakih pet godina nakon toga, radi prikupljanja informacija za određivanje kasnijih nacionalno utvrđenih doprinosa. Prije svega, Komisija bi prije drugog globalnog pregleda stanja 2028., odnosno najkasnije do 30. rujna 2028., trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku u pregovorima IMO-a o globalnoj tržišno utemeljenoj mjeri. Komisija bi u izvješću trebala analizirati instrumente Međunarodne pomorske organizacije i prema potrebi ocijeniti način na koji se ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije revizijom Direktive 2003/87/EZ. Komisija bi u izvješće trebala prema potrebi uključiti prijedloge.

(19)Komisija bi trebala preispitati funkcioniranje Direktive 2003/87/EZ u odnosu na djelatnosti pomorskog prometa na temelju iskustva stečenog njezinom primjenom, među ostalim s obzirom na moguće prakse izbjegavanja troškova, i zatim predložiti mjere za osiguranje njezine učinkovitosti.

(20)Osoba ili organizacija odgovorna za usklađenost sa EU sustavom trgovanja emisijama trebalo bi biti brodarsko društvo, definirano kao brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja. Ta se definicija temelji na definiciji „društva” iz članka 3. točke (d) Uredbe (EU) 2015/757 i u skladu je s globalnim sustavom prikupljanja podataka koji je IMO uspostavio 2016. U skladu s načelom „onečišćivač plaća” brodarsko društvo moglo bi na temelju ugovornog sporazuma smatrati da je subjekt koji je izravno nadležan za odluke koje utječu na emisije CO2 broda odgovoran za troškove usklađivanja na temelju ove Direktive. To bi obično bio subjekt koji je odgovoran za odabir goriva, rute i brzine broda.

(21)Da bi se smanjilo administrativno opterećenje brodarskih društava, jedna država članica trebala bi biti odgovorna za svako brodarsko društvo. Komisija bi trebala objaviti početni popis brodarskih društava koja su obavljala djelatnost pomorskog prometa obuhvaćenu područjem primjene EU sustava trgovanja emisijama i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Popis bi trebalo ažurirati barem svake dvije godine kako bi se brodarska društva prema potrebi preraspodijelila na drugo upravljačko tijelo. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u određenoj državi članici trebala bi biti ta država članica. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji trebala bi biti država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije godine praćenja najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ. Upravljačko tijelo za brodarska društva registrirana u trećoj zemlji koja u posljednje dvije godine praćenja nisu obavila putovanje obuhvaćeno područjem primjene Direktive 2003/87/EZ trebala bi biti država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene te direktive. Komisija bi trebala objaviti i svake dvije godine ažurirati popis brodarskih društava obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i u njemu navesti upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo. Da bi se osiguralo jednako postupanje prema brodarskim društvima, države članice trebale bi slijediti usklađena i detaljna pravila za upravljanje brodarskim društvima za koja su nadležne, koja će utvrditi Komisija.

(22)Države članice trebale bi osigurati da brodarska društva za koja su nadležne ispunjavaju zahtjeve iz Direktive 2003/87/EZ. Ako brodarsko društvo ne ispunjava te zahtjeve i usklađenost se ne postigne ni izvršnim mjerama upravljačkog tijela, države članice trebale bi djelovati solidarno. Kao krajnja mjera trebala bi postojati mogućnost da države članice odbiju ulazak brodovima u nadležnosti predmetnog brodarskog društva, osim države članice pod čijom zastavom brod plovi, a koja bi tom brodu trebala moći zabraniti plovidbu.

(23)Brodarska društva trebala bi pratiti objedinjene podatke o emisijama iz djelatnosti pomorskog prometa na razini društva i izvješćivati o njima u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi (EU) 2015/757. Izvješća o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva trebalo bi verificirati u skladu s pravilima utvrđenima u toj uredbi. Pri verifikacijama na razini društva verifikator ne bi trebao verificirati izvješće o emisijama na razini broda ni izvješće iz članka 11. stavka 2. te uredbe jer bi ta izvješća već bila verificirana.

(24)Na temelju iskustva sa sličnim zadacima povezanima sa zaštitom okoliša Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) ili druga relevantna organizacija trebale bi prema potrebi i u okviru svojeg mandata pomoći Komisiji i upravljačkim tijelima u provedbi Direktive 2003/87/EZ. Zahvaljujući iskustvu u provedbi Uredbe (EU) 2015/757 i svojim informatičkim alatima, EMSA bi mogla pomoći upravljačkim tijelima, osobito u pogledu praćenja emisija koje generiraju pomorske djelatnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, izvješćivanja o njima i njihove verifikacije olakšavanjem razmjene informacija ili izradom smjernica i kriterija.

(25)Uredbom (EU) 2017/2392 Europskog parlamenta i Vijeća 50 izmijenjen je članak 12. stavak 3. Direktive 2003/87/EZ kako bi se svim operatorima omogućilo da upotrebljavaju sve izdane emisijske jedinice. Stoga bi s time trebalo uskladiti zahtjev iz članka 6. stavka 2. točke (e) te direktive koji se odnosi na to da dozvola za emisije stakleničkih plinova mora sadržavati obvezu predaje emisijskih jedinica.

(26)Postizanje Unijina cilja smanjenja emisija za 2030. zahtijevat će smanjenje emisija iz sektora obuhvaćenih EU sustavom trgovanja emisijama za 61 % u odnosu na 2005. Količinu emisijskih jedinica EU sustava trgovanja emisijama na razini Unije potrebno je smanjiti kako bi se stvorio potrebni dugoročni cjenovni signal za ugljik i potaknuo taj stupanj dekarbonizacije. U tom bi smislu trebalo povećati linearni faktor smanjenja uzimajući pritom u obzir i uključivanje emisija iz pomorskog prometa. Emisije iz pomorskog prometa trebalo bi izvesti iz emisija iz djelatnosti pomorskog prometa o kojima se izvijestilo u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 za 2018. i 2019. u Uniji, a koje se od 2021. prilagođavaju za linearni faktor smanjenja.

(27)Imajući na umu da se ovom Direktivom izmjenjuje Direktiva 2003/87/EZ u pogledu razdoblja provedbe koje je već počelo 1. siječnja 2021., zbog predvidljivosti, ekološke učinkovitosti i jednostavnosti oštrije linearno smanjenje u okviru EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi biti pravocrtno od 2021. do 2030. kako bi se u tom sustavu do 2030. postigla smanjenja emisija od 61 %, što bi bio odgovarajući prijelazni korak prema klimatskoj neutralnosti u cijelom gospodarstvu Unije 2050. Budući da se povećani linearni faktor smanjenja može primjenjivati samo od godine nakon stupanja na snagu ove Direktive, jednokratnim smanjenjem količine emisijskih jedinica trebala bi se smanjiti ukupna količina emisijskih jedinica kako bi bila u skladu s tom razinom godišnjeg smanjenja koje će se provoditi od 2021. nadalje.

(28)Ostvarivanje povećanih klimatskih ambicija zahtijevat će znatne javne resurse u EU-u kao i nacionalne proračune namijenjene klimatskoj tranziciji. Da bi se dopunili i povećali znatni rashodi u proračunu EU-a povezani s klimom, svi prihodi od dražbi koji se ne pripisuju proračunu Unije trebali bi se upotrijebiti za svrhe povezane s klimom. To uključuje upotrebu financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom smanjenjem štetnih poreza. Osim toga, da bi se ublažilo distribucijske i socijalne učinke tranzicije u državama članicama s niskim dohotkom, dodatnih 2,5 % količine emisijskih jedinica na razini Unije od [godina stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. trebalo bi upotrijebiti da bi se, u okviru Modernizacijskog fonda iz članka 10.d Direktive 2003/87/EZ, financirala energetska tranzicija država članica čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018.

(29)Trebalo bi pružiti dodatne poticaje za smanjenje emisija stakleničkih plinova primjenom troškovno učinkovitih tehnika. U tom bi kontekstu besplatna dodjela emisijskih jedinica stacionarnim postrojenjima od 2026. nadalje trebala biti uvjetovana ulaganjima u tehnike kojima se povećava energetska učinkovitost i smanjuju emisije. Ograničavanjem tog uvjeta na veće korisnike energije znatno bi se smanjilo opterećenje za poduzeća koja upotrebljavaju manje energije i koja mogu biti u vlasništvu malih i srednjih poduzeća ili mikropoduzeća. [Upućivanje treba potvrditi revidiranim EED-om]. Trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi relevantne delegirane akte.

(30)Mehanizam za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM), uspostavljen Uredbom (EU) […./..] Europskog parlamenta i Vijeća 51 , alternativa je besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica kako bi se smanjio rizik od istjecanja ugljika. Sektorima i podsektorima obuhvaćenima tom mjerom ne bi se trebale besplatno dodjeljivati emisijske jedinice. No besplatne emisijske jedinice trebalo bi postupno ukidati kako bi se proizvođači, uvoznici i gospodarski subjekti mogli prilagoditi novom sustavu. Emisijske jedinice za sektore obuhvaćene CBAM-om trebalo bi tijekom postupnog uvođenja tog mehanizma smanjivati tako da se na njihovu besplatnu dodjelu primijeni faktor. Taj bi postotak (faktor CBAM-a) trebao iznositi 100 % u prijelaznom razdoblju od stupanja na snagu [Uredba CBAM] do 2025., 90 % u 2026. te bi se potom trebao smanjivati za 10 postotnih bodova svake godine kako bi se do desete godine dosegnulo 0 % i time ukinula besplatna dodjela emisijskih jedinica. Relevantne delegirane akte o besplatnoj dodjeli emisijskih jedinica trebalo bi na odgovarajući način prilagoditi za sektore i podsektore obuhvaćene CBAM-om. Besplatne emisijske jedinice koje se na temelju tog izračuna više ne dodjeljuju sektorima obuhvaćenima CBAM-om (potražnja iz CBAM-a) moraju se prodati na dražbi, a prihodi će se pripisati Inovacijskom fondu kako bi se inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika te hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije pružila potpora na način kojim se pridonosi ublažavanju klimatskih promjena. Posebnu pozornost potrebno je obratiti projektima u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Da bi se poštovao udio emisijskih jedinica dostupnih za besplatnu dodjelu sektorima koji nisu obuhvaćeni CBAM-om, konačan iznos koji se oduzima od emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu i prodaje na dražbi trebalo bi izračunati na temelju udjela potražnje iz CBAM-a u potrebama za besplatnom dodjelom emisijskih jedinica svih sektora kojima se emisijske jedinice besplatno dodjeljuju.

(31)Da bi se bolje odrazio tehnološki napredak i odgovarajuće referentne vrijednosti prilagodile odgovarajućem razdoblju dodjele uz osiguranje poticajâ za smanjenje emisija i odgovarajuće nagrađivanje inovacija, najvišu moguću prilagodbu referentnih vrijednosti trebalo bi povećati s 1,6 % na 2,5 % godišnje. Za razdoblje od 2026. do 2030. te bi referentne vrijednosti stoga trebalo prilagoditi u rasponu od 4 % do 50 % u odnosu na vrijednost primjenjivu u razdoblju od 2013. do 2020.

(32)Za postizanje ciljeva europskog zelenog plana ključan je sveobuhvatan pristup inovacijama. Potrebne istraživačke i inovacijske aktivnosti podupiru se na razini EU-a, među ostalim, u okviru programa Obzor Europa, koji uključuje znatna financijska sredstva i nove instrumente za sektore obuhvaćene sustavom trgovanja emisijama. Države članice trebale bi osigurati da nacionalne odredbe o prenošenju ne ometaju inovacije te da su tehnološki neutralne.

(33)Područje primjene Inovacijskog fonda iz članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi se proširiti na potporu inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa koji se odnose na potrošnju goriva u sektorima zgrada i cestovnog prometa. Dodatno bi Inovacijski fond trebao služiti za pružanje potpore ulaganjima u dekarbonizaciju sektora pomorskog prometa, uključujući ulaganja u održiva alternativna goriva kao što su vodik i amonijak koji se proizvode iz obnovljivih izvora energije, kao i u pogonske tehnologije s nultom stopom emisija kao što su tehnologije za iskorištavanje energije vjetra. Budući da se u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe prihodi ostvareni od kazni propisanih Uredbom xxxx/xxxx [FuelEU Maritime] 52 raspodjeljuju u Inovacijski fond kao vanjski namjenski prihod, Komisija bi trebala osigurati da se razmotri potpora inovativnim projektima za ubrzavanje razvoja i uvođenja obnovljivih i niskougljičnih goriva u pomorskom sektoru, kako je navedeno u članku 21. stavku 1. Uredbe xxxx/xxxx [FuelEU Maritime]. Da bi se osigurala dostatna financijska sredstva za inovacije u tom proširenom području primjene, Inovacijski fond trebalo bi dopuniti s 50 milijuna emisijskih jedinica koje će se dijelom dobiti iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle prodati na dražbi, a dijelom iz emisijskih jedinica koje bi se inače mogle besplatno dodijeliti, u skladu s trenutačnim udjelom financijskih sredstava koja svaki izvor osigurava za Inovacijski fond.

(34)U skladu s člankom 10. Uredbe Komisije (EU) br. 2019/1122 53 , ako operatori zrakoplova više ne upravljaju letovima obuhvaćenima EU sustavom trgovanja emisijama, status njihovih računa mijenja se u „isključen” te s tih računa više nije dopušteno pokretati procese. Da bi se očuvao okolišni integritet sustava, emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog njihova zatvaranja trebale bi se upotrijebiti za pokrivanje svih manjkova u predajama tih operatora, a sve preostale emisijske jedinice trebale bi se preusmjeriti u Inovacijski fond i upotrijebiti za ubrzavanje djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena.

(35)Ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik važan su element kojim se potiče smanjenje emisija u industriji jer omogućuju da se ulagateljima u inovativne klimatski prihvatljive tehnologije jamči cijena kojom se nagrađuju smanjenja emisija CO2 koja prelaze smanjenja potaknuta aktualnim razinama cijena u EU sustavu trgovanja emisijama. Raspon mjera koje Inovacijski fond može poduprijeti trebao bi se proširiti kako bi pružao potporu projektima u okviru cjenovno konkurentnih javnih natječaja, kao što su ugovori za kompenzaciju razlike u odnosu na ugljik. Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata o preciznim pravilima za tu vrstu potpore.

(36)Ako je djelatnost postrojenja privremeno obustavljena, besplatna dodjela emisijskih jedinica prilagođava se razinama djelatnosti o kojima se obavezno izvješćuje jednom godišnje. Nadalje, nadležna tijela mogu obustaviti izdavanje emisijskih jedinica postrojenjima koja su obustavila rad sve dok ne postoji dokaz da će postrojenje nastaviti s radom. Stoga operateri više ne bi trebali imati obvezu dokazivanja nadležnom tijelu da će njihovo postrojenje nastaviti s proizvodnjom u utvrđenom i razumnom roku u slučaju privremene obustave djelatnosti.

(37)Da bi se ispravile besplatne dodjele emisijskih jedinica odobrene za stacionarna postrojenja u skladu s člankom 11. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ, moglo bi biti potrebno odobravanje dodatnih besplatnih emisijskih jedinica ili povrat viška emisijskih jedinica. U te bi se svrhe trebale upotrebljavati emisijske jedinice koje su u skladu s člankom 10.a stavkom 7. Direktive 2003/87/EZ izdvojene za nove sudionike.

(38)Područje primjene Modernizacijskog fonda trebalo bi uskladiti s najnovijim klimatskim ciljevima Unije tako da se zahtijeva da ulaganja budu usklađena s ciljevima europskog zelenog plana i Uredbe (EU) 2021/1119 i tako da se ukida potpora ulaganjima povezanima s fosilnim gorivima. Nadalje, postotak Modernizacijskog fonda koji treba namijeniti prioritetnim ulaganjima trebalo bi povećati na 80 %, energetska učinkovitost trebala bi se utvrditi kao prioritetno područje na strani potražnje, a u opseg prioritetnih ulaganja trebalo bi uključiti potporu kućanstvima za rješavanje problema energetskog siromaštva, među ostalim u ruralnim i udaljenim područjima.

