OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

Pranje novca i financiranje terorizma ozbiljna su prijetnja integritetu gospodarstva i financijskog sustava Unije te sigurnosti njezinih građana. Prema procjenama Europola za otprilike 1 % godišnjeg bruto domaćeg proizvoda EU-a „utvrđena je uključenost u sumnjive financijske aktivnosti” 1 . U srpnju 2019., nakon nekoliko istaknutih slučajeva navodnog pranja novca u kojima su sudjelovale kreditne institucije iz Unije, Komisija je donijela paket 2 u kojem se analizira učinkovitost i djelotvornost sustava EU-a za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma („SPNFT”) koji je tada bio na snazi te je zaključeno da su potrebne reforme. U tom je kontekstu u strategiji EU-a za sigurnosnu uniju 3 za 2020.–2025. istaknuta važnost poboljšanja okvira EU-a za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma da bi se Europljane zaštitilo od terorizma i organiziranog kriminala.

Komisija je 7. svibnja 2020. predstavila akcijski plan za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma 4 . U tom se akcijskom planu Komisija obvezala poduzeti mjere za jačanje pravila EU-a o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, kao i za njihovu provedbu, sa šest prioriteta ili stupova:

1.Osigurati učinkovitu provedbu postojećeg Unijina okvira za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

2.Uvesti jedinstvena Unijina pravila o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.

3.Uvesti nadzor sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma na razini Unije.

4.Uspostaviti mehanizam za koordinaciju i potporu financijsko-obavještajnih jedinica.

5.Provoditi kaznenopravne odredbe na razini Unije i razmjenjivati informacije.

6.Ojačati međunarodnu dimenziju Unijina okvira za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma.

Provode se 1., 5. i 6. prioritet akcijskog plana, dok su za ostale prioritete potrebne zakonodavne mjere. Ovaj prijedlog preinake Uredbe EU 2015/847 dio je paketa od četiri zakonodavna prijedloga o SPNFT-u koji smatraju jednom usklađenom cjelinom za provedbu akcijskog plana Komisije od 7. svibnja 2020. i kojim se stvara novi i usklađeniji regulatorni i institucijski okvir za SPNFT u EU-u. Paket sadržava:

–Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma 5 ,

–Prijedlog direktive 6 o uspostavi mehanizama koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 7 ,

–Prijedlog uredbe o osnivanju Tijela EU-a za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma (AMLA) 8 , i

–ovaj prijedlog preinake Uredbe EU 2015/847 kojom se zahtjevi za sljedivost proširuju na kriptoimovinu.

Ovim zakonodavnim prijedlogom, zajedno s Prijedlogom direktive o uspostavi mehanizama koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 i Prijedlogom uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma 9 , ostvaruje se cilj uvođenja jedinstvenih Unijinih pravila (stup 2).

Europski parlament i Vijeće podržali su plan koji je Komisija utvrdila u akcijskom planu iz svibnja 2020. U svojoj rezoluciji od 10. srpnja 2020. Europski parlament pozvao je na jačanje pravila Unije i pozdravio je planove za reformu institucijskog ustroja EU-a u području SPNFT-a 10 . Vijeće za ekonomske i financijske poslove donijelo je 4. studenoga 2020. zaključke kojima se podupire svaki od prioriteta akcijskog plana Komisije 11 .

U prilog potrebi za ujednačenim pravilima na unutarnjem tržištu idu dokazi iz izvješća koja je Komisija objavila 2019. U tim je izvješćima utvrđeno da je, iako su zahtjevi iz Direktive (EU) 2015/849 12 dalekosežni, izostanak njihove izravne primjenjivosti i detaljnosti doveo do rascjepkanosti u njihovoj primjeni na nacionalnoj razini i do različitih tumačenja. U toj situaciji nije moguće djelotvorno rješavati prekogranične situacije, stoga se tim zahtjevima ne može primjereno zaštiti unutarnje tržište. Iz toga proizlaze i dodatni troškovi i opterećenja za gospodarske subjekte koji pružaju prekogranične usluge te regulatorna arbitraža.

Kako bi se spriječilo, otkrilo i istražilo njihovo moguće korištenje za pranje novca i financiranje terorizma, donesena je Uredba (EU) 2015/847 13 kako bi se osigurala potpuna sljedivost prijenosa novčanih sredstava i prenošenje informacija kroz cijeli lanac plaćanja uvođenjem sustava kojim se pružateljima platnih usluga uvodi obveza da uz prijenose novčanih sredstava prilažu informacije o platitelju i primatelju. Međutim, Uredba (EU) 2015/847 zasad se primjenjuje samo na prijenos novčanih sredstava, koja su u članku 4. točki 25. Direktive 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća 14 definirana kao „novčanice i kovanice, knjižni novac ili elektronički novac”, a ne na prijenos virtualne imovine. Naime, tek 2018. doneseni su novi međunarodni standardi kojima se uvodi zahtjev za razmjenu informacija pri prijenosu virtualne imovine iste prirode kao oni koji postoje za razmjenu informacija pri prijenosu novčanih sredstava.

Dosad su prijenosi virtualne imovine bili izvan područja primjene zakonodavstva Unije o financijskim uslugama izlažući tako vlasnike kriptoimovine rizicima od pranja novca i financiranja terorizma jer se tokovi nezakonitog novca mogu ostvariti prijenosima kriptoimovine i nanijeti štetu integritetu, stabilnosti i ugledu financijskog sektora te biti prijetnja unutarnjem tržištu Unije i međunarodnom razvoju prijenosa kriptoimovine. Pranje novca, financiranje terorizma i organizirani kriminal i dalje su bitni problemi koje bi trebalo rješavati na razini Unije.

Budući da su prijenosi virtualne imovine izloženi sličnim rizicima od pranja novca i financiranja terorizma kao i elektronički prijenosi novčanih sredstava, na njih se moraju primjenjivati zahtjevi iste prirode, pa je stoga logično za rješavanje tih zajedničkih pitanja iskoristiti isti zakonodavni instrument. Stoga je Uredbu (EU) 2015/847 sada nužno dopuniti tako da na odgovarajući način obuhvati i prijenose virtualne imovine. Budući da su za ostvarenje tog cilja potrebne dodatne značajne izmjene, Uredbu (EU) 2015/847 radi jasnoće bi sada trebalo preinačiti.

·Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ishodište ovog Prijedloga je postojeća Uredba (EU) 2015/847 od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2019/2175 od 18. prosinca 2019. 15 . Ovaj se Prijedlog mora promatrati kao dio paketa uz druge zakonodavne prijedloge koji su mu priloženi i koji su međusobno potpuno usklađeni. Ovaj je prijedlog usklađen s najnovijim izmjenama preporuka Stručne skupine za financijsko djelovanje (FATF), a osobito u odnosu na proširenje opsega subjekata na koje se primjenjuju zahtjevi o SPNFT-u, kako bi se uključili pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom i ublažavanje rizika koji nastaju iz njihovih aktivnosti. Pružatelji platnih usluga koji sudjeluju u prijenosu novčanih sredstava već nekoliko godina imaju obvezu pri svojim prijenosima novčanih sredstava priložiti informacije o pošiljatelju i primatelju svakog prijenosa i pobrinuti se da te informacije budu dostupne nadležnim tijelima. Te obveze razmjene informacija u kontekstu elektroničkih prijenosa često se u međunarodnoj zajednici nazivaju „putno pravilo”, koje je u pravo Unije uvedeno Uredbom (EU) 2015/847. U proteklih nekoliko godina rastući su problemi pranja novca i rizici financiranja terorizma povezani s virtualnom imovinom potaknuli međunarodna tijela za određivanje standarda, a osobito FATF, na odluku o proširenju sustava transparentnosti koji je za pružatelje platnih usluga već izrađen za prijenos novčanih sredstava na pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom koji obrađuju prijenose virtualne imovine 16 . Cilj je ovog Prijedloga uvesti u pravo Unije te nove zahtjeve za pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom, tako što će se za njih uvesti obveza prikupljanja i omogućavanja pristupa podacima o pošiljateljima i korisnicima prijenosa virtualne ili kriptoimovine kojom posluju.

U tu se svrhu ovim Prijedlogom mijenja Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava, proširenjem zahtjeva o informacijama na kriptoimovinu, koji se zasad primjenjuju na elektroničke prijenose, uz potrebne prilagodbe zbog razlika u nekim njihovim obilježjima.

Kako bi se osigurala koherentnost pravnog okvira Unije, u ovoj se Uredbi koriste definicije „kriptoimovine” i „pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom” iz Komisijina Prijedloga uredbe o tržištima kriptoimovine 17 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 – COM/2020/ 593 final]. Definicija „kriptoimovine” u ovom Prijedlogu odgovara i definiciji „virtualne imovine” iz preporuka Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF), dok popis usluga povezanih s kriptoimovinom i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom sadržan u ovom Prijedlogu obuhvaća i pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom koje je FATF kao takve identificirao i zbog kojih bi mogli nastati problemi pranja novca.

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Osim što se njime mijenja Uredba (EU) 2015/847, ovaj je Prijedlog usklađen s drugim zakonodavnim aktima Unije o plaćanjima i prijenosima novčanih sredstava (Direktiva o platnim uslugama, Direktiva o računima za plaćanje, Direktiva o elektroničkom novcu 18 ). Njime se dopunjuje Komisijin nedavni paket o digitalnim financijama od 24. rujna 19 i osigurava potpuna usklađenost Unijina okvira i FATF-ovih standarda.

U strategiji EU-a za sigurnosnu uniju iz srpnja 2020. navodi se da će Komisija podupirati i razvoj stručnog znanja i zakonodavnog okvira o novim rizicima, kao što su kriptoimovina i novi sustavi plaćanja. Konkretno, Komisija će razmotriti kako odgovoriti na pojavu kriptoimovine, kao što je bitcoin, i na učinak te nove tehnologije na izdavanje, razmjenu i pristup financijskoj imovini.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

Pri utvrđivanju pravne osnove za zakonodavni akt kojim se mijenja postojeći zakonodavni akt važno je voditi računa i o postojećim propisima koji se njime mijenjaju, a osobito njihovom cilju i sadržaju 20 . Ovaj Prijedlog uredbe temelji se na članku 114. UFEU-a, koji je pravna osnova i za postojeću Uredbu (EU) 2015/847 koja se njime mijenja, kao i za pravni okvir Unije o SPNFT-u 21 . Ako je zakonodavnim aktom već uskladio zakonodavstva država članica u određenom području u nadležnosti Unije, zakonodavac Unije ne može biti lišen mogućnosti prilagodbe tog akta bilo kakvoj izmjeni okolnosti ili razvoju saznanja, s obzirom na njegovu zadaću osiguranja zaštite općih interesa priznatih UFEU‑om i uzimanja u obzir međusektorskih ciljeva iz članka 9. tog Ugovora 22 . Naime, zakonodavac Unije u takvoj situaciji svoju zadaću osiguranja zaštite općih interesa i međusektorskih ciljeva Unije priznatih Ugovorom može pravilno obavljati samo ako ima mogućnost prilagoditi relevantno zakonodavstvo Unije takvim promjenama ili razvojima 23 . Članak 114. i dalje je primjeren za izmjene propisa o SPNFT-u radi prilagodbe izmjenama okolnosti i razvoju iskustva, kao što je sve veća pojava i korištenje kriptoimovine zbog stalne znatne prijetnje unutarnjem tržištu uzrokovane pranjem novca i financiranjem terorizma i gospodarskih gubitaka i poremećaja na prekograničnoj razini koji zbog toga mogu nastati.

·Supsidijarnost

U paketu Komisije o sprečavanju pranja novca iz 2019. 24 istaknuto je kako su kriminalci uspjeli iskoristiti razlike među sustavima SPNFT-a država članica. Zbog prekogranične prirode većine aktivnosti pranja novca i financiranja terorizma za sprečavanje tih kaznenih djela ključna je dobra suradnja nacionalnih nadzornih tijela i FOJ-eva. Brojni subjekti koji podliježu obvezama povezanima sa sprečavanjem pranja novca uključeni su u prekogranične aktivnosti, a različiti pristupi nadzornih tijela i FOJ-eva ometaju ih u postizanju optimalne prakse SPNFT-a na razini grupe. Osobito se prekogranični prijenosi novčanih sredstava i vrijednosti među državama članicama Unije mogu učinkovito regulirati samo na razini Unije.

Prijenosi virtualne imovine zasad su izvan područja primjene Unijinih propisa o financijskim uslugama. Zbog nedostatka takvih pravila vlasnici kriptoimovine izloženi su rizicima pranja novca i financiranja terorizma jer se tokovi nezakonitog novca mogu ostvariti prijenosima kriptoimovine i nanijeti štetu integritetu, stabilnosti i ugledu financijskog sektora te biti prijetnja unutarnjem tržištu Unije i međunarodnom razvoju prijenosa kriptoimovine. Pranje novca, financiranje terorizma i organizirani kriminal i dalje su bitni problemi koje bi trebalo rješavati na razini Unije.

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

·Proporcionalnost

Zbog prekogranične prirode pranja novca i financiranja terorizma nužan je usklađen i dosljedan pristup u državama članicama na temelju jedinstvenih pravila. Pravila Unije nisu u cijelosti usklađena s najnovijim međunarodnim standardima koji su nastali od zadnjih izmjena Direktive o sprečavanju pranja novca jer ne pokrivaju sljedivost prijenosa virtualne imovine i obveze razmjene informacija među pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom jer se postojeća Unijina pravila propisana Uredbom (EU) 2015/847 primjenjuju samo na elektroničke prijenose novčanih sredstava kako su definirana u članku 4. točki 25. Direktive (EU) 2015/2366. Nadzorna tijela Unije u svojem su nedavnom zajedničkom mišljenju 25 utvrdila specifične faktore povećanja rizika u odnosu na nove poslovne modele i proizvode (tj. financijsku tehnologiju), od kojih je na prvom mjestu pružanje nereguliranih financijskih proizvoda i usluga koji su izvan područja primjene propisa o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

·Odabir instrumenta

Postojeća pravila Unije propisana Uredbom (EU) 2015/847 donesena su kako bi se osiguralo da se međunarodni standardi o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma te širenja oružja koje je FATF donio 16. veljače 2012. („revidirane preporuke FATF-a”), a posebno Preporuka FATF-a br. 16 o elektroničkim prijenosima („Preporuka FATF-a br. 16”) i izmijenjeno tumačenje za njezinu provedbu, ujednačeno provode u cijeloj Uniji. No, ta se pravila primjenjuju samo na novčana sredstva (u članku 4. točki 25. Direktive 2015/2366 definirana kao „novčanice i kovanice, knjižni novac ili elektronički novac”), što ne uključuje kriptoimovinu, pa ih je sada potrebno na odgovarajući način dopuniti.

