Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.1.2. R3-I1 – Priprema strateških dokumenata za digitalnu transformaciju gospodarstva i umjetnu inteligenciju

Cilj je ulaganja podržati hrvatska društva u uvođenju digitalnih alaga u poslovanje, razvoju digitalnih poslovnih modela i stjecanju digitalnih vještina. Ulaganje će pružiti financijsku podršku za nabavu tehničke pomoći za izradu Nacionalnog plana za digitalnu transformaciju hrvatskog gospodarstva i Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije Republike Hrvatske.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. ožujka 2022.

Ulaganje C1.1.2. R3-I2 – Vaučeri za digitalizaciju

Cilj je ulaganja podržati MSP-ove u razvoju digitalnog poslovnog modela, jačanju kapaciteta za digitalizaciju ili poboljšavanju kibersigurnosti uvođenjem sustava vaučera. Očekuje se da će sustav vaučera obuhvatiti osposobljavanje i usluge za poboljšanje digitalnih vještina (među ostalim onih povezanih s tehnologijama u oblaku), prilagodbu poslovnih modela digitalnoj transformaciji, digitalni marketing, kiberotpornost i primjenu složenih digitalnih proizvoda i usluga.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.1.2. R3-I – Bespovratne potpore za digitalizaciju

Cilj je ulaganja podržati digitalnu transformaciju hrvatskih poduzeća omogućavanjem financijske podrške za uvođenje digitalnih rješenja u poslovanje. Ulaganje će omogućiti bespovratna sredstva za nabavu digitalnih alata i opreme te jačanje digitalnih vještina, uključujući vještine povezane s tehnologijama u oblaku, radi razvoja i primjene novih proizvoda, usluga i procesa.

Prihvatljive aktivnosti u okviru ulaganja obuhvaćaju uvođenje novog poslovnog modela ili vidljivo poboljšanje u pogledu novih proizvodnih sposobnosti ili mogućnosti isporuke ili poslovnih praksi. Bespovratna sredstva dodjeljivat će se samo financijski održivim društvima koja dokažu da su planirana ulaganja u skladu s načelom nenanošenja bitne štete.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.1.2. R4-I1 – Potpora za digitalnoinovacijske centre

Ulaganjem se pruža financijska potpora za uspostavu i rad europskih digitalnoinovacijskih centara. Ulaganje uključuje:

-financiranje tehničke pomoći za razvoj Nacionalnog okvira za uspostavu i praćenje sustava za digitalnoinovacijskih centara u Hrvatskoj,

-nacionalno sufinanciranje za uspostavu i trogodišnji rad barem tri nacionalna centra u okviru mreže europskih digitalnoinovacijskih centara, i

-uspostavu nacionalne kontaktne točke u okviru europskog digitalnoinovacijskog centra, razvoj napredne tehnologije i vještina te uspostavu mehanizma za razvoj i praćenje nacionalnog ekosustava digitalnoinovacijskih centara.

Očekuje se da će aktivnosti europskih digitalnoinovacijskih centara uključivati testiranje prije ulaganja, razvoj vještina i osposobljavanje, pristup financijskim sredstvima i razvoj inovacijske mreže.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