(39)Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2066 54 utvrđuju se pravila o praćenju emisija iz biomase koja su usklađena s pravilima o upotrebi biomase utvrđenima u zakonodavstvu Unije o obnovljivoj energiji. Budući da je najnovijim pravilima utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 55 detaljnije razrađeno zakonodavstvo u pogledu kriterija održivosti za biomasu, prijenos provedbenih ovlasti iz članka 14. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi izričito proširiti na donošenje potrebnih prilagodbi za primjenu kriterija održivosti za biomasu, uključujući biogoriva, biotekućine i goriva od biomase, u EU sustavu trgovanja emisijama. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih akata kojima utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavina biomase s nultom stopom i biomase koja ne potječe iz izvora s nultom stopom.

(40)Obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla i reciklirana ugljična goriva mogu biti važna za smanjenje emisija stakleničkih plinova u sektorima koji se teško mogu dekarbonizirati. Ako se goriva iz recikliranog ugljika i obnovljiva tekuća i plinovita goriva nebiološkog podrijetla proizvode iz ugljikova dioksida uhvaćenog u okviru djelatnosti obuhvaćene ovom Direktivom, emisije bi se trebale obračunati u toj djelatnosti. Da bi se osiguralo da obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika pridonose smanjenju emisija stakleničkih plinova te da bi se izbjeglo dvostruko računanje za goriva koja to čine, primjereno je izričito proširiti ovlast Komisije iz članka 14. stavka 1. na donošenje provedbenih akata o utvrđivanju prilagodbi potrebnih za obračun konačnog ispuštanja ugljikova dioksida i izbjegavanje dvostrukog računanja kako bi se osiguralo postojanje primjerenih poticaja, uzimajući pritom u obzir i odredbe o tim gorivima u okviru Direktive (EU) 2018/2001.

(41)Budući da se očekuje da će se ugljikov dioksid prenositi i drugim sredstvima osim cjevovodima, primjerice, brodom i kamionom, radi jednakog postupanja dio Priloga I. Direktivi 2003/87/EZ koji se odnosi na transport stakleničkih plinova u svrhu skladištenja trebao bi se proširiti na sva prijevozna sredstva neovisno o tome jesu li ona obuhvaćena EU sustavom trgovanja emisijama. Ako su emisije iz prometa obuhvaćene i drugom djelatnosti iz Direktive 2003/87/EZ, emisije bi trebalo obračunati u toj drugoj djelatnosti kako bi se izbjeglo dvostruko računanje.

(42)Zbog isključivanja postrojenja koja upotrebljavaju isključivo biomasu iz EU sustava trgovanja emisijama postrojenja za izgaranje velikog udjela biomase ostvarila su neočekivani profit jer su im besplatno dodijeljene emisijske jedinice koje u velikoj mjeri nadmašuju stvarne emisije. Stoga je potrebno uvesti graničnu vrijednost za izgaranje biomase s nultom stopom iznad koje se postrojenja isključuju iz EU sustava trgovanja emisijama. Granična vrijednost od 95 % u skladu je s parametrom nesigurnosti utvrđenim u članku 2. točki 16. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2019/331 56 .

(43)U Komunikaciji Komisije o povećanju klimatskih ambicija Europe za 2030. 57 istaknut je poseban izazov smanjenja emisija u sektorima cestovnog prometa i zgrada. Stoga je Komisija objavila da bi daljnje proširenje trgovanja emisijama moglo uključivati emisije iz cestovnog prometa i zgrada. Za ta dva nova sektora uvelo bi se zasebno, ali povezano trgovanje emisijama. Time bi se izbjeglo narušavanje dobrog funkcioniranja trgovanja emisijama u sektorima stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Uz novi sustav dolaze komplementarne politike i mjere koje štite od neopravdanih utjecaja na cijene, oblikuju očekivanja sudionika na tržištu i usmjerene su na stvaranje cjenovnog signala za ugljik za cijelo gospodarstvo. Prethodno iskustvo pokazalo je da razvoj novog tržišta zahtijeva uspostavljanje učinkovitog sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju. Da bi se osigurale sinergije i dosljednost s postojećom infrastrukturom Unije za EU sustav trgovanja emisijama koji uključuje emisije iz stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva, primjereno je uspostaviti trgovanje emisijama za sektore cestovnog prometa i zgrada izmjenom Direktive 2003/87/ЕZ.

(44)Da bi se uspostavio potreban provedbeni okvir i pružio razuman vremenski okvir za postizanje cilja za 2030., trgovanje emisijama u tim dvama novim sektorima trebalo bi započeti 2025. U prvoj bi godini regulirani subjekti trebali imati dozvolu za emisiju stakleničkih plinova te izvijestiti o svojim emisijama u 2024. i 2025. Izdavanje emisijskih jedinica i obveze usklađivanja za te subjekte trebali bi se primjenjivati od 2026. Takav redoslijed omogućit će organiziran i učinkovit početak trgovanja emisijama u tim sektorima. Usto bi omogućio i uspostavljanje financiranja EU-a i mjera država članica kako bi se osiguralo socijalno pošteno uvođenje trgovanja emisijama EU-a u tim dvama sektorima, a sve da bi se ublažio utjecaj cijene ugljika na ranjiva kućanstva i korisnike prijevoza.

(45)Zbog vrlo velikog broja malih emitera u sektorima zgrada i cestovnog prometa točku regulacije nije moguće uspostaviti na razini subjekata koji izravno emitiraju stakleničke plinove, kao u slučaju stacionarnih postrojenja i zrakoplovstva. Stoga je zbog tehničke izvedivosti i administrativne učinkovitosti primjerenije točku regulacije uspostaviti na nešto višoj razini u lancu opskrbe. Obveza usklađenosti u okviru novog trgovanja emisijama trebala bi postojati čim se puštaju u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektorima zgrada i cestovnog prometa, među ostalim za izgaranje u cestovnom prijevozu stakleničkih plinova za geološko skladištenje. Kako bi se izbjegla dvostruka pokrivenost, ne bi trebalo obuhvatiti puštanje u potrošnju goriva koja se upotrebljavaju u drugim djelatnostima iz Priloga I. Direktivi 2003/87/EZ.

(46)Regulirane subjekte u tim dvama novim sektorima i točku regulacije trebalo bi utvrditi u skladu sa sustavom trošarina uspostavljenim Direktivom Vijeća (EU) 2020/262 58 , uz potrebne prilagodbe, jer se tom direktivom u svrhe plaćanja trošarina već uspostavlja pouzdan kontrolni sustav za sve količine goriva puštene u potrošnju. Krajnji korisnici goriva u tim sektorima ne bi trebali podlijegati obvezama iz Direktive 2003/87/EZ.

(47)Regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene trgovanja emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi podlijegati sličnim zahtjevima za dozvole za emisiju stakleničkih plinova kao i operatori stacionarnih postrojenja. Potrebno je uspostaviti pravila o zahtjevima za izdavanje dozvola, uvjetima za izdavanje dozvola, sadržaju i preispitivanju te o svim promjenama povezanima s reguliranim subjektom. Da bi početak rada novog sustava bio organiziran, države članice trebale bi osigurati da regulirani subjekti obuhvaćeni područjem primjene novog trgovanja emisijama imaju valjanu dozvolu od početka rada sustava 2025.

(48)Ukupna količina emisijskih jedinica za novo trgovanje emisijama trebala bi pratiti linearnu putanju kako bi se ostvario cilj smanjenja emisija do 2030. uzimajući pritom u obzir troškovno učinkovit doprinos zgrada i cestovnog prometa u obliku smanjenja emisija od 43 % do 2030. u odnosu na 2005. Ukupnu količinu emisijskih jedinica prvi bi put trebalo utvrditi 2026. kako bi se pratila putanja koja 2024. počinje s graničnim vrijednostima emisija za tu godinu (1 109 304 000 CO2t) koje se računaju u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća 59 na temelju referentnih emisija za te sektore za razdoblje od 2016. do 2018. U skladu s tim linearni faktor smanjenja trebalo bi utvrditi na 5,15 %. Od 2028. ukupna količina emisijskih jedinica trebala bi se utvrđivati na temelju prosječnih emisija o kojima je izviješteno za 2024., 2025. i 2026. te bi se trebala smanjivati za jednako apsolutno godišnje smanjenje koje je utvrđeno od 2024., a koje odgovara linearnom faktoru smanjenja od 5,43 % u odnosu na usporedivu vrijednost za 2025. za prethodno utvrđenu putanju. Ako su te emisije znatno više od te vrijednosti putanje i takvo odstupanje nije rezultat malih razlika u metodologijama mjerenja emisija, linearni faktor smanjenja trebalo bi prilagoditi kako bi se 2030. postiglo zahtijevano smanjenje emisija.

(49)Prodaja emisijskih jedinica na dražbi najjednostavnija je i u gospodarskom smislu najučinkovitija metoda dodjele emisijskih jedinica kojom se izbjegava i neočekivana dobit. Konkurentski pritisak izvan Unije u sektorima zgrada i cestovnog prometa relativno je malen ili ne postoji pa ti sektori nisu izloženi riziku od istjecanja ugljika. Stoga bi se emisijske jedinice za zgrade i cestovni promet umjesto besplatno trebale dodjeljivati samo prodajom na dražbi.

(50)Da bi se osigurao neometan početak trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa te uzimajući u obzir potrebu reguliranih subjekata da zaštite ili unaprijed kupe emisijske jedinice kako bi ublažili cjenovni i likvidnosni rizik, veću količinu emisijskih jedinica trebalo bi prodati na dražbi prilično rano. Stoga bi količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi 2026. trebale biti 30 % više od ukupne količine emisijskih jedinica za 2026. Ta bi količina bila dovoljna da omogući likvidnost i ako se emisije smanje u skladu s potrebama za smanjenjem i ako se emisije smanjuju samo progresivno. Detaljna pravila o takvoj prodaji veće količine emisijskih jedinica na dražbi na početku razdoblja moraju se utvrditi u delegiranom aktu povezanom s prodajom na dražbi i donesenim u skladu s člankom 10. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ.

(51)Pravila o raspodjeli udjela koji će biti prodani na dražbi iznimno su važna za prihode od dražbi koje bi ostvarile države članice, osobito s obzirom na potrebu za jačanjem sposobnosti država članica da ublaže socijalne učinke cjenovnog signala za ugljik u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da ta dva sektora imaju iznimno različite značajke, primjereno je utvrditi zajedničko pravilo o raspodjeli slično pravilu primjenjivom na stacionarna postrojenja. Glavni dio emisijskih jedinica trebao bi se raspodijeliti među svim državama članicama na temelju prosječne raspodjele emisija u sektorima koji su bili obuhvaćeni u razdoblju od 2016. do 2018.

(52)Uvođenje cijene ugljika u cestovni promet i zgrade trebala bi pratiti učinkovita socijalna nadoknada, osobito s obzirom na aktualne razine energetskog siromaštva. U anketi koja je 2019. provedena u EU-u otprilike 34 milijuna Europljana reklo je da 2018. nije moglo održati svoje domove dovoljno toplima, a 6,9 % stanovništva Unije navelo je da si ne može priuštiti primjereno zagrijavanje svojih domova 60 . Da bi se postigla učinkovita socijalna i distribucijska nadoknada, od država članica trebalo bi zahtijevati da prihode od dražbi troše na svrhe povezane s klimom i energijom koje su već određene za postojeće trgovanje emisijama, ali i za mjere koje se posebno dodaju radi rješavanja povezanih spornih pitanja u novim sektorima cestovnog prometa i zgrada, uključujući povezane mjere politike iz Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća 61 . Prihodi od dražbi trebali bi se upotrebljavati za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama za nove sektore, a posebna bi se pozornost usmjerila na ranjiva kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. U tom će kontekstu novi Socijalni fond za klimatsku politiku osigurati namjenska financijska sredstva za države članice radi pružanja potpore europskim građanima koji su najviše zahvaćeni ili kojima prijeti rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti. Taj će Fond promicati poštenje i solidarnost među državama članicama i u njima, istodobno ublažavajući rizik od energetskog siromaštva ili siromaštva u pogledu mobilnosti tijekom tranzicije. Temeljit će se na postojećem mehanizmu solidarnosti, koji će i dopunjavati. Sredstva novog Fonda načelno će iznositi 25 % očekivanih prihoda od novog trgovanja emisijama u razdoblju 2026.–2032. te će se upotrebljavati u skladu sa socijalnim planovima za klimatsku politiku koje bi države članice trebale predložiti u okviru Uredbe (EU) 20…/nn Europskog parlamenta i Vijeća 62 . Nadalje, svaka država članica trebala bi svoje prihode od dražbi upotrebljavati, među ostalim, za financiranje dijela troškova svojih socijalnih planova za klimatsku politiku.

(53)Izvješćivanje o upotrebi prihoda od prodaje na dražbi trebalo bi biti usklađeno s izvješćivanjem utvrđenim Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća 63 .

(54)Inovacije i razvoj novih niskougljičnih tehnologija u sektorima zgrada i cestovnog prometa ključni su za osiguranje troškovno učinkovitog doprinosa tih sektora očekivanim smanjenjima emisija. Stoga bi Inovacijskom fondu na raspolaganje trebalo staviti i 150 milijuna emisijskih jedinica iz trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako bi se potaknule troškovno učinkovita smanjenja emisija.

(55)Regulirani subjekti obuhvaćeni trgovanjem emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa trebali bi predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije koje odgovaraju količinama goriva koje su pustili u potrošnju. Oni bi 2026. prvi put trebali predati emisijske jedinice za svoje verificirane emisije. Da bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru, treba omogućiti da se brojna pravila primjenjiva na postojeći sustav trgovanja emisijama za stacionarna postrojenja i zrakoplovstvo uz potrebne prilagodbe mogu primjenjivati na trgovanje emisijama za zgrade i cestovni promet. To osobito uključuje pravila o prijenosu, predaji i poništavanju emisijskih jedinica te pravila o valjanosti emisijskih jedinica, kaznama, nadležnim tijelima i obvezama izvješćivanja država članica.

(56)Da bi trgovanje emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa bilo učinkovito, trebalo bi biti moguće pratiti emisije uz visoku sigurnost i razumni trošak. Emisije bi se trebale pripisivati reguliranim subjektima na temelju količina goriva puštenih u potrošnju i kombiniranih s faktorom emisije. Regulirani subjekti trebali bi moći pouzdano i točno prepoznati i razlikovati sektore u kojima se goriva puštaju u potrošnju, kao i krajnje korisnike goriva, da bi izbjegli neželjene učinke kao što je dvostruko opterećenje. Da bi se prikupilo dovoljno podataka za utvrđivanje ukupnog broja emisijskih jedinica za razdoblje od 2028. do 2030., regulirani subjekti koji imaju dozvolu trebaju na početku rada sustava 2025. izvijestiti o svojim povezanim povijesnim emisijama za 2024.

(57)Primjereno je uvesti mjere za ublažavanje mogućeg rizika od prekomjernog porasta cijena koji, ako je osobito visok na početku trgovanja emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa, može smanjiti spremnost kućanstava i pojedinaca da ulože u smanjenje svojih emisija stakleničkih plinova. Te bi mjere trebale dopuniti zaštitne mjere osigurane rezervom za stabilnost tržišta koja je uspostavljena Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća 64 te je počela funkcionirati 2019. Dok će tržište i dalje određivati cijenu ugljika, zaštitne mjere pokrenut će se automatizmom utemeljenim na pravilima slijedom čega će se emisijske jedinice oslobađati iz rezerve za stabilnost tržišta samo ako su ispunjeni konkretni uvjeti pokretanja utemeljeni na porastu prosječne cijene emisijskih jedinica. Dodatan bi mehanizam trebao biti i iznimno reaktivan kako bi riješio problem prekomjerne volatilnosti zbog čimbenika koji ne uključuju promijenjene tržišne osnove. Mjere bi trebale biti prilagođene različitim razinama prekomjernog porasta cijena, što će rezultirati različitim stupnjevima intervencije. Komisija bi trebala pomno pratiti uvjete pokretanja te bi, u slučaju ispunjenja uvjeta, trebala hitno donositi mjere. Navedeno ne dovodi u pitanje nijednu popratnu mjeru koju države članice mogu donijeti radi rješavanja problema negativnih socijalnih učinaka.

(58)Komisija bi trebala pratiti primjenu trgovanja emisijama u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa, uključujući stupanj konvergencije cijena u postojećem sustavu trgovanja emisijama te bi, prema potrebi, Europskom parlamentu i Vijeću trebala predložiti preispitivanje kako bi se na temelju stečenog znanja i povećane konvergencije cijena unaprijedile učinkovitost i praktična primjena trgovanja emisijama za te sektore te upravljanje njime. Od Komisije bi trebalo zahtijevati da prvo izvješće o tim pitanjima podnese do 1. siječnja 2028.