Uredba Europskog parlamenta i Vijeća primjeren je instrument za uvođenje u pravo Unije tzv. „putnog pravila” iz Preporuke FATF-a br. 15, kojim se propisuje da pošiljateljevi pružatelji usluga kriptoimovine prikupljaju i čuvaju propisane i točne informacije o pošiljatelju prijenosa kriptoimovine i propisane informacije o korisnicima prijenosa kriptoimovine, da te informacije odmah i na siguran način prosljeđuju korisnikovim pružateljima usluga kriptoimovine ili financijskim institucijama (ako ih ima) te da omoguće njihovu dostupnost na zahtjev odgovarajućih tijela, s jedne strane (i.) te da korisnikovi pružatelji usluga kriptoimovine prikupljaju i čuvaju propisane i točne informacije o korisniku prijenosa kriptoimovine i omoguće njihovu dostupnost na zahtjev odgovarajućih tijela, s druge strane (ii.). Ova Uredba o izmjeni Uredbe (EU) 2015/847 dio je jedinstvenih pravila, može se odmah početi izravno primjenjivati i tako se njome uklanjaju moguće razlike u primjeni u različitim državama članicama zbog odstupanja u tehnici prenošenja.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

·Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

Uredba (EU) 2015/847 do danas nije bila predmet evaluacije ili provjere primjerenosti. Međutim, to ne bi smjelo spriječiti brzu integraciju standarda FATF-a u okvir Unije.

Novim standardima koje je FATF donio u listopadu 2018. uvedena je nova definicija „virtualne imovine” i „pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom”, za čiju je provedbu potrebno izmijeniti pravo Unije. Uredba [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 – COM/2020/ 593 final] već sadrži definiciju „usluge povezane s kriptoimovinom” koja pokriva popis usluga i aktivnosti povezanih s kriptoimovinom koje primjereno odražavaju cijeli niz aktivnosti obuhvaćenih novim standardima FATF-a i definiciju „kriptoimovine”, koja je definirana kao „digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se može prenositi i pohranjivati elektronički, s pomoću tehnologije decentraliziranog vođenja evidencije transakcija ili slične tehnologije” i koja bi trebala odgovarati i definiciji „virtualne imovine” iz preporuka Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) 26 .

Dodatno potrebno usklađenje sa standardima FATF-a podrazumijeva uvođenje u propise Unije obveza razmjene informacija iz tumačenja preporuke FATF-a br. 15 (tzv. „putno pravilo”), što i jest svrha ovog Prijedloga uredbe. Kako je već navedeno (vidjeti „Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području”), kako bi se osigurala usklađenost s pravnim okvirom Unije, u ovoj se Uredbi koriste definicije „kriptoimovine” i „pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom” iz Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 – COM/2020/ 593 final].

·Savjetovanja s dionicima

Strategija savjetovanja o paketu kojem ovaj Prijedlog pripada sastoji se od više dijelova:

–Savjetovanje o planu djelovanja kojim je najavljen akcijski plan Komisije. Savjetovanje se održavalo na Komisijinu portalu Iznesite svoje mišljenje od 11. veljače do 12. ožujka 2020., a od brojnih dionika prikupljena su 42 mišljenja.

–Javno savjetovanje o mjerama iz akcijskog plana, otvoreno za javnost i sve skupine dionika, trajalo je od 7. svibnja do 26. kolovoza 2020. U okviru savjetovanja prikupljena su 202 službena mišljenja.

–Ciljano savjetovanje država članica i nadležnih tijela za SPNFT. Države članice imale su mogućnost iskazati svoje stavove na raznim sastancima Stručne skupine za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma, a FOJ-evi EU-a dali su svoj doprinos na sastancima Platforme za FOJ-eve i u pisanim dokumentima. Rasprave su proširene ciljanim savjetovanjima država članica i nadležnih tijela korištenjem upitnika.

–Zahtjev za savjetovanje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz ožujka 2020., Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo svoje je mišljenje dostavilo 10. rujna.

–Europski nadzornik za zaštitu podataka svoje je mišljenje o akcijskom planu Komisije objavio 23. srpnja 2020.

–Komisija je 30. rujna 2020. organizirala konferenciju na visokoj razini na kojoj su se okupili predstavnici nacionalnih tijela i tijela EU-a, zastupnici u Europskom parlamentu, predstavnici privatnog sektora i civilnog društva te članovi akademske zajednice.

Dionici su izrazili vrlo pozitivno mišljenje o akcijskom planu. No, neki predstavnici pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom iz Europske unije 27 ustvrdili su da bi bez standardiziranog globalnog, otvorenog izvora i besplatnog tehničkog rješenja za putno pravilo mali akteri na tržištu kriptoimovine mogli biti isključeni i da bi samo važni akteri mogli podnijeti trošak usklađenja s pravilima. S druge strane, za obveznike koji posluju prekogranično i na koje se zasad primjenjuju razna nacionalna pravila, nastaju znatni troškovi usklađenja upravo zbog tih razlika te bi usklađena pravila srednjoročno donijela uštede troškova usklađenja, koji bi se za nove subjekte smanjili.

·Prikupljanje i primjena stručnog znanja

Komisija se pri izradi ovog Prijedloga oslonila na kvalitativne i kvantitativne dokaze prikupljene iz pouzdanih izvora, uključujući Izvješće EBA-e sa savjetom o kriptoimovini od 9. siječnja 2019. 28 u kojem je preporučeno da Europska komisija uzme u obzir najnovije preporuke FATF-a i sve buduće standarde i smjernice koje FATF objavi u okviru cjelovite revizije moguće potrebe za djelovanjem na razini Unije s ciljem rješavanja problema povezanih s kriptoimovinom.

Države članice u upitnicima su navele i informacije o provedbi pravila o sprečavanju pranja novca.

·Procjena učinka

Ovom Prijedlogu priložena je procjena učinka 29 , koja je 6. studenoga 2020. dostavljena Odboru za nadzor regulative i odobrena 4. prosinca 2020. Ista je procjena učinka priložena uz još dva zakonodavna prijedloga koja su iznesena zajedno s ovim Prijedlogom, a to su nacrt Uredbe o SPNFT-u i revizija Direktive 2015/849 o SPNFT-u. Odbor za nadzor regulative u svojem je pozitivnom mišljenju predložio nekoliko poboljšanja u tekstu, koja su prihvaćena.

Što se tiče uvođenja FATF-ova „putnog pravila” u pravo Unije, u procjeni učinka zaključeno je da bi najlakše bilo izmijeniti Uredbu o prijenosu novčanih sredstava tako da obuhvati i prijenose virtualne imovine. Uvođenjem „putnog pravila” uvode se novi specifični zahtjevi i za novoobuhvaćene pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom i za one koji su već obuhvaćeni Direktivom o SPNFT-u, kojima se propisuje da su dužni prikupljati, čuvati i razmjenjivati propisane i točne informacije o korisnicima prijenosa virtualne imovine i omogućiti njihovu dostupnost na zahtjev odgovarajućih tijela 30 . Te specifične obveze povlače za sobom razne tehničke probleme jer bi pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom trebali razviti tehnološka rješenja i protokole koji bi im omogućili prikupljanje i razmjenu tih informacija, kako međusobno, tako i s nadležnim tijelima. Međutim, troškovi nisu precizno procijenjeni i treba napomenuti da će taj zahtjev donijeti i prednosti koje također nije lako procijeniti: budući da je riječ o uvođenju novih globalnih standarda FATF-a koji bi se trebali istovremeno primjenjivati u nekoliko jurisdikcija u cijelom svijetu, to će olakšati prekogranično pružanje usluga.

·Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

Iako, kao što je već navedeno, još nije provedena formalna ex post evaluacija ili provjera primjerenosti postojećih propisa EU-a o SPNFT-u, može se izvesti nekoliko zaključaka o elementima Prijedloga kojima će se učinkovitost dodatno pojednostavniti i unaprijediti. U cilju rješavanja prijetnji pranja novca i financiranja terorizma koje predstavlja kriptoimovina, predloženom preinakom Uredbe (EU) 2015/847 uvodi se obveza za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na koje se primjenjuju zahtjevi koji se odnose na sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u pravnom okviru Unije da prikupljaju i omoguće dostupnost podataka o pošiljateljima i korisnicima prijenosa kriptoimovine koje obavljaju. Usklađenim i izravno primjenjivim pravilima iz Uredbe, predloženom preinakom Uredbe (EU) 2015/847 osigurat će se usklađeno izvršenje obveza svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom obuhvaćenih pravom Unije koje se odnose na razmjenu informacija, uklonit će se potreba za prenošenjem u državama članicama i olakšati prekogranično poslovanje subjekata u Uniji. Time bi se trebala olakšati i suradnja nadzornih tijela i FOJ-eva zahvaljujući smanjenju razlika u njihovim pravilima i praksama. Ta će nova pravila znatno olakšati praćenje pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, a na međunarodnoj će razini osigurati usklađenost Europske unije i njezinih država članica s relevantnim mjerama iz FATF-ovih preporuka.

·Temeljna prava

Unija je odlučna osigurati visoke standarde zaštite temeljnih prava. U skladu s člankom 15. postojeće Uredbe, obrada osobnih podataka iz ove Uredbe podliježe Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 31 . Osobni podaci koje Komisija ili EBA obrađuje na temelju ove Uredbe podliježu Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 32 . Opća uredba o zaštiti podataka 33 primjenjivat će se na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom u pogledu osobnih podataka koji se obrađuju i prilažu prekograničnim prijenosima vrijednosti koristeći virtualnu imovinu.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Ova Uredba ne utječe na proračun.

5.DRUGI ELEMENTI

·Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Predmet

Ovim se Prijedlogom proširuje područje primjene Uredbe 2015/847 kako bi se uključili prijenosi kriptoimovine koje obavljaju pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, uz postojeće odredbe o prijenosima novčanih sredstava. Cilj je da se u pravo Unije uvrste izmjene Preporuke br. 15 Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) iz lipnja 2019. o novim tehnologijama kako bi se obuhvatili „virtualna imovina” i „pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom”, osobito nove obveze o informacijama za pošiljateljeve i korisnikove pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na obje strane prijenosa kriptoimovine (tzv. „putno pravilo”) 34 .

Područje primjene

Zahtjevi iz ove Uredbe primjenjuju se na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom kad god njihove transakcije u fiducijarnoj valuti ili kriptoimovini uključuju: (a) klasični elektronički prijenos ili (b) prijenos kriptoimovine između pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i drugog obveznika (npr. između dva pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili između pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i drugog obveznika, kao što je banka ili druga financijska institucija). Na sve transakcije prijenosa kriptoimovine primjenjuju se isti zahtjevi kao za prekogranične elektroničke prijenose, u skladu s tumačenjem FATF-a uz Preporuku br. 16, a ne kao za tuzemne elektroničke prijenose zbog rizičnosti aktivnosti s kriptoimovinom i operacijama pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

Priroda novih obveza pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

Pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan je osigurati da se uz prijenos kriptoimovine navede ime pošiljatelja, broj računa pošiljatelja, ako takav račun postoji i ako se koristi za obradu transakcije, te adresa pošiljatelja, službeni broj dokumenta, identifikacijska oznaka klijenta ili datum i mjesto rođenja; pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan je osigurati i da se uz prijenos kriptoimovine navede ime korisnika, broj računa korisnika, ako takav račun postoji i ako se koristi za obradu transakcije.

Korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan je provoditi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje jesu li informacije o pošiljatelju uključene ili naknadno uključene u prijenos kriptoimovine. Korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan je provoditi i djelotvorne postupke, uključujući prema potrebi ex-post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, kojima se otkriva nedostaju li propisane informacije o pošiljatelju i primatelju.

Završne odredbe

Ova će Uredba stupiti na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

🡻 2015/847 (prilagođeno)

2021/0241 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o informacijama koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava i određene kriptoimovine (preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke 35 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 36 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

⇩ novo

(1)Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća 37 značajno je izmijenjena 38 . S obzirom na daljnje izmjene tu bi uredbu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)Uredba (EU) 2015/847 donesena je kako bi se u cijeloj Uniji osigurala ujednačena primjena zahtjeva Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) o pružateljima usluga elektroničkih prijenosa, a osobito obveza pružatelja platnih usluga da uz prijenose novčanih sredstava navedu informacije o platitelju i primatelju. Najnovijim izmjenama FATF-ovih standarda o novim tehnologijama iz lipnja 2019., kojima je cilj regulacija tzv. virtualne imovine i pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom, uvedene su nove i slične obveze za pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom, u svrhu lakše sljedivosti prijenosa virtualne imovine. U skladu s tim novim zahtjevima, pružatelji usluga prijenosa virtualne imovine dužni su uz prijenose virtualne imovine navesti informacije o njihovim pošiljateljima i korisnicima, koje su dužni prikupljati, čuvati i razmjenjivati s drugom stranom prijenosa virtualne imovine i omogućiti njihovu dostupnost na zahtjev odgovarajućih tijela.

(3)Budući da se Uredba (EU) 2015/847 zasad primjenjuje samo na prijenos novčanih sredstava, u značenju novčanica i kovanica, knjižnog i elektroničkog novca kako je definirano u članku 2. točki 2. Direktive 2009/110/EZ, primjereno je proširiti područje primjene tako da se obuhvati i prijenos virtualne imovine.

🡻 2015/847 uvodna izjava 1. (prilagođeno)

⇨ novo

(4)Tokovi nezakonitog novca putem prijenosa novčanih sredstava ⇨ i kriptoimovine ⇦mogu naštetiti integritetu, stabilnosti i ugledu financijskog sektora te ugroziti unutarnje tržište Unije i međunarodni razvoj. Pranje novca, financiranje terorizma i organizirani kriminal i dalje su bitni problemi koje bi trebalo rješavati na razini Unije. Sigurnost, integritet i stabilnost sustava prijenosa novčanih sredstava ⇨ i kriptoimovine, ⇦ ⌦ kao ⌫ i povjerenje u financijski sustav u cjelini ⌦ , ⌫ mogli bi biti ozbiljno ugroženi nastojanjima kriminalaca i njihovih suradnika da prikriju podrijetlo imovinske koristi ostvarene kriminalnom aktivnošću ili da izvrše prijenos novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ za kriminalne aktivnosti ili u terorističke svrhe.