A.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
1	C1.1.1. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor MSP-ova i prateći akcijski plan	Donošenje strategije i akcijskog plana				4.	2022.	U prvom redu s obzirom na ekonomski učinak regulative na sektor MSP-ova, MINGOR će donijeti obvezujuću Strategiju regulatorne politike za ministarstva, u kojoj će se jasno dodijeliti upravljačke i operativne odgovornosti u fazama provedbe obveznog testa za MSP-ove tijekom regulatornog procesa. Na temelju Strategije regulatorne politike donosi se akcijski plan za organizaciju, planiranje, koordinaciju i praćenje provedbe relevantnih alata i metodologija u resornim ministarstvima (prvenstveno za test za MSP-ove i druge vrste gospodarske analize propisa ako se otkrije znatan gospodarski učinak).
2	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Operativna digitalna platforma za plaćanje naknada	Digitalna platforma za plaćanje naknada u funkciji				2.	2022.	Uspostavit će se jedinstvena platforma za plaćanje obveznih naknada kao nova digitalna javna usluga kako bi se optimizirao postojeći administrativni postupak i ponudile sljedeće funkcionalnosti: (1) popis naknada koje je poslovni subjekt dužan platiti, (2) kalendar plaćanja s rokovima za njihovo podmirenje, (3) mogućnost izravnog mrežnog plaćanja naknada, (4) pregled plaćenih obveza.
3	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Nadogradnja sustava START	Platforma START s nadograđenim dodatnim uslugama				4.	2024.	Digitalna platforma START za osnivanje društava s ograničenom odgovornošću bit će nadograđena digitalizacijom dodatnih usluga za potrebe registracije i izvještavanja i integracije postojećih sustava za pokretanje poslovanja.
4	C1.1.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Uspostava fizičkih pristupnih točaka platformi START		Broj	0	20	4.	2024.	Uspostavit će se fizičke pristupne točke platformi START
5	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Digitalizacija ciljanih procesa MINGOR-a prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte te daljnja digitalizacija i umrežavanje sustava jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI)	Digitalizacija ciljanih procesa MINGOR-a				4.	2024.	Digitalizacija procesa prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte te daljnja digitalizacija i umrežavanje sustava jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI)
6	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2020.		% (postotak)	0	100	1.	2022.	Provedbom Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2020., koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u svibnju 2020. i koji sadržava 33 mjere za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja i 17 mjera za smanjenje naknada za stručne ispite, osigurat će se izravna troškovna olakšica za privatni sektor.
7	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba mjera iz akcijskih planova za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2018., 2019., 2020.		% (postotak)	61,02	95	4.	2022.	Provedba mjera za administrativno rasterećenje utvrđenih u akcijskim planovima za 2018., 2019. i 2020. u iznosu od najmanje 95 % predviđenog smanjenja troškova. Akcijskim planovima za administrativno rasterećenje optimizirat će se i digitalizirati administrativni postupci koji su utvrđeni kao najveće opterećenje za privatni sektor. Sve mjere rasterećenja utvrđuju se u suradnji s predstavnicima poslovne zajednice, komora i strukovnih udruga.
8	C1.1.1. R1-I2	Ključna etapa	Digitalizacija Testa procjene učinka na mala i srednja poduzeća, odnosno izrada digitalne platforme za suradnju koordinatora, online edukacije i međusobnu komunikaciju.	Digitalna platforma u funkciji				4.	2023.	Primjenom savjetodavnih usluga u području IT-a razvija se i uspostavlja digitalna platforma za provedbu testa za MSP-ove. Platforma će se sastojati od informatičke baze provedenih testova za MSP-ove, baze standardiziranih vrijednosti koje se uzimaju u obzir pri izračunu procjene učinaka, te će omogućavati sustavno praćenje i nadzor nad izračunanim učincima, analitičke izvještaje i izradu simulacija učinaka. Integralni dio platforme, uz bazu podataka, činiti će i portal namijenjen međusobnoj komunikaciji i razmjeni iskustava nacionalnih stručnjaka koji čine mrežu za bolju regulativu. Sve aktivnosti provest će se u okviru projekata tehničke pomoći.
9	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba djelatnosti novog Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja		Broj (EUR)	0	132 722 808	4.	2023.	Važan element u procjeni poslovnog okruženja različite su naknade u obliku parafiskalnih nameta i administrativnih naknada. Analizirat će se razmotriti sve naknade koje proizlaze iz javnih propisa, a koje poduzeća plaćaju središnjim državnim tijelima, tijelima lokalne i regionalne uprave ili drugim tijelima s javnim ovlastima. Provedba mjera za rasterećenje poduzeća s obzirom na parafiskalna i neporezna davanja u novom/drugom Akcijskom planu za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja dovest će do izravne troškovne olakšice u iznosu od najmanje 132 722 808 EUR.
10	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba prvog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje poduzetnika		Broj (EUR)	0	132 722 808	4.	2024.	Izradom novog/petog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje nastavit će se optimizacija i digitalizacija administrativnih postupaka za koje je utvrđeno da čine najveće opterećenje za privatni sektor. Time će se osigurati povoljnije pravno i administrativno okruženje za poduzeća daljnjom provedbom mjera za rasterećenje, pojednostavnjenje i smanjenje troškova poslovanja. Provedbom mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva opterećenje poduzetnika smanjit će se za najmanje 132 722 808 EUR. Provedbu mjera osigurat će MINGOR u suradnji sa SDURDD-om.
11	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba drugog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu administrativnog rasterećenja poduzetnika		Broj (EUR)	132 722 808	265 445 617	4.	2025.	Provedbom mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva smanjit ćs e opterećenje poduzetnika u iznosu od najmanje 132 722 808 EUR u odnosu na cilj postavljen do 4. tromjesečja 2024. To smanjenje opterećenja postići će se optimizacijom i digitalizacijom administrativnih postupaka koji su postupkom mjerenja i analize utvrđeni kao najveće opterećenje za privatni sektor. Provedbu mjera osigurat će MINGOR u suradnji sa SDURDD-om.
12	C1.1.1. R2	Ciljna vrijednost	Pojednostavnjenje ili uklanjanje najmanje 50 regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge		Broj	250	300	4.	2024.	Provedba akcijskih planova za liberalizaciju tržišta usluga iz 2019. i 2020., uzimajući u obzir preporuke projekta tehničke pomoći u suradnji sa Svjetskom bankom i preporuke u pogledu sljedećeg: — registracija i članstvo u strukovnim komorama, — fragmentirana ekskluzivna prava pojedinih profesija (npr. arhitekti i inženjeri), — provedba stručnog ispita nakon završenog fakultetskog obrazovanja (npr. arhitekti i inženjeri), — ograničenja za porezne savjetnike u pogledu vlasničkih i upravljačkih udjela odnosno glasačkih prava.
13	C1.1.1. R3	Ključna etapa	Uspostava strateškog okvira za promociju privatnih ulaganja	Donošenje akcijskog plana za poticanje ulaganja i puštanje u rad digitalne platforme za koordinaciju i osiguravanje djelotvorne međunarodne, nacionalne i regionalne promocije i potpore ulaganjima.				4.	2024.	Bit će uspostavljen strateški okvir za promociju privatnih ulaganja na temelju dobivene analize i preporuka, a koji se sastoji od donošenja i objavljivanja Nacionalnog plana za poticanje ulaganja za razdoblje 2023.–2030., Akcijskog plana za poticanje ulaganja za razdoblje 2023.–2028. i stupanja na snagu novog Zakona o poticanju ulaganja te puštanje u rad operativne digitalne platforme za koordinaciju i djelotvornu međunarodnu, nacionalnu i regionalnu promociju i potporu ulaganjima.
14	C1.1.1. R4-I1	Ključna etapa	Objava pozivâ za dodjelu sredstava za ulaganja usmjerena na ekološki prihvatljive aktivnosti s uspostavljenim kriterijima prihvatljivosti za prijavitelje i projekte (među ostalim kriteriji usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete)	Objava poziva na dostavu prijedloga za bespovratna sredstva				2.	2022.	Objava poziva na podnošenje prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava za potporu zelenoj tranziciji MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije prema energetski učinkovitom gospodarstvu. Bespovratnim sredstvima poduprijet će se razvoj i primjena zelenih tehnologija u poslovnim procesima poduzeća s ciljem smanjenja negativnih učinaka na klimu i okoliš, poticanja održive proizvodnje, povećanja broja zaposlenih u održivijim radnim mjestima te jačanja lokalne i regionalne konkurentnosti (u skladu s Taksonomijom EU-a). Kriteriji odabira/prihvatljivosti odražavat će zahtjeve primjenjivih interventnih polja iz priloga VI. i VII. Uredbi o RRF-u i osigurati da podržani projekti budu usklađeni s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete, primjenom popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja i zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Bespovratna sredstva podržat će ulaganja društava u privatnom sektoru koja su namijenjena: — projektima za promicanje kružnoga gospodarstvo integriranjem aspekata resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni vijek proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama, i/ili — dekarbonizaciji energetski intenzivnih industrija i znatnom smanjenju emisija u tim industrijama, među ostalim demonstracijom i uvođenjem inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija.
15	C1.1.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Dodjela bespovratnih sredstava MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije za ulaganja u ekološki prihvatljive aktivnosti		Broj	0	290	4.	2024.	Potporu je primilo najmanje 250 MSP-ova i najmanje 40 poduzeća srednje tržišne kapitalizacije u skladu s kriterijima prihvatljivosti/odabira utvrđenima u ključnoj etapi 14. Okvirna raspodjela bespovratnih sredstava: 40 % za MSP-ove i 60 % za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Najveći iznos bespovratnih sredstava EU-a za pojedinačne MSP-ove iznosit će 1 000 000 EUR, a za pojedinačna poduzeća srednje tržišne kapitalizacije 4 700 000 EUR. Najveće razine potpore uspostavit će se na temelju iskustva stečenog u provedbi kohezijske politike.
16	C1.1.1. R4-I2	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća.	Objavljeni sporazumi između: i. nadležnog ministarstva (MINGOR ili Ministarstvo financija, MINFIN) i HAMAG BICRO-a te između ii. nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a za pružanje povoljnih uvjeta financiranja za ulaganja i obrtna sredstva nužna za provedbu ulaganja i/ili povećanje opsega poslovanja gospodarskih subjekta.				1.	2022.	Mjerom se potiču ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća u nove tehnologije, nabavu suvremenih strojeva i opreme te povećanje proizvodnog i uslužnog kapaciteta, kao i mjere za zelenu tranziciju (kao što su zelene tehnologije, poslovni modeli koji se temelje na kružnom gospodarstvu, obnovljivi izvori energije, energetska učinkovitost). Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Mjera se sastoji od četiriju financijskih instrumenata: 1) izravnih mikrokredita HAMAG BICRO-a u iznosu do 100 000 EUR za poduzeća koja imaju otežan pristup kreditima komercijalnih banaka – tim se financijskim instrumentom upravlja odvojeno od drugih instrumenata HAMAG BICRO-a kako bi se osiguralo da se sva neiskorištena sredstva ili povrat sredstava iz tog instrumenta, putem povrata kapitala, upotrijebe u slične svrhe i pod istim uvjetima prihvatljivosti u pogledu utjecaja na okoliš; 2) izravnih zajmova HBOR-a u iznosu od preko 100 000 EUR za posebne ciljne skupine kao što su novoosnovana poduzeća, mladi poduzetnici, žene poduzetnice, ulaganja u područja u nepovoljnom položaju te u istraživanje, razvoj i inovacije, koji zbog većeg stupnja rizika nemaju pristup bankarskom financiranju – tim se financijskim instrumentom upravlja odvojeno od drugih instrumenata HBOR-a kako bi se osiguralo da se sva neiskorištena sredstva ili povrat sredstava iz tog instrumenta, putem povrata kapitala, upotrijebe u slične svrhe i pod istim uvjetima prihvatljivosti u pogledu utjecaja na okoliš; (3) subvencija kamatnih stopa HAMAG BICRO-a za kreditiranje mikro, malih i srednjih poduzeća koja se koriste postojećim jamstvenim instrumentima HAMAG BICRO-a; (4) subvencija kamatnih stopa HBOR-a za kreditiranje mikro, malih i srednjih poduzeća koja se koriste postojećim kreditnim programima HBOR-a. Za projekte koji doprinose zelenoj tranziciji predviđeni su povoljniji uvjeti kreditiranja nego za projekte koji nisu usmjereni na zelenu tranziciju. Kombiniranje tih financijskih instrumenata s financiranjem iz drugih izvora EU-a ili nacionalnih izvora dopušteno je ako nema dvostrukog financiranja ulaganja. Ulagačkom politikom svih četiriju financijskih instrumenata osigurat će da su transakcije podržane u okviru ove mjere usklađene s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja i zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini. Od ukupnog iznosa mjere: i. minimalno 27 898 772 EUR bit će usmjereno na potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i učinkovitosti resursa u MSP-ovima, s očekivanjem da će minimalno 11 128 934 EUR biti namijenjeno smanjenju stakleničkih plinova; ii. 23 199 509 EUR bit će usmjereno na ulaganja namijenjena jačanju konkurentnosti i otpornosti, iii. 94 896 808 EUR bit će usmjereno na ulaganja namijenjena jačanju konkurentnosti i otpornosti.
17	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Krediti/subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima		Broj	0	800	2.	2026.	HAMAG BICRO pruža 800 kredita/subvencija kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima u skladu s ulagačkom politikom i kriterijima prihvatljivosti definiranima u ključnoj etapi 16.
18	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Krediti/subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima		Broj	0	500	2.	2026.	HBOR pruža 500 kredita/subvencija kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima u skladu s ulagačkom politikom i kriterijima prihvatljivosti definiranima u ključnoj etapi 16.
19	C1.1.1. R4-I3	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća	Objavljen sporazum između nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a za pružanje povoljnih (poticajnih) uvjeta financiranja i izdavanja jamstava za ulaganja i obrtna sredstva nužna za provedbu ulaganja i/ili povećanje opsega poslovanja gospodarskih subjekta.				1.	2022.	Osnovat će se novi krovni jamstveni fond usmjeren na poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velika poduzeća radi izdavanja jamstava za kredite za ulaganja i kredite za obrtna sredstva nužna za provedbu ulaganja i rast poslovanja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća. Ukupna dodijeljena sredstva za krovni jamstveni fond iznosit će 79 633 685 EUR. Sva neiskorištena sredstva ili povrat sredstava iz tog instrumenta, putem povrata kapitala, upotrijebit će se u slične svrhe i pod istim uvjetima prihvatljivosti u pogledu utjecaja na okoliš. Osnovan je fond subvencija za kamate na odobrene zajmove i naknade/premije izdane za poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velika poduzeća, s ukupnim dodijeljenim iznosom od 26 444 562 EUR radi poticanja novih ulaganja i rasta poslovanja. Predložene mjere uključuju suradnju s financijskim posrednicima (bankama i poduzećima za leasing) kako bi se postigla snažnija aktivnost u privatnom sektoru. Tim dvama financijskim instrumentima osigurat će da transakcije podržane u okviru ove mjere budu usklađene s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja zahtjevom u pogledu usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Korisnici koji su u prethodnoj financijskoj godini ostvarili više od 10 % svojih prihoda od aktivnosti ili imovine s popisa neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja donose i objavljuju planove za zelenu tranziciju. Od ukupnog iznosa mjere: i. minimalno 26 544 562 EUR bit će usmjereno na potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima i učinkovitosti resursa u poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poduzećima, s očekivanjem da će minimalno 10 617 824 EUR biti namijenjeno smanjenju stakleničkih plinova; ii. 79 633 685 EUR bit će usmjereno na ulaganja namijenjena jačanju konkurentnosti i otpornosti.
20	C1.1.1. R4-I3	Ciljna vrijednost	Broj podržanih projekata u poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poduzećima		Broj	0	150	2.	2026.	Najmanje 150 projekata (u ukupnom iznosu od najmanje 331 807 021 EUR) poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća primilo je jamstva/subvencije iz RRF-a iz jamstvenog fonda za ulaganja i obrtna sredstva za projekte u skladu s ulagačkom politikom i kriterijima prihvatljivosti u okviru odgovarajuće ključne etape
21	C1.1.1. R4-I4	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta za povoljnije financiranje javnih subjekata	Sporazum između nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a koji sadržava kriterije prihvatljivosti i usklađenosti aktivnosti i korisnika mjera				2.	2022.	Financijska potpora društvima i ustanovama u vlasništvu države ili jedinica lokalne i regionalne uprave s povoljnim uvjetima za poticanje ulaganja: i. u nužnu gospodarsku, komunalnu, prometnu i socijalnu infrastrukturu te ii. ulaganja u nove tehnologije i sustave nužne za povećanje učinkovitosti subjekata javnog sektora, a sve s ciljem poboljšanja kvalitete javnih usluga i smanjenja troškova financiranja javnog sektora. Mjera uključuje i ulaganja u projekte zelene tranzicije javnog sektora, kao što je primjena zelenih tehnologija, kružnih poslovnih modela, energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti. Financijskim instrumentima osigurat će se da korisnici koji su primili potporu u okviru te mjere budu usklađeni s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini i zahtjevom da korisnici koji su više od 10% svojih prihoda u prethodnoj financijskoj godini ostvarili od aktivnosti ili imovine koji se nalaze na popisu neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja donesu i objave planove za zelenu tranziciju. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Od ukupnog iznosa mjere: i. minimalno 7 963 368 EUR bit će usmjereno na potporu ekološki prihvatljivim proizvodnim procesima, s očekivanjem da će minimalno 3 185 347 EUR biti namijenjeno smanjenju stakleničkih plinova; ii. 18 581 193 EUR bit će usmjereno na ulaganja namijenjena jačanju održivosti i kvalitete infrastrukture. Ta raspodjela sredstava definira se ugovorom s HBOR-om, ali i u ugovorima s financijskim posrednicima (bankama i poduzećima za leasing).
22	C1.1.1. R4-I4	Ciljna vrijednost	Odobreni krediti za projekte javnog sektora		Broj	0	132 722 808	2.	2026.	Subvencionirani zajmovi HBOR-a u iznosu od najmanje 132 722 808 EUR za projekte javnog sektora u skladu s politikom ulaganja i kriterijima prihvatljivosti u okviru ključne etape 21.
23	C1.1.1. R5-I1	Ključna etapa	Stvaranje instrumenta vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja (privatni vlasnički kapital)	Objavljen sporazum između nadležnog ministarstva (MINGOR ili MINFIN) i HBOR-a za ulaganja u fondove poduzetničkog kapitala, povećanje postojećih fondova privatnog vlasničkog kapitala razvijenih u suradnji s EIF-om i/ili razvoj novih fondova i/ili su-ulaganja				4.	2022.	Kao dio postojeće suradnje s EIF-om, HBOR će uspostaviti financijski instrument namijenjen povećanju ili dosezanju maksimalne veličine fondova vlasničkog kapitala i fondova rizičnog kapitala koji djeluju na hrvatskom tržištu te osnivanju novih fondova i/ili su-ulaganja. Fondovi privatnog vlasničkog i poduzetničkog kapitala osnivaju se sa sudjelovanjem 30 % privatnih ulagača u odnosu na ciljanu veličinu pojedinačnog fonda. Financijskim instrumentima osigurat će se da korisnici koji su primili potporu u okviru te mjere budu usklađeni s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) primjenom testa održivosti, zahtjeva u pogledu usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini i zahtjevom da korisnici koji su više od 10% svojih prihoda u prethodnoj financijskoj godini ostvarili od aktivnosti ili imovine koji se nalaze na popisu neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja donesu i objave plan za zelenu tranziciju. Mjerom se neće poduprijeti ulaganja u postrojenja obuhvaćena EU-ovim sustavom za trgovanje emisijama (ETS). Sve su aktivnosti usmjerene na financijski održive projekte, čiju financijsku održivost određuju društva za upravljanje fondovima u skladu s ulagačkim politikama koje utvrđuju EIF i HBOR. Pri provedbi ulaganja HBOR osigurava da se sredstva koriste u skladu s ograničenjima opisanima u opisu mjere i popisu neprihvatljivih aktivnosti i ulaganja navedenom u financijskom instrumentu za MSP-ove, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velika poduzeća.
24	C1.1.1. R5-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja		Broj	0	29 862 632	2.	2026.	Provedeno ulaganje od 29 862 632 EUR u vlasničke i/ili kvazivlasničke fondove privatnog vlasničkog ili poduzetničkog kapitala ili su-ulaganje s fondovima, u skladu s ulagačkom politikom i kriterijima prihvatljivosti definiranima u ključnoj etapi 23.
25	C1.1.1. R6	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira	Stupanje na snagu Zakona o elektroničkim medijima i Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima				2.	2022.	Izmjenama Zakona o elektroničkim medijima i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima podržat će se poduzeća u kulturnom i kreativnom sektoru u prilagodbi poslovanja jedinstvenom digitalnom tržištu i novom regulatornom okviru na razini EU-a i RH, čime će se ojačati kapacitet za prilagodbu i brzu transformaciju za nove uvjete poslovanja, postići konkurentnost te iskoristiti potencijal tržišta.
26	C1.1.1. R6-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganja u transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija		Broj	0	100	2.	2026.	Najmanje 100 mjera potpore odobrenih mikro, malim i srednjim poduzećima te drugim pravnim i fizičkim osobama (u području kulturnog i kreativnog sektora, što obuhvaća arhitekturu, audiovizualne aktivnosti uključujući videoigre, medije, baštinu, dizajn, izvedbene umjetnosti, knjige i izdavaštvo, primijenjene i vizualne umjetnosti) kako bi se im se olakšala prilagodba novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta te stvaranje, promicanje i distribucija novih inovativnih proizvoda i usluga.
27	C1.1.1. R6-I2	Ključna etapa	Uspostava sustava za provjeru činjenica	Uspostavljen sustav za provjeru činjenica				2.	2026.	Radi suzbijanja dezinformacije Agencija za elektroničke medije uspostavit će sustav za provjeru medijskih činjenica uključujući izradu procedura i pravila, uspostavu registara te jačanje kapaciteta digitalnih kompetencija provjeravatelja činjenica, kao i razvoj tehnoloških programa, platforma i sustava komunikacije s medijima i stvaranje baze podataka. Agencija za elektroničke medije uspostavit će bazu podataka i sustav objave vlasničkih struktura i izvora financiranja, uključujući izradu registra obveznika i osiguranje svih potrebnih tehničkih preduvjeta koji će omogućiti svim medijima da na jednostavan i učinkovit način ispune svoje obveze.
28	C1.1.2. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira za poticaje u području istraživanja i razvoja	Stupanje na snagu izmjena Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte				4.	2024.	Radi povećanja broja poduzeća koja ulažu u istraživanje i razvoj i povećanja privatnog ulaganja u istraživanje i razvoj stupit će na snagu izmjene pravnog okvira za porezne poticaje za istraživanje i razvoj. Izmjene Zakona o državnim potporama provest će se na temelju analize primjerenosti i učinkovitosti aktualnog sustava poreznih olakšica i uključivat će relevantne dionike, u prvom redu MINFIN i Poreznu upravu. MINGOR će pripremiti zakonske izmjene i predati ih u parlamentarnu proceduru.
29	C1.1.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Potpora malim i srednjim poduzećima u jačanju upravljačkih kapaciteta		Broj	0	150	4.	2025.	Najmanje 150 malih i srednjih poduzeća primit će poduzetničku savjetodavnu potporu radi poboljšanja poslovnih planova, sposobnosti upravljanja ili individualnog poslovnog mentorstva i podučavanja u okviru programa „Ulaganje u upravljačke kapacitete MSP-ova„” s ciljem poboljšanja upravljačke sposobnosti MSP-ova.
30	C1.1.2. R2-I3	Ciljna vrijednost	Dodjela potpore za poticanje rasta novoosnovanih poduzeća u sektorima visoke tehnologije i znanja		Broj	0	141	2.	2025.	Dodjela potpore nakon evaluacija projektnih prijedloga u okviru Poziva „Bespovratne potpore za novoosnovana poduzeća” s ciljem stimuliranja rasta novoosnovanih poduzeća u sektorima visoke tehnologije i znanja u predkomercijalnoj fazi kroz potporu razvoju proizvoda, povećanje proizvodnih kapaciteta i spremnosti za ulaganje s najmanje 141 novoosnovanom tvrtkom koja koristi dodijeljenu potporu
31	C1.1.2. R2-I4	Ciljna vrijednost	Podupiranje rasta novoosnovanih poduzeća uspostavom akceleracijskog programa.		Broj	0	120	2.	2026.	Programom akceleracije povećava se spremnost za ulaganje i podupire rast novoosnovanih poduzeća. Cilj je programa da sudionici koji završe akceleracijski ciklus postignu trogodišnju stopu preživljavanja iznad 70 %. Potporu u okviru akceleracijskog programa trebalo bi dobiti najmanje 120 novoosnovanih poduzeća.
32	C1.1.2. R2-I5	Ciljna vrijednost	Potpora projektima za komercijalizaciju inovacija		Broj	0	95	4.	2024.	Dodjela potpore za najmanje 95 malih i srednjih poduzeća sa zrelim inovacijskim projektima (TRL 7 ili više) za komercijalizaciju i internacionalizaciju njihovih marketinških, prodajnih i distribucijskih aktivnosti povezanih s inovativnim proizvodom lansiranim na domaće tržište Cilj je ulaganja potaknuti komercijalizaciju inovacijskih projekata za zrele projekte koji su blizu izlaska na tržište i povećati izvoz inovativnih proizvoda, usluga i tehnologija MSP-ova podržavajući stvaranje kanala prodaje i distribucije na stranim tržištima.
33	C1.1.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora u obliku vaučera		Broj	0	9 954 211	2.	2026.	Najmanje 500 MSP-ova primilo je potporu 9 954 211 EUR (75 000 000 HRK) u obliku vaučera za digitalizaciju. Vaučeri se dostavljaju nakon evaluacije projektnih prijedloga u okviru poziva na podnošenje prijedloga za vaučere za digitalizaciju i mogu se upotrebljavati kako bi se zaposlenicima omogućilo da poboljšaju digitalne vještine (među ostalim one povezane s tehnologijama u oblaku), testiraju održivost ideja i osmisle strategije za moguću digitalnu transformaciju, iskoriste mogućnosti digitalnog marketinga, povećaju kibersigurnost uvođenjem sigurnosnih provjera sustava ili razviju ili uvedu složene digitalne proizvode i usluge.
34	C1.1.2. R3-I3	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora za digitalnu transformaciju hrvatskih MSP-ova		Broj	0	27 340 899	2.	2026.	Bespovratna potpora nakon evaluacije projektnih prijedloga u okviru poziva „Bespovratne potpore za digitalizaciju” s ciljem podržavanja digitalne transformacije hrvatskih MSP-ova pružanjem financijske potpore za uvođenje digitalnih rješenja. Najmanje 160 MSP-ova koristi dodijeljenu potporu. Prihvatljivi projekt digitalizacije poslovanja uključuje sljedeće: i. uvođenje novog načina poslovanja i ii. provjerljivo poboljšanje u pogledu novih proizvodnih sposobnosti ili mogućnosti isporuke ili poslovnih praksi. Projekt mora uključivati određenu razinu inovacija i rizika i ne smije biti usredotočen na rutinske operativne promjene ili prilagodbe poslovanja zbog promjena propisa. Korisnici potpore morat će dokazati da se podržanim projektima neće povećati emisije stakleničkih plinova ako je ulaganje povezano s povećanjem kapaciteta poslužitelja ili druge vrste opreme koja troši više energije od postojeće. To se može dokazati planovima za kupnju obnovljivih izvora energije, emisijskim kreditima ili na druge načine.
35	C1.1.2. R4-I1	Ciljna vrijednost	Osnivanje nacionalnih centara u okviru mreže europskih digitalnoinovacijskih centara (EDIH)		Broj	0	3	4.	2025.	Najmanje tri centra u okviru mreže europskih digitalnoinovacijskih centara (EDIH) osnovana su i u funkciji te pružaju usluge MSP-ovima u područjima: i. testiranja prije ulaganja, ii. razvoja vještina i osposobljavanja, iii. pristupa financiranju i iv. umrežavanja i razvoja inovativnih ekosustava.

B. KOMPONENTA 1.2.: ENERGETSKA TRANZICIJA ZA ODRŽIVO GOSPODARSTVO

Cilj je ove komponente NPOO-a olakšati dekarbonizaciju sektora energetike i prometa, među ostalim razvojem inovativnih tehnologija, i doprinijeti postizanju cilja za 2030. u pogledu udjela od 36,6 % energije iz obnovljivih izvora utvrđenog u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu i doprinosu Republike Hrvatske u postizanju EU-ova cilja u pogledu energetske učinkovitosti od 32,5 % do 2030. Pored toga, cilj je i doprinijeti ostvarivanju udjela obnovljivih izvora energije u prometu od 14 % do 2030. Reforme u okviru potkomponente sastoje se od zakonodavnih inicijativa za: i. uklanjanje prepreka i administrativnih procedura kojima se ograničava korištenje obnovljivih izvora energije, ii. dovršetak certificiranja operatora prijenosnog sustava za plin i iii. promicanje korištenja alternativnih goriva u prometnom sektoru, uključujući vodik i napredna biogoriva.