(59)Da bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 3.gd stavka 3., članka 12. stavka 3.b i članka 14. stavka 1. Direktive 2003/87/EZ Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Da bi se osigurale sinergije s postojećim regulatornim okvirom, dodjelu provedbenih ovlasti iz članaka 14. i 15. te direktive trebalo bi proširiti tako da obuhvaća sektore cestovnog prometa i zgrada. Te bi provedbene ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 65 .

(60)Kako bi se donijelo nezakonodavne akte opće primjene radi dopune ili izmjene određenih elemenata zakonodavnog akta koji nisu ključni, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u vezi s člankom 10. stavkom 4. i člankom 10.a stavkom 8. te direktive. Nadalje, da bi se osigurale sinergije s postojećim regulatornim okvirom, delegiranje iz članka 10. stavka 4. i članka 10.a stavka 8. Direktive 2003/87/EZ trebalo bi proširiti tako da obuhvaća sektor cestovnog prometa i sektor zgrada. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kad i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima 66 države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. Zakonodavac smatra da je u pogledu ove Direktive dostavljanje takvih dokumenata opravdano.

(61)Djelotvoran i reformiran EU sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća instrument za stabilizaciju tržišta glavno je sredstvo Unije za postizanje dogovorenog cilja za 2030. i obveza iz Pariškog sporazuma. Rezervom za stabilnost tržišta nastoji se riješiti pitanje neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu. U članku 3. Odluke (EU) 2015/1814 navodi se da je rezervu potrebno preispitati tri godine od datuma početka funkcioniranja, pri čemu se posebna pozornost posvećuje postotku za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu za stabilnost tržišta, pragu za ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju koji određuje unos emisijskih jedinica te broju emisijskih jedinica koje će se osloboditi iz rezerve.

(62)S obzirom na potrebu da se uspostavi jači signal za ulaganja radi troškovno učinkovitog smanjenja emisija i jačanja EU sustava trgovanja emisijama trebalo bi izmijeniti Odluku (EU) 2015/1814 kako bi se povećale postotne stope za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine trebaju stavljati u rezervu za stabilnost tržišta. Osim toga, za niže razine ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju unos bi trebao biti jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju i praga koji određuje unos emisijskih jedinica. Time bi se spriječila znatna nesigurnost u pogledu količina za prodaju na dražbi do koje dolazi kad je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju blizu pragu te bi se istodobno osiguralo da višak dosegne količinski raspon unutar kojeg se smatra da tržište ugljika uravnoteženo funkcionira.

(63)Nadalje, da bi se osigurala predvidljivost razine emisijskih jedinica koje ostaju u rezervi za stabilnost tržišta nakon proglašenja nevaženja emisijskih jedinica u rezervi, to proglašenje ne bi više trebalo ovisiti o količinama za prodaju na dražbi iz prethodne godine. Stoga bi broj emisijskih jedinica u rezervi trebao biti fiksno na razini od 400 milijuna emisijskih jedinica, što odgovara nižem pragu vrijednosti ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju.

(64)Analiza iz procjene učinka koja je priložena prijedlogu ove Direktive pokazala je i da bi u ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju trebalo uključiti neto potražnju iz zrakoplovstva. Nadalje, budući da se emisijske jedinice za zrakoplovstvo mogu upotrebljavati jednako kao i opće emisijske jedinice, uključivanje zrakoplovstva u rezervu učinilo bi je preciznijom, a time i boljim alatom za osiguranje stabilnosti tržišta. Izračun ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju trebao bi uključivati emisije iz zrakoplovstva i emisijske jedinice izdane za zrakoplovstvo od godine nakon stupanja na snagu ove Direktive.

(65)Da bi se objasnio izračun ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, u Odluci (EU) 2015/1814 trebalo bi utvrditi da se u ponudu emisijskih jedinica uključuju samo izdane emisijske jedinice koje nisu unesene u rezervu za stabilnost tržišta. Nadalje, u formuli se broj emisijskih jedinica u rezervi za stabilnost tržišta više ne bi trebao oduzimati od ponude emisijskih jedinica. Ta promjena ne bi bitno utjecala na rezultat izračuna ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, među ostalim ni na prethodne izračune ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju ni na rezervu.

(66)Da bi se ublažio rizik od neravnoteže između ponude i potražnje povezane s početkom trgovanja emisijama za sektor zgrada i sektor cestovnog prometa, kao i da bi ga se učinilo otpornijim na tržišne šokove, na te nove sektore trebalo bi primijeniti mehanizam rezerve za stabilnost tržišta utemeljen na pravilima. Da bi rezerva funkcionirala od početka rada sustava, početna sredstva pri njezinu uspostavljanju trebala bi iznositi 600 milijuna emisijskih jedinica za trgovanje emisijama u sektorima cestovnog prometa i zgrada. Početni niži i viši prag, koji pokreću oslobađanje emisijskih jedinica iz rezerve ili njihov unos u rezervu, trebali bi biti predmetom opće klauzule o preispitivanju. Drugi elementi, kao što su objavljivanje ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju ili količine emisijskih jedinica koje su oslobođene iz rezerve ili unesene u nju, trebali bi slijediti pravila rezerve za ostale sektore.

(67)Potrebno je izmijeniti Uredbu (EU) 2015/757 kako bi se u obzir uzelo uključivanje sektora pomorskog prometa u EU sustav trgovanja emisijama. Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi izmijeniti kako bi se društva obvezalo da izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva te da svoje verificirane planove praćenja i objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnose na odobrenje odgovornom upravljačkom tijelu. Osim toga, Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjene metoda praćenja emisija CO2 i pravila o praćenju, kao i sve ostale relevantne informacije utvrđene Uredbom (EU) 2015/757, kako bi osigurala učinkovito funkcioniranje EU sustava trgovanja emisijama na administrativnoj razini te kako bi Uredbu (EU) 2015/757 dopunila pravilima za upravljačka tijela o odobrenju planova praćenja i njihovih izmjena, pravilima o praćenju i podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva. Podaci koji se prate, o kojima se izvješćuje i koji se verificiraju u skladu s Uredbom (EU) 2015/757 mogu se upotrebljavati i u svrhu usklađenosti s drugim pravom Unije kojim se zahtijeva praćenje istih informacija o brodu, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija.

(68)Direktivu 2003/87/EZ, Odluku (EU) 2015/1814 i Uredbu (EU) 2015/757 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2003/87/EZ

Direktiva 2003/87/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 2. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.    Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti navedene u prilozima I. i III. te na stakleničke plinove navedene u Prilogu II. Ako postrojenje koje je uključeno u područje primjene EU sustava trgovanja emisijama zbog rada jedinica za izgaranje čija ukupna nazivna ulazna toplinska snaga prelazi 20 MW promijeni svoje proizvodne procese kako bi smanjilo svoje emisije stakleničkih plinova te više ne dostiže taj prag, ono nakon promjene svojeg proizvodnog procesa ostaje u području primjene EU sustava trgovanja emisijama do isteka relevantnog petogodišnjeg razdoblja iz članka 11. stavka 1. drugog podstavka.

2.    Ova se Direktiva primjenjuje ne dovodeći u pitanje zahtjeve iz Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*).

_________

(*) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja), SL L 334, 17.12.2010., str. 17.”;

(2)članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

„(b) „emisije” znači ispuštanje stakleničkih plinova iz izvora u postrojenju ili ispuštanje iz zrakoplova pri obavljanju zrakoplovne djelatnosti navedene u Prilogu I. ili iz brodova pri obavljanju djelatnosti pomorskog prometa navedene u Prilogu I. plinova određenih za navedene djelatnosti ili ispuštanje stakleničkih plinova koje odgovara djelatnosti iz Priloga III.;”;

(b)točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) „dozvola za emisiju stakleničkih plinova” znači dozvola koja se izdaje u skladu s člancima 5., 6. i 30.b;”;

(c)točka (u) briše se;

(d)dodaju se sljedeće točke od (v) do (z):

„(v) „brodarsko društvo” znači brodovlasnik ili bilo koja druga organizacija ili osoba, kao što su upravitelj ili zakupnik broda bez posade, koja je od brodovlasnika preuzela odgovornost za upravljanje brodom i koja je preuzimanjem te odgovornosti pristala preuzeti sve dužnosti i odgovornosti utvrđene Međunarodnim pravilnikom o sigurnom upravljanju brodovima i sprečavanju onečišćenja te navedene u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (*);

_________

(*) Uredba (EZ) br. 336/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o provedbi Međunarodnog pravilnika o upravljanju sigurnošću unutar Zajednice i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 3051/95 (SL L 64, 4.3.2006., str. 1.).

(w) „upravljačko tijelo za brodarsko društvo” znači tijelo odgovorno za upravljanje EU sustavom trgovanja emisijama u pogledu brodarskog društva u skladu s člankom 3.gd;”;

(x) „regulirani subjekt” u svrhe poglavlja IV.a znači svaka fizička ili pravna osoba, osim krajnjih kupaca goriva, koja obavlja djelatnost navedenu u Prilogu II. i koja pripada jednoj od sljedećih kategorija:

i.ako gorivo prolazi kroz trošarinsko skladište, kako je definirano u članku 3. točki 11. Direktive Vijeća (EU) 2020/262 (*), ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, kako je definiran u članku 3. točki 1. te direktive, obveznik je plaćanja trošarine u pogledu koje je nastupila obveza obračuna u skladu s člankom 7. te direktive;

ii.ako točka i. nije primjenjiva, bilo koja druga osoba koja je obveznik plaćanja trošarine u pogledu koje je nastupila obveza obračuna u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2020/262, a u vezi s gorivima obuhvaćenima ovim poglavljem;

iii.ako točke i. i ii. nisu primjenjive, bilo koja druga osoba koju relevantna nadležna tijela države članice registriraju kao obveznika plaćanja trošarine, uključujući sve osobe izuzete od plaćanja trošarine iz članka 21. stavka 5. četvrtog podstavka Direktive Vijeća 2003/96/EZ (**);

iv.ako točke i., ii. i iii. nisu primjenjive ili ako je nekoliko osoba solidarno odgovorno za plaćanje iste trošarine, bilo koja druga osoba koju odredi država članica.

_________

(*) Direktiva Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (SL L 058, 27.2.2020., str. 4.).

(**) Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.).

(y) „gorivo” u svrhe poglavlja IV.a znači svako gorivo navedeno u tablicama A i C Priloga I. Direktivi 2003/96/EZ te svaki drugi proizvod ponuđen na prodaju kao pogonsko gorivo ili gorivo za ogrjev kako je navedeno u članku 2. stavku 3. te direktive;

(z) „puštanje u potrošnju” u svrhe poglavlja IV.a ima isto značenje kao u članku 6. stavku 3. Direktive (EU) 2020/262.”;

(3)naslov poglavlja II. zamjenjuje se sljedećim:

„ZRAKOPLOVSTVO I POMORSKI PROMET”;

(4)članak 3.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.a

Područje primjene

Članci od 3.b do 3.f primjenjuju se na raspodjelu i izdavanje emisijskih jedinica povezanih sa zrakoplovnim djelatnostima navedenima u Prilogu I. Članci od 3.g do 3.ge primjenjuju se u vezi s djelatnostima pomorskog prometa navedenima u Prilogu I.”

(5)članci 3.f i 3.g zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 3.f

Planovi praćenja i izvješćivanja

Nadležna država članica mora osigurati da svaki operator zrakoplova nadležnom tijelu te države članice podnese plan praćenja s utvrđenim mjerama za praćenje emisija i podataka o tonskim kilometrima i izvješćivanje o njima u svrhu podnošenja zahtjeva u skladu s člankom 3.e i da te planove odobri nadležno tijelo u skladu s aktima iz članka 14.

Članak 3.g

Područje primjene na djelatnosti pomorskog prometa

1.Dodjela emisijskih jedinica i primjena zahtjeva predaje za djelatnosti pomorskog prometa primjenjuje se na pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku izvan nadležnosti države članice, pedeset posto (50 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke izvan nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice, sto posto (100 %) emisija iz brodova koji obavljaju putovanja iz luke u nadležnosti države članice u luku u nadležnosti države članice i sto posto (100 %) emisija iz brodova na vezu u luci u nadležnosti države članice.

2.Članci 9., 9.a i 10. primjenjuju se na djelatnosti pomorskog prometa na isti način kao što se primjenjuju na druge djelatnosti obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama.”;

(6)dodaju se sljedeći članci od 3.ga do 3.ge:

„Članak 3.ga:

Postupno uvođenje zahtjeva za pomorski promet

Brodarska društva predaju emisijske jedinice u skladu sa sljedećim rasporedom:

(a)20 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2023.;

(b)45 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2024.;

(c)70 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2025.;

(d)100 % verificiranih emisija o kojima je izviješteno za 2026. i svaku sljedeću godinu.

Ako je predano manje emisijskih jedinica u odnosu na verificirane emisije iz pomorskog prometa za 2023., 2024. i 2025. godinu, nakon što se utvrdi razlika između verificiranih emisija i predanih emisijskih jedinica za svaku godinu, odgovarajuća će se količina emisijskih jedinica poništiti umjesto da se proda na dražbi u skladu s člankom 10.

Članak 3.gb

Praćenje emisija iz pomorskog prometa i izvješćivanje o njima

Kad je riječ o emisijama iz djelatnosti pomorskog prometa navedenih u Prilogu I., upravljačko tijelo osigurava da brodarsko društvo pod njegovom odgovornošću prati relevantne parametre tijekom razdoblja izvješćivanja i da upravljačkom tijelu podnosi objedinjene podatke o emisijama na razini društva u skladu s poglavljem II. Uredbe (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća (*).

_________

(*) Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).

Članak 3.gc

Verifikacija i akreditacija emisija iz pomorskog prometa

Upravljačko tijelo za brodarsko društvo osigurava da je izvješćivanje o objedinjenim podacima o emisijama na razini brodarskog društva, koje u skladu s člankom 3.gb podnosi brodarsko društvo, verificirano u skladu s pravilima o verifikaciji i akreditaciji utvrđenima u poglavlju III. Uredbe (EU) 2015/757 (*).

_________

(*) Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).

Članak 3.gd

Upravljačko tijelo za brodarsko društvo

1. Upravljačko tijelo za brodarsko društvo jest:

(a) ako je brodarsko društvo registrirano u državi članici, država članica u kojoj je brodarsko društvo registrirano;

(b) ako brodarsko društvo nije registrirano u državi članici, država članica u čije je luke brodarsko društvo, prema procjenama, u posljednje dvije promatrane godine najviše pristajalo u okviru putovanja obuhvaćenih područjem primjene utvrđenim u članku 3.g;

(c) ako brodarsko društvo nije registrirano u državi članici i u prethodne dvije promatrane godine nije obavilo nijedno putovanje obuhvaćeno područjem primjene utvrđenim u članku 3.g, država članica iz koje je brodarsko društvo započelo svoje prvo putovanje obuhvaćeno područjem primjene utvrđenim u članku 3.g.

Kad je to primjereno, odgovorno upravljačko tijelo za brodarsko društvo ažurira se svake dvije godine.

2. Na temelju najboljih raspoloživih informacija Komisija:

(a) prije 1. veljače 2024. objavljuje popis brodarskih društava koja su obavljala pomorsku djelatnost navedenu u Prilogu I. koja je na dan 1. siječnja 2023. ili s učinkom od tog dana bila obuhvaćena područjem primjene utvrđenim u članku 3.g i u tom popisu navodi upravljačko tijelo za svako brodarsko društvo u skladu sa stavkom 1.; i

(b) najmanje svake dvije godine nakon toga ažurira popis kako bi brodarska društva prema potrebi preraspodijelila drugom upravljačkom tijelu ili kako bi uključila brodarska društva koja su kasnije obavljala pomorsku djelatnost navedenu u Prilogu I. koja je bila obuhvaćena područjem primjene utvrđenim u članku 3.g.

3. Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila detaljna pravila za upravljačka tijela o upravljanju brodarskim društvima u okviru ove Direktive. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2.