🡻 2015/847 uvodna izjava 2. (prilagođeno)

⇨ novo

(5)Ako se na razini Unije ne donesu određene mjere za koordinaciju, vjerojatno je da će oni koji se bave pranjem novca i financiranjem terorizma iskoristiti slobodu kretanja kapitala u okviru integriranog financijskog područja s ciljem olakšavanja svojih kriminalnih aktivnosti. Cilj međunarodne suradnje u okviru Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF-a) i globalne provedbe njegovih preporuka jest sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma prilikom prijenosa novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ .

🡻 2015/847 uvodna izjava 3. (prilagođeno)

⇨ novo

(6)Zbog obujma djelovanja koje treba poduzeti, Unija bi trebala osigurati da se međunarodni standardi o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma te širenju oružja koje je FATF donio dana 16. veljače 2012. ⌦ i 21. lipnja 2019. ⌫ („revidirane preporuke FATF-a”), a posebno ⇨ Preporuka FATF-a br. 15 o novim tehnologijama (Preporuka FATF-a br. 15), ⇦ preporuka FATF-a br. 16 o elektroničkim prijenosima („Preporuka FATF-a br. 16”) i izmijenjena ⌦ tumačenja tih preporuka ⌫ za njezinu provedbu, ujednačeno provode ⌦ primjenjuju ⌫ u cijeloj Uniji, a posebno da se spriječi diskriminacija ili nepodudarnost između nacionalnih plaćanja ⇨ ili prijenosa kriptoimovine ⇦ unutar države članice, s jedne strane i prekograničnih plaćanja ⇨ ili prijenosa kriptoimovine ⇦ među državama članicama, s druge strane. Nekoordinirano pojedinačno djelovanje država članica u području prekograničnih prijenosa novčanih sredstava ⇨ i kriptoimovine ⇦ moglo bi značajno utjecati na neometano funkcioniranje platnih sustava ⇨ i usluga prijenosa kriptoimovine ⇦ na razini Unije te bi stoga moglo nanijeti štetu unutarnjem tržištu u području financijskih usluga.

🡻 2015/847 uvodna izjava 4. (prilagođeno)

(7)S ciljem usvajanja koherentnog pristupa u međunarodnom kontekstu i povećanja učinkovitosti borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, kod daljnjeg bi djelovanja Unije trebalo uzeti u obzir nove okolnosti na međunarodnoj razini, posebice ⌦ osobito ⌫ revidirane preporuke FATF-a.

⇩ novo

(8)Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća 39 uvedena je definicija virtualnih valuta i potvrđeno je da su pružatelji usluga razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta i pružatelji skrbničke usluge novčanika među subjektima na koje se primjenjuju zahtjevi za sprečavanje pranja novca i financiranje terorizma iz pravnog okvira Unije. Najnovija međunarodna kretanja, osobito u okviru FATF-a, pokazuju da je potrebno regulirati dodatne kategorije pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom koji još nisu obuhvaćeni te proširiti postojeću definiciju virtualne valute.

(9)Treba napomenuti da definicija kriptoimovine iz Uredbe 40 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (EU) – COM/2020/ 593 final] odgovara definiciji virtualne imovine iz preporuka FATF-a te da popis usluga povezanih s kriptoimovinom i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom iz te Uredbe obuhvaća i pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom koje je FATF kao takve identificirao i zbog kojih bi mogli nastati problemi pranja novca. Kako bi se osigurala koherentnost pravnog okvira Unije, ovaj bi Prijedlog trebao sadržavati upućivanja na te definicije kriptoimovine i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom.

🡻 2015/847 uvodna izjava 5. (prilagođeno)

(10)Provedba i primjena ove Uredbe kao i Preporuke FATF-a br. 16 predstavljaju relevantna su i učinkovita sredstva za sprečavanje i borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma.

🡻 2015/847 uvodna izjava 6.

⇨ novo

(11)Ovom Uredbom ne namjeravaju se nametnuti nepotrebna opterećenja ili troškovi pružateljima platnih usluga ⇨ , pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ ili osobama koje se koriste njihovim uslugama. Stoga bi preventivni pristup trebao biti ciljan i proporcionalan i potpuno usklađen sa slobodom kretanja kapitala koja je zajamčena u cijeloj Uniji.

🡻 2015/847 uvodna izjava 7.

(12)U revidiranoj strategiji Unije o financiranju terorizma od 17. srpnja 2008. („revidirana strategija”) istaknuto je da se moraju ulagati napori kako bi se spriječilo financiranje terorizma i kontroliralo korištenje osumnjičenih terorista vlastitim financijskim resursima. Prepoznato je da FATF neprestano nastoji poboljšati svoje preporuke i da radi na postizanju zajedničkog razumijevanja načina na koji bi se one trebale provoditi zajedničkom dogovoru o načinu njihove provedbe. U revidiranoj strategiji navodi se da se redovito ocjenjuje kako svi članovi FATF-a i članovi regionalnih tijela sličnih FATF-u provode revidirane preporuke FATF-a i da je stoga važan zajednički pristup provedbi na razini država članica provedba revidiranih preporuka FATF-a od strane svih članova FATF-a i članova regionalnih tijela FATF-ova tipa redovito procjenjuje te je stoga važan zajednički pristup provedbi od strane država članica.

⇩ novo

(13)Osim toga, u Komisijinu akcijskom planu od 7. svibnja 2020. za sveobuhvatnu politiku Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma 41 utvrđeno je šest prioritetnih područja za hitno djelovanje radi poboljšanja Unijina sustava za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uključujući uspostavu koherentnog regulatornog okvira za taj sustav u Uniji kako bi se postigla detaljnija i usklađenija pravila, prije svega kako bi se uzele u obzir implikacije tehnoloških inovacija i razvoj međunarodnih standarda te izbjegla različita provedba postojećih pravila. Napori na međunarodnoj razini pokazuju da je potrebno proširiti opseg sektora ili subjekata na koje se odnose pravila o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma te ocijeniti kako bi se ona trebala primjenjivati na pružatelje usluga povezanih s virtualnom imovinom na koje se zasad ne primjenjuju.

🡻 2015/847 uvodna izjava 8. (prilagođeno)

⇨ novo

(14)S ciljem sprečavanja financiranja terorizma poduzete su mjere u svrhu zamrzavanja sredstava i gospodarskih izvora resursa određenih osoba, skupina i subjekata, uključujući uredbe Vijeća (EZ) br. 2580/2001 42 , (EZ) br. 881/2002 43 i (EU) br. 356/2010 44 . S istim su ciljem poduzete i mjere u svrhu zaštite financijskog sustava od preusmjeravanja novčanih sredstava i gospodarskih izvora resursa u terorističke svrhe. Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća 45 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849 ] ⇨ i Uredba [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] ⇦ sadržavaju nekoliko takvih mjera. Međutim, te mjere ne onemogućuju u potpunosti teroristima ni ostalim kriminalcima pristup platnim sustavima u svrhu prijenosa svojih novčanih sredstava.

🡻 2015/847 uvodna izjava 9. (prilagođeno)

⇨ novo

(15)Potpuna sSljedivost prijenosa novčanih sredstava ⇨ i kriptoimovine ⇦ može biti naročito važno i vrijedno sredstvo prilikom sprečavanja, otkrivanja i istraživanja važan i vrijedan alat za sprečavanje, otkrivanje i istragu pranja novca i financiranja terorizma, kao i prilikom primjene za primjenu mjera ograničavanja, osobito onih koje su uvedene uredbama (EZ) br. 2580/2001, (EZ) br. 881/2002 i (EU) br. 356/2010 i koje su potpuno usklađene s uredbama Unije o provedbi takvih mjera. Stoga jeprikladno, s ciljem osiguravanja prenošenja prijenosa informacija kroz cijeli lanac plaćanja ⇨ ili prijenosa kriptoimovine ⇦ primjereno osigurati sustav kojim se nameće obveza pružateljima platnih usluga ⇨ i pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ uvodi obveza da prijenosima novčanih sredstava ⇨ i kriptoimovine ⇦ prilože informacije o platitelju i primatelju ⇨ , a prijenosima kriptoimovine informacije o pošiljatelju i korisniku ⇦ .

🡻 2015/847 uvodna izjava 10.

(16)Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje mjere ograničavanja uvedene uredbama na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao što su uredbe (EZ) br. 2580/2001, (EZ) br. 881/2002 i (EU) br. 356/2010, kojima se može zahtijevati da platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga, kao i posrednički pružatelji platnih usluga, poduzmu primjerene mjere za zamrzavanje određenih novčanih sredstava ili da postupe u skladu s posebnim ograničenjima u vezi s određenim prijenosima novčanih sredstava.

🡻 2015/847 uvodna izjava 11. (prilagođeno)

⇨ novo

(17)Ova bi se Uredba trebala primjenjivati ne dovodeći u pitanje ⌦ Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 46 ⌫ nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi Direktiva 95/46/EC Europskog parlamenta i Vijeća 47 . Primjerice, osobne podatke prikupljene za potrebe usklađenosti s ovom Uredbom ne bi se smjelo dalje obrađivati na način koji nije u skladu s Direktivom 95/46/EZ. Konkretno, Ddaljnja obrada osobnih podataka u komercijalne svrhe trebala bi biti strogo zabranjena. Sve države članice prepoznale su borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma kao važan temelj javnog interesa. Stoga bi Ppri primjeni ove Uredbe prijenos osobnih podataka trećoj zemlji koja ne osigurava odgovarajuću razinu zaštite ⇨ mora se odvijati ⇦ u skladu s člankom 25. Direktive 95/46/EZ ⇨ Poglavljem V. Uredbe (EU) 2016/679 ⇦ trebao biti dopušten u skladu s njezinim člankom 26. Važno je da pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ koji posluju u više nadležnosti jurisdikcija s podružnicama ili društvima kćerima smještenima izvan Unije ne bi smjeli biti ne budu spriječeni u prenošenju podataka o sumnjivim transakcijama u istoj organizaciji pod uvjetom da primjenjuju odgovarajuću zaštitu. Nadalje, ⇨ primateljevi i korisnikovi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom, ⇦ platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga i posrednički pružatelji platnih usluga trebali bi imati uvedene prikladne tehničke i organizacijske mjere za zaštitu osobnih podataka od slučajnog gubitka, izmjene ili neovlaštenog otkrivanja ili pristupa.

🡻 2015/847 uvodna izjava 12. (prilagođeno)

(18)Osobe koje samo pretvaraju papirnatu dokumentaciju u elektroničke podatke i rade na temelju ugovora sklopljenog s pružateljem platnih usluga i osobe koje pružateljima platnih usluga samo omogućuju sustave za razmjenu poruka ili druge sustave podrške za prijenos novčanih sredstava ili sustave kliringa ili namire, ne ulaze ⌦ ne bi trebale biti ⌫ u područje primjene ove Uredbe.

🡻 2015/847 uvodna izjava 13.

(19)Prijenosi novčanih sredstava koji odgovaraju uslugama iz članka 3. točaka od (a) do (m) i točke (o) Direktive (EU) 2015/23662007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 48 49 nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe. Također je primjereno isključiti iz područja primjene ove Uredbe prijenose novčanih sredstava koji predstavljaju nizak rizik od pranja novca ili financiranja terorizma. Ta bi izuzeća trebala obuhvaćati platne kartice, instrumente elektroničkog novca, mobilne telefone ili druge digitalne ili informatičke (IT) uređaje sa sličnim značajkama sličnih obilježja s plaćanjem unaprijed ili naknadnim plaćanjem, za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje ako se koriste isključivo za kupnju robe ili usluga te i ako se svim prijenosima prilaže broj kartice, instrumenta ili uređaja. Međutim, upotreba platne kartice, instrumenta elektroničkog novca, mobilnog telefona ili bilo kojeg drugog digitalnog ili informatičkog uređaja sa sličnim značajkamasličnih obilježja s plaćanjem unaprijed ili naknadnim plaćanjemza plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje za izvršenje prijenosa novčanih sredstava između osoba ulazi u područje primjene ove Uredbe. Osim toga, isplate s bankomata, plaćanje poreza, kazni ili drugih davanja, prijenosi novčanih sredstava obavljeni razmjenom digitalnih prikaza čekova, uključujući elektroničke čekove ili mjenice, te prijenosi novčanih sredstava pri kojima su i platitelj i primatelj pružatelji platnih usluga koji djeluju u vlastito ime trebali bi biti isključeni iz područja primjene ove Uredbe.

🡻 2015/847 uvodna izjava 14.

⇨ novo

(20)Kako bi se uzele u obzir posebne značajke nacionalnih platnih sustava i sustava ⇨ prijenosa kriptoimovine ⇦ pod uvjetom da je u svakom trenutku moguće slijediti prijenos novčanih sredstava natrag do platitelja ⇨ ili prijenos kriptoimovine natrag do korisnika ⇦ , države članice trebale bi moći izuzeti iz područja primjene ove Uredbe određene domaće prijenose novčanih sredstava male vrijednosti, uključujući elektronička žiro-plaćanja, ⇨ ili prijenose kriptoimovine male vrijednosti, ⇦ koji se koriste za kupnju robe ili usluga.

🡻 2015/847 uvodna izjava 15.

⇨ novo

(21)Pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ trebali bi osigurati da informacije o platitelju i primatelju ⇨ ili pošiljatelju i korisniku ⇦ ne nedostaju odnosno da nisu nepotpune.

🡻 2015/847 uvodna izjava 16.

⇨ novo

(22)Da se ne bi narušila učinkovitost platnih sustava ⇨ i usluga prijenosa kriptoimovine ⇦ i da bi se uravnotežio rizik od pribjegavanja nezakonitim transakcijama navođenja na ilegalne transakcije novčanih sredstava zbog prestrogih zahtjeva za identifikaciju zbog potencijalne terorističke prijetnje koju predstavljaju mali prijenosi novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ , obveza provjere točnosti informacija o platitelju i primatelju ⇨ , ili pošiljatelju i korisniku prijenosa kriptoimovine, ⇦ trebala bi se, u slučaju prijenosa novčanih sredstava kada provjera još nije obavljena, odnositi samo na pojedinačne prijenose novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ koji premašuju iznos od 1 000 EUR, osim ako se prijenos čini povezanim s drugim prijenosima novčanih sredstava ⇨ ili prijenosima kriptoimovine ⇦ koji bi zajedno premašili 1 000 EUR, novčana se sredstva primaju ili isplaćuju u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu ili ako postoje opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

🡻 2015/847 uvodna izjava 17.