Očekuje se de će reforme i ulaganja komponente doprinijeti zelenoj tranziciji i postizanju klimatskog cilja smanjenjem emisija stakleničkih plinova u sektorima energetike i prometa, u skladu s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom.

Ulaganja i reforme doprinijet će ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj: „usmjeriti ulagačku politiku na […] energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „usmjeriti ulaganja u zelenu […] tranziciju, osobito u […] čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

B.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.2. R1 – Dekarbonizacija energetskog sektora

Cilj je reforme olakšati dekarbonizaciju sektora energetike i prometa i poduprijeti nacionalni doprinos Unijinu cilju u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Reforma uključuje:

-izmjene Zakona o tržištu električne energije i Zakona o visokoučinkovitoj kogeneraciji radi smanjenja regulatornog i administrativnog opterećenja kojim se ograničava razvoj projekata povezanih s energijom iz obnovljivih izvora, na temelju rezultatâ temeljite analize postojećih uskih grla i povezanih javnih rasprava, kao i uvođenje sustava temeljenog na premijama radi podupiranja ulaganja u obnovljive izvore energije,

-izmjene Zakona o državnoj imovini radi potpunog razdvajanja prijenosa na tržištu plina Izmjenama će se nadzor nad operatorom prijenosnog sustava za plin u državnom vlasništvu razdvojiti od djelatnosti opskrbe i proizvodnje u državnom vlasništvu, što je preduvjet za certifikaciju od strane nacionalnog energetskog regulatora,

-donošenje novog Zakona o alternativnim gorivima u prometu radi uspostave zakonodavnog okvira za uvođenje alternativnih goriva u prometni sektor i promicanje proizvodnje i korištenja naprednih biogoriva i vodika u prometu. Izradit će se Strategija razvoja vodika kojom će se definirati ciljevi za proizvodnju zelenog vodika u Hrvatskoj do 2030.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C1.2. R1-I1 – Revitalizacija, izgradnja i digitalizacija energetskog sustava i prateće infrastrukture za dekarbonizaciju energetskog sektora

Cilj je ulaganja poduprijeti elektrifikaciju i dekarbonizaciju energetskog sektora nadogradnjom i digitalizacijom hrvatske prijenosne i distribucijske elektroenergetske mreže. Očekuje se da će to omogućiti kreiranje novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, bolju povezanost mreže jug-sjever te povezivanje šest otoka s kopnenom mrežom kako bi se iskoristio njihov potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i osiguralo dovođenje takve električne energije s juga Hrvatske, gdje se može postaviti najviše obnovljivih izvora električne energije, na sjever Hrvatske, gdje se troši najviše energije. Cilj je ulaganja izravno doprinijeti desetogodišnjem planu razvoja mreže koji provodi Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS), s naglaskom na najvažnije elemente nužne za osiguravanje stabilnosti sustava i stvaranje preduvjeta za razvoj kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora. Ulaganje uključuje sljedeće aktivnosti:

-nadogradnju 550 km visokonaponske mreže (220/110 kV) omogućit će priključenje 1 500 MW energije iz obnovljivih izvora na elektroenergetsku mrežu,

-nadogradnju šest podmorskih kabela za povezivanje šest velikih otoka (Krk, Cres, Lošinj, Brač, Hvar i Korčula) s kopnom,

-modernizaciju distribucijskog sustava, uključujući kupnju i ugradnju 40 000 pametnih brojila i razvoj „pametne mreže”,

-izgradnju novih sustava za skladištenje energije (20 MW).

Ulaganja provode Hrvatski operator prijenosnog sustava za električnu energiju (HOPS) i Operator distribucijskog sustava za električnu energiju (HEP-ODS).

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.2. R1-I2 – Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora energije za dekarbonizaciju energetskog sektora

Cilj je ulaganja dekarbonizirati centralizirane toplinske sustave i povećati energetsku učinkovitost u industrijskim proizvodnim procesima te time povećati korištenje obnovljivih izvora. Ulaganje uključuje dvije podmjere:

-geotermalnu energiju za centralizirano grijanje – ta podmjera uključuje izradu projektne dokumentacije i istražne bušotine radi uvođenja geotermalne energije za daljinsko grijanje u šest općina. Mjerom se ne predviđa potpora centralnim toplinskim sustavima koji upotrebljavaju fosilne izvore energije ni ulaganja u postrojenja koja su obuhvaćena područjem primjene EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS),

-uvođenje programa potpore za dodjelu potpore za ulaganja malim, srednjim i velikim poduzećima kako bi se povećala energetska učinkovitost u procesima industrijske proizvodnje energetski intenzivne proizvodne industrije. Očekuje se da će potporu primiti više od 50 društava.

Kako bi se osigurala usklađenost mjere s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), kriterijima prihvatljivosti navedenima u opisu poslova za buduće pozive na podnošenje projekata bit će isključene one aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti. U pozivu se zahtijeva i da se mogu odabrati samo one aktivnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini, s fokusom na potporu proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u MSP-ovima (i velikim poduzećima).

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.2. R1-I3 – Korištenje vodika i novih tehnologija

Cilj je ulaganja poboljšati korištenje vodika i novih tehnologija u Hrvatskoj kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova u prometnom sektoru i industriji.

Ulaganje uključuje tri zasebne mjere:

-proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora izgradnjom kapaciteta elektrolizatora od najmanje 10 MW. Ulaganje će provesti INA – Industrija nafte d.d. i bit će u potpunosti u skladu s EU-ovim pravilima o državnim potporama,

-uvođenje infrastrukture za obnovljivu energiju u prometnom sektoru izgradnjom šest punionica vodika. Mjera će se provesti u okviru otvorenog javnog natječaja koji se treba objaviti 31. prosinca 2022.,

-izgradnju postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljika godišnjeg skladišnog kapaciteta od 190 000 tona CO2, u postrojenju Petrokemija Kutina, u okviru EU-ova sustava ETS-a.

Očekuje se da će ulaganje dovesti do smanjenje emisija stakleničkih plinova u postrojenju Petrokemije znatno ispod referentne vrijednosti koja je utvrđena za to postrojenje u okviru sustava ETS. Tehnološke primjene, objekti ili oprema neće biti namijenjeni naprednom crpljenju nafte ni povećanoj proizvodnji nafte. Vodit će se računa o tome da eventualno crpljenje nafte ili plina bude ograničeno na neophodno upravljanje tlakom i jamčenje sigurnosti skladišnih mjesta te da se svako takvo crpljenje provodi samo ako je to neophodno za sigurno skladištenje CO2. CO2, zajedno s eventualno iscrpljenim naftom ili plinom, odvaja se i vraća u trajno skladištenje.

Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.2. R1-I4 – Biorafinerija za proizvodnju naprednih biogoriva Sisak

Cilj je ulaganja povećati udio energije iz obnovljivih izvora u prometu i poduprijeti dekarbonizaciju prometnog sektora stvaranjem proizvodnog kapaciteta za napredna biogoriva.

Ulaganje, koje provodi naftna kompanija INA d.d., sastoji se od izgradnje i puštanja u rad pogona biorafinerije s godišnjim proizvodnim kapacitetom od 55 000 tona naprednog bioetanola te izgradnje postrojenja za hvatanje i skladištenje ugljika s godišnjim skladišnim kapacitetom od 52 000 tona CO2.

Tehnološke primjene, objekti ili oprema neće biti namijenjeni naprednom crpljenju nafte ni povećanoj proizvodnji nafte. Vodit će se računa o tome da eventualno crpljenje nafte ili plina bude ograničeno na neophodno upravljanje tlakom i jamčenje sigurnosti skladišnih mjesta te da se svako takvo crpljenje provodi samo ako je to neophodno za sigurno skladištenje CO2. CO2, zajedno s eventualno iscrpljenim naftom ili plinom, odvaja se i vraća u trajno skladištenje.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