Članak 3.ge

Izvješćivanje i preispitivanje

1. Komisija razmatra moguće izmjene povezane s globalnom tržišno utemeljenom mjerom za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa koju donosi Međunarodna pomorska organizacija. Ako se takva mjera donese te, u svakom slučaju, prije globalnog pregleda stanja 2028. i najkasnije do 30. rujna 2028., Komisija je dužna Europskom parlamentu i Vijeću predstaviti izvješće u kojem ispituje svaku takvu mjeru. Prema potrebi Komisija nakon izvješća može Europskom parlamentu i Vijeću uputiti zakonodavni prijedlog radi izmjene ove Direktive.

2. Komisija prati provedbu ovog poglavlja i moguće trendove u pogledu društava koja žele izbjeći obvezivanje zahtjevima ove Direktive. Komisija prema potrebi predlaže mjere za sprečavanje takvog izbjegavanja.”;

(7)članak 3.h zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.h

Područje primjene

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na dozvole za emisije stakleničkih plinova te na dodjelu i izdavanje emisijskih jedinica za druge djelatnosti osim zrakoplovnih i pomorskih, koje su navedene u Prilogu I.”;

(8)u članku 6. stavku 2. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:

„(e) obvezu predaje emisijskih jedinica u visini ukupnih emisija postrojenja u svakoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 15., u roku od četiri mjeseca nakon završetka te godine.”;

(9)članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)brišu se riječi „Europskog parlamenta i Vijeća (1)” i bilješka (1);

(b)dodaje se sljedeći stavak:

(c)„Komisija preispituje učinkovitost sinergija s Direktivom 2010/75/EU. Dozvole relevantne za okoliš i klimu trebale bi biti koordinirane kako bi se osiguralo učinkovito i brže izvršenje mjera potrebnih za usklađivanje s klimatskim i energetskim ciljevima EU-a. Komisija može podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kontekstu svih budućih preispitivanja ove Direktive.”;

(10)u članku 9. dodaje se sljedeći stavak:

„Količina emisijskih jedinica na razini Unije smanjit će se za [-- milijuna emisijskih jedinica (bit će utvrđeno ovisno o godini stupanja na snagu) [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu]]. Iste će se godine količina emisijskih jedinica na razini Unije povećati za 79 milijuna emisijskih jedinica za pomorski promet. Od [godina nakon godine u kojoj ova izmjena stupi na snagu] linearni faktor iznosi 4,2 %. Komisija objavljuje količinu emisijskih jedinica na razini Unije u roku od tri mjeseca od [umetnuti datum stupanja na snagu izmjene].”;

(11)članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Količina od 2 % ukupne količine emisijskih jedinica od 2021. do 2030. prodaje se na dražbi kako bi se uspostavio fond za poboljšanje energetske učinkovitosti i modernizaciju energetskih sustava određenih država članica („države članice korisnice”), kako je utvrđeno u članku 10.d („Modernizacijski fond”). Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 60 % Unijina prosjeka 2013. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom A Priloga II.b.

   Osim toga, 2,5 % ukupne količine emisijskih jedinica od [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] do 2030. prodaje se na dražbi za potrebe Modernizacijskog fonda. Države članice korisnice za taj iznos emisijskih jedinica jesu države članice čiji je BDP po stanovniku prema tržišnim cijenama manji od 65 % Unijina prosjeka u razdoblju od 2016. do 2018. Financijska sredstva koja odgovaraju toj količini emisijskih jedinica raspodjeljuju se u skladu s dijelom B Priloga II.b.”;

(b)u stavku 3. prva i druga rečenica zamjenjuju se sljedećim:

„3. Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih dražbovnom prodajom emisijskih jedinica, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice dužne su prihode ostvarene dražbovnom prodajom emisijskih jedinica iz stavka 2., osim prihoda koji se upotrebljavaju za nadoknadu neizravnih troškova ugljika iz članka 10.a stavka 6., upotrijebiti za jednu ili više sljedećih namjena:”;

(c)u stavku 3. točka (h) zamjenjuje se sljedećim:

„(h) mjere namijenjene za poboljšanje energetske učinkovitosti, sustavâ centralnog grijanja i izolacije ili za osiguravanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u kućanstvima s nižim i srednjim dohotkom, među ostalim smanjenjem štetnih poreza;”;

(d)u stavku 4. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu rasporeda, upravljanja i drugih aspekata dražbovne prodaje, uključujući načine prijenosa udjela prihoda u proračun Unije kako bi se osiguralo da se provodi na otvoren, transparentan, usklađen i nediskriminirajući način.”

(12)članak 10.a mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.nakon drugog podstavka umeću se sljedeća dva podstavka:

„Ako su postrojenja obuhvaćena obvezom provedbe energetskog pregleda iz članka 8. stavka 4. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*) [upućivanje na članak ažurirat će se u skladu s revidiranom direktivom], besplatna dodjela emisijskih jedinica odobrava se u cijelosti ako se provode preporuke iz izvješća o pregledu pod uvjetom da vrijeme otplate relevantnih ulaganja ne prelazi pet godina i da su troškovi tih ulaganja razmjerni. U suprotnom se količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu smanjuje za 25 %. Količina emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu ne smanjuje se ako operater dokaže da je proveo druge mjere koje dovode do smanjenja emisija stakleničkih plinova jednakog smanjenju preporučenom u izvješću o pregledu. Mjere iz prvog podstavka prilagođavaju se na odgovarajući način.

Emisijske jedinice ne dodjeljuju se besplatno postrojenjima u sektorima ili podsektorima koji su obuhvaćeni drugim mjerama za ublažavanje rizika od istjecanja ugljika utvrđenima Uredbom (EU) .../.. [upućivanje na CBAM] (**). Mjere iz prvog podstavka prilagođavaju se na odgovarajući način.

_________

(*) Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.).

(**) [puno upućivanje na CBAM].”;

ii.na kraju trećeg podstavka dodaje se sljedeća rečenica:

„Kako bi se pružili dodatni poticaji za smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje energetske učinkovitosti, utvrđene ex-ante referentne vrijednosti na razini Unije potrebno je preispitati prije razdoblja od 2026. do 2030. radi moguće izmjene definicija i granica sustava postojećih referentnih vrijednosti za proizvod.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 1.a:

„1.a Emisijske jedinice ne dodjeljuju se besplatno za proizvodnju proizvoda navedenih u Prilogu I. Uredbi [CBAM] od datuma primjene mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama.

Odstupajući od prethodnog podstavka, u prvim godinama provedbe Uredbe [CBAM] za proizvodnju tih proizvoda besplatno se dodjeljuje smanjena količina emisijskih jedinica. Primjenjuje se faktor smanjivanja besplatne dodjele emisijskih jedinica za proizvodnju tih proizvoda (faktor CBAM-a). Faktor CBAM-a iznosi 100 % za razdoblje od stupanja na snagu [Uredba o CBAM-u] do kraja 2025., 90 % u 2026. te se svake godine smanjuje za 10 postotnih bodova da bi do desete godine dosegnuo 0 %.

Smanjenje količine emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu izračunava se godišnje kao prosječni udio potražnje za emisijskim jedinicama za besplatnu dodjelu za proizvodnju proizvoda navedenih u Prilogu I. Uredbi [CBAM] u odnosu na izračunanu ukupnu potražnju za emisijskim jedinicama za besplatnu dodjelu za sva postrojenja za relevantno razdoblje iz članka 11. stavka 1. Primjenjuje se faktor CBAM-a.

Emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja količine emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu stavljaju se na raspolaganje za potporu inovacijama u skladu s člankom 10.a stavkom 8.”;

(c)stavak 2. mijenja se kako slijedi:

i.u trećem podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c) Za razdoblje od 2026. do 2030. referentne vrijednosti utvrđuju se na način utvrđen u točkama (a) i (d) na temelju informacija dostavljenih u skladu s člankom 11. za 2021. i 2022. te na temelju primjene godišnje stope smanjenja za svaku godinu od 2008. do 2028.”;

iii.u trećem podstavku dodaje se sljedeća točka (d):

„(d) Ako godišnja stopa smanjenja premašuje 2,5 % ili je manja od 0,2 %, referentne vrijednosti za razdoblje od 2026. do 2030. jesu referentne vrijednosti primjenjive u razdoblju od 2013. do 2020., umanjene za onu od tih dviju postotnih stopa koja je relevantna, za svaku godinu od 2008. do 2028.”;

iv.četvrti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Odstupajući u pogledu referentnih vrijednosti za aromate i sintetički plin, te referentne vrijednosti prilagođavaju se za isti postotak kao i referentne vrijednosti za rafinerije kako bi se osigurali jednaki uvjeti za proizvođače tih proizvoda.”;

(d)stavci 3. i 4. brišu se;

(e)u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice trebale bi donijeti financijske mjere u skladu s drugim i četvrtim podstavkom u korist sektora ili podsektora koji su izloženi stvarnom riziku od istjecanja ugljika zbog znatnih neizravnih troškova stvarno nastalih zbog troškova emisija stakleničkih plinova ugrađenih u cijene električne energije, pod uvjetom da su takve financijske mjere u skladu s pravilima o državnim potporama, osobito u smislu da se njima ne uzrokuju neopravdana narušavanja tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu. Donesenim financijskim mjerama ne bi trebalo nadoknađivati neizravne troškove obuhvaćene besplatnom dodjelom emisijskih jedinica s referentnim vrijednostima utvrđenima u skladu sa stavkom 1. Ako potroši iznos koji premašuje protuvrijednost 25 % njezinih prihoda od dražbi u godini u kojoj su nastali neizravni troškovi, država članica navodi razloge premašivanja tog iznosa.”;

(f)u stavku 7. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Emisijske jedinice koje na temelju stavaka 19., 20. i 22. nisu dodijeljene postrojenjima dodaju se od 2021. količini emisijskih jedinica izdvojenih u skladu s prvom rečenicom prvog podstavka ovog stavka.”;

(g)stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„8. Fondu se na raspolaganje stavlja 365 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla besplatno dodijeliti u skladu s ovim člankom i 85 milijuna emisijskih jedinica iz količine koja bi se inače mogla prodati na dražbi u skladu s člankom 10. te emisijske jedinice koje su rezultat smanjenja emisijskih jedinica za besplatnu dodjelu iz članka 10.a stavka 1.a, a u cilju potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija i procesa te pridonošenja ciljevima postizanja nulte stope onečišćenja („Inovacijski fond”). Za pružanje potpore inovacijama iz prvog podstavka upotrebljavaju se i emisijske jedinice koje nisu izdane operatorima zrakoplova zbog zatvaranja operatora zrakoplova i koje nisu potrebne za pokrivanje bilo kakvih manjkova u predajama tih operatora.

Osim toga, 50 milijuna nedodijeljenih emisijskih jedinica iz rezerve za stabilnost tržišta služe kao dopuna svih preostalih prihoda od 300 milijuna emisijskih jedinica, koje su raspoložive u razdoblju od 2013. do 2020. u skladu s Odlukom Komisije 2010/670/EU (*), te se pravodobno upotrebljavaju za potporu inovacijama iz prvog podstavka. Nadalje, vanjski namjenski prihodi iz članka 21. stavka 2. Uredbe (EU) [FuelEU Maritime] raspodjeljuju se Inovacijskom fondu i izvršavaju u skladu s ovim stavkom.

Inovacijski fond obuhvaća sektore navedene u prilozima I. i III., uključujući okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika koji znatno pridonose ublažavanju klimatskih promjena, kao i proizvode koji zamjenjuju one s visokom razinom emisija ugljika proizvedene u sektorima navedenima u Prilogu I., i to kako bi se potaknuli izgradnja i funkcioniranje projekata čiji su cilj okolišno sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2, kao i izgradnja i funkcioniranje inovativnih tehnologija za obnovljivu energiju i skladištenje energije, na geografski uravnoteženo razmještenim lokacijama. Inovacijski fond može potporu pružiti i revolucionarnim inovativnim tehnologijama i infrastrukturi za dekarbonizaciju pomorskog sektora i za proizvodnju niskougljičnih goriva i goriva s nultom stopom emisije ugljika u zrakoplovstvu, željezničkom i cestovnom prometu. Posebna pozornost posvećuje se projektima u sektorima obuhvaćenima [Uredba CBAM] radi pružanja potpore inovacijama u području niskougljičnih tehnologija, hvatanja i upotrebe ugljika, hvatanja i skladištenja ugljika, obnovljive energije i skladištenja energije na način koji pridonosi ublažavanju klimatskih promjena.

Prihvatljivi su projekti na državnom području svih država članica, uključujući male projekte. Potpora se pruža tehnologijama koje su inovativne i koje još nisu komercijalno održive u sličnom razmjeru bez potpore, ali koje predstavljaju revolucionarna rješenja ili su dovoljno zrele za primjenu u pretkomercijalnoj fazi.

Komisija osigurava da se emisijske jedinice namijenjene Inovacijskom fondu prodaju na dražbi u skladu s načelima i načinima utvrđenima u članku 10. stavku 4. Prihodi od prodaje na dražbi čine vanjske namjenske prihode u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe. Proračunske obveze za mjere koje traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina na godišnje obroke.

Projekti se odabiru na temelju objektivnih i transparentnih kriterija, pri čemu se prema potrebi ima u vidu mjera kojom se tim projektima pridonosi smanjenju emisija znatno ispod referentnih vrijednosti iz stavka 2. Projekti moraju imati potencijal za raširenu primjenu ili znatno smanjenje troškova tranzicije na niskougljično gospodarstvo u predmetnim sektorima. Projektima koji uključuju okolišno sigurno hvatanje i upotrebu ugljika osigurava se neto smanjenje emisija te izbjegavanje CO2 ili njegovo trajno skladištenje. Ako se bespovratna sredstva dodijele na temelju poziva na podnošenje prijedloga, potpora može iznositi do 60 % relevantnih troškova projekata, od čega do 40 % ne treba ovisiti o verificiranom izbjegavanju emisija stakleničkih plinova pod uvjetom da su postignuti unaprijed određeni ključni ciljevi, uzimajući u obzir upotrijebljenu tehnologiju. U slučaju da se potpora dodjeljuje u okviru natječajnog postupka i u slučaju da je riječ o potpori za tehničku pomoć, potpora može iznositi do 100 % relevantnih troškova projekata.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23. radi dopune ove Direktive u pogledu pravila o funkcioniranju Inovacijskog fonda, uključujući postupak i kriterije odabira, te prihvatljivih sektora i tehnoloških zahtjeva za razne vrste potpora.

U okviru mehanizma iz ovog stavka nijedan projekt ne može dobiti potporu veću od 15 % ukupnog broja emisijskih jedinica raspoloživih za tu svrhu. Te emisijske jedinice uzimaju se u obzir u skladu sa stavkom 7.”;

_________

(*) Odluka Komisije 2010/670/EU od 3. studenoga 2010. o kriterijima i mjerama financiranja komercijalnih demonstracijskih projekata čiji je cilj ekološki sigurno hvatanje i geološko skladištenje CO2 te demonstracijskih projekata za inovacijske tehnologije na području obnovljivih izvora energije u okviru sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 290, 6.11.2010., str. 39.).

(h)u stavku 19. prva rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„19. Besplatne emisijske jedinice ne dodjeljuju se postrojenjima koja su prestala s radom.”;

(i)dodaje se sljedeći stavak 22.:

„22. Ako je potrebno ispraviti besplatne dodjele emisijskih jedinica u skladu s člankom 11. stavkom 2., takvi se ispravci provode na emisijskim jedinicama iz količine emisijskih jedinica izdvojenih u skladu sa stavkom 7. ovog članka ili dodavanjem emisijskih jedinica toj količini.”;

(13)u članku 10.c stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice zahtijevaju od postrojenja koja proizvode električnu energiju i operatera mreže koji ostvaruju koristi da ih do 28. veljače svake godine izvijeste o provedbi odabranih ulaganja, među ostalim o saldu besplatnih emisijskih jedinica i nastalih rashoda ulaganja te o vrstama ulaganja koja dobiju potporu. Države članice o tome dostavljaju izvješća Komisiji, a Komisija ta izvješća objavljuje.”;

(14)članak 10.d mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„1. Za razdoblje od 2021. do 2030. uspostavlja se fond za potporu ulaganjima koje predlože države članice korisnice, uključujući financiranje projekata malih ulaganja, za modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti („Modernizacijski fond”). Modernizacijski fond financira se dražbovnom prodajom emisijskih jedinica kako je utvrđeno u članku 10. za države članice korisnice navedene u tom članku.