⇨ novo

(23)Za prijenose novčanih sredstava ⇨ili prijenose kriptoimovine ⇦ za koje se provjera smatra obavljenom, od pružatelja platnih usluga ⇨ i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ ne bi trebalo zahtijevati provjeru informacija o platitelju ili primatelju za svaki prijenos novčanih sredstava ⇨ ili o pošiljatelju i korisniku za svaki prijenos kriptoimovine, ⇦ ako su ispunjene obveze utvrđene u Direktivi (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o uspostavi mehanizama koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] ⇨ i Uredbi [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] ⇦.

🡻 2015/847 uvodna izjava 18.

⇨ novo

(24)U pogledu Unijinih zakonodavnih akataUnijina zakonodavstva o platnim uslugama, posebice Uredbe (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 50 , Uredbe (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 51 i Direktive (EU) 2015/23662007/64/EZ, trebalo bi biti dovoljno predvidjeti da se prijenosima novčanih sredstava unutar Unije prilažu tek pojednostavljene informacije o platitelju, kao što su broj ili brojevi računa za plaćanje ili jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije ⇨ , odnosno za prijenose kriptoimovine, u slučaju prijenosa koji nije izvršen s računa ili na račun, drugi načini kojima se omogućuje identifikacija pojedinačnog prijenosa kriptoimovine i unos identifikacijskih oznaka adrese pošiljatelja i korisnika u sustavu decentraliziranog vođenja evidencije ⇦ .

🡻 2015/847 uvodna izjava 19. (prilagođeno)

⇨ novo

(25)Kako bi se tijelima nadležnima za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u trećim zemljama omogućilo da uđu u trag izvoru novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ korištene u te svrhe, prijenosi novčanih sredstava ⇨ ili prijenos kriptoimovine ⇦ iz Unije u države izvan Unije trebali bi biti popraćeni potpunim informacijama o platitelju i primatelju. ⇨ Potpune informacije o platitelju i primatelju trebale bi sadržavati identifikacijsku oznaku pravne osobe (LEI) ako platitelj tu informaciju dostavi svojem pružatelju usluge jer bi ona omogućila bolju identifikaciju strana koje sudjeluju u prijenosu novčanih sredstava i mogla bi se jednostavno uvrstiti u postojeće formate poruka o plaćanju, kao što je onaj koji je Međunarodna organizacija za normizaciju izradila za elektroničku razmjenu podataka među financijskim institucijama. ⇦ Ta bi ⌦ Tijela ⌫ ⌦nadležna za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u trećim zemljama ⌫ trebala bi imati pristup potpunim informacijama o platitelju i primatelju isključivo u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraživanja slučajeva istrage pranja novca i financiranja terorizma.

🡻 2015/847 uvodna izjava 20. (prilagođeno)

(26)Tijela države članice nadležna za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te mjerodavna pravosudna tijela i ⌦ tijela ⌫ za izvršavanje zakonakaznenog progona u državama članicama ⌦ i na razini Unije ⌫ trebala bi pojačati međusobnu suradnju i suradnju s odgovarajućim relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja, uključujući ona u zemljama u razvoju, kako bi se dodatno potaknula transparentnost te razmjena informacija i najboljih primjera iz prakse.

⇩ novo

(27)Zahtjeve o prijenosima kriptoimovine iz ove Uredbe trebalo bi primjenjivati na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom kad god njihove transakcije u fiducijalnoj valuti ili kriptoimovini podrazumijevaju klasični elektronički prijenos ili prijenos kriptoimovine u kojem sudjeluje pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

(28)Zbog prekogranične prirode i rizika koji se mogu pripisati aktivnostima s kriptoimovinom i operacijama pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, sve prijenose kriptoimovine trebalo bi smatrati prekograničnim elektroničkim prijenosima, bez pojednostavnjenog domaćeg sustava elektroničkog prijenosa.

(29)Pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi osigurati da se uz prijenos kriptoimovine navede ime pošiljatelja, broj računa pošiljatelja, ako takav račun postoji i ako se koristi za obradu transakcije, te adresa pošiljatelja, službeni broj dokumenta, identifikacijska oznaka klijenta ili datum i mjesto rođenja. Pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi osigurati i da se uz prijenos kriptoimovine navede ime korisnika i broj računa korisnika, ako takav račun postoji i ako se koristi za obradu transakcije.

🡻 2015/847 uvodna izjava 21.

(30)U pogledu prijenosa novčanih sredstava jednog platitelja većem broju primatelja koji se u skupnim datotekama koje sadrže pojedinačne prijenose iz Unije šalju u područje izvan Unije trebalo bi donijeti odredbe prema kojima ti pojedinačni prijenosi trebaju sadržavati samo broj računa platitelja ili jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije te potpune informacije o primatelju, pod uvjetom da skupna datoteka sadrži potpune informacije o platitelju čija je točnost provjerena i potpune informacije o primatelju koje su potpuno sljedive.

⇩ novo

(31)Pri prijenosima kriptoimovine trebalo bi prihvaćati skupno dostavljene informacije, sve dok se dostavljaju odmah i na siguran način. Ne bi trebalo dopustiti da se propisane informacije dostavljaju nakon prijenosa jer dostava mora biti izvršena prije ili u trenutku izvršenja transakcije, a pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i drugi obveznici trebali bi propisane informacije dostavljati istovremeno sa skupnim prijenosom kriptoimovine.

🡻 2015/847 uvodna izjava 22. (prilagođeno)

⇨ novo

(32)Radi provjeravanja prate li zahtijevane Kako bi provjerili jesu li propisane informacije o platitelju i primatelju navedene uz prijenos novčanih sredstava te da bi se pomoglo identificirati sumnjive transakcije i olakšali identifikaciju sumnjivih transakcija, primateljev pružatelj platnih usluga i posrednički pružatelj platnih usluga trebali bi imati uvedene učinkovite postupke s ciljem otkrivanja kojima se utvrđuje nedostaju li informacije o platitelju i primatelju ili jesu li takve informacije odnosno jesu li nepotpune. Prema potrebi, ti bi postupci trebali obuhvaćati ex-post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu ⇨ nakon ili tijekom prijenosa ⇦. Nadležna tijela trebala bi osigurati da pružatelji platnih usluga prilažu zahtijevane propisane informacije o transakciji uz elektronički prijenos ili poruku povezanu s njime u cijelom lancu plaćanja.

⇩ novo

(33)Pri prijenosima kriptoimovine korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom trebao bi provoditi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje nedostaju li informacije o pošiljatelju odnosno jesu li nepotpune. Ti bi postupci, prema potrebi, trebali uključivati praćenje nakon ili tijekom prijenosa, kako bi se utvrdilo nedostaju li propisane informacije o pošiljatelju ili korisniku. Ne bi trebalo propisati da se informacije prilažu izravno prijenosu kriptoimovine, sve dok se dostavljaju odmah i na siguran način i dostupne su na zahtjev odgovarajućih tijela.

🡻 2015/847 uvodna izjava 23.

⇨ novo

(34)S obzirom na potencijalnu prijetnju od pranja novca i financiranja terorizma koju predstavljaju anonimni prijenosi novčanih sredstava, primjereno je zahtijevati od pružatelja platnih usluga da zatraže informacije o platitelju i primatelju. U skladu s FATF-ovim pristupom koji se temelji na procjeni rizika, a koji je izradio FATF, primjereno je utvrditi područja većeg i manjeg rizika kako bi se bolje usmjeriloradi boljeg usmjeravanja na rizike od pranja novca i financiranja terorizma. U skladu s tim, ⇨ korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, ⇦primateljev pružatelj platnih usluga i posrednički pružatelj platnih usluga trebali bi imati učinkovite postupke koji se temelje na rizicima i primjenjuju ako pri prijenosu novčanih sredstava nedostaju potrebnepropisane informacije o platitelju ili primatelju ⇨ ili ako pri prijenosu kriptoimovine nedostaju propisane informacije o pošiljatelju ili korisniku, ⇦ koji im omogućuju da odluče treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati taj prijenos i odrede daljnje odgovarajuće korake.

🡻 2015/847 uvodna izjava 24. (prilagođeno)

⇨ novo

(35)Primateljev pružatelj platnih usluga, i posrednički pružatelj platnih usluga ⇨ i korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ trebali bi biti posebno oprezni prilikom procjenjivanja rizika, kada bilo koji od njih utvrdi da informacije o platitelju ili primatelju ⇨ , ili pošiljatelju ili korisniku ⇦ nedostaju ili da su nepotpune, te bi nadležnim tijelima trebali prijaviti sumnjive transakcije u skladu s obvezom prijavljivanja utvrđenom UredbomDirektivom (EU) [...]2015/849 i s nacionalnim mjerama kojima se ta Direktiva prenosi.

🡻 2015/847 uvodna izjava 25. (prilagođeno)

⇨ novo

(36)Odredbe o prijenosima novčanih sredstava ⇨ i prijenosima kriptoimovine ⇦ u pogledu kojihza koje informacije o platitelju i primatelju ⇨ ili pošiljatelju i korisniku ⇦ nedostaju ili su nepotpune primjenjuju se ne dovodeći u pitanje nijednu obvezu pružatelja platnih usluga, i posredničkih pružatelja platnih usluga ⇨ i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, ⇦ da suspendiraju i/ili odbiju prijenose novčanih sredstava kojima se krši odredba građanskog, upravnog ili kaznenog prava.

🡻 2015/847 uvodna izjava 26. (prilagođeno)

(37)Radi pružanja pomoćiKako bi se pružateljima platnih usluga pomoglo da uvedu učinkovite postupke za otkrivanje slučajeva u kojima primaju prijenose novčanih sredstava s nedostatnim ili nepotpunim informacijama o platitelju ili primatelju i za poduzimanje daljnjih koraka poduzmu daljnje korake, europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA), osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 52 , europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (EIOPA), osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 53 i europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA), osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća 54 , trebali bi izdati smjernice.

🡻 2015/847 uvodna izjava 27.

⇨ novo

(38)Da bi se omogućilo poduzimanje žurnog djelovanja u borbi protiv da se odmah poduzmu mjere za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ trebali bi spremno odmah odgovarati na zahtjeve za informacije o platitelju i primatelju ⇨ ili pošiljatelju i korisniku ⇦ tijela odgovornih za suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u državi članici u kojoj ti pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ imaju poslovni nastan.

🡻 2015/847 uvodna izjava 28.

⇨ novo

(39)Broj radnih dana u državi članici platiteljeva pružatelja platnih usluga ⇨ ili korisnikova pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ određuje broj dana za odgovor na zahtjev za informacije o platitelju ⇨ ili pošiljatelju ⇦ .

🡻 2015/847 uvodna izjava 29.

⇨ novo

(40)Budući da je moguće da se u kaznenim istragama zahtijevane propisaneinformacije ili osobe umiješane koje sudjeluju u transakciji mogu utvrditi tek za nekoliko mjeseci ili čak godina od nakon prvotnog prijenosa novčanih sredstava ⇨ ili prijenosa kriptoimovine ⇦ te kako bi se omogućio pristup bitnim dokazima u kontekstu istraga, primjereno je propisati zahtijevati od da pružatelji platnih usluga ⇨ ili pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ u određenom razdoblju vode evidenciju informacija o platitelju i primatelju ⇨ ili pošiljatelju i korisniku ⇦ radi sprečavanja, otkrivanja i istraživanja slučajeva istrage pranja novca i financiranja terorizma. To bi razdoblje trebalo ograničiti na pet godina, nakon čega bi trebalo izbrisati sve osobne podatke, osima ako je u nacionalnom pravu predviđeno drukčije. Ako je to potrebno radi sprečavanja, otkrivanja ili istraživanja pranja novca ili financiranja terorizma i nakon procjene nužnosti i proporcionalnosti te mjere, države članice trebale bi moći dopustiti ili zahtijevati čuvanje evidencije tijekom daljnjeg razdoblja od najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje odredbe nacionalnog kaznenog prava o dokazima primjenjivima na tekuće kaznene istrage i sudske postupke.

🡻 2015/847 uvodna izjava 30.

(41)Kako bi se poboljšala usklađenost s ovom Uredbom te u skladu s Komunikacijom Komisije od 9. prosinca 2010. pod nazivom „Jačanje sustava sankcioniranja u sektoru financijskih usluga”, trebalo bi povećati ovlast nadležnih tijela za donošenje nadzornih mjera i ovlasti za sankcioniranje. Trebalo bi predvidjeti administrativne sankcije i mjere te bi države članice, s obzirom na važnost borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, trebale uspostaviti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije i mjere. Države članice trebale bi o tome obavijestiti Komisiju i Zajednički odbor EBA-e, EIOPA-e i ESMA-e („europska nadzorna tijela”).

🡻 2015/847 uvodna izjava 31.

(42)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Poglavlja VI. ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 55 .

🡻 2015/847 uvodna izjava 32.

(43)Brojne zemlje i područja koja ne čine područjenisu dio područja Unije u monetarnoj su uniji s nekom od država članica, čine dio su valutnog područja neke države članice ili su potpisnici monetarne konvencije s Unijom koju predstavlja neka država članica te imaju pružatelje platnih usluga koji izravno ili neizravno sudjeluju u platnim sustavima i sustavima namire te države članice. S ciljem izbjegavanja značajnog negativnog učinkaKako bi se izbjegao značajan negativan učinak na gospodarstvo tih zemalja ili područja koji bi mogao proizaći iz primjene ove Uredbe na prijenose novčanih sredstava između predmetnih država članica i tih zemalja ili područja, primjereno je osiguratipredvidjeti mogućnost da se takvi prijenosi novčanih sredstava tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar predmetnih država članica.

🡻 2015/847 uvodna izjava 33. (prilagođeno)

S obzirom na broj izmjena kojima bi na temelju ove Uredbe trebalo izmijeniti Uredbu (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća 56 , tu bi Uredbu trebalo radi jasnoće staviti izvan snage.

🡻 2015/847 uvodna izjava 34.

⇨ novo

(44)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ⇨ , a to su suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, među ostalim provedbom međunarodnih standarda, omogućavanjem dostupnosti osnovnih informacija o platiteljima i primateljima prijenosa novčanih sredstava te o pošiljateljima i korisnicima prijenosa kriptoimovine, ⇦ ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega ili učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

🡻 2015/847 uvodna izjava 35.