B.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
36	C1.2. R1	Ključna etapa	Objava dokumenta o procjeni s preporukama za uklanjanje prepreka i olakšanje administrativnih postupaka koji sprečavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora	Objava dokumenta o procjeni koji je sastavio MINGOR				2.	2022.	U dokumentu se navode procjena i preporuke o mjerama politike kojima se nastoje ukloniti prepreke i olakšati administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije. Analiza i preporuke uključivat će i mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora.
37	C1.2. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakona i/ili drugog propisa za povećanje korištenje energije iz obnovljivih izvora, uključujući uvođenje sustava temeljenog na premijama radi podupiranja obnovljivih izvora energije.	Stupanje na snagu zakona i/ili drugog propisa				4.	2022.	Izmijenjenim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o visokoučinkovitoj kogeneraciji smanjuju se prepreke i olakšavaju administrativni postupci koji sprečavaju veće korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući mjere za promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora iz vlastite proizvodnje i zajednica energije iz obnovljivih izvora. Sustav koji se temelji na premijama za potporu obnovljivim izvorima energije bit će potpuno operativan.
38	C1.2. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o državnoj imovini, kojim će se pružiti pravna osnova za potpuno razdvajanje upravljanja operatorom prijenosnog sustava za plin (Plinacro) od djelatnosti opskrbe i proizvodnje u državnom vlasništvu	Stupanje na snagu izmjena Zakona o državnoj imovini				4.	2023.	Izmjenama Zakona o državnoj imovini pružit će se pravna osnova za certificiranje operatora prijenosnog sustava za plin (Plinacro).
39	C1.2. R1-I1	Ključna etapa	Građevinska dozvola izdana za modernizaciju visokonaponske mreže	Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) izdalo je građevinsku dozvolu				2.	2023.	Građevinska dozvola izdana, nakon provedbe pregleda i/ili odgovarajuće procjene u skladu s člankom 6. stavkom 3. Direktive o staništima s obzirom na posebne ciljeve očuvanja područja u skladu sa zahtjevima Direktive. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
40	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena je nadogradnja podzemnih kabela kojima se šest otoka povezuje s kopnenom mrežom		Broj	0	6	2.	2024.	Najmanje šest otoka ima nadograđenu vezu elektroenergetske mreže s kopnom (planirani su otoci Krk, Cres, Lošinj, Brač, Hvar i Korčula). Ulaganje uključuje zamjenu starih podmorskih kabela novim, ekološki prihvatljivim kabelima.
41	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena nadogradnja visokonaponske mreže (220/110 kV)	Dovršetak nadogradnje mreže visokog i srednjeg napona (220/110 kV)	km	0	300	3.	2024.	Nadograđeno najmanje 300 km visokonaponskih vodova, čime se ojačava priključivanje na mrežu i stvaraju preduvjeti za stabilizaciju sustava i iskorištavanje potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u južnoj Hrvatskoj. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
42	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dodatnih 1 500 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije priključeno je na mrežu.		Broj	0	1 500	4.	2024.	Najmanje 1 500 MW novoinstaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije priključeno na mrežu do kraja 2024.
43	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj novih potrošača priključenih na pametnu mrežu		Broj	0	40 000	4.	2024.	Ugrađeno je najmanje 40 000 pametnih brojila za električnu energiju; novi potrošači spojeni su na pametnu mrežu
44	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena nadogradnja visokonaponske mreže (220/110 kV)	Dovršetak nadogradnje mreže visokog i srednjeg napona (220/110 kV)	km	0	550	2.	2026.	Nadograđeno najmanje 550 km visokonaponskih vodova, čime se ojačava priključivanje na mrežu i stvaraju preduvjeti za stabilizaciju sustava i iskorištavanje potencijala za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u južnoj Hrvatskoj. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
45	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Vlada donosi program energetske učinkovitosti radi dekarboniziranja energetskog sektora	Stupanje na snagu programa energetske učinkovitosti radi dekarbonizacije energetskog sektora koji je izradio MINGOR				3.	2021.	Programom energetske učinkovitosti utvrđuju se područja ulaganja u energetsku učinkovitost i centralne toplinske sustave, uključujući prioritete ulaganja do 2030. Planiranje ulaganja uključuje modernizaciju centralnog toplinskog sustava i energetski intenzivnih industrija, s naglaskom na učinkovitost i potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Program će biti usklađen s planiranim izmjenama Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, u kojem će se utvrditi viši cilj za udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru grijanja i hlađenja, uključujući posebne mjere.
46	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj poduzeća koja primaju potporu za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji		Broj	0	50	4.	2021.	Ukupno 50 ugovora dodijeljeno poduzećima korisnicima nakon javnog natječaja za potporu obnovljivim izvorima energije i mjerama povezanima s energetskom učinkovitošću u malim, srednjim i velikim poduzećima. Ugovori uključuju mjere za poboljšanje proizvodnih procesa u proizvodnoj industriji te odgovaraju sljedećim intervencijskim poljima u okviru praćenja klimatskih mjera: [024 – Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima i mjere potpore te 024bis – Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u velikim poduzećima i mjere potpore] iz priloga VI./VII.] te su u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, provedbom mjera povezanih s energetskom učinkovitošću i/ili obnovljivim izvorima energije potrošnja energije u proizvodnim postrojenjima smanjit će se za minimalno 20 %. Za energetsku obnovu zgrada uz proizvodni pogon, koje su isključivo povezane s industrijskim ili proizvodnim procesima, provedbom mjera potrošnja energije smanjit će se za minimalno 40 %. Kako bi se osiguralo da je mjera u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), iz mjera navedenih u ugovorima bit će isključene aktivnosti sa sljedećeg popisa: i. aktivnosti koje se odnose na fosilna goriva, uključujući daljnju upotrebu; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti; iii. aktivnosti povezane s odlaganjem otpada na odlagališta otpada, spalionice i postrojenja za mehaničku biološku obradu; i iv. aktivnosti kod kojih dugotrajno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U pozivu se dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.
47	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja		Broj	0	8	4.	2024.	Nakon javnog natječaja potpisat će se najmanje šest ugovora o izvođenju radova istraživanja geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja. Na temelju inicijalne procjene devet lokacija koju treba izraditi Agencija za ugljikovodike Republike Hrvatske, MINGOR će raspisati javni natječaj za šest lokacija za istraživanje geotermalnih voda za potrebe centraliziranoga grijanja. Natječaj će uključivati pripremne radove za sklapanje šest ugovora i provedbu šest geotermalnih projekata, uključujući analize područja na kojem se nalaze geotermalni potencijali, isključujući područja s naftnim potencijalom, i njihovo uključivanje u prostorne planove, izradu strateške studije utjecaja geotermalnih aktivnosti na okoliš u hrvatskom dijelu panonskog bazena, geotermalne aktivnosti čiji je cilj ocjenjivanje potencijala razgraničenog područja geofizičkim istraživanjem. Potpisat će se dodatna dva ugovora za radove bušenja u geotermalnim bušotinama (bušenje jedne geotermalne bušotine u svakoj od dvije među šest odabranih lokacija). Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Sve aktivnosti u skladu su sa zahtjevima vodnog zakonodavstva EU-a kako je preuzeto u hrvatsko pravo. Projekt ne uključuje istraživanje ili crpljenje nafte ili plina. Oprema se ne kupuje ni ne upotrebljava u te svrhe Osigurava se da nema ispuštanja metana. Također se osigurava da geotermalno bušenje nema štetan utjecaj u smislu nestašice vode i smanjenja kvalitete vode. Mjerom se ne predviđaju potpore centralnim toplinskim sustavima koji upotrebljavaju fosilne izvore energije ni ulaganja u postrojenja obuhvaćena područjem primjene EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS).
48	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Rezultati geotermalnog potencijala za centralizirano grijanje javno su dostupni	Rezultati objavljeni na internetskim stranicama hrvatske Agencije za ugljikovodike				4.	2025.	Rezultati istraživačkih aktivnosti objavit će se na internetskim stranicama Agencije za ugljikovodike. Sva relevantna dokumentacija i analize podijelit će se s općinama korisnicama.
49	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o alternativnim gorivima u prometu	Stupanje na snagu Zakona o alternativnim gorivima u prometu				3.	2021.	Do 3. tromjesečja 2021. stupio je na snagu Zakon o alternativnim gorivima u prometu u skladu s pravnom stečevinom EU-a. Tim se Zakonom potiče proizvodnja i korištenje naprednih biogoriva/vodika u prometu.
50	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Donošenje Strategije razvoja vodika	Stupanje na snagu Hrvatske vodikove strategije				1.	2022.	Strategija razvoja vodika uključuje kvantificirane ciljeve u kontekstu potencijala za proizvodnju zelenog hidrogena elektrolizom do 2030. U strategiji se posebno razrađuje potencijalna uloga zelenog vodika u dekarbonizaciji prometnog sektora.
51	C1.2. R1-I3	Ciljna vrijednost	Ugrađen novi kapacitet za proizvodnju vodika		MW	0	10	2.	2025.	Izgrađeno je i u funkciji novo postrojenje u kojem je instalirano 10 MW kapaciteta za proizvodnju vodika elektrolizom. Projekt mora biti u skladu s relevantnim prilozima Delegiranoj uredbi Komisije (EU) (C(2021) 2800 final) o dopuni Uredbe (EU) 2020/852. Posebno, izgradnja vodikova elektrolizatora za prometnu mrežu omogućuje proizvodnju i prijenos vodika iz 100 %-tno obnovljivih izvora. Ulaganje će biti u skladu sa sektorskim pravilima o proizvodnji zelenog vodika s električnom energijom iz mreže kako bi se osiguralo da se proizvodnjom zelenog vodika ne povećaju emisije CO2.
52	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Objavljen javni natječaj za dodatni kapacitet vodika				1	2.	2026.	Objavljen javni natječaj za izgradnju postrojenja u koje će se ugraditi 20 MW kapaciteta za proizvodnju energije vodika elektrolizom.
53	C1.2. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađeno najmanje šest punionica vodika za automobile, autobuse i teška vozila		Broj	0	6	2.	2026.	Do 2. tromjesečja 2026. izgrađeno je najmanje šest punionica vodika za automobile, autobuse i teška vozila. Punionice će biti predviđene za barem 100 kg vodika, uz potencijal povećanja kapaciteta prema potrebi.
54	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Dovršeno i potpuno operativno pilot-ulaganje u hvatanje i geološko skladištenje ugljika godišnjeg kapaciteta od 190 000 tona CO2		Broj	0	1	2.	2026.	Postrojenje za hvatanje i geološko skladištenje ugljika bit će smješteno pored postrojenja petrokemijske industrijske Kutini. Godišnji kapacitet iznosit će 190 000 tona CO2, a ukupno će se uskladištiti 5 milijuna tona CO2. Tehnološke primjene, objekti ili oprema neće biti namijenjeni naprednom crpljenju nafte ni povećanoj proizvodnji nafte. Eventualno crpljenje nafte ili plina ograničeno je na neophodno upravljanje tlakom i jamčenja sigurnosti skladišnih mjesta, a provodi se samo ako je to neophodno za sigurno skladištenje CO2. CO2, zajedno s eventualno iscrpljenim naftom ili plinom, odvaja se i vraća u trajno skladištenje. Kriteriji za podzemno trajno geološko skladištenje CO2 • provodi se karakterizacija i procjena potencijalnog kompleksa za skladištenje i njegova okoliša ili istraživanje u smislu članka 3. stavka 8. Direktive 2009/31/EZ kako bi se utvrdilo je li geološka formacija pogodna za korištenje kao skladišno mjesto za CO2, • za eksploataciju podzemnih geoloških skladišnih mjesta za CO2 vrijede sljedeće obveze zatvaranja i nakon zatvaranja: (a) ugrađeni su odgovarajući sustavi za otkrivanje istjecanja kako bi se spriječilo istjecanje tijekom eksploatacije; (b) postoji plan nadzora postrojenja za utiskivanje, skladišnog kompleksa i prema potrebi okolnog okoliša, a nadležna državna tijela provjeravaju redovita izvješća. Kad je riječ o iskorištavanju i radu skladišnih mjesta u uniji, aktivnost mora biti u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Kad je riječ o iskorištavanju i radu skladišnih mjesta u trećim zemljama, aktivnost mora biti u skladu s normom ISO 27914:2017 za geološko skladištenje CO2.
55	C1.2. R1-I4	Ključna etapa	Donesen Plan proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu	Stupanje na snagu Plana i programa proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu				4.	2023.	Plan proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu stupit će na snagu. Planom će se utvrditi politika promicanja proizvodnje i korištenja naprednih biogoriva u prometu u Republici Hrvatskoj. Plan uključuje tekući pregled i procjenu stanja tržišta biogorivima, novih poslovnih modela, dionika i mjera namijenjenih povećanju proizvodnje i korištenju naprednih biogoriva u prometu.
56	C1.2. R1-I4	Ključna etapa	Izdana je građevinska dozvola za izgradnju biorafinerije i pilot-ulaganje u hvatanje i geološko skladištenje ugljika (CCS)	Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine izdalo je građevinsku dozvolu				4.	2024.	Građevinska dozvola izdana nakon procjene utjecaja na okoliš i studije izvedivosti ulaganja u biorafineriju i hvatanje i geološko skladištenje ugljika, uključujući procjenu rizika od potresa. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u skladu s postupcima odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš na temelju Direktive 2011/92/EU i u skladu pregledom i/ili odgovarajućom procjenom na temelju članka 6. stavka 3. Direktive o staništima. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
57	C1.2. R1-I4	Ciljna vrijednost	Biorafinerija je izgrađena i u funkciji		Broj	0	1	2.	2026.	Biorafinerija je izgrađena i u funkciji, s godišnjim proizvodnim kapacitetom od 55 000 tona naprednog bioetanola Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na onečišćenje zraka i tla te na bioraznolikost (zbog intenzivnog uzgoja biljke Miscanthus).
58	C1.2. R1-I4	Ciljna vrijednost	Pilot-ulaganje u hvatanje i geološko skladištenje ugljika dovršeno je i potpuno operativno, uz godišnji kapacitet od 52 000 tona CO2		Broj	0	1	2.	2026.	Projekt hvatanja i geološkog skladištenja ugljika, uz godišnji kapacitet skladištenja od 52 000 tona CO2, dovršen je i u funkciji. Bit će smješten pored pogona biorafinerije, a ukupni kapacitet skladištenja iznosit će 6 milijuna tona CO2. Tehnološke primjene, objekti ili oprema neće biti namijenjeni naprednom crpljenju nafte ni povećanoj proizvodnji nafte. Eventualno crpljenje nafte ili plina ograničeno je na neophodno upravljanje tlakom i jamčenja sigurnosti skladišnih mjesta, a provodi se samo ako je to neophodno za sigurno skladištenje CO2. CO2, zajedno s eventualno iscrpljenim naftom ili plinom, odvaja se i vraća u trajno skladištenje. Kriteriji za podzemno trajno geološko skladištenje CO2 • provodi se karakterizacija i procjena potencijalnog kompleksa za skladištenje i njegova okoliša ili istraživanje u smislu članka 3. stavka 8. Direktive 2009/31/EZ kako bi se utvrdilo je li geološka formacija pogodna za korištenje kao skladišno mjesto za CO2, • za eksploataciju podzemnih geoloških skladišnih mjesta za CO2 vrijede sljedeće obveze zatvaranja i nakon zatvaranja: (a) ugrađeni su odgovarajući sustavi za otkrivanje istjecanja kako bi se spriječilo istjecanje tijekom eksploatacije; (b) postoji plan nadzora postrojenja za utiskivanje, skladišnog kompleksa i prema potrebi okolnog okoliša, a nadležna državna tijela provjeravaju redovita izvješća. Kad je riječ o iskorištavanju i radu skladišnih mjesta u uniji, aktivnost mora biti u skladu s Direktivom 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća. Kad je riječ o iskorištavanju i radu skladišnih mjesta u trećim zemljama, aktivnost mora biti u skladu s normom ISO 27914:2017 za geološko skladištenje CO2.

C. KOMPONENTA 1.3.: UNAPREĐENJE VODNOG GOSPODARSTVA I GOSPODARENJA OTPADOM

Cilj je ove komponente NPOO-a doprinijeti očuvanju okoliša i bioraznolikosti te prilagodbi klimatskim promjenama, čime se stvaraju preduvjeti za jačanje ekološke, društvene i gospodarske otpornosti.

Planirana ulaganja u okviru komponente 1.3. usmjerena su na pokrivanje manjka ulaganja u sektorima gospodarenja vodom i otpadom koji se procjenjuje na gotovo 7 % hrvatskog BDP-a za 2019. Ulaganja će se poduprijeti reformama za konsolidaciju vodnog sektora i unapređenje vodnog gospodarstva u cijeloj Hrvatskoj. Osim toga, donijet će se novi propis o otpadu i planovi gospodarenja otpadom radi promicanja kružnoga gospodarstvo u skladu s EU-ovim akcijskim planom za kružno gospodarstvo.

Ulaganja i reforme doprinijet će ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj u 2019. i 2020.: „usmjeriti ulagačku politiku na […] okolišnu infrastrukturu, vodeći računa o regionalnim razlikama” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „usmjeriti ulaganja u zelenu […] tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

C1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.3. R1 – Provedba programa vodnog gospodarstva

Cilj je reforme riješiti problem rascjepkanosti javnih pružatelja vodnih usluga u Hrvatskoj. Namijenjena je konsolidiranju i smanjenju broja pružatelja vodnih usluga kako bi se poboljšala njihova učinkovitost i upravljanje. Reformom se uvodi sustav referentnih vrijednosti za praćenje operativnih i financijskih rezultata isporučitelja vodnih usluga i izvješćivanje o njima te se doprinosi poboljšanju dugoročne održivosti infrastrukturnih ulaganja.

Reforma će se provesti stupanjem na snagu izmjena četiriju podzakonskih akata:

-Uredbe o uslužnim područjima,

-Uredbe o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga, uključujući uvođenje sustava vrednovanja,

-Uredbe o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga, i

-Uredbe o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodnih usluga.

Reforma uključuje razvoj višegodišnjeg programa ulaganja za vodoopskrbnu i vodootpadnu infrastrukturu kako bi se osigurala usklađena provedba ulaganja C1.3 R1-I1 i C1.3 R1-I2 te komplementarnosti s drugim financiranjem sredstvima EU-a.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C1.3. R1-I1 – Program razvoja javne odvodnje otpadnih voda

Cilj je ulaganja obnoviti i sanirati 775 km javnih mreža odvodnje otpadnih voda te izgraditi i pustiti u rad 12 pogona za pročišćavanje otpadnih voda kako bi se osigurao pristup odgovarajućem pročišćavanju otpadnih voda za dodatnih 12 % stanovništva.

Ulaganjem se financiraju ove dvije podmjere:

-poboljšanje javne infrastrukture odvodnje otpadnih voda, uključujući kupnju opreme, uspostavu nadzorno-upravljačkih i geografsko-informacijskih sustava te nadzor nad izvođenjem radova – financiranje će zajednički osigurati Mehanizam za oporavak i otpornost, korisnici projekta, resorno ministarstvo i nacionalno poduzeće za vodu, Hrvatske vode,

-nadogradnja ciljanih dijelova sustava odvodnje otpadnih voda, uključujući proširenje i obnovu dijelova kanalizacijske mreže – dio sredstava posebno se izdvaja za razvoj ruralnih područja u kojima kvaliteta pružanja vodnih usluga zaostaje za nacionalnim prosjekom; financiranje će zajednički osigurati Mehanizam za oporavak i otpornost, korisnik i Hrvatske vode.

Ulaganje će se provesti dodjelom bespovratnih sredstava općinama, pri čemu će se prednost dati već razrađenim projektima. U programu ulaganja u razvoj vodne i vodootpadne infrastrukture (reforma C1.3. R1) odredit će se prioriteti projekata i upotreba drugih sredstava, među ostalim iz programa Unije.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.3. R1-I2 – Program razvoja javne vodoopskrbe

Cilj je ulaganja obnoviti i sanirati 956 km javne vodoopskrbne mreže u Hrvatskoj kako bi se poboljšala opskrba pitkom vodom i smanjili gubici vode. Ulaganje uključuje opremanje 526 vodocrpilišta opremom potrebnom za osiguravanje praćenje i racionalno korištenje vodnih resursa. Ulaganje je predviđeno radi osiguravanja pristupa pitkoj vodi poboljšanim sustavima javne opskrbe vodom za oko 45 000 ljudi, uz istodobno smanjenje gubitka vode u javnim vodoopskrbnim sustavima uz potporu RRF-a za 25 %. Gubitak vode na nacionalnoj razini smanjit će se za 7 %.

Ulaganje se sastoji od dvije podmjere:

-Kupnja i ugradnja mjernih uređaja na vodocrpilištima Financiranje će zajednički osigurati Mehanizam za oporavak i otpornost i Hrvatske vode.

-Razvoj vodoopskrbe u Hrvatskoj, uključujući obnovu vodoopskrbnih mreža na ruralnim, planinskim i demografski ugroženim područjima. Financiranje će zajednički osigurati Mehanizam za oporavak i otpornost, korisnik i Hrvatske vode.

Ulaganje će se provesti dodjelom bespovratnih sredstava općinama. U programu ulaganja u razvoj vodne i vodootpadne infrastrukture, definiranom u reformi C1.3. R1, odredit će se prioriteti projekata i upotreba drugih sredstava, među ostalim iz programa Unije.

Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.3. R1-I3 – Program smanjenja rizika od katastrofa

Cilj je ulaganja poboljšati mjere zaštite od poplava za 20 000 stanovnika Hrvatske, pri čemu se prednost daje prirodnim rješenjima revitalizacijom vodotoka, povezivanjem napuštenih rukavica i stvaranjem sekundarnih močvarnih staništa te uklanjanjem invazivnih vrsta.

Ulaganje uključuje dvije podmjere:

-program smanjenja rizika od poplava, usmjeren na smanjenje rizika od poplava najvećih hrvatskih rijeka u dunavskom slijevu. Mjere zaštite od poplava obuhvaćat će obrambene nasipe s širokim inundacijskim područjima duž vodotoka, u skladu s rješenjima koja se temelje na prirodi i načelom davanja prostora rijekama,

-revitalizaciju slatkovodnih sustava, uključujući regeneraciju i zaštitu područja rijeke Mirna, Vranskog i Trakošćanskog jezera te uklanjanje invazivnih vrsta u zaštićenoj delti Neretve.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Reforma C1.3. R2 – Provedba održivog gospodarenja otpadom

Cilj je reforme stvoriti novi pravni okvir kako bi se olakšalo sprečavanje nastanka otpada, njegova ponovna uporaba i recikliranje te ubrzao prelazak na kružno gospodarstvo. Reforma uključuje stupanje na snagu novog Zakona o gospodarenju otpadom s ciljem smanjenja udjela miješanog komunalnog otpada i uvođenja pristupa eko-modulacije za sustave proširene odgovornosti proizvođača (EPR).

Reforma uključuje donošenje dvaju planova gospodarenja otpadom za razdoblja 2017.–2022. i 2023.–2029.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C1.3. R2-I1 – Program smanjenja odlaganja otpada

Cilj je ulaganja osigurati potrebnu infrastrukturu za smanjenje odlaganja otpada na odlagališta i promicanje recikliranja, uključujući izgradnju i opremanje postrojenja za razvrstavanje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, postrojenja za odvojeno prikupljeni biootpad, reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta za građevinski otpad te uspostavu centara za ponovnu uporabu. Očekuje se da će se ulaganjem udio komunalnog otpada upućenog na odlaganje smanjiti za 30 % do 30. lipnja 2026.

Ulaganje će se provesti dodjelom bespovratnih sredstava općinama i društvima u okviru otvorenog natječaja, pri čemu će se prednost dati već razrađenim projektima. U Programu ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, definiranom u reformi C1.3. R2, odredit će se upotreba drugih sredstava, među ostalim iz programa Unije.