   Ulaganja koja dobiju potporu moraju biti usklađena s ciljevima ove Direktive, kao i s ciljevima Komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (*) i Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (**) te s dugoročnim ciljevima iznesenima u Pariškom sporazumu. Modernizacijski fond ne pruža potporu postrojenjima za proizvodnju energije koja upotrebljavaju fosilna goriva.”;

_________

(*) COM(2019) 640 final.

(**) Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).”;

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Najmanje 80 % financijskih sredstava iz Modernizacijskog fonda upotrebljava se za potporu ulaganjima u sljedećim područjima:

(a)proizvodnja i upotreba električne energije iz obnovljivih izvora;

(b)grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije;

(c)poboljšanje energetske učinkovitosti na strani potražnje, među ostalim u području prometa, zgrada, poljoprivrede i otpada;

(d)skladištenje energije i modernizacija energetskih mreža, uključujući cjevovode za centralno grijanje, elektroenergetske prijenosne mreže i povećanje međusobne povezanosti država članica;

(e)potpora kućanstvima s niskim dohotkom, uključujući ona u ruralnim i udaljenim područjima, radi rješavanja problema energetskog siromaštva i modernizacije sustavâ grijanja; i

(f)pravedna tranzicija u regijama koje ovise o ugljiku u državama članicama korisnicama kako bi se u dijalogu sa socijalnim partnerima pružila potpora preraspoređivanju, prekvalifikaciji i usavršavanju radnika, obrazovanju, inicijativama za traženje posla i novoosnovanim poduzećima.”;

(15)članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da emisijske jedinice koje je izdalo nadležno tijelo druge države članice budu priznate u svrhu ispunjavanja obveza operatera, operatora zrakoplova ili brodarskog društva iz stavka 3.”;

(b)stavak 2.a briše se;

(c)stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Države članice, nadležne države članice i upravljačka tijela za brodarsko društvo osiguravaju da do 30. travnja svake godine:

(a) operater svakog postrojenja preda broj emisijskih jedinica u visini ukupnih emisija iz tog postrojenja u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 15.;

(b) operator svakog zrakoplova preda broj emisijskih jedinica u visini njegovih ukupnih emisija u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 15.;

(c) svako brodarsko društvo preda broj emisijskih jedinica u visini njegovih ukupnih emisija u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 3.gc.

Države članice, nadležne države članice i upravljačka tijela za brodarsko društvo osiguravaju da se emisijske jedinice predane u skladu s prvim podstavkom nakon toga ponište.”;

(d)u stavku 3.-a prva rečenica zamjenjuje se sljedećom:

„3.-a Kad je to potrebno i sve dok je to potrebno, kako bi se zaštitio okolišni integritet EU sustava trgovanja emisijama, operaterima, operatorima zrakoplova i brodarskim društvima u EU sustavu trgovanja emisijama zabranjuje se upotreba emisijskih jedinica koje je izdala država članica, a za koje obveze za operatore zrakoplova, brodarska društva i druge subjekte istječu.”;

(e)umeće se sljedeći stavak 3.b:

„3.b Obveza predaje emisijskih jedinica ne nastaje u pogledu emisija stakleničkih plinova za koje se smatra da su uhvaćeni i upotrijebljeni kako bi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom.

Komisija donosi provedbene akte o zahtjevima koje treba ispuniti da bi se smatralo da su staklenički plinovi postali trajno kemijski vezani u proizvodu tako da ne ulaze u atmosferu uobičajenom upotrebom.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 22.a stavka 2.”;

(16)u članku 14. stavku 1. prvom podstavku dodaje se sljedeća rečenica:

„U tim provedbenim aktima primjenjuju se kriteriji održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđeni Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (*), uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako bi ta biomasa imala nultu stopu. U njima se utvrđuje način obračunavanja uskladištenih emisija iz mješavine izvorâ s nultom stopom i izvora koji nemaju nultu stopu. U njima se utvrđuje i način obračunavanja emisija iz obnovljivih goriva nebiološkog podrijetla i goriva iz recikliranog ugljika, čime se osigurava obračun tih emisija i izbjegavanje dvostrukog računanja.”;

_________

(*) Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).”;

(17)naslov poglavlja IV. zamjenjuje se sljedećim:

„ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA ZRAKOPLOVSTVO, POMORSKI PROMET I STACIONARNA POSTROJENJA”;

(18)članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Države članice osiguravaju da imena operatera, operatora zrakoplova i brodarskih društava koji krše zahtjeve predaje dovoljnog broja emisijskih jedinica u skladu s ovom Direktivom budu objavljena.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 3.a:

„3.a Kazne utvrđene u stavku 3. primjenjuju se i na brodarska društva.”;

(c)umeće se sljedeći stavak 11.a:

„11.a Ako brodarsko društvo nije ispunilo zahtjeve predaje tijekom dvaju ili više uzastopnih razdoblja izvješćivanja i ako se drugim izvršnim mjerama nije osigurala usklađenost, nadležno tijelo države članice u kojoj je ulazna luka može, nakon što predmetnom brodarskom društvu omogući podnošenje očitovanja, izdati nalog o protjerivanju o kojemu se obavješćuje Komisiju, Europsku agenciju za pomorsku sigurnost (EMSA), druge države članice i predmetnu državu zastave. Zbog izdavanja takvog naloga o protjerivanju svaka država članica, osim države članice pod čijom zastavom brod plovi, odbija brodovima pod odgovornošću predmetnog brodarskog društva ulazak u sve svoje luke sve dok društvo ne ispuni obveze predaje u skladu s člankom 12. Ako brod plovi pod zastavom države članice, ta država članica, nakon što predmetnom društvu omogući podnošenje očitovanja, brodu zabranjuje plovidbu sve dok brodarsko društvo ne ispuni svoje obveze. Ovim stavkom ne dovode se u pitanje međunarodna pomorska pravila koja se primjenjuju u slučaju brodova u nevolji.”;

(19)članak 18.b zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.b

Pomoć Europske agencije za pomorsku sigurnost i drugih relevantnih organizacija

U svrhe ispunjavanja svojih obveza iz članka 3.c stavka 4., članaka 3.f, 3.gb, 3.gc, 3.gd, 3.ge i 18.a Komisija i upravljačka tijela mogu zatražiti pomoć od Europske agencije za pomorsku sigurnost ili od druge relevantne organizacije te u tom smislu mogu sklopiti sve odgovarajuće sporazume s tim organizacijama.”;

(20)u članku 30. stavku 2. dodaje se sljedeća rečenica:

„Mjere primjenjive na sektore obuhvaćene CBAM-om preispituju se u svjetlu primjene Uredbe xxx [upućivanje na CBAM].”;

(21)nakon članka 30. umeće se sljedeće poglavlje IV.a:

„POGLAVLJE IV.a

SUSTAV TRGOVANJA EMISIJAMA ZA ZGRADE I CESTOVNI PROMET

Članak 30.a

Područje primjene

Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na emisije, dozvole za emisije stakleničkih plinova, izdavanje i predaju emisijskih jedinica, praćenje, izvješćivanje i verifikaciju u pogledu djelatnosti iz Priloga III. Ovo poglavlje ne primjenjuje se na emisije obuhvaćene poglavljima II., II.a i III.

Članak 30.b

Dozvole za emisije stakleničkih plinova

1.Države članice osiguravaju da od 1. siječnja 2025. nijedan regulirani subjekt ne obavlja djelatnost iz Priloga III. ako nema dozvolu koju je izdalo nadležno tijelo u skladu sa stavcima 2. i 3.

2.Zahtjev za dozvolu za emisije stakleničkih plinova iz ovog poglavlja, koji regulirani subjekt podnosi nadležnom tijelu na temelju stavka 1., sadržava barem opis:

(a)reguliranog subjekta;

(b)vrste goriva koja pušta u potrošnju i koja se upotrebljavaju za izgaranje u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako su definirani u Prilogu III. te sredstava putem kojih ta goriva pušta u potrošnju;

(c)krajnjeg korisnika ili krajnjih korisnika goriva puštenih u potrošnju za djelatnost iz Priloga III.;

(d)mjera planiranih za praćenje emisija i izvješćivanje o njima u skladu s aktima iz članaka 14. i 30.f;

(e)netehničkog sažetka informacija iz točaka od (a) do (d).

3.Nadležno tijelo izdaje dozvolu za emisije stakleničkih plinova kojom se regulirani subjekt iz stavka 1. ovlašćuje za djelatnost iz Priloga III. ako smatra da subjekt može pratiti emisije koje odgovaraju količinama goriva koje se u skladu s Prilogom III. puštaju u potrošnju i izvješćivati o njima.

4.Dozvole za emisije stakleničkih plinova sadržavaju barem sljedeće:

(f)naziv i adresu reguliranog subjekta;

(g)opis sredstava putem kojih regulirani subjekt goriva pušta u potrošnju u sektorima obuhvaćenima ovim poglavljem;

(h)popis goriva koja regulirani subjekt pušta u potrošnju u sektorima obuhvaćenima ovim poglavljem;

(i)plan praćenja koji ispunjava zahtjeve iz akata iz članka 14.;

(j)zahtjeve izvješćivanja utvrđene aktima iz članka 14.;

(k)obvezu predaje emisijskih jedinica izdanih na temelju ovog poglavlja u visini ukupnih emisija u svakoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člankom 15., u roku od četiri mjeseca nakon završetka te godine.

5.Države članice mogu reguliranim subjektima dopustiti ažuriranje planova praćenja bez mijenjanja dozvole. Regulirani subjekti dužni su nadležnom tijelu podnijeti sve ažurirane planove praćenja na odobrenje.

6.Regulirani subjekt obavješćuje nadležno tijelo o svim planiranim promjenama prirode djelatnosti ili goriva koje pušta u potrošnju, što može zahtijevati ažuriranje dozvole za emisije stakleničkih plinova. Nadležno tijelo prema potrebi ažurira dozvolu u skladu s aktima iz članka 14. Ako dođe do promjene osobe reguliranog subjekta obuhvaćenog ovim poglavljem, nadležno tijelo ažurira dozvolu te unosi naziv i adresu novog reguliranog subjekta.

Članak 30.c

Ukupna količina emisijskih jedinica

1.    Količina emisijskih jedinica na razini Unije koja se od 2026. svake godine izdaje na temelju ovog poglavlja linearno se smanjuje od 2024. Vrijednost za 2024. utvrđuje se kao granične vrijednosti emisija za tu godinu koje se računaju na temelju referentnih emisija iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (*) za sektore obuhvaćene ovim poglavljem i primjenom putanje linearnog smanjenja za sve emisije u okviru područja primjene te uredbe. Količina se od 2024. svake godine smanjuje za linearni faktor smanjenja od 5,15 %. Komisija do 1. siječnja 2024. mora objaviti količinu emisijskih jedinica na razini Unije za 2026.

2.    Količina emisijskih jedinica na razini Unije koja se od 2028. svake godine izdaje na temelju ovog poglavlja linearno se smanjuje od 2025. na temelju prosječnih emisija o kojima je izviješteno na temelju ovog poglavlja za godine od 2024. do 2026. Količina emisijskih jedinica smanjuje se za linearni faktor smanjenja od 5,43 %, osim ako se primjenjuju uvjeti iz točke 1. Priloga III.a, u slučaju čega se količina smanjuje za linearni faktor smanjenja prilagođen u skladu s pravilima utvrđenima u točki 2. Priloga III.a. Komisija do 30. lipnja 2027. mora objaviti količinu emisijskih jedinica na razini Unije za 2028. i prema potrebi prilagođeni linearni faktor smanjenja.    
_________

(*) Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

Članak 30.d

Prodaja emisijskih jedinica na dražbi za djelatnost iz Priloga III.

1.Emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem prodaju se na dražbi od 2026., osim ako se ne unose u rezervu za stabilnost tržišta utvrđenu Odlukom (EU) 2015/1814. Emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem na dražbi se prodaju zasebno od emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljima II., II.a i III.

2.Emisijske jedinice iz ovog poglavlja počinju se prodavati na dražbi 2026., i to količina koja odgovara 130 % količina za prodaju na dražbi za 2026. utvrđenih na temelju količine emisijskih jedinica na razini Unije za tu godinu te pojedinačnih udjela koji će biti prodani na dražbi i količina za prodaju na dražbi u skladu sa stavcima 3., 5. i 6. Dodatne količine za prodaju na dražbi upotrebljavaju se samo za predaju emisijskih jedinica na temelju članka 30.e stavka 2. i oduzimaju od količina za prodaju na dražbi za razdoblje od 2028. do 2030. Uvjeti za te ranije prodaje na dražbi utvrđuju se u skladu sa stavkom 7. i člankom 10. stavkom 4.

U skladu s člankom 1.a stavkom 3. Odluke (EU) 2015/1814 600 milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem postaju sredstva u rezervi za stabilnost tržišta 2026.

3.Na dražbi se prodaje 150 milijuna emisijskih jedinica izdanih na temelju ovog poglavlja i svi prihodi od tih dražbi stavljaju se na raspolaganje Inovacijskom fondu koji je uspostavljen člankom 10.a stavkom 8. Članak 10.a stavak 8. primjenjuje se na emisijske jedinice iz ovog stavka.

4.Države članice na dražbi prodaju ukupnu količinu emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem nakon oduzimanja količina iz stavka 3. te je raspodjeljuju među sobom u udjelima koji su jednaki udjelu referentnih emisija iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/842 za sektore obuhvaćene ovim poglavljem za prosjek predmetne države članice u razdoblju od 2016. do 2018.

5.Države članice utvrđuju način upotrebe prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica iz stavka 4. na dražbi, osim za prihode koji su određeni kao vlastita sredstva u skladu s člankom 311. stavkom 3. UFEU-a i uneseni u proračun Unije. Države članice upotrebljavaju svoje prihode za jednu djelatnost ili više djelatnosti iz članka 10. stavka 3. ili za jednu od sljedećih mjera ili više njih:

(a)mjere za pridonošenje dekarbonizaciji grijanja i hlađenja zgrada ili smanjenju energetskih potreba zgrada, uključujući integraciju obnovljivih izvora energije i povezanih mjera u skladu s člankom 7. stavkom 11. te člancima 12. i 20. Direktive 2012/27/EU [upućivanja će se ažurirati u skladu s revidiranom direktivom], kao i mjere za pružanje financijske potpore kućanstvima s niskim dohotkom u zgradama s najlošijim svojstvima;

(b)mjere za ubrzanje uvođenja vozila s nultom stopom emisija ili pružanje financijske potpore uvođenju potpuno interoperabilne infrastrukture punjenja gorivom i punjenja strujom za vozila s nultom stopom emisija, ili mjere za poticanje prelaska na sredstva javnog prijevoza i poboljšanje multimodalnosti ili za pružanje financijske potpore za rješavanje socijalnih aspekata u pogledu korisnika prijevoza s niskim i srednjim dohotkom.

Države članice moraju dio svojih prihoda ostvarenih u skladu s ovim člankom upotrijebiti za rješavanje socijalnih aspekata trgovanja emisijama iz ovog poglavlja, pri čemu se posebno moraju zaštititi ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjivi korisnici prijevoza kako su definirani u Uredbi (EU) 20.../nn [Uredba o Socijalnom fondu za klimatsku politiku] (*). Ako država članica Komisiji podnese [socijalni plan za klimatsku politiku] na temelju te uredbe, država članica upotrebljava te prihode da, među ostalim, financira taj plan.

Smatra se da države članice ispunjavaju odredbe ovog stavka ako imaju i primjenjuju politike fiskalne ili financijske potpore ili regulatorne politike kojima se potiče davanje financijske potpore, pri čemu je ta potpora uspostavljena u svrhe navedene u prvom podstavku i vrijednost joj je jednaka prihodima ostvarenima prodajom na dražbi emisijskih jedinica iz ovog poglavlja.

Države članice obavješćuju Komisiju o upotrebi prihoda i mjerama poduzetima u skladu s ovim stavkom uključivanjem tih informacija u svoja izvješća koja podnose u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (**).

6.Članak 10. stavci 4. i 5. primjenjuju se na sve emisijske jedinice izdane na temelju ovog poglavlja.