⇨ novo

(45)Ova Uredba ⇨ podliježe Uredbi (EU) 2016/679 i Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 57 . Njome se ⇦ poštuju temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima Europske unije, posebno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7.), pravo na zaštitu osobnih podataka (članak 8.), pravo na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje (članak 47.) te načelo ne bis in idem.

🡻 2015/847 uvodna izjava 36. (prilagođeno)

Kako bi se osiguralo nesmetano uvođenje okvira protiv pranja novca i financiranja terorizma, prikladno je da se datum primjene ove Uredbe podudara s rokom za prenošenje Direktive (EU)2015/849.

🡻 2015/847 uvodna izjava 37. (prilagođeno)

(46)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1.28. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/1725(EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 58 te je on dao mišljenje ⌦ […] ⌫ 59 4. srpnja 2013. 60 ,

🡻 2015/847 (prilagođeno)

⇨ novo

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o informacijama o platiteljima i primateljima koje se prilažu prijenosima novčanih sredstava ⇨ te informacijama o pošiljateljima i korisnicima koje se prilažu prijenosima kriptoimovine ⇦ u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage pranja novca i financiranja terorizma ako barem jedan pružatelj platnih usluga ili usluga ⇨ povezanih s kriptoimovinom ⇦ koji sudjeluje u prijenosu novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ ima poslovni nastan u Uniji.

Članak 2.

Područje primjene

1. Ova se Uredba primjenjuje na prijenose novčanih sredstava u bilo kojoj valuti, ⇨ ili kriptoimovine, ⇦ koje je poslao ili primio pružatelj platnih usluga ⇨ , pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ ili posrednički pružatelj platnih usluga s poslovnim nastanom u Uniji.

2. Ova se Uredba ne primjenjuje na usluge navedene u članku 3. točkama od (a) do (m) i članku 3. točki (o) Direktive (EU) 2015/23662007/64/EZ.

3. Ova se Uredba ne primjenjuje na prijenose novčanih sredstava izvršene platnom karticom, instrumentom e-novca, mobilnim telefonom ili bilo kojim drugim digitalnim ili informatičkim uređajem za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje sa sličnim značajkamasličnih obilježja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)ta se kartica, instrument ili uređaj koristi isključivo za plaćanje dobara ili usluga; i

(b)broj te kartice, instrumenta ili uređaja prilaže se svim prijenosima koji proizlaze iz transakcije.

Međutim, ova se Uredba primjenjuje kada se platna kartica, instrument e-novca, mobilni telefon ili bilo koji drugi digitalni ili informatički uređaj za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje sličnih obilježjasa sličnim značajkama koristi za izvršenje prijenosa novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ između osoba.

4. Ova se Uredba ne primjenjuje na osobe čija je jedina djelatnost pretvaranje papirnatih dokumenata u elektroničke podatke i koje to rade na temelju ugovora s pružateljem platnih usluga, kao ni na osobe čija je jedina djelatnost pružateljima platnih usluga osigurati sustave za razmjenu poruka ili druge sustave podrške za prijenos novčanih sredstava ili sustave kliringa i namire.

Ova se Uredba ne primjenjuje na prijenose novčanih sredstava ⇨ i kriptoimovine ⇦ ⌦ ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta ⌫ :

(a)koji ⌦ prijenosi⌫ podrazumijevaju da platitelj podiže gotovinu s vlastitog računa;

(b)kojima se ⌦ novčana sredstva ⌫ ⇨ ili kriptoimovina ⇦ prenose se javnom tijelu za plaćanje poreza, kazni ili drugih davanja unutar države članice;

(c)kod kojih su i platitelj i primatelj su pružatelji platnih usluga ⇨ ili su i pošiljatelj i korisnik pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ koji djeluju u vlastito ime;

(d)koji ⌦ prijenosi ⌫ se obavljaju razmjenom digitalnih prikaza čekova, uključujući elektroničke čekove.

⇩ novo

Tokeni elektroničkog novca, kako su definirani u članku 3. stavku 1. točki 4. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 – COM/2020/ 593 final] smatraju se kriptoimovinom u skladu s ovom Uredbom.

Ova se Uredba ne primjenjuje na prijenose kriptoimovine između osoba.

🡻 2015/847

⇨ novo

5. Država članica može odlučiti da neće primjenjivati ovu Uredbu na prijenose novčanih sredstava ⇨ ili prijenose kriptoimovine ⇦ unutar svojeg državnog područja na primateljev račun za plaćanje ⇨ ili na račun korisnika ⇦ koji omogućuje plaćanja isključivo za isporuku robe ili pružanje usluga ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)primateljev pružatelj platnih usluga ⇨ ili korisnikov ⇦ ⇨ pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ podliježe Direktivi (EU) 2015/849[molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849];

(b)primateljev pružatelj platnih usluga ⇨ ili korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ može, preko primatelja, pomoću jedinstvene identifikacijske oznake transakcije slijediti unatrag prijenos novčanih sredstava ⇨ ili, u prijenosima kriptoimovine, preko korisnika, sredstvima koja omogućuju identifikaciju pojedinačnih prijenosa kriptoimovine u sustavu decentraliziranog vođenja evidencije , ⇦ od osobe koja s primateljem ⇨ ili korisnikom ⇦ ima sporazum o isporuci robe ili pružanju usluga;

(c)iznos prijenosa novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ ne premašuje 1 000 EUR.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„financiranje terorizma” znači financiranje terorizma kako je definirano u članku 2. stavku 2.1. stavku 5. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849];

2.„pranje novca” znači pranje novca kako je definirano u članku 2. stavku 1.1. stavcima 3. i 4. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849];

3.„platitelj” znači osoba koja ima račun za plaćanje te odobrava prijenos novčanih sredstava s tog računa, ili, ako nema računa za plaćanje, koja izdaje nalog za prijenos novčanih sredstava;

4.„primatelj” znači osoba koja je predviđeni primatelj prijenosa novčanih sredstava;

5.„pružatelj platnih usluga” znači kategorije pružatelja platnih usluga iz članka 1. stavka 1. Direktive (EU) 2015/23662007/64/EZ, fizičke ili pravne osobe koje uživaju izuzeće na temelju njezina članka 32.26. te pravne osobe koje uživaju izuzeće na temelju članka 9. Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 61 , koje pružaju usluge prijenosa novčanih sredstava;

6.„posrednički pružatelj platnih usluga” znači pružatelj platnih usluga koji nije ni platiteljev ni primateljev pružatelj platnih usluga platitelja ni primatelja, a koji zaprima i prosljeđuje prijenos novčanih sredstava u ime platiteljeva ili primateljeva pružatelja platnih usluga ili drugog posredničkog pružatelja platnih usluga;

7.„račun za plaćanje” znači račun za plaćanje kako je definiran u članku 4. točki 1214.točki 12. Direktive (EU) 2015/23662007/64/EZ;

8.„novčana sredstva” znači novčana sredstva kako su definirana u članku 4. točki 2515.točki 25. Direktive (EU) 2015/23662007/64/EZ;

9.„prijenos novčanih sredstava” znači svaka transakcija barem djelomično provedena elektroničkim putem u ime platitelja preko pružatelja platnih usluga, s ciljem da se novčana sredstva stave na raspolaganje primatelju preko pružatelja platnih usluga, bez obzira na toneovisno o tome jesu li platitelj i primatelj ista osoba i bez obzira na to o tome jesu li platiteljev pružatelj platnih usluga te onaj primateljev jedan te isti, uključujući:

(a)kreditni transfer kako je definiran u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 260/2012;

(b)izravno terećenje kako je definirano u članku 2. točki 2. Uredbe (EU) br. 260/2012;

(c)novčanu pošiljku kako je definirana u članku 4. točki 13. točki 22. Direktive (EU) 2015/23662007/64/EZ, bilo nacionalnu ili bilo prekograničnu;

(d)prijenos proveden platnom karticom, instrumentom elektroničkog novca, mobilnim telefonom ili drugim digitalnim ili informatičkim uređajem sličnih obilježja za plaćanje unaprijed ili naknadno plaćanje sa sličnim značajkama;

⇩ novo

10. „prijenos kriptoimovine” znači svaka transakcija barem djelomično provedena elektroničkim putem u ime pošiljatelja preko pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, s ciljem da se kriptoimovina stavi na raspolaganje korisniku preko pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, neovisno o tome jesu li pošiljatelj i korisnik ista osoba i o tome jesu li pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te onaj korisnikov jedan te isti.

🡻 2015/847

⇨ novo

11.10„prijenos putem skupne datoteke” znači skup od nekoliko pojedinačnih prijenosa novčanih sredstava ⇨ ili kriptoimovine ⇦ koja su sakupljenaobjedinjenih u svrhu prijenosa;

12.11„jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije” znači kombinacija slova, znamenkibrojki ili simbola koju utvrdikoje je utvrdio pružatelj platnih usluga u skladu s protokolima plaćanja i sustavima namire ili sustavima za razmjenu poruka koji se koriste za prijenos novčanih sredstava, kojačime se omogućuje sljedivost transakcije natrag do platitelja i primatelja;

13.12„prijenos novčanih sredstava između osoba” znači transakcija između fizičkih osoba koje kao potrošači djeluju u svrhe koje nisu trgovinske, poslovne ili stručne;.

⇩ novo

14. „prijenos kriptoimovine između osoba” znači transakcija između fizičkih osoba koje kao potrošači djeluju u svrhe koje nisu trgovinske, poslovne ili stručne, bez posredovanja ili sudjelovanja pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ili drugog obveznika;

15. „kriptoimovina” znači kriptoimovina kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 2. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 – COM/2020/ 593 final], osim ako je obuhvaćena kategorijama iz članka 2. stavka 2. te uredbe ili se inače smatra financijskim sredstvom.

16. „pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom” znači pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 8. [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 – COM/2020/ 593 final] ako pruža jednu ili više usluga povezanih s kriptoimovinom kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki 9. [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o tržištima kriptoimovine i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 – COM/2020/ 593 final];

17. „adresa novčanika” znači broj računa za koji skrbi pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ili alfanumerička oznaka novčanika u lancu blokova;

18. „broj računa” znači broj računa za čuvanje kriptoimovine za koju skrbi pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom;

19. „pošiljatelj” znači osoba koja ima račun kod pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom i dopušta prijenos kriptoimovine s tog računa ili, ako nema račun, koja daje nalog za prijenos kriptoimovine;

20. „korisnik” znači osoba koja je predviđeni primatelj prijenosa kriptoimovine;

21. „identifikacijska oznaka pravne osobe” (LEI) znači jedinstvena alfanumerička referentna oznaka u skladu s normom ISO 17442 dodijeljena pravnoj osobi.

🡻 2015/847 (prilagođeno)

POGLAVLJE II.

OBVEZE PRUŽATELJA PLATNIH USLUGA

ODJELJAK 1.

Obveze platiteljeva pružatelja platnih usluga

Članak 4.

Informacije koje se prilažu prijenosu novčanih sredstava

1. Platiteljev pružatelj platnih usluga osigurava da prijenosima novčanih sredstava budu priložene sljedeće informacije o platitelju:

(a)ime platitelja;

(b)platiteljev broj računa za plaćanje; i

(c)adresa platitelja, broj službenog osobnog dokumenta, identifikacijski broj klijenta ili datum i mjesto rođenja;.

⇩ novo

(d)postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe platitelja ako u relevantnom formatu poruke o plaćanju postoji potrebno polje i ako ju je platitelj dostavio svojem pružatelju platnih usluga.

🡻 2015/847 (prilagođeno)

2. Platiteljev pružatelj platnih usluga osigurava da prijenosima novčanih sredstava budu priložene sljedeće informacije o primatelju:

(a)ime primatelja; i

(b)primateljev broj računa za plaćanje;.

⇩ novo

(c)postojeća identifikacijska oznaka pravne osobe primatelja ako u relevantnom formatu poruke o plaćanju postoji potrebno polje i ako ju je platitelj dostavio svojem pružatelju platnih usluga.

🡻 2015/847 (prilagođeno)

⇨ novo

3. Odstupajući od stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b), u slučaju da se prijenos ne izvršava s računa za plaćanje ni na njega, platiteljev pružatelj platnih usluga osigurava da prijenosu novčanih sredstava bude priložena jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije, umjesto broja (brojeva) računa za plaćanje.

4. Prije prijenosa novčanih sredstava platiteljev pružatelj platnih usluga treba provjeriti točnost informacija iz stavka 1. ⇨ i prema potrebi iz stavka 3., ⇦ na temelju dokumenata, podataka ili informacija pribavljenih iz pouzdanog i neovisnog izvora.

5. Smatra se da je provjera iz stavka 4. obavljena kada:

(a)identitet platitelja provjeren je u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2015/849 ⇨ člancima 16. i 37. i člankom 18. stavkom 3. [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] ⇦ i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 56.40. te uredbeDirektive; ili

(b)članak 21. stavci 2. i 3.14. stavak 5. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] primjenjuje se na platitelja.

6. Ne dovodeći u pitanje odstupanja predviđena u člancima 5. i 6., platiteljev pružatelj platnih usluga ne izvršava prijenos novčanih sredstava prije nego što osigura potpunu usklađenost s ovim člankom.

Članak 5.

Prijenosi novčanih sredstava unutar Unije

1. Odstupajući od članka 4. stavaka 1. i 2., ako svi pružatelji platnih usluga koji su uključeni u lanac plaćanja imaju poslovni nastan u Uniji, prijenosima novčanih sredstava prilažu se barem broj platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije, ne dovodeći u pitanje, prema potrebi, zahtjeve u vezi s informacijama utvrđene u Uredbi (EU) br. 260/2012.

2. Neovisno o stavku 1. platiteljev pružatelj platnih usluga dužan je u roku od tri radna dana od zaprimanja zahtjeva za informacije od primateljeva pružatelja platnih usluga ili posredničkog pružatelja platnih usluga, staviti na raspolaganje sljedeće:

(a)za prijenose novčanih sredstava u iznosu većem od 1 000 EUR, bilo da se ti prijenosi izvršavaju u jednoj transakciji bilo u više transakcija koje se čine povezanima, informacije o platitelju ili primatelju u skladu s člankom 4.;

(b)za prijenose novčanih sredstava u iznosu koji ne premašuje 1 000 EUR i za koje se ne čini da su povezani s drugim prijenosima novčanih sredstava koji, zajedno s dotičnim prijenosom, premašuju 1 000 EUR, barem:

i.imena platitelja i primatelja; i

ii.brojeve platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije.