Pozivom će upravljati MINGOR i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a financiranje će zajednički osigurati Mehanizam za oporavak i otpornost i općine korisnice.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.3. R2-I2 – Program sanacije zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom

Cilj je ulaganja sanirati deset zatvorenih odlagališta u Istarskoj, Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje zraka, tla i vode. Program sanacije uključuje aktivnosti uklanjanja i obrade i sanacije tla, kao i sanaciju lokacija onečišćenih opasnim otpadom, u skladu s kriterijima Direktive 1999/31/EZ.

Ulaganje će se provesti dodjelom bespovratnih sredstava općinama nadležnima za upravljanje i praćenje odlagališta otpada, putem otvorenog natječaja. Pozivom će upravljati MINGOR i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a financiranje će zajednički osigurati Mehanizam za oporavak i otpornost i općine korisnice.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

C2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
59	C1.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina	Objava Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina				4.	2021.	Vlada Republike Hrvatske donijet će Višegodišnji program gradnje vodnih građevina, koji će obuhvaćati potrebna ulaganja, uključujući određivanje prioriteta, radi usklađivanja sa zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Plan će uključivati procjenu rizika i mjere ublažavanja.
60	C1.3. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira u sektoru vodnih usluga	Stupanje na snagu ovih četiriju zakonskih izmjena: i. izmjena Uredbe o uslužnim područjima; ii. izmjena Uredbe o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga; iii. izmjena Uredbe o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga; i iv. izmjena Uredbe o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodnih usluga, čime će se provesti reforma javnih isporučitelja vodnih usluga				4.	2022.	Uredba o uslužnim područjima, Uredba o vrednovanju učinkovitosti poslovanja isporučitelja vodnih usluga, Uredba o metodologiji za određivanje cijene vodnih usluga i Uredba o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti vodnih usluga izmijenit će se te će činiti pravni temelj za konsolidaciju isporučitelja vodnih usluga Uredba o procjeni učinkovitosti isporučitelja vodnih usluga uključivat će i pravnu osnovu za stvaranje obveznog sustava referentnih vrijednosti komunalnih poduzeća, koji je javno dostupan, kao i za osiguravanje javne dostupnosti barem sažetaka godišnjih revidiranih izvješća komunalnih poduzeća.
61	C1.3. R1	Ciljna vrijednost	Integracija pružatelja vodnih usluga		Broj	200	40	4.	2023.	Integracija postojećih 200 javnih pružatelja vodnih usluga u njih 40, u skladu s načelom jednog pružatelja po području usluge
62	C1.3. R1	Ciljna vrijednost	Smanjenje gubitaka u javnim vodoopskrbnim sustavima		% (postotak)	44	37	2.	2026.	Smanjenje gubitka vode za barem 7 % na nacionalnoj razini odnosi se na postotak smanjenje gubitka u sustavima javne vodoopskrbe koje podupiru ulaganja u okviru RRF-a.
63	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana mreža javne odvodnje otpadnih voda		Broj	0	115	2.	2022.	Izgradit će se ili obnoviti najmanje 115 km mreže javne odvodnje otpadnih voda Ulaganjem će se osigurati usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na dotičnim područjima, u skladu s Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina.
64	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radova sklopljeni za vodootpadne infrastrukturne projekte		Broj	0	60	4.	2023.	Potpisano najmanje 60 ugovora o izvođenju radova za vodootpadne infrastrukturne projekte povezane s ugovorima koji će se dodijeliti do kraja 2023. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u skladu s postupcima odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš na temelju Direktive 2011/92/EU i u skladu pregledom i/ili odgovarajućom procjenom na temelju članka 6. stavka 3. Direktive o staništima. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
65	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda izgrađena su i u funkciji		Broj	0	12	4.	2025.	Najmanje 12 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nadograđeno je ili izgrađeno i u funkciji. Ulaganjem će se osigurati usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na dotičnim područjima, u skladu s Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina.
66	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna mreža odvodnje otpadnih voda		Broj	0	775	4.	2025.	Izgradit će se ili obnoviti najmanje 775 km mreže javne odvodnje otpadnih voda Ulaganjem će se osigurati usklađenost s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda na dotičnim područjima, u skladu s Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina
67	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj stanovnika koji imaju koristi od poboljšanog pristupa unaprijeđenom sustavu pročišćavanja otpadnih voda		Broj	0	200 000	2.	2026.	Broj stanovnika čije otpadne vode otječu u postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda kroz vodne građevine uslijed povećanja kapaciteta (proširenja) sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u okviru projekta. To se odnosi na stanovništvo koje prethodno nije bilo priključeno na javni sustav odvodnje ili čije otpadne vode nisu bile pročišćavane na odgovarajućoj razini. Uključuje i povećanje razine pročišćavanja otpadnih voda. Pokazatelj se odnosi na stanovništvo koje je stvarno (a ne potencijalno) priključeno na sustav za pročišćavanje otpadnih voda.
68	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža		Broj	0	226	2.	2022.	Izgrađeno ili obnovljeno najmanje 226 km javne vodoopskrbne mreže. Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.
69	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Mjerni uređaji ugrađeni na vodocrpilištima		Broj	0	526	4.	2022.	Najmanje 526 mjernih uređaja ugrađeno na vodocrpilištima, za mjerenje količine vode
70	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radovima sklopljeni za vodoopskrbne projekte		Broj	0	100	4.	2023.	Broj potpisanih ugovora o izvođenju radova za projekte povezane s vodom odnosi se na ugovore koji će se dodijeliti do kraja 2023. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u skladu s postupcima odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš na temelju Direktive 2011/92/EU i u skladu pregledom i/ili odgovarajućom procjenom na temelju članka 6. stavka 3. Direktive o staništima. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
71	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža		Broj	0	673	4.	2023.	Izgrađeno ili obnovljeno najmanje 673 km javne vodoopskrbne mreže. Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.
72	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža		Broj	0	956	4.	2025.	Izgrađeno ili obnovljeno najmanje 956 km javne vodoopskrbne mreže. Ulaganje se sastoji od izgradnje sustava opskrbe vodom za piće s prosječnom potrošnjom energije od ≤ 0,5 kWh ili infrastrukturnim indeksom istjecanja (ILI) od ≤ 1,5 te od obnove postojećih sustava opskrbe vodom za piće radi smanjenja prosječne potrošnje energije za više od 20 % ili smanjenja istjecanja za više od 20 %.
73	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Stanovništvo s poboljšanim pristupom vodoopskrbi		Broj	0	45 000	2.	2026.	Najmanje 45 000 stanovnika opskrbljuje se vodom za piće iz javne vodoopskrbe uslijed nadogradnje i proširenja vodoopskrbne mreže. To se odnosi na stanovništvo koje prethodno nije bilo priključeno na javni vodoopskrbni sustav ili koje je imalo neodgovarajuću kvalitetu vode. Uključuje i stanovnike čija se kvaliteta vode za piće poboljšala. Pokazatelj se odnosi na stanovništvo koje je stvarno (a ne potencijalno) priključeno na sustav javne vodoopskrbe. To uključuje projekte obnove, no ne uključuje projekte povezane s izgradnjom/poboljšanjem sustava navodnjavanja.
74	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Sklopljeni ugovori o izvođenju radova za projekte zaštite od poplava		Broj	0	20	4.	2022.	Najmanje 20 ugovora o izvođenju radova sklopljeno za projekte u sektoru zaštite od poplava, u vezi s ugovorima koji će se dodijeliti do kraja 2022. U natječajnim kriterijima prednost se daje rješenjima koje se temelje na prirodi i zelenoj infrastrukturi. Ugovorima se osigurava da će se projekti provoditi u skladu s pravnom stečevinom i propisima EU-a u području okoliša te prilozima Delegiranoj uredbi Komisije (C(2021) 2800 final) o dopuni Uredbe (EU) 2020/852. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Sve aktivnosti u skladu su sa zahtjevima vodnog zakonodavstva EU-a kako je preuzeto u hrvatsko pravo. Procjena utjecaja na okoliš provodi se u skladu s postupcima odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš na temelju Direktive 2011/92/EU i u skladu pregledom i/ili odgovarajućom procjenom na temelju članka 6. stavka 3. Direktive o staništima. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
75	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava		Broj	0	13	4.	2022.	Najmanje 13 km struktura za zaštitu od poplava izgrađeno radi zaštite od štetnih učinaka vode
76	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci		Broj	0	2	4.	2022.	Najmanje 2 km obnovljenih vodotokova, uključujući revitalizaciju napuštenih rukavaca, stalni kontakt rijeka i rukavaca te ulaganje u povezanu infrastrukturu
77	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava		Broj	0	65	4.	2023.	Najmanje 65 km struktura za zaštitu od poplava izgrađeno radi zaštite od štetnih učinaka vode
78	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci		Broj	0	16	4.	2024.	Najmanje 16 km obnovljenih vodotokova, uključujući revitalizaciju napuštenih rukavaca, stalni kontakt između rijeka i rukavaca te ulaganje u povezanu infrastrukturu
79	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava		Broj	0	77	4.	2025.	Najmanje 77 km struktura za zaštitu od poplava izgrađeno radi zaštite od štetnih učinaka vode
80	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Stanovništvo obuhvaćeno poboljšanim mjerama zaštite od poplava		Broj	0	20 000	2.	2026.	Najmanje 20 000 stanovnika ima koristi od poboljšanih mjera zaštite od poplava
81	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Zakona o gospodarenju otpadom	Stupanje na snagu Zakona o gospodarenju otpadom				3.	2021.	Novim Zakonom o gospodarenju otpadom uredit će se sprečavanje nastanka otpada, priprema za ponovnu uporabu i recikliranje u skladu s konceptom kružnog gospodarstva i europskim zelenim planom. Zakon će uključivati posebne mjere za potporu kružnom gospodarstvu, tj. razvoj plana za kružno gospodarstvo, programe proširene odgovornosti proizvođača i programe „plati koliko baciš”. Zakonom će se ispuniti sve preporuke Komisije iz Izvješća o ranom upozoravanju za Hrvatsku iz 2018.
82	C1.3. R2	Ključna etapa	Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022.	Objava izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022. u Narodnim novinama				4.	2021.	Donošenje i objava revidiranog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022. u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo, nakon javnih rasprava. U revidiranom planu utvrdit će se cilj u pogledu recikliranja, razvrstavanja, ponovne uporabe i popravka 50 % otpada do 2022., kao i zaseban cilj u pogledu prikupljanja i recikliranja biološkog otpada. Uključivat će i posebne mjere za poticanje ambicija jedinica lokalne i regionalne uprave, kao što su komunikacijske aktivnosti namijenjene osiguravanju odvojenog prikupljanja na izvoru, ili digitalni aspekti. Uključivat će procjenu trenutačnog stanja, postojećih sustava prikupljanja i potrebnih ulaganja za zatvaranje odlagalištâ. Sadržavat će popis prioriteta za planirana ulaganja u otpad, kapacitet budućih postrojenja za obradu otpada te informacije o tome kako će se odrediti lokacije budućih postrojenja. U planu će se razmotriti i potpora izgradnji kapaciteta za provedbu infrastrukturnih projekata.
83	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029.	Objava Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029. u Narodnim novinama				4.	2022.	Donošenje i objava Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029. u vezi s novim ciljevima utvrđenima u Zakonu o gospodarenju otpadom i u Akcijskom planu za kružno gospodarstvo, nakon javnih rasprava. Planom će se utvrditi cilj u pogledu recikliranja, razvrstavanja, ponovne uporabe i popravka najmanje 55 % otpada do 2025. te cilj u pogledu prikupljanja i recikliranja biološkog otpada.
84	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (49 %)		% (postotak)	66	49	4.	2022.	Udio komunalnog otpada upućenog na odlaganje smanjit će se na 49 % zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu radi smanjenja odlaganja otpada na odlagališta što uključuje uspostavu centara za ponovnu uporabu, izgradnju postrojenja za razvrstavanje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, nabavu opreme za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija komunalnog otpada.
85	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (41 %)		% (postotak)	66	41	4.	2024.	Udio komunalnog otpada upućenog na odlaganje smanjit će se na 41 % zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu radi smanjenja odlaganja otpada na odlagališta što uključuje uspostavu centara za ponovnu uporabu, izgradnju postrojenja za razvrstavanje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, nabavu opreme za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija komunalnog otpada.
86	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za razvrstavanje		Broj	0	6	3.	2025.	Najmanje šest postrojenja za razvrstavanje izgrađeno je i u funkciji u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
87	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za obradu odvojeno prikupljenog biootpada		Broj	0	7	3.	2025.	Najmanje sedam postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada izgrađeno je i u funkciji. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
88	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Funkcionalna fiksna/mobilna lokacija za razvrstavanje otpada		Broj	0	20	3.	2025.	Najmanje 20 fiksnih/mobilnih lokacija za razvrstavanje otpada nabavljeno je i u funkciji, prvenstveno u obalnim i otočnim općinama. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
89	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (30 %)		% (postotak)	66	30	2.	2026.	Udio komunalnog otpada upućenog na odlaganje smanjit će se na 30 % zahvaljujući ulaganjima u infrastrukturu radi smanjenja odlaganja otpada na odlagališta što uključuje uspostavu centara za ponovnu uporabu, izgradnju postrojenja za razvrstavanje odvojeno prikupljenog komunalnog otpada, izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, nabavu opreme za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija komunalnog otpada.
90	C1.3. R2-I2	Ciljna vrijednost	Sanacija zatvorenih odlagališta		Broj	0	10	2.	2026.	Očišćeno najmanje 10 odlagališta/lokacija. Ulaganja obuhvaćaju sanacije zatvorenih odlagališta koja moraju biti sanirana tako da su navedene lokacije usklađene s kriterijima Direktive 1999/31/EZ, kao i sanacije lokacija onečišćenih opasnim otpadom što među ostalim uključuje i aktivnosti uklanjanja i obrade otpada i sanacije tla.

D. KOMPONENTA 1.4.: RAZVOJ KONKURENTNOG, ENERGETSKI ODRŽIVOG I UČINKOVITOG PROMETNOG SUSTAVA

Prometni sektor jedan je od najvećih izvora emisija stakleničkih plinova u Hrvatskoj. Emisije iz tog sektora 2018. činile su 27 % ukupnih emisija, od čega: je cestovni prijevoz putnika činio 71,6 %, cestovni prijevoz tereta 24,7 %, željeznički promet 0,8 %, pomorski i riječni promet 2,4 % i domaći zračni promet 0,5 %. Očekuje se da će modernizacija postojeće prometne infrastrukture ulaganjem u ekološki održive, učinkovite, inovativne i konkurentne vrste prometa imati važnu ulogu u djelotvornoj provedbi zelene i digitalne tranzicije.

Cilj je ove komponente NPOO-a razviti ujednačenu prometnu mrežu s razvijenom željezničkom infrastrukturom i infrastrukturom za javni promet i intermodalnošću među raznim vrstama prijevoza, povećati udio osobnih vozila na alternativni pogon, smanjiti emisije stakleničkih plinova i okolišni otisak prometnog sektora te poticati održivu mobilnost ljudi i dobara.

Komponenta uključuje reforme i ulaganja u sve vrste prometa (željeznički, cestovni, pomorski, zračni i javni gradski promet te promet unutarnjim plovnim putovima) i obuhvaća sve regije Hrvatske.

Ulaganja i reforme doprinijet će rješavanju preporuke upućene Hrvatskoj „usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i „održiv gradski i željeznički promet” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.).

Očekuje se da nijedna mjera u ovoj komponenti ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).