_________

(*) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(**) [umetnuti upućivanje]

Članak 30.e

Prijenos, predaja i poništavanje emisijskih jedinica

1.Članak 12. primjenjuje se na emisije, regulirane subjekte i emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem, uz iznimku članka 12. stavaka 2.a, 3., 3.a, stavka 4. treće i četvrte rečenice te stavka 5. U tu svrhu:

(a)svako upućivanje na emisije smatra se upućivanjem na emisije obuhvaćene ovim poglavljem;

(b)svako upućivanje na operatere postrojenja smatra se upućivanjem na regulirane subjekte obuhvaćene ovim poglavljem;

(c)svako upućivanje na emisijske jedinice smatra se upućivanjem na emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem.

2.Države članice osiguravaju od 1. siječnja 2027. da regulirani subjekt do 30. travnja svake godine preda određeni broj emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem, odnosno u visini ukupnih emisija u prethodnoj kalendarskoj godini, verificiranih u skladu s člancima 15. i 30.f., koje odgovaraju količini goriva puštenih u potrošnju u skladu s Prilogom III., te da se te emisijske jedinice potom ponište.

Članak 30.f

Praćenje emisija, izvješćivanje o njima i njihova verifikacija te akreditacija

1.Članci 14. i 15. primjenjuju se na emisije, regulirane subjekte i emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem. U tu svrhu:

(a)svako upućivanje na emisije smatra se upućivanjem na emisije obuhvaćene ovim poglavljem;

(b)svako upućivanje na djelatnost navedenu u Prilogu I. smatra se upućivanjem na djelatnost iz Priloga III.;

(c)svako upućivanje na operatere smatra se upućivanjem na regulirane subjekte obuhvaćene ovim poglavljem;

(d)svako upućivanje na emisijske jedinice smatra se upućivanjem na emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem.

2.Države članice osiguravaju da svaki regulirani subjekt za svaku kalendarsku godinu od 2025. prati emisije koje odgovaraju količinama goriva puštenih za potrošnju u skladu s Prilogom III. Moraju osigurati i da svaki regulirani subjekt o tim emisijama izvijesti nadležno tijelo u sljedećoj godini, počevši od 2026., u skladu s aktima iz članka 14. stavka 1.

3.Države članice osiguravaju da svaki regulirani subjekt koji 1. siječnja 2025. ima dozvolu u skladu s člankom 30.b izvijesti do 30. ožujka 2025. o svojim povijesnim emisijama za 2024.

4.Države članice osiguravaju da regulirani subjekti mogu pouzdano i točno po vrsti goriva identificirati i dokumentirati točne količine goriva puštenog u potrošnju koje se upotrebljavaju za izgaranje u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako je utvrđeno u Prilogu III., kao i krajnju upotrebu goriva koja regulirani subjekti puste u potrošnju. Države članice poduzimaju odgovarajuće mjere za izbjegavanje svih rizika od dvostrukog računanja emisija obuhvaćenih ovim poglavljem i emisija iz poglavlja II., II.a i III. Detaljna pravila o izbjegavanju dvostrukog računanja donose se u skladu s člankom 14. stavkom 1.

5.Načela praćenja emisija obuhvaćenih ovim poglavljem i izvješćivanja o njima utvrđena su u dijelu C Priloga IV.

6.Kriteriji za verifikaciju emisija obuhvaćenih ovim poglavljem utvrđeni su u dijelu C Priloga V.

Članak 30.g

Upravljanje

Članci 13., 15.a, članak 16. stavci 1., 2., 3., 4. i 12., članci 17., 18., 19., 20., 21., 22., 22.a, 23. i 29. primjenjuju se na emisije, regulirane subjekte i emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem. U tu svrhu:

(a)svako upućivanje na emisije smatra se upućivanjem na emisije obuhvaćene ovim poglavljem;

(b) svako upućivanje na operatera smatra se upućivanjem na regulirane subjekte obuhvaćene ovim poglavljem;

(c)svako upućivanje na emisijske jedinice smatra se upućivanjem na emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem.

Članak 30.h

Mjere u slučaju prekomjernog porasta cijena

1.Ako je tijekom više od tri uzastopna mjeseca prosječna cijena emisijske jedinice na dražbama koje se provode u skladu s aktom donesenim na temelju članka 10. stavka 4. više od dvostruko veća od prosječne cijene emisijske jedinice tijekom prethodnih šest uzastopnih mjeseci na dražbama za emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem, Komisija hitno u skladu s člankom 1.a stavkom 7. Odluke (EU) 2015/1814 donosi odluku o oslobađanju 50 milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem iz rezerve za stabilnost tržišta.

2.Ako je tijekom više od tri uzastopna mjeseca prosječna cijena emisijske jedinice na dražbama koje se provode u skladu s aktom donesenim na temelju članka 10. stavka 4. više od tri puta veća od prosječne cijene emisijske jedinice tijekom prethodnih šest uzastopnih mjeseci na dražbama za emisijske jedinice obuhvaćene ovim poglavljem, Komisija hitno u skladu s člankom 1.a stavkom 7. Odluke (EU) 2015/1814 donosi odluku o oslobađanju 150 milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih ovim poglavljem iz rezerve za stabilnost tržišta.

Članak 30.i

Preispitivanje ovog poglavlja

Komisija je dužna do 1. siječnja 2028. izvijestiti Europski parlament i Vijeće o provedbi odredbi ovog poglavlja u pogledu njihove učinkovitosti, upravljanja i praktične primjene, uključujući primjenu pravila iz Odluke (EU) 2015/1814 i upotrebu emisijskih jedinica iz ovog poglavlja za ispunjavanje obveza usklađivanja subjekata odgovornih za usklađivanje koji su obuhvaćeni poglavljima II., II.a i III. Komisija prema potrebi tom izvješću dodaje prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni ovog poglavlja. Komisija bi do 31. listopada 2031. trebala procijeniti izvedivost uključivanja sektora obuhvaćenih Prilogom III. u sustav trgovanja emisijama koji obuhvaća sektore navedene u Prilogu 1. Direktivi 2003/87/EZ.”;

(22)prilozi I., II.b, IV. i V. Direktivi 2003/87/EZ mijenjaju se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi, a prilozi III., III.a i III.b umeću se u Direktivu 2003/87/EZ kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Direktivi.

Članak 2.

Izmjene Odluke (EU) 2015/1814

Odluka (EU) 2015/1814 mijenja se kako slijedi:

(1)članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 4. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju u danoj godini jest ukupan broj emisijskih jedinica koje su izdane i nisu unesene u rezervu u razdoblju od 1. siječnja 2008., uključujući emisijske jedinice izdane u tom razdoblju u skladu s člankom 13. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ na snazi do 18. ožujka 2018. te prava na upotrebu međunarodnih jedinica koja postrojenja imaju u okviru EU sustava trgovanja emisijama u odnosu na emisije do 31. prosinca te dane godine, umanjen za ukupan broj tona verificiranih emisija iz postrojenja u okviru EU sustava trgovanja emisijama od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca te iste dane godine i za sve emisijske jedinice koje su poništene u skladu s člankom 12. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ.”;

(b)umeće se sljedeći stavak 4.a:

„4.a Od [godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] izračun ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju uključuje broj emisijskih jedinica izdanih za zrakoplovstvo i pomorski promet od početka te godine i broj emisijskih jedinica koje su operatori zrakoplova i brodari predali u pogledu emisija za koje su emisijske jedinice upravo jedinice koje se mogu upotrebljavati za obveze iz EU sustava trgovanja emisijama.

Emisijske jedinice poništene u skladu s člankom 3.ga Direktive 2003/87/EZ smatraju se izdanima u svrhe izračuna ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju.”;

(c)stavci 5. i 5.a zamjenjuju se sljedećim:

„5. Ako je u bilo kojoj danoj godini ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju između 833 milijuna i 1 096 milijuna, broj emisijskih jedinica jednak razlici između ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, kako je utvrđen u posljednjoj objavi iz stavka 4. ovog članka, i 833 milijuna oduzima se od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te se stavlja u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine. Ako je ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju veći od 1 096 milijuna emisijskih jedinica, broj emisijskih jedinica koji treba oduzeti od količine emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 10. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te stavljati u rezervu tijekom 12-mjesečnog razdoblja koje počinje 1. rujna te godine iznosi 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju. Odstupajući od zadnje rečenice, postotak se mora udvostručiti do 31. prosinca 2030.

Ne dovodeći u pitanje ukupan broj emisijskih jedinica koje se oduzimaju u skladu s ovim stavkom, do 31. prosinca 2030. emisijske jedinice iz članka 10. stavka 2. prvog podstavka točke (b) Direktive 2003/87/EZ ne uzimaju se u obzir za određivanje udjela kojim države članice pridonose tom ukupnom iznosu.

5.a Osim ako je drukčije odlučeno u okviru prvog preispitivanja provedenog u skladu s člankom 3., počevši od 2023. prestaju vrijediti emisijske jedinice koje se nalaze u rezervi, a koje premašuju 400 milijuna emisijskih jedinica.”;

(2)umeće se sljedeći članak 1.a:

„Članak 1.a

Funkcioniranje rezerve za stabilnost tržišta za sektor zgrada i sektor cestovnog prometa

1.Emisijske jedinice obuhvaćene poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ stavljaju se u zasebni dio rezerve uspostavljene u skladu s člankom 1. ove Odluke i oslobađaju iz njega u skladu s pravilima utvrđenima u ovom članku.

2.Stavljanje u rezervu u skladu s ovim člankom provodi se od 1. rujna 2027. Emisijske jedinice obuhvaćene poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ stavljaju se u rezervu, drže u njoj i oslobađaju iz nje zasebno od emisijskih jedinica obuhvaćenih člankom 1. ove Odluke.

3.Dio iz stavka 1. mora se uspostaviti 2026. u skladu s člankom 30.d stavkom 2. drugim podstavkom Direktive 2003/87/EZ. Do 1. siječnja 2031. emisijske jedinice iz ovog stavka koje nisu oslobođene iz rezerve prestaju vrijediti.

4.Komisija objavljuje ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju obuhvaćenih poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ svake godine do 15. svibnja sljedeće godine zasebno od broja emisijskih jedinica u optjecaju iz članka 1. stavka 4. Ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju iz ovog članka u danoj godini jest ukupan broj emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ koje su izdane u razdoblju od 1. siječnja 2026., umanjen za ukupan broj tona verificiranih emisija obuhvaćenih poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ za razdoblje od 1. siječnja 2026. do 31. prosinca te iste dane godine i za sve emisijske jedinice obuhvaćene poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ koje su poništene u skladu s člankom 12. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ. Prva objava uslijedit će do 15. svibnja 2027.

5.Ako je u bilo kojoj danoj godini ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju, kako je utvrđen u posljednjoj objavi iz stavka 4. ovog članka, veći od 440 milijuna emisijskih jedinica, 100 milijuna emisijskih jedinica koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 30.d Direktive 2003/87/EZ oduzima se od količine emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljem IV.a i stavlja se u rezervu tijekom razdoblja od 12 mjeseci koje počinje 1. rujna te godine.

6.Ako je u bilo kojoj danoj godini ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju manji od 210 milijuna, 100 milijuna emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljem IV.a oslobađa se iz rezerve i dodaje količini emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljem IV.a koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 30.d Direktive 2003/87/EZ. Ako se u rezervi nalazi manje od 100 milijuna emisijskih jedinica, sve emisijske jedinice oslobađaju se iz rezerve u skladu s ovim stavkom.

7.Količine koje će se osloboditi iz rezerve u skladu s člankom 30.h Direktive 2003/87/EZ dodaju se količini emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljem IV.a koje će države članice prodati na dražbi u skladu s člankom 30.d Direktive 2003/87/EZ u razdoblju od tri mjeseca od početka primjene mjere donesene na temelju članka 30.h Direktive 2003/87/EZ.

8.Članak 1. stavak 8. i članak 3. primjenjuju se na emisijske jedinice obuhvaćene poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ.”.

Članak 3.

Izmjene Uredbe (EU) 2015/757

Uredba (EU) 2015/757 mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 3. dodaju se sljedeće točke (q) i (r):

„(q)    „upravljačko tijelo” znači upravljačko tijelo za brodarsko društvo iz članka 3.gd Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća*;

(r) „objedinjeni podaci o emisijama na razini društva” znači zbroj emisija CO2 o kojima je društvo dužno izvijestiti u skladu s Direktivom 2003/87/EZ za sve brodove pod svojom odgovornošću tijekom razdoblja izvješćivanja.

*    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).”;

(2)u članku 4. dodaje se sljedeći stavak 8.:

„8.    Društva izvješćuju o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva za brodove pod njihovom odgovornošću tijekom razdoblja izvješćivanja na temelju članka 11.a.”;

(3)u članku 5. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.    Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi izmjene metoda utvrđenih u Prilogu I. i pravila utvrđenih u Prilogu II. kako bi se uzele u obzir revizije Direktive 2003/87/EZ, relevantni međunarodni propisi te međunarodne i europske norme. Komisija je isto tako ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. kako bi izmijenila priloge I. i II. radi jasnijeg definiranja elemenata metoda praćenja koje su u njima utvrđene s obzirom na tehnološki i znanstveni napredak te radi osiguravanja učinkovitog funkcioniranja EU sustava trgovanja emisijama uspostavljenog u skladu s Direktivom 2003/87/EZ.”;

(4)članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5. Društva upotrebljavaju standardizirane planove praćenja koji se temelje na predlošcima, a ti se planovi praćenja podnose putem automatiziranih sustava u formatima za razmjenu podataka. Te predloške, uključujući tehnička pravila za njihovu ujednačenu primjenu i automatski prijenos, određuje Komisija provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2.”;

(b)dodaju se sljedeći stavci 6., 7. i 8.:

„6. Društva u roku od tri mjeseca od [datum stupanja na snagu revidirane Direktive o sustavu trgovanja emisijama] za svaki od svojih brodova koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe podnose plan praćenja odgovornom upravljačkom tijelu, a prije toga verifikator procjenjuje je li taj plan u skladu s Uredbom.

7. Neovisno o stavku 6., za brodove koji su prvi put obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe nakon [datum stupanja na snagu revidirane Direktive o sustavu trgovanja emisijama] društva odgovornom upravljačkom tijelu podnose plan praćenja u skladu sa zahtjevima ove Uredbe bez nepotrebne odgode, a najkasnije tri mjeseca nakon prvog pristajanja svakog broda u luku u nadležnosti države članice.

8. Odgovorna upravljačka tijela u roku od dvije godine od stupanja na snagu [revidirana Direktiva o sustavu trgovanja emisijama] odobravaju planove praćenja koje su društva podnijela u skladu s pravilima utvrđenima u delegiranim aktima koje je Komisija donijela u skladu s drugim podstavkom. Za brodove koji su prvi put obuhvaćeni područjem primjene [revidirana Direktiva o sustavu trgovanja emisijama] nakon njezina stupanja na snagu, odgovorno upravljačko tijelo odobrava podneseni plan praćenja u roku od četiri mjeseca od prvog pristajanja broda u luku pod nadležnošću države članice u skladu s pravilima utvrđenima u delegiranim aktima koje je Komisija donijela u skladu s drugim podstavkom.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Uredbe u pogledu pravila za upravljačka tijela o odobravanju planova praćenja.”;

(5)članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 4. druga rečenica zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon ocjene verifikator obavješćuje društvo o tome jesu li te izmjene sukladne. Nakon što od verifikatora primi obavijest da je plan praćenja sukladan, društvo podnosi izmijenjeni plan praćenja odgovornom upravljačkom tijelu.”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 5.:

„5.    Upravljačko tijelo odobrava izmjene plana praćenja iz stavka 2. točaka (a), (b), (c) i (d) u skladu s pravilima utvrđenima u delegiranim aktima koje je Komisija donijela na temelju drugog podstavka ovog stavka.

   Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Uredbe u pogledu pravila za upravljačka tijela o odobravanju izmjena planova praćenja.”;

(6)u članku 10. prvom podstavku dodaje se sljedeća točka (k):

„(k) ukupan zbroj emisija CO2 o kojima se izvješćuje u skladu s Direktivom 2003/87/EZ u vezi s djelatnostima pomorskog prometa.”;

(7)umeće se sljedeći članak 11.a:

„Članak 11.a

Podnošenje objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanje o njima

1.Društva utvrđuju objedinjene podatke o emisijama na razini društva tijekom razdoblja izvješćivanja na temelju podataka iz izvješća o emisijama i izvješća iz članka 11. stavka 2. za svaki brod koji je bio pod njihovom odgovornošću tijekom razdoblja izvješćivanja u skladu s pravilima utvrđenima u delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 4.