3. Odstupajući od članka 4. stavka 4., u slučaju prijenosa novčanih sredstava iz ovog članka stavka 2. točke (b) platiteljev pružatelj platnih usluga ne treba provjeravati informacije o platitelju osim ako platiteljev pružatelj platnih usluga:

(a)primi novčana sredstva koja treba prenijeti u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu; ili

(b)ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

Članak 6.

Prijenosi novčanih sredstava izvan Unije

1. U slučaju prijenosa putem skupne datoteke pojedinačnog platitelja, ako primateljevi pružatelji platnih usluga imaju poslovni nastan izvan Unije, članak 4. stavak 1. ne primjenjuje se na pojedinačne prijenose objedinjeneskupljene u datoteci, pod uvjetom da skupna datoteka sadrži informacije navedene u članku 4. stavcima 1., 2. i 3. te da su informacije provjerene u skladu s člankom 4. stavcima 4. i 5. i da pojedinačni prijenosi sadrže broj platiteljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvenu identifikacijsku oznaku transakcije.

2. Odstupajući od članka 4. stavka 1. i, ako je primjenjivo, ne dovodeći u pitanje informacije potrebne u skladu s Uredbom (EU) br. 260/2012 ako primateljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, prijenosima novčanih sredstava u iznosu koji ne premašuju 1 000 EUR i koji se ne čine povezanima s drugim prijenosima novčanih sredstava koji zajedno s dotičnimpredmetnim prijenosom premašuju 1 000 EUR, prilažu se barem:

(a)imena platitelja i primatelja; i

(b)brojevi platiteljeva i primateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 4. stavak 3., jedinstvena identifikacijska oznaka transakcije.

Odstupajući od članka 4. stavka 4., platiteljev pružatelj platnih usluga ne treba provjeravati informacije o platitelju iz ovog stavka osim ako platiteljev pružatelj platnih usluga:

(a)primi novčana sredstva koja treba prenijeti u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu; ili

(b)ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

ODJELJAK 2.

Obveze primateljeva pružatelja platnih usluga

Članak 7.

Utvrđivanje informacija o platitelju ili primatelju koje nedostaju

1. Primateljev pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje jesu li u razmjeni poruka ili u sustavu plaćanja i namire koji se upotrebljava za izvršenje prijenosa novčanih sredstava polja koja se odnose na informacije o platitelju i primatelju popunjena slovima ili znakovima koji su dopušteni u skladu s konvencijama o tom sustavu.

2. Primateljev pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke, uključujući prema potrebi ⌦ ex-post praćenje nakon ili praćenje u stvarnom vremenu tijekom prijenosa ⌫, kojima se utvrđuje nedostaju li sljedeće informacije o platitelju i primatelju:

(a)za prijenose novčanih sredstava ako platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan u Uniji, informacije iz članka 5.;

(b)za prijenose novčanih sredstava ako platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) i članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b);

(c)za prijenose putem skupnih datoteka ako platiteljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) i članka 4.stavka 2. točaka (a) i (b), u odnosu na taj prijenos putem skupne datoteke.

3. U slučaju prijenosa novčanih sredstava u iznosu većem od 1 000 EUR, bilo da se ti prijenosi izvršavaju u jednoj transakciji bilo u više transakcija koje se čine povezanima, prije odobrenjaknjiženja primateljeva računa za plaćanje ili prije stavljanja novčanih sredstava na raspolaganje primatelju, primateljev pružatelj platnih usluga provjerava točnost informacija o primatelju iz stavka 2. ovog članka na temelju dokumenata, podataka ili informacija dobivenih iz pouzdanog i neovisnog izvora, ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u člancima 83.69. i 84.70. Direktive (EU) 2015/2366 2007/64/EC.

4. U slučaju prijenosa novčanih sredstava u iznosu koji ne premašuje 1 000 EUR i koji se ne čine povezanima s drugim prijenosima novčanih sredstava koji zajedno s dotičnimpredmetnim prijenosom premašuju 1 000 EUR primateljev pružatelj platnih usluga ne treba provjeravati informacije o primatelju, osim ako primateljev pružatelj platnih usluga:

(a)izvrši isplatu novčanih sredstava u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu; ili

(b)ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

5. Smatra se da je provjera iz stavaka 3. i 4. obavljena kada:

(a)identitet primatelja provjeren je u skladu s člankom 13. Direktive (EU) 2015/849 ⇨ člancima 16. i 37. i člankom 18. stavkom 3. [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] ⇦ i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 56.40. te uredbeDirektive; ili

Članak 8.

Prijenosi novčanih sredstava za koje informacije o platitelju ili primatelju nedostaju ili su nepotpune

1. Primateljev pružatelj platnih usluga provodi djelotvorne postupke koji se temelje na rizicima, uključujući postupke koji se temelje na procjeni rizika iz članka 16.13. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] kojima se utvrđuje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava za koji nedostaju potrebne i potpune informacije o platitelju i primatelju i poduzeti odgovarajuće daljnje mjere.

Ako primateljev pružatelj platnih usluga prilikom zaprimanja prijenosa novčanih sredstava utvrdi da informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c), ili članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b), , članka 5. stavka 1. ili članka 6. nedostaju ili su nepotpune ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama o sustavu razmjene poruka ili sustavu plaćanja i namire kako je navedeno u članku 7. stavku 1., primateljev pružatelj platnih usluga na temelju procjene rizika odbija prijenos ili traži potrebne informacije o platitelju i primatelju, prije ili nakon odobrenjanego što knjiži primateljev primateljeva računa za plaćanje ili stavljanja sredstava na raspolaganje učini sredstva dostupnima primatelju.

2. U slučaju kada pružatelj platnih usluga opetovano ne dostavi potrebne informacije o platitelju ili primatelju, primateljev pružatelj platnih usluga poduzima korake koji najprije mogu uključivati slanje upozorenja i utvrđivanje rokova prije nego što odbije buduće prijenose novčanih sredstava od tog pružatelja platnih usluga ili ograniči ili prekine poslovni odnos s tim pružateljem platnih usluga.

Primateljev pružatelj platnih usluga o tom propustu i poduzetim koracima obavješćuje tijela nadležna za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Članak 9.

Procjena i prijavljivanje

Primateljev pružatelj platnih usluga informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju ili su nepotpune uzima u obzir kao čimbenik pri procjeni jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njime povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti financijsko-obavještajnoj jedinici (FOJ) u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849].

ODJELJAK 3.

Obveze posredničkih pružatelja platnih usluga

Članak 10.

Čuvanje informacija o platitelju i primatelju uz prijenos sredstava

Posrednički pružatelji platnih usluga osiguravaju da se sve primljene informacije o platitelju i primatelju koje se prilažu prijenosu novčanih sredstava čuvaju uz prijenos sredstava.

Članak 11.

Utvrđivanje informacija o platitelju ili primatelju koje nedostaju

1. Posrednički pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke kojima se utvrđuje jesu li u sustavu razmjene poruka ili u sustavu plaćanja i namire koji se upotrebljava za izvršenje prijenosa novčanih sredstava polja koja se odnose na informacije o platitelju i primatelju popunjena slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama o tom sustavu.

2. Posrednički pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke, uključujući prema potrebi ex-post praćenje ili praćenje u stvarnom vremenu, kojima se utvrđuje nedostaju li sljedeće informacije o platitelju ili primatelju:

(a)za prijenose novčanih sredstava ako platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga imaju poslovni nastan u Uniji, informacije iz članka 5.;

(b)za prijenose novčanih sredstava ako platiteljev ili primateljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c) i članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b);

(c)za prijenose putem skupnih datoteka ako platiteljev ili primateljev pružatelj platnih usluga ima poslovni nastan izvan Unije, informacije iz članka 4. stavaka 1. i 2. u odnosu na taj prijenos putem skupne datoteke.

Članak 12.

Prijenosi novčanih sredstava za koje nedostaju informacije o platitelju ili primatelju

1. Posrednički pružatelj platnih usluga uvodi djelotvorne postupke koji se temelje na rizicima kojima se utvrđuje treba li izvršiti, odbiti ili suspendirati prijenos novčanih sredstava za koji nedostaju potrebne informacije o platitelju i primatelju i poduzeti odgovarajuće daljnje mjere.

Ako prilikom zaprimanja prijenosa novčanih sredstava utvrdi da informacije iz članka 4. stavka 1. , točaka (a), (b) i (c), ili članka 4. stavka 2. točaka (a) i (b), članka 5. stavka 1. ili članka 6. nedostaju ili nisu popunjene slovima ili znakovima dopuštenima u skladu s konvencijama o sustavu razmjene poruka ili sustavu plaćanja i namire kako je navedeno u članku 7. stavku 1., posrednički pružatelj platnih usluga na temelju procjene rizika odbija prijenos ili traži potrebne informacije o platitelju i primatelju, prije ili nakon izvršenja prijenosa novčanih sredstava.

2. Ako pružatelj platnih usluga opetovano ne dostavi potrebne informacije o platitelju ili primatelju, posrednički pružatelj platnih usluga poduzima korake koji najprije mogu uključivati slanje upozorenja i utvrđivanje rokova prije nego što odbije buduće prijenose novčanih sredstava od tog pružatelja platnih usluga ili ograniči ili prekine poslovni odnos s tim pružateljem platnih usluga.

Posrednički pružatelj platnih usluga o tom propustu i poduzetim koracima obavješćuje tijela nadležna za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Članak 13.

Procjena i prijavljivanje

Posrednički pružatelj platnih usluga informacije o platitelju ili primatelju koje nedostaju uzima u obzir kao čimbenik pri procjeni jesu li prijenos novčanih sredstava ili bilo koja s njime povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti financijsko-obavještajnoj jedinici (FOJ) u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849].

⇩ novo

POGLAVLJE III.

Obveze pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

ODJELJAK 1.

Obveze pošiljateljeva pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 14.

Informacije koje se prilažu prijenosu kriptoimovine

1. Pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom osigurava da prijenosima kriptoimovine budu priložene sljedeće informacije o pošiljatelju:

(a) ime pošiljatelja;

(b) broj računa pošiljatelja ako se za obradu transakcije koristi račun;

2. Pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom osigurava da prijenosima kriptoimovine budu priložene sljedeće informacije o korisniku:

(a) ime korisnika;

(b) broj računa korisnika ako takav račun postoji i koristi se za obradu transakcije.

3. Odstupajući od stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b), u slučaju prijenosa koji nije izvršen s računa ili na račun, pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom osigurava identifikaciju pojedinačnog prijenosa kriptoimovine i unos identifikacijskih oznaka adrese pošiljatelja i korisnika u sustavu decentraliziranog vođenja evidencije.

4. Informacije iz stavaka 1. i 2. ne moraju biti izravno priložene niti uključene u prijenos kriptoimovine.

5. Prije prijenosa kriptoimovine pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom provjerava točnost informacija iz stavka 1. na temelju dokumenata, podataka ili informacija iz pouzdanog i neovisnog izvora.

6. Smatra se da je provjera iz stavka 5. obavljena kada

(a) identitet pošiljatelja provjeren je u skladu s člankom 16., člankom 18. stavkom 3. i člankom 37. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] [i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 56. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] ili

(b) članak 21. stavci 2. i 3. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] primjenjuje se na pošiljatelja.

7. Ne dovodeći u pitanje odstupanje predviđeno u članku 15. stavku 2., pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne izvršava prijenos kriptoimovine prije nego što osigura potpunu usklađenost s ovim člankom.

Članak 15.

Prijenosi kriptoimovine

1. U slučaju prijenosa putem skupne datoteke jednog pošiljatelja, članak 14. stavak 1. ne primjenjuje se na pojedinačne prijenose objedinjene u datoteci, pod uvjetom da skupna datoteka sadrži informacije iz članka 14. stavaka 1., 2. i 3., da su informacije provjerene u skladu s člankom 14. stavcima 5. i 6. i da pojedinačni prijenosi sadrže broj pošiljateljeva računa za plaćanje ili, ako se primjenjuje članak 14. stavak 3., jedinstvenu identifikacijsku oznaku prijenosa.

2. Odstupajući od članka 14. stavka 1., prijenosima kriptoimovine u iznosu koji ne premašuje 1 000 EUR i za koje se ne čini da su povezani s drugim prijenosima kriptoimovine koji zajedno s dotičnim prijenosom premašuju 1 000 EUR, prilažu se barem sljedeće informacije:

(a) imena pošiljatelja i korisnika;

(b) broj računa pošiljatelja i korisnika ili, ako se primjenjuje članak 14. stavak 3., jamstvo da je moguća identifikacija pojedinačne transakcije kriptoimovinom;

Odstupajući od članka 14. stavka 5., pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom provjera informacije o pošiljatelju iz ovog stavka prvog podstavka točaka (a) i (b) samo u sljedećim slučajevima:

(a) pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom primio je kriptoimovinu koja se prenosi u zamjenu za sredstva u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu;

(b) pošiljateljev pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

ODJELJAK 2.

Obveze korisnikova pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 16.

Utvrđivanje informacija o pošiljatelju ili korisniku koje nedostaju

1. Korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom provodi djelotvorne postupke, uključujući prema potrebi praćenje nakon ili tijekom prijenosa, kojima se utvrđuje jesu li informacije iz članka 14. stavaka 1. i 2. o pošiljatelju ili korisniku uvrštene u prijenos kriptoimovine ili skupnu datoteku ili se šalju naknadno.

2. U slučaju prijenosa kriptoimovine u iznosu većem od 1 000 EUR, bilo da se ti prijenosi izvršavaju u jednoj transakciji bilo u više transakcija koje se čine povezanima, prije stavljanja kriptoimovine na raspolaganje korisniku, korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom provjerava točnost informacija o korisniku iz stavka 1. na temelju dokumenata, podataka ili informacija iz pouzdanog i neovisnog izvora, ne dovodeći u pitanje zahtjeve utvrđene u člancima 83. i 84. Direktive (EU) 2015/2366.

3. U slučaju prijenosa kriptoimovine u iznosu koji ne premašuju 1 000 EUR i koji se ne čine povezanima s drugim prijenosima kriptoimovine koji zajedno s dotičnim prijenosom premašuju 1 000 EUR korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom provjerava točnost informacija o korisniku samo u sljedećim slučajevima:

(a) korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom izvrši isplatu kriptoimovine u gotovini ili u anonimnom elektroničkom novcu;

(b) korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ima opravdane osnove za sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma.