D.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.4. R1 – Reforma cestovnog sektora

Cilj je reforme smanjenje operativnih troškova poslovanja društava, usklađivanje financijskih obaveza s novčanim tijekovima, povećanje sigurnosti cestovnog prometa, a time i smanjenje stope smrtnosti u cestovnom prometu. Očekuje se da će se uvođenjem novog sustava naplate cestarine smanjiti emisije stakleničkih plinova uklanjanjem uskih grla i opasnih mjesta na cestama. Kao dio reforme ažurirat će se zakon koji se odnosi na cestovni sektor stupanjem na snagu izmjena Zakona o cestama.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R1-I1– Elektronički sustav naplate cestarine

Cilj je ulaganja uvesti novi sustav elektroničke naplate cestarine kako bi se unaprijedio sustav naplate cestarine za autoceste kojima upravljaju Hrvatske autoceste d.o.o. Korisnici će moći putovati bez stajanja na naplatnim postajama. Očekuje se da će to pozitivno utjecati na zastoj u cestovnom prometu, zaštitu okoliša i sigurnost cestovnog prometa. Ulaganje obuhvaća mjere za rješavanje tehničkih problema koji proizlaze iz zastarjelosti trenutačnog sustava naplate cestarine i za osiguravanje interoperabilnosti novog sustava naplate s postojećim elektroničkim sustavima naplate u EU-u.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R1-I2 – Unapređenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti

Cilj je ulaganja brže i jednostavnije ostvarivanje prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti, uvođenje jedinstvenog dokumenta kojim će osobe s invaliditetom ostvarivati sva prava u području mobilnosti te pojednostavnjenje administrativnog okruženja za krajnje korisnike digitalnih javnih usluga u području mobilnosti i povećanje dostupnosti digitalnih javnih usluga osobama s invaliditetom. Ulaganje je namijenjeno i poboljšanju zaštite osobnih podataka korisnika i usklađenju prakse donošenja odluka koje utječu na prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Očekuje se da će ulaganje državnim ustanovama omogućiti lakše i sveobuhvatnije praćenje ostvarenih prava i osigurati učinkovit javni pristup svim podacima. Očekuje se da će se ulaganjem smanjiti cijena rada zaposlenika u državnim i lokalnim službama za 15 %–35 %.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C1.4. R1-I3 – Nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP)

Cilj je ulaganja uspostaviti nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP) i provesti Uredbu (EU) 2020/1056 o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (eFTI). Očekuje se da će to dovesti do znatnog smanjenja administrativnih troškova, poboljšanja provedbene sposobnosti nadležnih tijela i povećanja učinkovitosti i održivosti prometa. U skladu s odredbama Uredbe o eFTI-ju, NSCP će se na odgovarajući način ažurirati nakon donošenja tehničkih specifikacija za eFTI. Očekuje se da će se ulaganjem doprinijeti učinkovitijem praćenju cestovnog prometa i smanjenju zastoja u prometu te postići pozitivan učinak na okolišne čimbenike.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. svibnja 2026.

Ulaganje C1.4. R1-I4 – Izvještajno-upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu

Cilj je ulaganja povećati sigurnost cestovnog prometa uspostavom funkcionalnog izvještajno-upravljačkog sustava putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu. Izvještajno-upravljački sustav povezivat će podatke iz Sustava za središnju obradu tahografskih podataka (SOTAH) i nacionalne evidencije tahografskih kartica i povezanih evidencija koje su u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske te doprinijeti digitalizaciji hrvatskog prometnog sektora.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.4. R1-I5 – Praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)

Cilj je ulaganja digitalizirati sustav za prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR) te time omogućiti njegovo poboljšanje i razvoj. Ulaganje uključuje uspostavu IT rješenja za praćenje prijevoza opasnih tvari u stvarnom vremenu, uvođenjem elektroničkog dopuštenja za prijevoz i elektroničkih teretnih listova te primjenu tehnologije za praćenje i lociranje. Ulaganje je u skladu sa svim zahtjevima relevantnog zakonodavstva na nacionalnoj razini i razini EU-a, prvenstveno Uredbom (EU) 2020/1056 o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (eFTI) te povezanim provedbenim i delegiranim aktima te će se njime integrirati pravna, organizacijska i semantička interoperabilnost u nacionalni zakonodavni okvir.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Reforma C1.4. R2 – Reforma željezničkog sektora

Reformom se nastoji povećati konkurentnost i učinkovitost željezničkog sektora radi pružanja boljih usluga korisnicima u putničkom i teretnom prometu i podizanja gospodarske konkurentnosti Hrvatske. Kako bi poduprla reformu, Vlada Republike Hrvatske će do 30. lipnja 2021. donijeti Pismo sektorske politike za željeznički sektor u kojem će iznijeti daljnje korake u ključnim područjima povezanima s reformom i modernizacijom željezničkog sektora te utvrditi provedbene planove za Vladu i željeznička poduzeća, uključujući detaljne mjere i mjere u pogledu:

·upravljanja sektorom,

·upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem,

·planiranja sektorskih ulaganja i financiranja,

·razvoja znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R2-I1 – Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Novska, poddionica Kutina-Novska (faza D)

Cilj je ulaganja nadograditi i obnoviti postojeći te izgraditi novi kolosijek, ukupne duljine 22 km, na dionicama željezničke pruge Dugo Selo-Novska, poddionica Kutina-Novska s ciljem izgradnje dvokolosiječne elektrificirane pruge duž cijelog bivšeg Paneuropskog koridora X (RH1), koji se ujedno nalazi na Osnovnoj mreži transeuropske prometne mreže (TEN-T) i na željezničko-teretnom koridoru Alpe-Zapadni Balkan. Provedba ulaganja doprinijet će tome da cijela dionica koridora RH1 koja prolazi kroz Hrvatsku bude dvokolosiječna, elektrificirana, u skladu s tehničkim standardima za interoperabilnost željezničkog sustava TEN-T.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.4. R2-I2 – Modernizacija pruge M604 Oštarije-Knin-Split

Cilj je ulaganja obnova kolodvora i ugradnja elektroničkih signalno-sigurnosnih uređaja na željezničku prugu Oštarije-Knin-Split na dionici Knin (isključeno)-Split (uključeno), čime će se omogućiti uspostava tzv. međukolodvorske ovisnosti i središnje upravljanje prometom, što će pak povećati kapacitet i brzinu prometovanja. Linija je dio sveobuhvatne mreže TEN-T.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R2-I3 – Uklanjanje „uskih grla” na željezničkoj infrastrukturi

Ulaganje je usmjereno na rješavanje uskih grla na željezničkoj mreži Hrvatske. Očekuje se da će se time povećati brzina prometovanja, poboljšati sigurnost željezničkog prometa i unaprijediti željeznička mreža. Mjera se sastoji od izgradnje, rekonstrukcije i obnove mostova, vijadukata, propusta i usjeka na hrvatskoj željezničkoj mreži. Time će se ukloniti uska grla infrastrukture stare od 50 do 77 godina. Veći dio pruga obuhvaćenih ulaganjem dio je mreže TEN-T.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R2-I4 – Modernizacija dionice Zagreb Kustošija-Zagreb ZK-Zagreb GK

Cilj je ulaganja modernizirati dionicu Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni Kolodvor – Zagreb Glavni Kolodvor poboljšanjem kvalitete i dostupnosti lokalnog i regionalnog željezničkog putničkog prijevoza, pospješiti integraciju željeznice u sustav javnog prijevoza Grada Zagreba te poboljšati udio željezničkog i lokalnog javnog prijevoza u ukupnom prijevozu na širem području Grada Zagreba. Projektom će se doprinijeti ostvarivanju cilja dovršetka osnovne TEN-T mreže do 31. prosinca 2030.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R2-I5 – Zamjena kočnih umetaka teretnih vagona u cilju smanjenja buke

Cilj je ulaganja poboljšati postojeći vozni park teretnih prijevoznika i vlasnika vagona koji koriste hrvatsku željezničku mrežu kako bi se pružila kvalitetnija usluga krajnjim korisnicima i smanjio utjecaj buke. Očekuje se da će to doprinijeti bržem razvoju željezničkog prijevoza tereta, a neizravno i bržem prelasku s cestovnog na željeznički prijevoz. Ulaganjem se predviđa nabava i instalacija elemenata koji smanjuju buku, kao na primjer suvremenih kompozitnih kočnih umetaka, troškove pripreme za ugradnju, troškove demontiranja uključujući, prema potrebi, troškove demontiranja i administrativne troškove povezane s dotičnom naknadnom ugradnjom.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. svibnja 2026.

Ulaganje C1.4. R2-I6 – Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu

Cilj je ulaganja nabava dva prototipa vlakova (baterijski elektromotorni vlak BEMV i baterijski motorni vlak (BMV)), čime se mogu izbjeći skupa ulaganja u elektrifikaciju pruga i održavanje kontaktne mreže. Razvoj prototipova omogućit će organizaciju željezničkog prijevoza putnika na neelektrificiranim prugama koje koriste suvremene vlakove na električni pogon, smanjenje troškova energije dizela, smanjenje buke i onečišćenja, zaštitu okoliša, smanjenje operativnih troškova vozila te poboljšanje urbane i regionalne dostupnosti.

Ulaganje uključuje razvoj, proizvodnju, tipsko ispitivanje i dobivanje dozvole za prometovanje navedenih prototipova BEMV i BMV te šest stabilnih punionica baterija na utvrđenim postajama, koje su sastavni dio ulaganja. Očekuje se da će se uvođenjem novih baterijskih vlakova za prijevoz putnika na neelektrificiranim prugama potencijalno postupno zamijeniti 50 dizel motornih vlakova koji su stariji od 40 godina, što će doprinijeti smanjenju štetnih emisija.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C1.4. R2-I7 – Nadogradnja informatičkog i prodajnog sustava te modernizacija vlakova s informatičkim sustavom

Cilj je ulaganja povećati kvalitetu željezničke usluge promicanjem i jačanjem internetskih prodajnih kanala, ugradnjom usluge bežičnog interneta u vlakovima, modernizacijom mobilnih terminala, unapređenjem željezničkih vozila za prijevoz putnika HŽ-a uvođenjem GPS sustava, osiguravanjem usklađenosti s normama u području informatike i kibersigurnosti, nadogradnjom podatkovnog centra sustava prodaje i sustava prodaje karata u vlaku te informiranjem putnika.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Reforma C1.4. R3 –Reforma pomorstva i unutarnje plovidbe

Cilj je reforme potaknuti razvoj održivog i učinkovitog pomorskog prometa i prometa unutarnjim plovnim putovima te time povećati sigurnost plovidbe, osigurati revitalizaciju unutarnjih plovnih putova, poboljšati prometnu povezanost otoka i unaprijediti lučku infrastrukturu u svrhu smanjenja negativnog utjecaja prometnog sektora na okoliš. U okviru reforme stupit će na snagu novi Zakon prijevozu u linijskom i povremenom obalnom prometu, novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te novi Zakon o plovidbi lukama unutarnjih voda.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C1.4. R3-I1 – Program modernizacije luka otvorenih za javni promet

Cilj je ulaganja modernizacija lučke infrastrukture koja će povećati kvalitetu javnog pomorskog prijevoza, kapacitete za prihvat brodova u obalnom linijskom pomorskom prometu, osnažiti sigurnost putnika, utjecati na povećanje mobilnost, poboljšati opću kvalitetu života te osigurati održivu mobilnost. Ulaganje će se provesti u skladu s nacionalnim planovima koje je izradilo Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture za razvoj i modernizaciju županijskih i držanih luka i planom obalnog linijskog prometa putnika. Ulaganjem su predviđeni sljedeći projekti: novi putnički terminal gradske luke Split i nadogradnja luke Bol-Brač.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R3-I2 – Nabava/gradnja putničkih brodova za obalni linijski promet

Cilj je ulaganja nabava ili izgradnja putničkih brodova na alternativni pogon s ciljem osiguravanja kvalitete i održivog prijevoza, poboljšanja dostupnosti naseljenih otoka te osiguravanja smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Ulaganje uključuje nabavu šest brodova na alternativni pogon s nultom stopom emisija: tri putnička i tri katamarana na električno-solarni pogon.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.4. R3-I3 – Izgradnja nove skele „Križnica”, Općina Pitomača

Cilj je ulaganja izgraditi novu skelu „Križnica” preko rijeke Drave u Općini Pitomača kako bi se osigurala prometna povezanost i potaknuo razvoj slabije razvijenih regija. Ulaganje uključuje novu električnu skelu na solarni pogon, čime će se povećati kapacitet prijevoza i doprinijeti ozelenjivanju prijevoznog sektora.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. listopada 2022.

Ulaganje C1.4. R3-I4 – Opremanje luka i pristaništa infrastrukturom za zbrinjavanje otpada

Ciljevi su ulaganja povećati konkurentnost luka na unutarnjim vodama, uspostava „zelenih luka“ i ostvariti ekološku održivost prometnog sustava u Hrvatskoj opremanjem unutarnjih luka od međunarodnog značaja uređajima za preradu otpada prikupljenog na brodovima. Ulaganje uključuje izgradnju prihvatnih postaja za otpad u lukama u Slavonskom Brodu, Osijeku i Vukovaru za gospodarenje komercijalnim otpadom.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.4. R4-I1 – Nabava vozila na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet

Cilj je ulaganja modernizacija javnog gradskog i prigradskog linijskog prometa putnika nabavom 70 novih vozila (električni pogon i pogon na vodik) i ugradnja potrebne infrastrukture za promicanje uporabe vozila s nultom ili niskom razinom emisija. Ulaganje uključuje nabavu vozila za gradski i prigradski linijski prijevoz putnika i doprinos ekološki prihvatljivijem voznom parku (autobusi) i povezanoj infrastrukturi.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R4-I2 – Modernizacija tramvajskog prometa

Cilj je ulaganja modernizirati tramvajski vozni park u Osijeku i Zagrebu, kako bi se pružila kvalitetnija i brža usluga javnog gradskog prijevoza te povećao broj putnika koji koriste javni gradski prijevoz, što će u konačnici dovesti do smanjenja emisija CO2 iz prometnog sektora. Ulaganje uključuje modernizaciju tramvajskog prometa kroz nabavu minimalno 30 suvremenih niskopodnih ili poluniskopodnih tramvaja do 27 m u Zagrebu i Osijeku.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.4. R5-I1 – Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava za prihvat i otpremu te električno napajanje zrakoplova u Zračnoj luci Zadar

Cilj je ulaganja osigurati ekološki prihvatljiv sustav za prihvat i otpremu te električno napajanje zrakoplova i promicati korištenje energije iz obnovljivih izvora. Ulaganje uključuje sljedeće aktivnosti:

·uvođenje fiksnih veza za napajanje stacionarnih zrakoplova električnom energijom s potrebnim projektnim i sigurnosnim prilagodbama (bez povećanja kapaciteta stajanke),

·zamjenu pokretne zemaljske opreme na dizelsko gorivo jedinicama na električni pogon,

·izgradnju fotonaponske elektrane kapaciteta 610 kW i njezino povezivanje s fiksnim sustavom napajanja i punionicama za pokretnu zemaljsku opremu na električni pogon.

Očekuje se da će ulaganje doprinijeti smanjenju stakleničkih plinova, onečišćenja i buke te povećanju sigurnosti i učinkovitosti prometovanja.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. listopada 2024.

Ulaganje C1.4. R5-I2 – Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture

Cilj je ulaganja razviti i provesti projekt novog ekosustava urbane mobilnosti. Ulaganje će omogućiti potporu dijelu projekta koji se odnosi na istraživanje i razvoj, to jest faze obilježene dovršetkom početnog prototipa potpuno autonomnog električnog vozila i početkom rada na razvoju verifikacijskih prototipova. Novi ekosustav urbane mobilnosti obuhvaća tri ključne komponente: i. potpuno autonomna električna vozila koja su, uz pomoć umjetne inteligencije, sposobna izvršavati sve dinamičke funkcije vožnje bez ikakve asistencije vozača-osobe, ii. razvoj i izgradnju specijalizirane infrastrukture za autonomna i električna vozila ugrađene u javni gradski promet i iii. razvoj softverske platforme za upravljanje kompletnim sustavom.

Očekuje se da će se provedbom projekta u Gradu Zagrebu postići znatno povećanje sigurnosti u prometu uz povećanje učinkovitosti i smanjenje zastoja u prometu. Očekuje se i da će projekt postići značajan pozitivan utjecaj na okoliš zbog smanjenja ukupnih emisija štetnih plinova uzrokovanih prometom motornih vozila zahvaljujući istraživačkim i inovacijskim procesima, prijenosu tehnologije i suradnji među društvima usmjerenima na niskougljično gospodarstvo. Projekt će uključivati stvaranje digitaliziranog sustava autonomnih vozila s nultom stopom emisija i digitalizirane infrastrukture punjenja. U dogovoru s Gradom Zagrebom i operaterom javnog prijevoza 50 000 vaučera za putovanja potpuno autonomnim vozilima izdat će se osobama s invaliditetom i/ili osobama koje nailaze na poteškoće u korištenju drugih oblika javnog prijevoza.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. ožujka 2026.