2. Društva su od 2024. dužna odgovornom upravljačkom tijelu do 31. ožujka svake godine podnijeti objedinjene podatke o emisijama na razini društva koji obuhvaćaju emisije u razdoblju izvješćivanja o kojima se izvješćuje u skladu s Direktivom 2003/87/EZ u vezi s djelatnostima pomorskog prometa, u skladu s pravilima utvrđenima u delegiranim aktima donesenima na temelju stavka 4., i koji su verificirani u skladu s poglavljem III. ove Uredbe („verificirani objedinjeni podaci o emisijama na razini društva”).

3. Upravljačko tijelo može zahtijevati od društava da verificirane objedinjene podatke o emisijama na razini društva podnesu prije 31. ožujka, ali ne prije 28. veljače.

4. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Uredbe pravilima o praćenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izvješćivanju o njima te o podnošenju objedinjenih podataka o emisijama na razini društva upravljačkom tijelu.”;

(8)članak 12. mijenja se kako slijedi:

(a)naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Format izvješća o emisijama i izvješćivanje o objedinjenim podacima o emisijama na razini društva”;

(b)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Izvješće o emisijama i objedinjeni podaci o emisijama na razini društva podnose se putem automatiziranih sustava u formatima za razmjenu podataka, uključujući elektroničke obrasce.”;

(9)članak 13. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2. Verifikator ocjenjuje sukladnost izvješća o emisijama i izvješća iz članka 11. stavka 2. sa zahtjevima utvrđenima u člancima od 8. do 12. i prilozima I. i II.”;

(b)dodaju se sljedeći stavci 5. i 6.:

„5. Verifikator ocjenjuje sukladnost objedinjenih podataka o emisijama na razini društva sa zahtjevima utvrđenima u delegiranim aktima donesenima u skladu sa stavkom 6.

Ako verifikator s razumnom sigurnošću zaključi da u objedinjenim podacima o emisijama na razini društva nema značajnih netočnosti, verifikator izdaje izvješće o verifikaciji u kojem navodi da su objedinjeni podaci o emisijama na razini društva verificirani kao zadovoljavajući u skladu s pravilima utvrđenima u delegiranim aktima donesenima na temelju stavka 6.

6. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Uredbe pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva i izdavanju izvješća o verifikaciji.”;

(10)članak 14. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) izračune kojima se utvrđuju ukupne emisije CO2 i ukupan zbroj emisija CO2 o kojima se izvješćuje u skladu s Direktivom 2003/87/EZ u vezi s djelatnostima pomorskog prometa;”;

(b)dodaje se sljedeći stavak 4.:

„4. Pri razmatranju verifikacije objedinjenih podataka o emisijama na razini društva verifikator ocjenjuje potpunost i dosljednost podataka o kojima je izviješteno s informacijama koje je dostavilo društvo, uključujući njegova verificirana izvješća o emisijama i izvješće iz članka 11. stavka 2.”;

(11)u članku 15. dodaje se sljedeći stavak 6.:

„6.    Kad je riječ o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva, verifikator i društvo poštuju pravila o verifikaciji utvrđena u delegiranim aktima donesenima na temelju drugog podstavka. Verifikator ne verificira izvješće o emisijama i izvješće iz članka 11. stavka 2. za svaki brod pod odgovornošću društva.

Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 23. radi dopune ove Uredbe pravilima o verifikaciji objedinjenih podataka o emisijama na razini društva, uključujući metode verifikacije i postupak verifikacije.”;

(12)u članku 16. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.    Verifikatore koji ocjenjuju planove praćenja, izvješća o emisijama i objedinjene podatke o emisijama na razini društva te izdaju izvješća o verifikaciji i dokumente o usklađenosti iz ove Uredbe akreditira na temelju Uredbe (EZ) br. 765/2008 nacionalno akreditacijsko tijelo za djelatnosti u području primjene ove Uredbe.”;

(13)u članku 20. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3. Ako brodovi nisu ispunili zahtjeve praćenja i izvješćivanja tijekom dvaju ili više uzastopnih razdoblja izvješćivanja i ako se drugim izvršnim mjerama nije osigurala usklađenost, nadležno tijelo države članice u kojoj je ulazna luka može, nakon što predmetnom društvu omogući podnošenje očitovanja, izdati nalog o protjerivanju o kojemu se obavješćuje Komisiju, EMSA-u, druge države članice i predmetnu državu zastave. Zbog izdavanja takvog naloga o protjerivanju svaka država članica, osim države članice pod čijom zastavom brod plovi, odbija predmetnom brodu ulazak u sve svoje luke sve dok društvo ne ispuni obveze praćenja i izvješćivanja u skladu s člancima 11. i 18. Ako brod plovi pod zastavom države članice, ta država članica, nakon što predmetnom društvu omogući podnošenje očitovanja, brodu zabranjuje plovidbu sve dok društvo ne ispuni svoje obveze. Ispunjavanje tih obveza potvrđuje se valjanim dokumentom o usklađenosti koji se upućuje nadležnom nacionalnom tijelu koje je izdalo nalog o protjerivanju. Ovim stavkom ne dovode se u pitanje međunarodna pomorska pravila koja se primjenjuju u slučaju brodova u nevolji.”;

(14)članak 23. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 2. u pogledu osiguranja funkcioniranja EU sustava trgovanja emisijama te članka 6. stavka 8., članka 7. stavka 5., članka 11.a stavka 4., članka 13. stavka 6. i članka 15. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu [revidirana Uredba o MRV-u].”;

(b)u stavcima 3. i 5. riječi „članka 5. stavka 2., članka 15. stavka 5. i članka 16. stavka 3.” odnosno „člankom 5. stavkom 2., člankom 15. stavkom 5. i člankom 16. stavkom 3.” zamjenjuju se riječima „članka 5. stavka 2., članka 6. stavka 8., članka 7. stavka 5., članka 11.a stavka 4., članka 13. stavka 6., članka 15. stavaka 5. i 6. i članka 16. stavka 3.” odnosno „člankom 5. stavkom 2., člankom 6. stavkom 8., člankom 7. stavkom 5., člankom 11.a stavkom 4., člankom 13. stavkom 6., člankom 15. stavcima 5. i 6. i člankom 16. stavkom 3.”.

Članak 4.

Prenošenje

1.Države članice, najkasnije do 31. prosinca 2023., donose zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člancima 1. i 2. ove Direktive. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

2.Kad države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

3.Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Prijelazne odredbe

1.Pri ispunjavanju svoje obveze utvrđene u članku 4. stavku 1. ove Direktive države članice osiguravaju da se njihovo nacionalno zakonodavstvo kojim se prenose članak 3. točka (u), članak 10.a stavci 3. i 4., članak 10.c stavak 7. i točka 1. Priloga I. Direktivi 2003/87/EZ, u verziji koja se primjenjuje [dan prije stupanja na snagu ove Direktive], nastavi primjenjivati do 31. prosinca 2025.

Članak 6.

Datum primjene članka 3.

Članak 3. primjenjuje se od [datum stupanja na snagu revidirane Direktive o sustavu trgovanja emisijama].

Članak 7.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 8.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama. Međutim, članak 3. u cijelosti je obvezujući i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

Sadržaj

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE    

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative    

1.2.    Predmetna područja politike    

1.3.    Prijedlog/inicijativa odnosi se na:    

1.4.    Ciljevi

1.4.1.    Opći ciljevi    

1.4.2.    Posebni ciljevi    

1.4.3.    Očekivani rezultati i učinak    

1.4.4.    Pokazatelji uspješnosti    

1.5.    Osnova prijedloga/inicijative    

1.5.1.    Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative    

1.5.2.    Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same    

1.5.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava    

1.5.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima    

1.5.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele    

1.6.    Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative    

1.7.    Predviđeni načini upravljanja    

2.    MJERE UPRAVLJANJA    

2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja    

2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole    

2.2.1.    Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole    

2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)    

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti    

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE    

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak    

3.2.    Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva    

3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje    

3.2.2.    Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje    

3.2.3.    Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva    

3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom    

3.2.5.    Doprinos trećih strana    

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode    

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Predmetna područja politike 

1.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

◻ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 67  

✓ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Opći ciljevi

1.4.2.Posebni ciljevi

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti očekivane učinke prijedloga/inicijative na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji uspješnosti

Navesti pokazatelje za praćenje napretka i postignuća.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative 

1.5.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije (može proizlaziti iz različitih čimbenika, npr. prednosti koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost sudjelovanja Unije” vrijednost je koja proizlazi iz intervencije Unije i predstavlja dodatnu vrijednost u odnosu na vrijednost koju bi države članice inače ostvarile same.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.5.5.Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

— Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

◻ Ograničeno trajanje

◻    na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

◻    financijski učinak od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za preuzete obveze i od GGGG do GGGG za odobrena sredstva za plaćanje

✓ Neograničeno trajanje

·provedba s početnim razdobljem od 2023. do 2024.

·nakon čega slijedi redovna provedba.

1.6.Predviđeni načini upravljanja 73  

✓ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

✓ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

✓    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

✓ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

✓ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

◻ tijelima javnog prava

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA 

2.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

2.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

2.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak 

(2)Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

(3)Zatražene nove proračunske linije: nije primjenjivo.

3.2.Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje 

·◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

·✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira				7	„Administrativni rashodi”
U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama. U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
			2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	UKUPNO
Glavna uprava za klimatsku politiku
Ljudski resursi			3,344	3,648	3,648	3,648	3,648	17,936
Ostali administrativni rashodi			0,210	0,404	0,176	0,060	0,060	0,910
UKUPNO GU za klimatsku politiku			3,554	4,052	3,824	3,708	3,708	18,846
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 7. višegodišnjeg financijskog okvira		(ukupne obveze = ukupna plaćanja)	3,554	4,052	3,824	3,708	3,708	18,846

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje 

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate	proračunska linija	REZULTATI		2023.			2024.		2025.		2026.		2027.		ukupno
		Vrsta[1]	Prosječni trošak	Broj		Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak	Broj	Trošak
posebni cilj br. 4 – pomorski promet
— ažuriranje platforme Thetis-MRV	09 02 03	sporazum o suradnji s EMSA-om				0,250										0,250
— izmjene Registra Unije	09 02 03	ugovori o uslugama				0,260		0,304		0,133		0,127		0,126		0,949
	09 01 01 01	QTM, Extramuros, oprema				0,626		0,730		0,330		0,316		0,313		2,314
— proširenje službe za podršku	09 02 03	ugovori o uslugama				0,000		0,013		0,099		0,088		0,080		0,280
	09 01 01 01	QTM, Extramuros, oprema				0,000		0,053		0,116		0,083		0,055		0,306
— ažuriranje praćenja, izvješćivanja i verifikacije za sustav izvješćivanja u okviru sustava trgovanja emisijama	09 02 03	ugovori o uslugama				0,099		0,120		0,202		0,103		0,054		0,579
Međuzbroj za posebni cilj br. 4						1,234		1,220		0,880		0,715		0,628		4,677
posebni cilj br. 5 – zgrade i promet
— izmjene Registra Unije	09 02 03	ugovori o uslugama				0,173		0,203		0,089		0,084		0,084		0,633
	09 01 01 01	QTM, Extramuros, oprema				0,404		0,473		0,207		0,197		0,195		1,476
— proširenje službe za podršku	09 02 03	ugovori o uslugama				0,000		0,091		0,365		0,300		0,250		1,007
	09 01 01 01	QTM, Extramuros, oprema				0,000		0,377		0,824		0,589		0,389		2,178
— ažuriranje praćenja, izvješćivanja i verifikacije za sustav izvješćivanja u okviru sustava trgovanja emisijama	09 02 03	ugovori o uslugama				0,459		0,754		1,250		1,191		0,774		4,429
Međuzbroj za posebni cilj br. 5						1,036		1,898		2,734		2,362		1,692		9,722
UKUPNO						2,270		3,118		3,615		3,077		2,320		14,400

3.2.3.Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva 

·◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

·✓    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.1.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

·◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

·✓    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom 

Prijedlog/inicijativa:

·✓    može se u potpunosti financirati unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

·◻    zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

·◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.Doprinos trećih strana 

U prijedlogu/inicijativi:

·✓    ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju.

·◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Procijenjeni učinak na prihode 

·◻    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

·✓Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

✓    na vlastita sredstva

✓na ostale prihode

navesti jesu li prihodi namijenjeni proračunskim linijama rashoda◻    

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    COM(2019) 640 final.

(2)    COM(2018) 773 final.

(3)    COM(2020) 562 final.

(4)    Zaključci Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020., EUCO 22/20 CO EUR 17 CONCL 8.

(5)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(6)    Prema referentnom scenariju EU-a za 2020. (REF), koji služi kao osnovni scenarij za procjenu učinka (vidjeti odjeljak 5.1. procjene učinka).

(7)    Izvor: https://ec.europa.eu/transport/themes/mobilitystrategy_en  

(8)    Kao referentna godina za predviđena smanjenja emisija u pomorskom prometu izabrana je 2008. radi dosljednosti s ciljevima IMO-a, koji su iskazani u odnosu na 2008.

(9)    Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.–76.).

(10)    Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.–5.).

(11)    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.–42.).

(12)    Uredba (EU) 2015/757 o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji, SL L 123, 19.5.2015., str. 55.–76.

(13)    Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.–70.).

(14)        To su u prvom redu ESR, Uredba o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), standardne vrijednosti emisija CO2 za automobile i kombije, Direktiva o obnovljivoj energiji (RED II), Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED) i, u kasnijoj fazi, Direktiva o energetskim svojstvima zgrada. Druge relevantne inicijative uključuju reviziju Direktive o oporezivanju energije, akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja i reviziju Direktive o industrijskim emisijama, inicijative za mobilnost, kao što su inicijative za transportna goriva (inicijative FuelEU Maritime i ReFuelEU Aviation), i prijedlog mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM).

(15)    Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.).

(16)    Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.–27.).

(17)    Početna procjena učinka bila je otvorena za slanje povratnih informacija od 29. listopada 2020. do 26. studenoga 2020., a primljeno je oko 250 odgovora. Rezultate možete pronaći na sljedećim internetskim stranicama: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12660-Klimatske-promjene-azuriranje-sustava-EU-a-za-trgovanje-emisijama-ETS-_hr

(18)    Savjetovanje je trajalo 12 tjedana, od 13. studenoga 2020. do 5. veljače 2021. Rezultate možete pronaći na sljedećim internetskim stranicama: https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/12660-Updating-the-EU-Emissions-Trading-System/public-consultation_hr

(19)    Istraživanje među dionicima provodilo se od prosinca 2020. do veljače 2021., a ciljani program razgovora od siječnja 2021. do veljače 2021.

(20)     https://ec.europa.eu/clima/events/expert-workshop-market-stability-reserve_hr   https://ec.europa.eu/clima/events/2nd-expert-workshop-market-stability-reserve_hr

(21)    SWD(2020) 176.

(22)    Europska komisija: In-depth analysis in support of the Commission Communication COM(2018) 773 A Clean Planet for all, A European long-term strategic vision for a prosperous, modern, competitive and climate neutral economy (Detaljna analiza uz Komunikaciju Komisije COM(2018) 773 – Čist planet za sve. Europska strateška dugoročna vizija za prosperitetno, moderno, konkurentno i klimatski neutralno gospodarstvo), Bruxelles, 28. studenoga 2018.

(23)    Predviđanje kretanja u području energije, prometa i emisija stakleničkih plinova do 2050. na temelju modeliranja i dosljednog skupa pretpostavki na razini EU-a, politika država članica i EU-a te posebnih značajki država članica, kao i na temelju savjetovanja sa stručnjacima iz država članica.

(24)    Vivid Economics (2021.), Review of the EU ETS’ Market Stability Reserve (Preispitivanje rezerve za tržišnu stabilnost u okviru ETS-a EU-a emisijama), izvješće pripremljeno za Glavnu upravu za klimatsku politiku, uskoro će se objaviti.

(25)    Ricardo, E3 Modelling i Trinomics (2021.), Study on EU ETS for maritime transport and possible alternative options or combinations to reduce greenhouse gas emissions (Studija o ETS-u EU-a za pomorski promet i mogućim alternativnim opcijama ili kombinacijama za smanjenje emisija stakleničkih plinova), uskoro će se objaviti.

(26)    SWD(2020) 176.