4. Smatra se da je provjera iz stavaka 2. i 3. obavljena ako je primjenjivo jedno od sljedećeg:

(a) identitet korisnika prijenosa kriptoimovine provjeren je u skladu s [zamijeniti točnim upućivanjem na Uredbu o sprečavanju pranja novca kojim će se zamijeniti članak 16., članak 18. stavak 3. i članak 37. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] i informacije dobivene na temelju te provjere pohranjene su u skladu s člankom 56. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849];

Članak 17.

Prijenosi kriptoimovine za koje informacije o pošiljatelju ili korisniku nedostaju ili su nepotpune

1. Korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom provodi djelotvorne postupke koji se temelje na rizicima, uključujući postupke koji se temelje na procjeni rizika iz članka 16., članka 18. stavka 3. i članka 37. Uredbe [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] kojima se utvrđuje treba li izvršiti ili odbiti prijenos kriptoimovine za koji nedostaju potrebne i potpune informacije o pošiljatelju i korisniku i poduzeti odgovarajuće daljnje mjere.

Ako pri primitku prijenosa kriptoimovine utvrdi da informacije iz članka 14. stavka 1. ili stavka 2. ili članka 15. nedostaju ili su nepotpune, korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju procjene rizika odbija prijenos ili traži potrebne informacije o pošiljatelju i korisniku prije ili nakon stavljanja kriptoimovine na raspolaganje korisniku.

2. Ako pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom opetovano ne dostavi potrebne informacije o pošiljatelju ili korisniku, korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom poduzima korake koji najprije mogu uključivati slanje upozorenja i utvrđivanje rokova te povrat prenesene kriptoimovine na račun ili adresu pošiljatelja. Osim toga, korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može zadržati prenesenu kriptoimovinu i ne staviti je na raspolaganje korisniku dok traje revizija nadležnog tijela odgovornog za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom o tom propustu i poduzetim koracima obavješćuje tijela nadležna za praćenje usklađenosti s odredbama o suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma.

Članak 18.

Procjena i prijavljivanje

Korisnikov pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom informacije o pošiljatelju ili korisniku koje nedostaju ili su nepotpune uzima u obzir kao čimbenik pri procjeni jesu li prijenos kriptoimovine ili bilo koja s njime povezana transakcija sumnjivi i treba li ih prijaviti financijsko-obavještajnoj jedinici (FOJ) u skladu s Uredbom [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma i o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849].

🡻 2015/847

⇨ novo

POGLAVLJE IV.III.

INFORMIRANJE, ZAŠTITA PODATAKA I ČUVANJE EVIDENCIJE

Članak 19.14.

Dostava informacija

Pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ u cijelosti i bez odgode, među ostalim putem središnje kontaktne točke u skladu s člankom 5. stavkom 1. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849], ako je takva kontaktna točka utvrđena, te u skladu s postupovnim zahtjevima utvrđenima u nacionalnom pravu države članice u kojoj imaju poslovni nastan, odgovaraju na upite isključivo tijela nadležnih za sprečavanje i suzbijanje pranja novca ili financiranja terorizma u toj državi članici koji se odnose na informacije propisane ovom Uredbom.

Članak 20.15.

Zaštita podataka

🡻 2019/2175 članak 6. stavak 1.

1. Obrada osobnih podataka iz ove Uredbe podliježe Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 62 . Osobni podaci koje Komisija ili EBA obrađuje na temelju ove Uredbe podliježu Uredbi (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 63 .

🡻 2015/847 (prilagođeno)

⇨ novo

2. Pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ obrađuju osobne podatke na temelju ove Uredbe samo za potrebe sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma i ti se podaci ne smiju dodatno obrađivati na način koji nije u skladu s tim potrebama. Zabranjuje se obrada osobnih podataka na temelju ove Uredbe u komercijalne svrhe.

3. Pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ novim klijentima dostavljaju informacije propisane člankom 13.10. Uredbe (EU) 2016/679 Direktive 95/46/EZ prije zasnivanja poslovnog odnosa ili izvršenja povremene transakcije. Te informacije osobito uključuju opću obavijest o pravnim obvezama pružatelja platnih usluga ⇨ i pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦na temelju ove Uredbe pri obradi osobnih podataka za potrebe sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

4. Pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ dužni su osigurati da se poštuje povjerljivost podataka koji se obrađuju.

Članak 21.16.

Čuvanje evidencije

1. Informacije o platitelju i primatelju ⇨ , ili, za prijenose kriptoimovine, o pošiljatelju i korisniku, ⇦ ne čuvaju se dulje negoli je nužno potrebno. Platiteljevi i primateljevi pružatelji platnih usluga evidenciju o informacijama iz članaka od 4. do 7., ⇨ a pošiljateljevi i korisnikovi pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom evidenciju o informacijama iz članaka od 14. do 16. ⇦ čuvaju pet godina.

2. Nakon isteka razdoblja čuvanja iz stavka 1. pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ osiguravaju brisanje osobnih podataka, osim ako je drugačije predviđeno nacionalnim pravom kojim se određuje pod kojim okolnostima pružatelji platnih usluga mogu ili moraju dalje čuvati podatke. Države članice mogu dozvoliti ili zahtijevati daljnje čuvanje samo nakon što provedu detaljnu procjenu nužnosti i proporcionalnosti takvog daljnjeg čuvanja te ako to smatraju opravdanim jer je potrebno za sprečavanje, otkrivanje ili istragu slučajeva pranja novca ili financiranja terorizma. To daljnje razdoblje čuvanja ne smije biti dulje od pet godina.

3. Ako je na dan 25. lipnja 2015. u državi članici u tijeku pravni postupak u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem, istragom ili progonom mogućeg pranja novca ili financiranja terorizma te ako pružatelj platnih usluga posjeduje informacije ili dokumente u vezi s tim postupkom koji je u tijeku, pružatelj platnih usluga može čuvati te informacije ili dokumente u skladu s nacionalnim pravom u razdoblju od pet godina od 25. lipnja 2015. Države članice mogu, ne dovodeći u pitanje nacionalno kazneno pravo o dokazima primjenjivima na tekuće kaznene istrage i sudske postupke, dopustiti ili zahtijevati čuvanje takvih informacija ili dokumenata u dodatnom razdoblju od pet godina ako je utvrđena nužnost i proporcionalnost takvog daljnjeg čuvanja u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage ili progona pranja novca ili financiranja terorizma na koje se sumnja.

POGLAVLJE IV.

SANKCIJE I PRAĆENJE

Članak 22.17.

Administrativne sankcije i mjere

1. Ne dovodeći u pitanje pravo da propišu i uvedu kaznene sankcije, države članice utvrđuju pravila o administrativnim sankcijama i mjerama koje se primjenjuju na povrede odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi se osigurala njihova provedba. Predviđene sankcije i mjere moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće te usklađene s onima utvrđenima u skladu s poglavljem IV.VI. odjeljkom 4. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849].

Države članice mogu odlučiti da neće utvrditi pravila o administrativnim sankcijama ili mjerama za povredu odredaba ove Uredbe koje u njihovu nacionalnom pravu podliježe kaznenim sankcijama. U tom slučaju države članice Komisiji priopćuju relevantne odredbe kaznenog prava.

2. Kada se obveze primjenjuju na pružatelje platnih usluga ⇨ i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ , države članice u slučaju povrede odredaba ove Uredbe osiguravaju da se sankcije ili mjere mogu, podložno uvjetima utvrđenima u nacionalnom pravu, primijeniti na članove upravljačkog tijela i druge fizičke osobe koje su prema nacionalnom pravu odgovorne za povredu.

🡻 2019/2175 članak 6. stavak 2.

3. Države članice do 26. lipnja 2017. obavješćuju Komisiju i Zajednički odbor europskih nadzornih tijela o pravilima iz stavka 1. Države članice bez nepotrebne odgode obavješćuju Komisiju i ESMA-u o svim daljnjim izmjenama tih pravila.

🡻 2015/847 (prilagođeno)

⇨ novo

4. U skladu s člankom 39.58. stavkom 4. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849], nadležna tijela imaju sve nadzorne i istražne ovlasti potrebne za obavljanje svojih funkcija. Pri izvršavanju svojih ovlasti izricanja administrativnih sankcija i mjera nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da te administrativne sankcije ili mjere proizvode željene rezultate i koordiniraju svoje djelovanje u prekograničnim slučajevima.

5. Države članice osiguravaju da se pravne osobe mogu smatrati odgovornima za povrede iz članka 23.18. koje u njihovu korist počini bilo koja osoba djelujući samostalno ili kao dio tijela te pravne osobe i čija se vodeća pozicija u pravnoj osobi temelji na bilo čemu od sljedećega:

(a)ovlaštenju za zastupanje pravne osobe;

(b)ovlaštenju za donošenje odluka u ime pravne osobe; ili

(c)ovlaštenju za obavljanje kontrole u pravnoj osobi.

6. Države članice također osiguravaju da se pravne osobe mogu smatrati odgovornima ako je nedostatak nadzora ili kontrole od strane osobe iz stavka 5. ovog članka omogućio da osoba koja je podređena toj pravnoj osobi počini povredu iz članka 23.18. u korist te pravne osobe.

7. Nadležna tijela izvršavaju svoje ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i mjera u skladu s ovom Uredbom na bilo koji od sljedećih načina:

(a)izravno;

(b)u suradnji s drugim tijelima;

(c)u okviru svoje odgovornosti delegiranjem na ta druga tijela;

(d)podnošenjem zahtjeva nadležnim pravosudnim tijelima.

Pri izvršavanju svojih ovlasti za izricanje administrativnih sankcija i mjera nadležna tijela blisko surađuju kako bi osigurala da te administrativne sankcije ili mjere daju željene rezultate te koordiniraju svoje djelovanje u prekograničnim slučajevima.

Članak 23.18.

Posebne odredbe

Države članice osiguravaju da njihove administrativne sankcije i mjere uključuju barem one utvrđene člankom 40. stavcima 2. i 3. te člankom 41. stavkom 1.59. stavcima 2. i 3. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] u slučaju sljedećih kršenja ove Uredbe:

(a)pružatelj platnih usluga opetovano ili sustavno ne uključuje propisane informacije o platitelju ili primatelju, kršeći članak 4., 5. ili 6. ⇨ ili pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne uključuje propisane informacije o pošiljatelju i korisniku, kršeći članke 14. i 15. ⇦ ;

(b)opetovan, sustavan ili ozbiljan propust pružatelja platnih usluga ⇨ ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ u čuvanju evidencije, povredom članka 21.16.;

(c)pružatelj platnih usluga ne provodi djelotvorne postupke na temelju rizika, povredom članka 8. ili 12. ⇨ ili pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne provodi djelotvorne postupke na temelju rizika, povredom članka 17. ⇦ ;

(d)ozbiljna neusklađenost posredničkog pružatelja platnih usluga s člankom 11. ili 12.

Članak 24.19.

Objavljivanje sankcija i mjera

Nadležna tijela u skladu s člankom 42.s odredbama članka 60. stavaka 1., 2. i 3. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849] objavljuju administrativne sankcije i mjere izrečene u slučajevima iz članaka 22.17. i 23.18. ove Uredbe bez neopravdane odgode, uključujući informacije o vrsti i naravi kršenja te identitetu osoba odgovornih za kršenje, ako je to potrebno i proporcionalno nakon pojedinačne evaluacije.

Članak 25.20.

Primjena sankcija i mjera od strane nadležnih tijela

1. Prilikom utvrđivanja vrste administrativnih sankcija ili mjera i razine administrativnih novčanih kazni nadležna tijela uzimaju u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući one navedene u članku 39. stavku 5.60. stavku 4. Direktive (EU) 2015/849 […].

2. U pogledu administrativnih sankcija i mjera izrečenih u skladu s ovom Uredbom, primjenjuje se članak 6. stavak 6. i članak 44. [...]62. [...]Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849].

Članak 26.21.

Prijavljivanje kršenja

1. Države članice uvode djelotvorne mehanizme kojima se potiče prijavljivanje kršenja ove Uredbe nadležnim tijelima.

Ti mehanizmi uključuju barem one navedene u članku 43.61. stavku 2. Direktive (EU) 2015/849 [molimo umetnuti upućivanje – Prijedlog direktive o mehanizmima koje bi države članice trebale uvesti radi sprečavanja korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma te o stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2015/849].

2. Pružatelji platnih usluga ⇨ i pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ u suradnji s nadležnim tijelima uvode za svoje zaposlenike ili osobe u sličnom položaju primjerene interne postupke za interno prijavljivanje kršenja sigurnim, neovisnim, posebnim i anonimnim kanalom, razmjerno prirodi i veličini dotičnog pružatelja platnih usluga ⇨ ili pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom ⇦ .

Članak 27.22.

Praćenje

1. Države članice od nadležnih tijela zahtijevaju da djelotvorno prate i poduzimaju mjere potrebne za osiguravanje usklađenosti s ovom Uredbom te djelotvornim mehanizmima potiču prijavljivanje kršenja odredaba ove Uredbe nadležnim tijelima.

🡻 2019/2175 članak 6. stavak 3.

⇨ novo

2. ⇨ Dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe, a zatim svake tri godine ⇦ Nakon što se dostavi obavijest u skladu s člankom 17. stavkom 3., Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni poglavlja IV., uzimajući posebno u obzir prekogranične slučajeve.

🡻 2015/847 (prilagođeno)

POGLAVLJE VI.

PROVEDBENE OVLASTI

Članak 28.23.

Postupak odbora

1. Komisiji pomaže Odbor za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma („Odbor”). Navedeni ⌦ Taj ⌫ odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE VII.

ODSTUPANJA

Članak 29.24.

Sporazumi sa zemljama i područjima koji nisu dio područja Unije

1. Komisija može ovlastiti bilo koju državu članicu da sklopi sporazum s trećom zemljom ili s područjem izvan teritorijalnog područja primjene UEU-a i UFEU-a, kako je ono određeno u članku 355. UFEU-a („dotična zemlja ili područje”), koji sadrži odstupanja od ove Uredbe, ne bi li se omogućilo da se prijenose novčanih sredstava između te zemlje ili područja i predmetne države članice tretira kao prijenose novčanih sredstava unutar te države članice.