Ulaganje C1.4. R5-I3 – Program sufinanciranja kupnje novih vozila na alternativni pogon i razvoja infrastrukture alternativnih goriva u cestovnom prometu

Cilj je ulaganja povećati energetsku učinkovitost cestovnog prijevoza smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima. Aktivnosti u okviru ulaganja bit će usmjerene na povećanje broja vozila na alternativni pogon (električna energija ili vodik) registriranih u Hrvatskoj te izgradnji mreže električnih punionica za vozila na alternativni pogon. Navedene aktivnosti doprinijet će smanjenju ukupnih emisija CO2 i ostalih štetnih plinova, stvaranju novih radnih mjesta u proizvodnji i postavljanju infrastrukture za alternativna goriva te povećanju razvoja i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. Mjera se sastoji od dvije komponente: i. sufinanciranja kupnje barem 2 000 novih vozila na alternativni pogon i ii. razvoja infrastrukture za alternativna goriva (1 300 punionica).

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

D.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
91	C1.4. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o cestama	Stupanje na snagu izmjena Zakona o cestama				3.	2021.	Izmjenama Zakona o cestama među ostalim će se: — osigurati interoperabilnost elektroničkih sustava za naplatu cestarine na cijeloj cestovnoj mreži Unije, gradskim i međugradskim autocestama, glavnim i sporednim cestama te različitim strukturama, kao što su tuneli ili mostovi, i trajektima, — olakšati prekogranična razmjena podataka iz registra vozila u vezi s vozilima i vlasnicima ili korisnicima vozila za koje je utvrđeno neplaćanje bilo koje vrste cestarina u Uniji, — uključiti odredbe kojima se potiče unapređenje infrastrukture za promet bicikala i pješaka, — odrediti kriteriji i uvjeti za pokrivanje troškova naplate cestarine, — ukloniti izuzeća od obveze plaćanja pristojbi za pravo građenja i pravo služnosti na javnim cestama iz zakonodavstva. Time će se svim poduzetnicama omogućiti ravnopravni uvjeti u pogledu takvih naknada.
92	C1.4. R1	Ključna etapa	Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030.	Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030.				3.	2021.	Cilj je Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030., koji je izradilo Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i drugim resornim ministarstvima, poboljšati sigurnost cestovnog prometa u Hrvatskoj.
93	C1.4. R1-I1	Ključna etapa	Novi elektronički sustav naplate cestarine	Novi ustav elektroničke naplate cestarina uveden je i u funkciji				4.	2025.	Ulaganjem se, na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste d.o.o., uvodi novi sustav elektroničke naplate cestarine na temelju rješenja slobodnog protoka s više voznih trakova (MLFF) bez zaustavljanja vozila s beskontaktnim načinima plaćanja, čime će se ukloniti postojeće naplatne postaje, riješiti velika zagušenost na naplatnim postajama u ljetnom razdoblju, omogućiti veća djelotvornost sustava zahvaljujući primjeni elektroničkih (beskontaktnih) načina plaćanja i smanjiti prekomjerni promet na alternativnim lokalnim cestama.
94	C1.4. R1-I2	Ciljna vrijednost	Uvođenje funkcionalnog sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti		% (postotak)	0	50	4.	2023.	Kao dio ulaganja, kojim se uspostavlja funkcionalni sustav za lakše podnošenje zahtjeva za sva prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti na jednom mjestu i osigurava brža obrada zahtjeva, uvest će se jedinstveni dokument koji će osobama s invaliditetom omogućiti korištenje funkcionalnog sustava i ostvarivanje prava u području mobilnosti na cijelom državnom području Hrvatske (invalidska e-kartica) te će se izdati najmanje 50 % predviđenih kartica osobama s invaliditetom koje imaju prava u području mobilnosti.
95	C1.4. R1-I3	Ključna etapa	Uspostava funkcionalnog nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP)	Uspostavljen funkcionalni nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP)				2.	2026.	Uspostavit će se funkcionalni nacionalni sustav elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP) u skladu s Uredbom (EU) 2020/1056 o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (Uredba o eFTI-ju). Osim toga, NSCP će se na odgovarajući način ažurirati nakon donošenja tehničkih specifikacija za eFTI. Ulaganjem će se doprinijeti učinkovitijem praćenju cestovnog prometa i smanjenju zastoja u prometu te postići pozitivan učinak na okolišne čimbenike.
96	C1.4. R1-I4	Ključna etapa	Uspostava izvještajno-upravljačkog sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu	Funkcionalan izvještajno-upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu				4.	2024.	Uspostavit će se funkcionalan izvještajno-upravljački sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu koji će povezivati podatke iz Sustava za središnju obradu tahografskih podataka (SOTAH) i nacionalne evidencije tahografskih kartica i povezanih evidencija koje su u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
97	C1.4. R1-I5	Ključna etapa	Razvoj sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)	Razvijen je funkcionalan sustav za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)				4.	2024.	Sustavom će se pružiti rješenje za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu uvođenjem elektroničkih dopuštenja za prijevoz i teretnih listova te primjenom tehnologije praćenja i sljedivosti. Uspostavit će se sustav u skladu s Uredbom (EU) 2020/1056 o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (Uredba o eFTI-ju) i njezinim provedbenim i delegiranim aktima te drugim primjenjivim zakonodavstvom u području cestovnog prijevoza opasnih tvari. Osim toga, sustav će se na odgovarajući način ažurirati nakon donošenja tehničkih specifikacija za eFTI.
98	C1.4. R2	Ključna etapa	Donošenje Pisma sektorske politike	Pismo sektorske politike za željeznički sektor koje je donijela Vlada Republike Hrvatske				2.	2021.	Pismo sektorske politike uključuje: i. ključne ciljeve, ii. preispitivanje predviđenih poboljšanja kao što su profesionalizacija, transparentnost poslovanja i aktivnosti upravljanja i iii. plan provedbe mjera i djelovanja namijenjenih reformiranju i modernizaciji željezničkog sektora, kao što su: donošenje Strateškog okvira za željeznički sektor, Nacionalnog plana razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalnog plana upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima te razvoj usluga željezničkog prijevoza.
99	C1.4. R2	Ključna etapa	Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima	Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima				4.	2022.	U Nacionalnom planu razvoja željezničke infrastrukture utvrdit će se projekti i aktivnosti potrebni za razvoj željezničke infrastrukture. U Nacionalnom planu upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima utvrdit će se projekti i aktivnosti za upravljanje i organizaciju regulative željezničkog prometa te razvoj usluga željezničkog prijevoza.
100	C1.4. R2	Ključna etapa	Reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem	Provedena i dovršena reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem				4.	2024.	Reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem provest će se uzimajući u obzir povećanu odgovornost za upravljanje, u području održavanja, upravljanja prometom i vođenja infrastrukturnih ulagačkih projekata, a radi optimiziranja troškova i usluga prijevoza putnika.
101	C1.4. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena i obnovljena dvokolosiječna elektrificirana pruga na dionici Dugo Selo-Novska, poddionica Kutina-Novska		Broj (km)	0	22	2.	2026.	Ulaganjem će se nadograditi i obnoviti postojeći i izgraditi novi kolosijek, ukupne duljine 22 km, na dionicama željezničke pruge Dugo Selo-Novska, poddionica Kutina-Novska s ciljem izgradnje dvokolosiječne elektrificirane pruge duž cijelog bivšeg Paneuropskog koridora X (RH1), koji se ujedno nalazi na Osnovnoj mreži TEN-T i na željezničko-teretnom koridoru Alpe-Zapadni Balkan. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
102	C1.4. R2-I2	Ciljna vrijednost	Obnova tri kolodvora na dionici Oštarije-Knin-Split		Broj	0	3	4.	2025.	Kao dio obnove željezničke pruge Oštarije-Knin-Split na dionici Knin (isključeno)-Split (uključeno), ulaganjem će se obnoviti kolodvori Drniš, Perković i Labin Dalmatinski. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
103	C1.4. R2-I2	Ključna etapa	Signalno-sigurnosni uređaji na dionici Oštarije-Knin-Split ugrađeni su i u funkciji	Elektronički signalno-sigurnosni uređaji na željezničkoj pruzi Oštarije-Knin-Split ugrađeni su i u funkciji				4.	2025.	Kao dio modernizacije dionice željezničke pruge Oštarije-Knin-Split ugradit će se elektronički signalno-sigurnosni uređaji koji omogućavaju uspostavu tzv. međukolodvorske ovisnosti te će se uvesti središnje upravljanje prometom.
104	C1.4. R2-I3	Ciljna vrijednost	Uklonjeno pet uskih grla na dionicama s trenutačnim ograničenjem brzine od 60 km/h		Broj	0	5.	4.	2025.	Ulaganjem će se ukloniti pet uskih grla na dionicama s trenutačnim ograničenjem brzine od 60 km/h. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
105	C1.4. R2-I4	Ciljna vrijednost	Obnovljena je i nadograđena dvokolosiječna željeznička pruga na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km		Broj (km)	0	3,4	4.	2025.	Obnovit će se i nadograditi dvokolosiječna željeznička pruga na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
106	C1.4. R2-I5	Ciljna vrijednost	Radi smanjenja buke zamijenjeni su kočni umetci na 2 000 teretnih vagona		Broj	0	2 000	2.	2026.	U okviru sufinanciranja ulaganja u naknadnu ugradnju elemenata u vagone ugradit će se 2 000 kočnih umetaka na teretnim vagonima, čime će se doprinijeti smanjenju zagađenja bukom u sektoru željezničkog prometa.
107	C1.4. R2-I6	Ciljna vrijednost	Proizvedena dva prototipa vlakova; početak operativnog testiranja		Broj	0	2	4.	2024.	Proizvest će se dva prototipa baterijskog elektromotornog vlaka (BEMV) i baterijskog motornog vlaka (BMV).
108	C1.4. R2-I7	Ključna etapa	Nadogradnja i operativnost sustava prodaje karata u vlaku	Sustav prodaje karata u vlaku nadograđen je i u funkciji				4.	2024.	U ključnoj etapi utvrđen je rok unutar kojeg će se uspostaviti funkcionalni nadograđeni sustav prodaje karata u vlaku za 70 novih niskopodnih vlakova. Ulaganje obuhvaća nabavu opreme, ugradnju, prilagodbu sustava i održavanje.
109	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom prometu	Stupanje na snagu novog Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu				3.	2021.	Novim Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu pojednostavnit će se postojeće administrativne procedure i stvoriti bolji preduvjeti za učinkovitije poslovanje javnog obalnog pomorskog prometa, i to uređivanjem odredaba povezanih s djelatnošću Agencije za obalni linijski pomorski promet, naročito u dijelu koji se odnosi na koncesioniranje državnih linija te kvalitetnije korištenje i kontrolu IT sustavâ javnog prijevoza (SEOP sustav).
110	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda	Stupanje na snagu novog Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda				3.	2021.	Novim Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda omogućit će se, kad je to potrebno radi osiguravanja sigurnosti plovidbe, utvrđivanje posebnih rizika na (dijelu) hrvatskih unutarnjih plovnih putova.
111	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama	Stupanje na snagu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama				4.	2022.	Novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama reorganizirat će se ustroj lučkog sustava luka otvorenih za javni promet, a što ima za cilj osigurati jednoobraznost u provedbi zakonskih obveza upravljanja javnim lukama te racionalizirati troškove upravljanja.
112	C1.4. R3-I1	Ciljna vrijednost	Modernizirane/obnovljene dvije morske luke otvorene za javni promet		Broj	0	2	4.	2025.	Rezultat će biti dvije modernizirane/rekonstruirane morske luke otvorene za javni promet, što će povećati kvalitetu javnog pomorskog prijevoza, kapacitete za prihvat brodova u obalnom linijskom pomorskom prometu, poboljšati sigurnost putnika, povećati mobilnost, poboljšati opću kvalitetu života te osigurati održivu mobilnost. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
113	C1.4. R3-I2	Ciljna vrijednost	Brodovi na alternativni (električno-solarni) pogon		Broj	0	6	2.	2026.	Ulaganjem će se modernizirati flota tako što će se u nju uvesti tri putnička broda i tri katamarana na električno-solarni pogon, čime će se poboljšati kvaliteta usluga javnog prijevoza putnika i povezanost otoka te iskoristiti plovila s nultom stopom emisija. Javna nabava temeljite će se na natječaju za nabavu / gradnju brodova koji će se provesti po načelu „design & build”. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, putnički brodovi i katamarani bit će na električno-solarni pogon.
114	C1.4. R3-I3	Ciljna vrijednost	Nova skela „Križnica” preko rijeke Drave u općini Pitomača u funkciji je		Broj	0	1	4.	2022.	U okviru ulaganja izgradit će se električna skela na solarni pogon koja će povezivati kopno s Križnicom i biti u funkciji, uz odobrenje Hrvatskog registra brodova.
115	C1.4. R3-I4	Ciljna vrijednost	Izgrađena tri komunalna pristaništa za prihvat brodskog otpada		Broj	0	3	2.	2026.	Tri luke međunarodnog značaja bit će opremljene komunalnim pristaništima za preradu otpada prikupljenog na brodovima. Svaki plovni put imat će po jedno pristanište: Sava u luci Slavonski Brod, Drava u luci Osijek i Dunav u luci Vukovar. Dostavit će se dokazi o usklađenosti s postupcima odobrenja na temelju procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU.
116	C1.4. R4-I1	Ciljna vrijednost	Nabavljeno i pušteno u uporabu 70 autobusa na alternativni pogon (električna energija i vodik)		Broj	0	70	4.	2025.	Ulaganjem će se modernizirati vozni park autobusa kako bi se poboljšala kvaliteta pružanja usluga javnog prijevoza nabavom 70 novih vozila na alternativni pogon (električna energija ili vodik) i postavljanjem infrastrukture potrebne za promicanje upotrebe vozila s nultom stopom emisija, čime će se smanjiti emisije CO2 iz postojećih voznih parkova.
117	C1.4. R4-I2	Ciljna vrijednost	Nabavljeno 30 tramvaja za javni prijevoz		Broj	0	30	4.	2025.	Ulaganjem će se modernizirati tramvajski vozni te time povećati kvaliteta usluga javnog prijevoza.
118	C1.4. R5-I1	Ciljna vrijednost	Uvođenje potpuno elektrificiranog i ekološki prihvatljivog sustava za prihvat i otpremu zrakoplova u zračnoj luci Zadar		Broj	0	1	4.	2024.	Uvođenje potpuno elektrificiranog i ekološki prihvatljivog sustava za prihvat i otpremu zrakoplova uključuje: i. uvođenje fiksnih priključaka za električno napajanje stacionarnih zrakoplova s potrebnim projektnim i sigurnosnim prilagodbama (bez povećanja kapaciteta stajanke); ii. zamjenu sve mobilne opreme koja koristi dizel gorivo jedinicama na električni pogon; iii. izgradnju fotonaponske elektrane snage 610 kW. Očekuje se da ta mjera ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Posebno, projekt će se provesti bez povećanja kapaciteta stajanke, a sva pokretna zemaljska oprema na dizel gorivo zamijenit će se jedinicama na električni pogon. Dostavit će se dokazi da projekt nema bitan utjecaj na cjelovitost dotičnih područja mreže Natura 2000.
119	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Verifikacijski prototipovi potpuno autonomnih i električnih vozila te odgovarajuće testiranje		Broj	0	60	1.	2024.	Dovršena proizvodnja verifikacijskih prototipova, uključujući razvoj platforme za autonomna vozila i baterijskih sustava te testiranje prototipova i sustava za autonomnu vožnju
120	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Novi propis o autonomnoj vožnji	Stupanje na snagu novog propisa o autonomnoj vožnji				2.	2024.	Novi propis o autonomnoj vožnji obuhvaćat će, među ostalim: razvoj nacionalnog postupka testiranja za autonomnu vožnju, izmjene nacionalnog zakonodavstva o sigurnosti cestovnog prometa kako bi se omogućilo prometovanje autonomnih vozila, izmjene nacionalnih pravila o homologaciji vozila, izmjene pravila o sigurnosti putničkog cestovnog prijevoza kako bi se omogućio prijevoz putnika autonomnim vozilima, izmjene nacionalnog zakonodavstva u području osiguranja kako bi se omogućilo osiguranje autonomnih vozila i usluga.
121	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Dodjela potpore za istraživanje i razvoj projekta novog ekosustava urbane mobilnosti		Broj (EUR)		197 093 370	4.	2025.	Potpora će se dodijeliti isključivo za dio projekta koji se odnosi na istraživanje i razvoj, to jest faze obilježene dovršetkom početnog prototipa potpuno autonomnog električnog vozila i početkom rada na razvoju verifikacijskih prototipova, koji će imati sva obilježja finalnog vozila. Stoga se potpora odnosi na primijenjeno istraživanje, u prvom redu industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj.
122	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Potpuno autonomna električna vozila prilagođena potrebama putnika s invaliditetom i specijalizirana infrastruktura	Proizvedena su potpuno autonomna električna vozila prilagođena potrebama putnika s invaliditetom; specijalizirana infrastruktura operativna je, sve su funkcije instalirane				4.	2025.	Specijalizirana infrastruktura za potpuno autonomna električna vozila potpuno je operativna i sve su funkcije instalirane, što omogućava rad potpuno autonomnih novih električnih vozila što je moguće više prilagođenih potrebama putnika s invaliditetom (široka klizna vrata za lakši ulazak u vozilo; prtljažnik u koji se mogu spremiti invalidska kolica).
123	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Osobama s invaliditetom izdano 50 000 besplatnih vaučera za putovanja potpuno autonomnim vozilima koji će vrijediti najmanje pet godina nakon izdavanja		Broj	0	50 000	1.	2026.	Nakon izgradnje potpuno novih autonomnih vozila osobama s invaliditetom i/ili osobama koje nailaze na poteškoće u korištenju drugih vrsta javnog prijevoza, u dogovoru s Gradom Zagrebom i operaterom javnog prijevoza, izdat će se 50 000 besplatnih vaučera za vožnju koji će vrijediti najmanje pet godina nakon izdavanja.
124	C1.4. R5-I3	Ciljna vrijednost	Sufinancirana nabava 2 000 cestovnih vozila na alternativni pogon (električna energija ili vodik)		Broj	0	2 000	2.	2026.	Nakon objave i provedbe odluke o odabiru bit će sufinancirano 2 000 novih cestovnih vozila na alternativni pogon (električna energija ili vodik).
125	C1.4. R5-I3	Ciljna vrijednost	Sufinancirana izgradnja 1 300 električnih punionica		Broj	0	1 300	2.	2026.	Nakon objave i provedbe odluke o odabiru bit će sufinancirano i izgrađeno 1 300 punionica.