(27)    SL C 326, 26.10.2012., str. 391.

(28)    C(2020) 6126.

(29)    Tim se člankom od država članica zahtijeva da Komisiji podnose godišnje izvješće u kojem se posebna pozornost posvećuje dodjeli emisijskih jedinica, radu Registra, primjeni praćenja i izvješćivanja, verifikacije i akreditacije te pitanjima povezanima s usklađenošću.

(30)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.).

(31)    Direktiva Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (preinaka) (SL L 58, 27.2.2020., str. 4.–42.).

(32)     Uredba (EU) 2017/2392 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. (SL L 350, 29.12.2017., str. 7.–14.) .

(33)    Slično obračunu fleksibilnih mogućnosti država članica za pristup emisijskim jedinicama iz EU sustava trgovanja emisijama, koje se uzimaju u obzir za izračun ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju, kako je utvrđeno u članku 6. stavku 2. Uredbe (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.–42.).

(34)    SL C, , str. .

(35)    SL C, , str. .

(36)    Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).

(37)    COM(2019) 640 final.

(38)    Posebno izvješće Eurobarometra br. 513 o klimatskim promjenama, 2021. ( https://ec.europa.eu/clima/citizens/support_hr ).

(39)     https://www4.unfccc.int/sites/ndcstaging/PublishedDocuments/European%20Union%20First/EU_NDC_Submission_December%202020.pdf

(40)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(41)    Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).

(42)    Direktiva Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (SL L 257, 10.10.1996., str. 26.).

(43)     Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja), SL L 334, 17.12.2010., str. 17 .

(44)    Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla (COM(2021) 400 final).

(45)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/331 od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 59, 27.2.2019., str. 8.).

(46)    Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida i o izmjeni Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2000/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ, 2008/1/EZ i Uredbe (EZ) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009., str. 114.).

(47)    Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.).

(48)    Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.).

(49)    Pariški sporazum, članak 4. stavak 4.

(50)     Uredba (EU) 2017/2392 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. (SL L 350, 29.12.2017., str. 7.) .

(51)    [unijeti puno upućivanje na SL]

(52)    [Dodati upućivanje na Uredbu FuelEU Maritime].

(53)     Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/1122 оd 12. ožujka 2019. o dopuni Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu funkcioniranja Registra Unije (SL L 177, 2.7.2019., str. 3.).

(54)    Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2066 оd 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 (SL L 334, 31.12.2018., str. 1.).

(55)    Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (SL L 328, 21.12.2018., str. 82.).

(56)    Delegirana uredba Komisije (EU) 2019/331 od 19. prosinca 2018. o utvrđivanju prijelaznih pravila na razini Unije za usklađenu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica na temelju članka 10.a Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 59, 27.2.2019., str. 8.).

(57)    COM(2020) 562 final.

(58)    Direktiva Vijeća (EU) 2020/262 od 19. prosinca 2019. o općim aranžmanima za trošarine (SL L 58, 27.2.2020., str. 4.).

(59)    Uredba (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. kojim se doprinosi mjerama u području klime za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma i izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 (SL L 156, 19.6.2018., str. 26.).

(60)    Podaci iz 2018. Eurostat, SILC [ilc_mdes01].

(61)    Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.).

(62)    [Dodati upućivanje na Uredbu o osnivanju Socijalnog fonda za klimatsku politiku].

(63)    Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.–77.).

(64)    Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.).

(65)    Uredba (EU) br. 182/2011 od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(66)    SL C 369, 17.12.2011., str. 14.

(67)    Kako je navedeno u članku 58. stavku 2. točkama (a) ili (b) Financijske uredbe.

(68)    Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).

(69)    C(2020) 6126.

(70)    Uredba (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 (SL L 172, 17.5.2021., str. 53.–78.).

(71)    To su u prvom redu ESR, Uredba o korištenju zemljišta, prenamjeni zemljišta i šumarstvu (LULUCF), standardne vrijednosti emisija CO2 za automobile i kombije, Direktiva o obnovljivoj energiji (RED II), Direktiva o energetskoj učinkovitosti (EED) i, u kasnijoj fazi, Direktiva o energetskim svojstvima zgrada. Druge relevantne inicijative uključuju reviziju Direktive o oporezivanju energije, akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja i reviziju Direktive o industrijskim emisijama, inicijative za mobilnost, kao što su inicijative za transportna goriva (inicijative FuelEU Maritime i ReFuelEU Aviation), i prijedlog mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama (CBAM).

(72)    Direktiva 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14.11.2012., str. 1.–56.).

(73)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx  

(74)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi nakon odbitka od 20 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.7.2021.

COM(2021) 551 final

PRILOG

DIREKTIVI EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije, Odluke (EU) 2015/1814 o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i Uredbe (EU) 2015/757

{SEC(2021) 551 final} - {SWD(2021) 557 final} - {SWD(2021) 601 final} - {SWD(2021) 602 final}

PRILOG

Prilog I. Direktivi 2003/87/EZ mijenja se kako slijedi:

(a)točke 1. i 2. zamjenjuju se sljedećima:

„1. Ova Direktiva ne obuhvaća postrojenja ili dijelove postrojenja koji služe za istraživanje, razvoj i ispitivanje novih proizvoda i procesa te postrojenja u kojima emisije nastale izgaranjem biomase koje ispunjavaju kriterije utvrđene u skladu s člankom 14. čine više od 95 % ukupnih emisija stakleničkih plinova.

2. Ako se ukupna nazivna ulazna toplinska snaga nekog postrojenja računa kako bi se odlučilo o njegovu uključivanju u EU sustav trgovanja emisijama, zbraja se nazivna ulazna toplinska snaga svih tehničkih jedinica od kojih se postrojenje sastoji, a u kojima dolazi do izgaranja goriva. Te jedinice mogu obuhvaćati sve vrste kotlova, plamenika, turbina, grijača, pećnica, spalionica, peći za kalciniranje, peći, štednjaka, sušilica, motora, gorivih ćelija, CLC jedinica, baklji te jedinica za toplinsko ili katalitičko naknadno izgaranje. U tom izračunu ne uzimaju se u obzir jedinice nazivne ulazne toplinske snage manje od 3 MW.”;

(b)tablica se mijenja kako slijedi:

i.drugi redak zamjenjuje se sljedećim:

ii.peti redak zamjenjuje se sljedećim:

iii.sedmi redak zamjenjuje se sljedećim:

(c)petnaesti redak kategorija djelatnosti zamjenjuje se sljedećim:

iv.osamnaesti redak zamjenjuje se sljedećim:

v.dvadeset četvrti redak zamjenjuje se sljedećim:

vi.dvadeset sedmi redak zamjenjuje se sljedećim:

vii.sljedeći redak dodaje se nakon posljednjeg novog retka, a razdvajaju se praznim retkom:

(1)Prilog II.b Direktivi 2003/87/EZ zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG II.b

Dio A – RASPODJELA SREDSTAVA IZ MODERNIZACIJSKOG FONDA U SKLADU S ČLANKOM 10. STAVKOM 1. TREĆIM PODSTAVKOM

Dio B – RASPODJELA SREDSTAVA IZ MODERNIZACIJSKOG FONDA U SKLADU S ČLANKOM 10. STAVKOM 1. ČETVRTIM PODSTAVKOM

(2)Sljedeći prilozi umeću se kao prilozi III., III.a i III.b Direktivi 2003/87/EZ:

„PRILOG III.

DJELATNOSTI OBUHVAĆENE POGLAVLJEM IV.a

_________

PRILOG III.a

PRILAGODBA LINEARNOG FAKTORA SMANJENJA U SKLADU S ČLANKOM 30.c STAVKOM 2.

1.Ako su prosječne emisije o kojima je izviješćeno u skladu s poglavljem IV.a za godine od 2024. do 2026. za više od 2 % veće od vrijednosti za 2025. utvrđene u skladu s člankom 30.c stavkom 1. i ako te razlike nisu posljedica razlike manje od 5 % između emisija o kojima je izviješćeno u skladu s poglavljem IV.a i podataka iz inventara za emisije stakleničkih plinova u Uniji za 2025. iz kategorija izvora prema UNFCCC-u za sektore obuhvaćene poglavljem IV.a, linearni faktor smanjenja računa se prilagodbom linearnog faktora smanjenja iz članka 30.c stavka 1.

2.Prilagođeni linearni faktor smanjenja u skladu s točkom 1. određuje se kako slijedi:

[LRFadj = 100 %* ( ( MRV[2024-2026] – ( MRV[2024-2026] + ( (ESR[2024] – 6*LRF2024*ESR2024) – MRV[2024-2026]) / 5) ) / MRV[2024-2026] ), pri čemu:

LRFadj je prilagođeni linearni faktor smanjenja,

MRV[2024-2026] je prosjek verificiranih emisija iz poglavlja IV.a za godine od 2024. do 2026.,

ESR[2024] je vrijednost emisija za 2024. utvrđena u skladu s člankom 30.c stavkom 1. za sektore obuhvaćene poglavljem IV.a,

LRF2024 je linearni faktor smanjenja iz članka 30.c stavka 1.]”

_________

(3)Prilog IV. Direktivi 2003/87/EZ mijenja se kako slijedi:

u dijelu A odjeljak „Proračun” mijenja se kako slijedi:

i. u četvrtom podstavku zadnja rečenica „Faktor emisije za biomasu jednak je nuli.” zamjenjuje se sljedećim:

„Faktor emisije za biomasu koja je u skladu s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001, uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako je utvrđeno u provedbenim aktima iz članka 14., jednak je nuli.”;

ii. šesti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Primjenjuju se standardni faktori oksidacije utvrđeni u skladu s Direktivom 2010/75/EU, osim ako operater može dokazati da su točniji faktori specifični za djelatnost.”;

(b)u dijelu B odjeljku „Praćenje emisija ugljičnog dioksida”, četvrtom podstavku zadnja rečenica „Emisijski faktor za biomasu je nula.” zamjenjuje se sljedećim:

„Emisijski faktor za biomasu koja je u skladu s kriterijima održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova za upotrebu biomase utvrđenima Direktivom (EU) 2018/2001, uz sve potrebne prilagodbe za primjenu u okviru ove Direktive, kako je utvrđeno u provedbenim aktima iz članka 14., jednak je nuli.”;

(a)dodaje se sljedeći dio C:

„DIO C – Praćenje emisija koje odgovaraju djelatnosti iz Priloga III. i izvješćivanje o njima

Praćenje emisija

Emisije se prate na temelju izračuna.

Izračun

Emisije se računaju korištenjem sljedeće formule:

gorivo pušteno u potrošnju × faktor emisije

Gorivo pušteno u potrošnju obuhvaća količinu goriva koju je regulirani subjekt pustio u potrošnju.

Primjenjuju se zadani faktori emisije IPCC-a preuzeti iz Smjernica IPCC-a za inventare iz 2006. ili naknadnih ažuriranja tih smjernica, osim ako su točniji faktori emisije specifični za gorivo koje su utvrdili neovisni akreditirani laboratoriji primjenom prihvaćenih analitičkih metoda.

Za svaki regulirani subjekt i za svako gorivo provodi se zasebni izračun.

Izvješćivanje o emisijama

Svaki regulirani subjekt u svoje izvješće uključuje sljedeće informacije:

A. identifikacijske podatke o reguliranom subjektu, uključujući:

— naziv reguliranog subjekta,

— njegovu adresu, s poštanskim brojem i državom,

— vrstu goriva koja pušta u potrošnju i svoje djelatnosti u okviru kojih goriva pušta u potrošnju, uključujući korištenu tehnologiju,

— adresu, broj telefona i telefaksa, e–adresu e osobe za kontakt, i

— ime vlasnika reguliranog subjekta te matičnog društva, ako postoji;

B. za svaku vrstu goriva puštenog u potrošnju koje se upotrebljava za izgaranje u sektoru zgrada i sektoru cestovnog prometa kako su definirani u Prilogu III., za koju se računaju emisije:

— količinu goriva puštenog u potrošnju,

— faktore emisije,

— ukupne emisije,

— krajnju potrošnju goriva puštenog u potrošnju, i

— stupanj nesigurnosti.

Države članice donose mjere za koordiniranje zahtjeva izvješćivanja sa svim drugim postojećim zahtjevima izvješćivanja kako bi se smanjilo opterećenje koje poduzeća trpe zbog izvješćivanja.”;

(4)u Prilogu V. Direktivi 2003/87/EZ dodaje se sljedeći dio C:

„DIO C – Verifikacija emisija koje odgovaraju djelatnosti iz Priloga III.

Opća načela

1. Emisije koje odgovaraju djelatnosti navedenoj u Prilogu III. podliježu verifikaciji.

2. Postupak verifikacije uključuje razmatranje izvješća u skladu s člankom 14. stavkom 3. i praćenja tijekom prethodne godine. U postupku verifikacije provjeravaju se pouzdanost, vjerodostojnost i točnost sustavâ za praćenje te podataka i informacija o emisijama u izvješću, a posebno o:

(a) gorivima puštenima u potrošnju o kojima je izviješćeno i povezanim izračunima;

(b) odabiru i primjeni faktora emisije;

(c) izračunima kojima se utvrđuju ukupne emisije.

3. Emisije u izvješću mogu biti verificirane samo ako pouzdani i vjerodostojni podaci i informacije omogućuju utvrđivanje emisija uz visoki stupanj sigurnosti. Visoki stupanj sigurnosti zahtijeva od reguliranog subjekta da dokaže:

(a) da u podacima u izvješću nema nedosljednosti;

(b) da je prikupljanje podataka provedeno u skladu s primjenjivim znanstvenim standardima; i

(c) da su odgovarajuće evidencije reguliranog subjekta potpune i dosljedne.

4. Verifikator ima pristup svim mjestima i informacijama povezanima s predmetom verifikacije.

5. Verifikator uzima u obzir je li regulirani subjekt registriran u okviru sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Unije (EMAS).

Metodologija

Strateška analiza

6. Verifikacija se temelji na strateškoj analizi svih količina goriva koja je regulirani subjekt pustio u potrošnju. To podrazumijeva da verifikator ima pregled svih djelatnosti u okviru kojih regulirani subjekt pušta goriva u potrošnju i njihove važnosti za emisije.

Analiza procesa

7. Verifikacija podnesenih informacija obavlja se prema potrebi na mjestu na kojem se nalazi regulirani subjekt. Verifikator obavlja provjere na licu mjesta kako bi utvrdio pouzdanost podataka i informacija u izvješću.

Analiza rizika

8. Verifikator podnosi podatke o svim načinima na koje regulirani subjekt pušta goriva u potrošnju radi procjene pouzdanosti podataka o ukupnim emisijama reguliranog subjekta.

9. Na temelju te analize verifikator izričito utvrđuje sve elemente kod kojih postoji veliki rizik od pogreške i druge aspekte postupka praćenja i izvješćivanja koji bi mogli pridonijeti pogreškama pri utvrđivanju ukupnih emisija. Riječ je posebno o izračunima koji su potrebni za utvrđivanje razine emisija iz pojedinačnih izvora. Posebna se pozornost posvećuje elementima s velikim rizikom od pogreške i spomenutim aspektima postupka praćenja.

10. Verifikator uzima u obzir sve učinkovite metode za kontrolu rizika koje primjenjuje regulirani subjekt s ciljem smanjivanja stupnja nesigurnosti.

Izvješće

11. Verifikator priprema izvješće o postupku provjere u kojem navodi je li izvješće na temelju članka 14. stavka 3. zadovoljavajuće. U tom se izvješću navode i sva pitanja bitna za obavljeni posao. Izjava da je izvješće izrađeno u skladu s člankom 14. stavkom 3. zadovoljavajuće može se dati ako verifikator smatra da ukupne emisije nisu značajno netočne.

Minimalni zahtjevi osposobljenosti verifikatora

12. Verifikator je neovisan o reguliranom subjektu, obavlja svoje aktivnosti ispravno, objektivno i profesionalno te razumije:

(a) odredbe ove Direktive te relevantne standarde i smjernice koje je Komisija donijela na temelju članka 14. stavka 1.;

(b) zakonodavne, regulatorne i upravne zahtjeve povezane s djelatnostima koje verificira; i

(c) način izrade svih informacija povezanih sa svim načinima na koje regulirani subjekt pušta goriva u potrošnju, a posebno onih koje su povezane s prikupljanjem, mjerenjem i izračunom podataka te izvješćivanjem o njima.”.