Takvi se sporazumi mogu odobriti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a)predmetna zemlja ili područje dijeli monetarnu uniju s predmetnom državom članicom, dio je valutnog područja te države članice ili je potpisala monetarnu konvenciju s Unijom koju predstavlja država članica;

(b)pružatelji platnih usluga u predmetnoj zemlji ili području izravno ili neizravno sudjeluju u platnim sustavima i sustavima namire u toj državi članici; i

(c)predmetna zemlja ili područje propisuje da pružatelji platnih usluga u njezinoj nadležnosti primjenjuju ista pravila kao što su ona utvrđena ovom Uredbom.

2. Država članica koja želi sklopiti sporazum iz stavka 1. Komisiji podnosi zahtjev kojem prilaže sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva.

3. Nakon što Komisija zaprimi takav zahtjev, prijenosi novčanih sredstava između te države članice i predmetne zemlje ili područja privremeno se tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar te države članice, dok se ne donese odluka u skladu s ovim člankom.

4. Ako unutar roka od dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva Komisija smatra da nema sve informacije potrebne za procjenu zahtjeva, kontaktira s dotičnom državom članicom i navodi dodatne informacije koje su joj potrebne.

5. U roku od mjesec dana od primitka svih informacija koje smatra potrebnima za procjenu zahtjeva, Komisija o tome obavješćuje državu članicu koja je podnijela zahtjev i prosljeđuje kopije zahtjeva drugim državama članicama.

6. U roku od tri mjeseca od obavijesti iz stavka 5. ovog članka Komisija u skladu s člankom 23. stavkom 2. odlučuje hoće li ovlastiti dotičnu državu članicu za sklapanje sporazuma koji je predmet zahtjeva.⌦ Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 28. stavka 2. ⌫

Komisija u svakom slučaju donosi odluku iz prvog podstavka u roku od 18 mjeseci od primitka zahtjeva.

7. Najkasnije do 26. ožujka 2017. države članice koje su ovlaštene za sklapanje sporazuma s dotičnom zemljom ili područjem na temelju Provedbene odluke Komisije 2012/43/EU 64 , Odluke Komisije 2010/259/EU 65 , Odluke Komisije 2009/853/EZ 66 ili Odluke Komisije 2008/982/EZ 67 dostavljaju Komisiji ažurirane informacije potrebne za procjenu prema stavku 1. drugom podstavku točki (c).

Unutar tri mjeseca od primitka takvih informacija Komisija pregledava dostavljene informacije kako bi osigurala da dotična zemlja ili područje traži od pružatelja platnih usluga u njihovoj nadležnosti da primjenjuje ista pravila kao ona uspostavljena ovom Uredbom. Ako nakon takvog pregleda Komisija smatra da uvjet utvrđen u stavku 1. drugom podstavku točki (c) više nije ispunjen, stavlja izvan snage relevantnu odluku Komisije ili provedbenu odluku Komisije.

🡻 2019/2175 članak 6. stavak 4.

Članak 30.25.

Smjernice

Do 26. lipnja 2017. Eeuropska nadzorna tijela izdaju smjernice upućene nadležnim tijelima i pružateljima platnih usluga u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 o mjerama koje treba poduzeti u skladu s ovom Uredbom, posebno u pogledu provedbe njezinih članaka 7., 8., 11. i 12. Od 1. siječnja 2020. EBA prema potrebi izdaje takve smjernice.

🡻 2015/847 (prilagođeno)

POGLAVLJE VIII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.26.

Stavljanje izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006

Uredba (EZ) br. 1781/2006 ⌦ (EU) 2015/847 ⌫ stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga II.

Članak 32.27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 26. lipnja 2017.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) Europol, „From suspicion to action: Converting financial intelligence into greater operational impact”, 2017 (Od sumnje do djelovanja – postizanje većeg operativnog učinka na temelju financijskih obavještajnih podataka), 2017.

(2) Komunikacija Komisije – Prema boljoj provedbi EU-ova okvira za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma (COM/2019/ 360 final), Izvješće Komisije o ocjeni nedavnih navodnih slučajeva pranja novca u kojima su sudjelovale kreditne institucije EU-a (COM/2019/ 373 final), izvješće o ocjeni okvira za suradnju među financijsko-obavještajnim jedinicama (COM/2019/371).

(3) COM(2020) 605 final.

(4) C(2020) 2800 final, dalje u tekstu „akcijski plan”.

(5) C(2021) 420 final.

(6) C(2021) 423 final.

(7) Direktiva (EU) 849/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/843 (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(8) C(2021) 421 final.

(9) C(2021) 420 final.

(10) Rezolucija Europskog parlamenta od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnoj politici Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma – akcijski plan Komisije i druga nedavna događanja (2020/2686(RSP)), P9_TA(2020)0204

(11) Zaključci Vijeća o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma, 12608/20.

(12) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(13) Uredba (EU) 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).

(14) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(15) Uredba (EU) 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava (SL L 141, 5.6.2015., str. 1. i SL L 334, 27.12.2019., str.1.).

(16) Vidjeti osobito Preporuku 15 Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) o novim tehnologijama kako je izmijenjena u lipnju 2019.

(17) COM(2020) 593 final.

(18) Direktive (EU) 2015/2366, 2014/92 i 2009/110.

(19) Taj paket uključuje Prijedlog direktive o tržištima kriptoimovine i prijedlog regulatornog okvira Unije o digitalnoj operativnoj otpornosti.

(20) Sud EU-a, presuda od 3. prosinca 2019., Češka Republika/Parlament i Vijeće, C‑482/17, EU:C:2019:1035, t. 42.

(21) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma.

(22) Sud EU-a, presuda od 21. prosinca 2016., AGET Iraklis, C-201/15, EU:C:2016:972, t. 78.

(23) Sud EU-a, presuda od 8. prosinca 2020., Mađarska/Parlament i Vijeće, EU:C:2020:1001, t. 41. i 42.

(24) Vidjeti bilješku 2.

(25) Zajedničko mišljenje europskih nadzornih tijela o rizicima od pranja novca i financiranja terorizma koji utječu na financijski sektor Europske unije, 4. listopada 2019. (JC2019 59).

(26) FATF, Međunarodni standardi o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma (kako su izmijenjeni u listopadu 2020.): ( http://www.fatf-gafi.org/media/fatf/documents/recommendations/pdfs/FATF%20Recommendations%202012.pdf )

(27) Taj je problem iznijela Radna skupina za lance blokova i virtualne valute.

(28) EBA, Report with advice for the European Commission on crypto-assets (Izvješće sa savjetom o kriptoimovini za Europsku komisiju), 9. siječnja 2019., https://www.eba.europa.eu/eba-reports-on-crypto-assets

(29) Radni dokument službi Komisije – Izvješće o procjeni učinka priloženo paketu zakonodavnih prijedloga Komisije o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma te izvršavanju zakonodavstva, uključujući:

(30) Taj zahtjev o „putnom pravilu” uvest će se izmjenom Uredbe 2015/847 o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava. Vidjeti Prilog 6., odjeljak 8. To pravilo proizlazi iz Preporuke FATF-a br. 15 (s tumačenjem).

(31) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(32) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(33) Uredba (EU) 2016/679.

(34) Tumačenje FATF-a uz Preporuku br. 15: „Zemlje bi trebale osigurati da pošiljateljevi pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom prikupljaju i čuvaju propisane i točne informacije o pošiljatelju i propisane informacije o korisniku prijenosa virtualne imovine, da te informacije dostavljaju korisnikovim pružateljima usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskim institucijama (ako ih ima) te da omoguće njihovu dostupnost na zahtjev odgovarajućih tijela” te da „korisnikovi pružatelji usluga povezanih s virtualnom imovinom prikupljaju i čuvaju propisane i točne informacije o korisniku prijenosa virtualne imovine i omoguće njihovu dostupnost na zahtjev odgovarajućih tijela.”

(35) SL C […], […], str. […].

(36) SL C […], […], str. […].

(37) Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća od 20 svibnja 2015. o informacijama koje su priložene prijenosu novčanih sredstava i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1781/2006 (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.).

(38) Vidjeti Prilog I.

(39) Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.).

(40) Treba dodati upućivanja na MiCA nakon donošenja teksta.

(41) Komunikacija Komisije o akcijskom planu za sveobuhvatnu politiku Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (C(2020) 2800 final).

(42) Uredba Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma (SL L 344, 28.12.2001., str. 70.).

(43) Uredba Vijeća (EZ) br. 881/2002 od 27. svibnja 2002. o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata povezanih s organizacijama ISIL-om (Da'esh) i Al-Qaidom (SL L 139, 29.5.2002., str. 9.).

(44) Uredba Vijeća (EU) br. 356/2010 od 26. travnja 2010. o uvođenju određenih posebnih mjera ograničavanja usmjerenih protiv određenih fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela, s obzirom na stanje u Somaliji (SL L 105, 27.4.2010., str. 1.).

(45) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (vidjeti stranicu 73 ovog Službenog lista).

(46) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(47) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(48) Direktiva 2007/64/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i o izmjeni direktiva 97/7/EZ, 2002/65/EZ, 2005/60/EZ i 2006/48/EZ te stavljanju izvan snage Direktive 97/5/EZ (SL L 319, 5.12.2007., str. 1.).

(49) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (Sl L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(50) Uredba (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001 (SL L 266, 9.10.2009., str. 11.).

(51) Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.).

(52) Uredba (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.).

(53) Uredba (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 48.).

(54) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).

(55) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(56) Uredba (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o podacima o uplatitelju koji su priloženi uz prijenose financijskih sredstava (SL L 345, 8.12.2006., str. 1.).

(57) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(58) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(59) [SL upućivanje na to mišljenje]

(60) SL C 32, 4.2.2014., str. 9.

(61) Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).

(62) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(63) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(64) Provedbena odluka Komisije 2012/43/EU od 25. siječnja 2012. kojom se odobrava Kraljevini Danskoj da sklopi sporazume s Grenlandom i Farskim otocima prema kojima se prijenosi novčanih sredstava između Danske i svakog od tih područja tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar Danske, na temelju Uredbe (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 24, 27.1.2012., str. 12.).

(65) Odluka Komisije 2010/259/EU od 4. svibnja 2010. kojom se odobrava Francuskoj Republici da sklopi sporazum s Kneževinom Monakom prema kojemu se prijenosi novčanih sredstava između Francuske Republike i Kneževine Monako tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar Francuske Republike, na temelju Uredbe (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 112, 5.5.2010., str. 23.).

(66) Odluka Komisije 2009/853/EZ od 26. studenog 2009. kojom se odobrava Francuskoj da sklopi sporazum sa Svetim Petrom i Mikelonom, Mayotteom, Novom Kaledonijom, Francuskom Polinezijom odnosno Wallisom i Futunom prema kojemu se prijenosi novčanih sredstava između Francuske i svakog od tih područja tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar Francuske, na temelju Uredbe (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 312, 27.11.2009., str. 71.).

(67) Odluka Komisije 2008/982/EZ od 8. prosinca 2008. kojom se odobrava Ujedinjenoj Kraljevini da sklopi sporazum s otocima Bailiwick of Jersey, Bailiwick of Guernsey i Otokom Man prema kojemu se prijenosi novčanih sredstava između Ujedinjene Kraljevine i svakog od tih područja tretiraju kao prijenosi novčanih sredstava unutar Ujedinjene Kraljevine, na temelju Uredbe (EZ) br. 1781/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 352, 31.12.2008., str. 34.).

Uredba (EU) 2015/847	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2. stavci 1., 2. i 3.	Članak 2. stavci 1., 2. i 3.
Članak 2. stavak 4. prvi i drugi podstavak	Članak 2. stavak 4. prvi i drugi podstavak
-	Članak 2. stavak 4. treći i četvrti podstavak
Članak 2. stavak 5.	Članak 2. stavak 5.
Članak 3. uvodni tekst	Članak 3. uvodni tekst
Članak 3. točke od 1. do 9.	Članak 3. točke od 1. do 9.
-	Članak 3. točka 10.
Članak 3. točka 10.	Članak 3. točka 11.
Članak 3. točka 11.	Članak 3. točka 12.
Članak 3. točka 12.	Članak 3. točka 13.
-	Članak 3. točke od 14. do 21.
Članak 4. stavak 1., uvodni tekst	Članak 4. stavak 1., uvodni tekst
Članak 4. stavak 1. točke (a), (b) i (c)	Članak 4. stavak 1. točke (a), (b) i (c)
-	Članak 4. stavak 1. točka (d)
Članak 4. stavak 2., uvodni tekst	Članak 4. stavak 2., uvodni tekst
Članak 4. stavak 2. točke (a) i (b)	Članak 4. stavak 2. točke (a) i (b)
-	Članak 4. stavak 2. točka (c)
Članak 4. stavci od 3. do 6.	Članak 4. stavci od 3. do 6.
Članci od 5. do 13.	Članci od 5. do 13.
-	Članci od 14. do 18.
Članak 14.	Članak 19.
Članak 15.	Članak 20.
Članak 16.	Članak 21.
Članak 17.	Članak 22.
Članak 18.	Članak 23.
Članak 19.	Članak 24.
Članak 20.	Članak 25.
Članak 21.	Članak 26.
Članak 22.	Članak 27.
Članak 23.	Članak 28.
Članak 24. stavci od 1. do 6.	Članak 29. stavci od 1. do 6.
Članak 24. stavak 7.	-
Članak 25.	Članak 30.
Članak 26.	Članak 31.
Članak 27.	Članak 32.
Prilog	-
-	Prilog I.
-	Prilog II.

KORELACIJSKA TABLICA
Uredba (EZ) br. 1781/2006	Ova Uredba
Članak 1.	Članak 1.
Članak 2.	Članak 3.
Članak 3.	Članak 2.
Članak 4.	Članak 4. stavak 1.
Članak 5.	Članak 4.
Članak 6.	Članak 5.
Članak 7.	Članak 7.
Članak 8.	Članak 7.
Članak 9.	Članak 8.
Članak 10.	Članak 9.
Članak 11.	Članak 16.
Članak 12.	Članak 10.
—	Članak 11.
—	Članak 12.
—	Članak 13.
Članak 13.	—
Članak 14.	Članak 15.
Članak 15.	Članci od 17. do 22.
Članak 16.	Članak 23.
Članak 17.	Članak 24.
Članak 18.	—
Članak 19.	—
—	Članak 26.
Članak 20.	Članak 27.

Uredba (EU) 2015/847 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 141, 5.6.2015., str. 1.)
Uredba (EU) 2019/2175 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 334, 27.12.2019., str. 1.)		(samo članak 6.)