E. KOMPONENTA 1.5.: UNAPREĐENJE KORIŠTENJA PRIRODNIH RESURSA I JAČANJE LANCA OPSKRBE HRANOM

Cilj je ove komponente NPOO-a povećati prehrambenu sigurnost i konkurentnost hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Komponenta se sastoji od: i. uspostave mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća; ii. uspostave sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju; iii. razvoja digitalnih rješenja u poljoprivrednom sektoru; i iv. unapređenja sustava doniranja hrane.

Komponentom će se doprinijeti ispunjenju preporuka za Hrvatsku: „poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku” (1. preporuka za Hrvatsku iz 2020.); „povećati pristup digitalnim uslugama” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i „dati prednost provedbi i financiranju projekata javnih i potencijalno javno-privatnih ulaganja za potporu oporavku gospodarstva” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

E.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C1.5. R1 – Uspostava mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća

Cilj je reforme organizirati i povezati ponudu malih poljoprivrednih gospodarstava kroz organizacije proizvođača radi poticanja udruživanja, suradnje te razmjene iskustava i znanja. Očekuje se da će se reformom poboljšati položaj poljoprivrednika u opskrbnim lancima, posebno u sektoru voća i povrća, te doprinijeti razvoju proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Reforma uključuje Vladino donošenje Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C1.5. R1-I1 – Izgradnja i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće

Cilj je ulaganja poboljšati konkurentnost sektora izgradnjom i opremanjem logističko-distributivne infrastrukture za voće i povrće. Distribucijski centar imat kapacitet od minimalno 3 000 tona skladišnog prostora i tome prilagođenog logističkog prostora do maksimalno 12 000 tona skladišnog prostora i tome prilagođenog logističkog prostora. Izgrađeni logističko-distribucijski centri koristit će obnovljive izvore energije i doprinijeti smanjenju otpada i rasipanja hrane.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje: C1.5. R1-I2 – Jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe hranom

Cilj je ulaganja poboljšati upravljanje i financijsku održivost organizacija proizvođača, a proizvođačima omogućiti preuzimanje važnije uloge u upravljačko-vlasničkoj strukturi logističko-distribucijskih centara. Ulaganje uključuje obrazovanje i osposobljavanje organizacija proizvođača u području upravljanja i financija. Ulaganje uključuje i sustav označivanja voća i povrća radi povećanja prepoznatljivosti lokalnih i regionalnih proizvođača i poboljšanja osiguranja kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Reforma C1.5. R2 – Unapređenje sustava restrukturiranja i komasacije poljoprivrednog zemljišta

Cilj je reforme olakšati postupke komasacije i trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta, čime se stvaraju preduvjeti za primjenu suvremenih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta, izgradnju infrastrukture (kao što je mreža poljskih putova i kanala za melioraciju) i rješavanje imovinskopravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu. Reforma će doprinijeti učinkovitijem korištenju poljoprivrednog zemljišta u poljoprivredi, povećanju produktivnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na očuvanje okoliša i poboljšanje života u ruralnim područjima. Kao dio reforme stupit će na snagu novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2026.

Ulaganje C1.5. R2-I1 – Komasacija poljoprivrednog zemljišta

Cilj je ulaganja stvoriti preduvjete za primjenu suvremenih metoda obrade poljoprivrednog zemljišta komasacijom poljoprivrednog zemljišta, što će omogućiti lakši i učinkovitiji pristup zemljištu i izgradnju infrastrukture (kao što je mreža poljskih putova i kanala za melioraciju).

Ulaganje će doprinijeti boljem upravljanju vodama i očuvanju voda, sprečavanju erozije i zakiseljavanja tla, očuvanju zraka, uređenju i zaštiti krajolika te povećanju zapošljavanja, što će posredno i neposredno utjecati na obnovu ruralnog prostora.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. ožujka 2026.

Ulaganje C1.5. R2-I2 – Program trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta

Cilj je ulaganja osigurati uvjete za učinkovitu zaštitu poljoprivrednog zemljišta, kontinuiranu dostupnost podataka potrebnih za procjenu stanja tla i provedbu politike održivog upravljanja, provedbom terenskog istraživanja i primjenom geografskog informacijskog sustava (GIS). Ulaganje uključuje uspostavu i provedbu Programa trajnog praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta radi pružanja potpore sustavnom i planiranom upravljanju tim resursom. Rezultati programa omogućit će i identifikaciju kriznih područja na kojima su tla izložena prijetnjama kako su definirana u dokumentu Europske komisije „Tematska strategija za zaštitu tla” te će pružiti podlogu za djelotvorniju politiku zaštite tla, kao i politiku održive poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2025.

Reforma C1.5. R3 – Digitalna transformacija poljoprivrede

Cilj je reforme digitalizacijom javnih usluga u poljoprivrednom sektoru te usluge učiniti dostupnijima poljoprivrednicima, a istovremeno smanjiti i administrativno opterećenje. Reforma uključuje osnivanje koordinacijske jedinice za planiranje i praćenje provedbe svih ulaganja i osiguravanje postizanja utvrđenih ciljeva: digitalizirane javne usluge, operativna platforma za pametnu poljoprivredu i javno dostupan informacijski sustav za sljedivost.

Očekuje se da će reforma doprinijeti povećanju poljoprivredne proizvodnje, osiguranju kvalitete i sljedivosti poljoprivrednih proizvoda te osiguranju primjene agronomskih praksi koje su dugoročno održive za klimu i okoliš.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.5. R3-I1 – Uspostava digitalnih javnih usluga

Cilj je ulaganja digitalna transformacija najmanje 30 javnih usluga u poljoprivredi. Ulaganje među ostalim uključuje izradu Akcijskog plana za digitalnu transformaciju, koji će biti osnova za bilježenje svih poljoprivrednih usluga koje će se digitalizirati. Najmanje 30 javnih usluga iz Akcijskog plana bit će digitalizirano i dostupno korisnicima. Ulaganjem će se smanjiti potreba za uslugama koje zahtijevaju fizičku prisutnost i doprinijeti stvaranju digitalnih javnih usluga za poljoprivrednike.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. rujna 2025.

Ulaganje C1.5. R3-I2 – Pametna poljoprivreda

Cilj je ulaganja podržati digitalnu transformaciju poljoprivrednog sektora Hrvatske uspostavom sustava za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Pružanjem ažuriranih, strukturiranih i pravodobnih informacija izravno s polja i poljoprivrednih gospodarstava te uz odgovarajuću stručnu potporu i primjenu načela održive proizvodnje, platforma za pametnu poljoprivredu postići će ciljeve utvrđene u budućoj zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Unaprijedit će se održivost platforme, a korisnicima olakšati njezino korištenje te povećati dostupnost, vidljivost i transparentnost programa i projekata koje provodi Ministarstvo poljoprivrede te kvaliteta javnih usluga i stručne potpore koju pruža Ministarstvo poljoprivrede.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C1.5. R3-I3 – Sustav sljedivosti

Cilj je ulaganja nastaviti promicati održivu poljoprivredu, posebno male lokalne proizvođače, te nastaviti informirati potrošače o važnosti i dostupnosti proizvoda dobivenih na održiv način na lokalnoj razini u cijeloj Hrvatskoj. Očekuje se da će ulaganje imati pozitivan učinak na ruralni razvoj u više lokalnih zajednice te doprinijeti povećanju povjerenja potrošača u proizvode lokalnih proizvođača i održive prehrambene proizvode. Ulaganje uključuje uspostavu nacionalnog informacijskog sustava za sljedivost koji će biti dostupan javnosti.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. rujna 2023.

Reforma C1.5. R4 – Unapređenje sustava doniranja hrane

Cilj je reforme promicati kružno gospodarstvo u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, smanjiti otpad od hrane i povećati sigurnost opskrbe hranom siromašnijih skupina stanovništva unapređenjem sustava doniranja hrane. Reforma uključuje osnivanje banke hrane, jačanje infrastrukturnih kapaciteta posrednika u lancu doniranja hrane, pokretanje internetske platforme za sprečavanje nastajanja otpada od hrane, nadogradnju IT sustava za doniranje hrane, sklapanje dobrovoljnih sporazuma za sprečavanje otpada od hrane između nadležnih tijela i dionika u lancu opskrbe hranom, akademsko-istraživačke zajednice i organizacija civilnog društva te provedbu informativno-edukativne kampanje na temu sprečavanja otpada od hrane i doniranja hrane.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C1.5. R4-I1 – Infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane

Cilj je ulaganja jačanje infrastrukturnih kapaciteta posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u svrhu stvaranja osnovnih preduvjeta za povećanje količina donirane hrane, čime se doprinosi smanjenju otpada od hrane i povećanju prehrambene sigurnosti siromašnijih skupina stanovništva. Ulaganje uključuje provedbu programa potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane, koje izrađuje Ministarstvo poljoprivrede i donosi Vlada Republike Hrvatske.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

E.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
126	C1.5. R1	Ključna etapa	Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.	Stupanje na snagu odluke Vlade o donošenju Operativnog programa jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.				4.	2021.	Radi provedbe mjere koja je prvenstveno usmjerena na jačanje uloge i upravljačkih kapaciteta organizacija proizvođača u proizvodno-tržišnom lancu voća i povrća Vlada Republike Hrvatske donijet će Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026. Uključuje provedbu sljedećih mjera: i. izgradnja i opremanje logističko-distributivnih centara za voće i povrće te ii. jačanje položaja i prepoznatljivosti proizvođača u lancu opskrbe voćem i povrćem.
127	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Logističko-distributivni centar izgrađen je i u funkciji		Broj	0	1	4.	2023.	Izgrađeni logističko-distributivni centar (LDC) uključivat će doradbeni dio namijenjen prijemu proizvoda, čišćenju, pranju, sortiranju i pakiranju te skladišni dio primjerenog kapaciteta za prijem i skladištenje u režimu hlađenja te u režimu dugotrajnog čuvanja i određenu razinu prerade proizvoda. Planirana je primarna prerada voća i povrća kako bi se iskoristili proizvodi nestandardizirane kvalitete te tako izbjeglo rasipanje hrane (otpad od hrane). Kapaciteti skladišta LDC-a bit će najmanje 3 000, a najviše 12 000 tona. Mjera se odnosi na izgradnju nove zgrade čija je potražnja za primarnom energijom barem 20 % niža od zgrade gotovo nulte energije.
128	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Najmanje tri logističko-distributivna centra (LDC) izgrađena su i u funkciji		Broj	0	3	1.	2026.	Tri izgrađena logističko-distributivna centra (LDC) uključivat će doradbeni dio namijenjen prijemu proizvoda, čišćenju, pranju, sortiranju i pakiranju te skladišni dio primjerenog kapaciteta za prijem i skladištenje u režimu hlađenja te u režimu dugotrajnog čuvanja i određenu razinu prerade proizvoda. Planirana je primarna prerada voća i povrća kako bi se iskoristili proizvodi nestandardizirane kvalitete te tako izbjeglo rasipanje hrane (otpad od hrane). Kapaciteti skladišta LDC-a bit će najmanje 3 000, a najviše 12 000 tona. Mjera se odnosi na izgradnju nove zgrade čija je potražnja za primarnom energijom barem 20 % niža od zgrade gotovo nulte energije.
129	C1.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje za organizacije proizvođača		Broj	0	3	2.	2026.	Završeno je osposobljavanje u području upravljanja i financija za minimalno tri organizacije proizvođača, što obuhvaća najmanje 15 ljudi. Provest će se osposobljavanje u području upravljanja i financija kako bi se organizacijama proizvođača omogućilo da preuzmu ključnu ulogu u organiziranju proizvođača te poboljšaju svoj položaj u zajedničkom prodoru na tržište i u upravljačko-vlasničkoj strukturi logističko-distribucijskih centara.
130	C1.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Sustav označivanja voća i povrća		Broj	0	1	2.	2026.	U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu razvit će se sustav prepoznatljivih oznaka na tržištu voća i povrća. Sustav će biti dobrovoljan i komplementaran s već postojećim sustavom kvalitete koji je izradilo Ministarstvo poljoprivrede. Očekuje se da će se nakon razvoja sustava povećati prepoznatljivost lokalnih i regionalnih proizvođača i poboljšati osiguranje kvalitete poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
131	C1.5. R2	Ključna etapa	Novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta	Stupanje na snagu novog Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta				1.	2022.	Predviđenim novim Zakonom o komasaciji poljoprivrednog zemljišta će se među ostalim: • uvesti uvjeti za pojednostavnjenje postupka konsolidacije, • smanjiti broj sudjelujućih tijela, • skratiti vrijeme potrebno za provedbu aktivnosti u okviru dodijeljenih sredstava, • primijeniti informacijske tehnologije, osigurati povezanost s postojećim i novim bazama podataka raznih dionika te uspostaviti baza podataka o kvaliteti tla.
132	C1.5. R2-I1	Ciljna vrijednost	Konsolidirano 18 000 ha poljoprivrednog zemljišta		Broj	0	18 000	1.	2026.	Komasacijom 18 000 ha poljoprivrednog zemljišta omogućit će se lakši i učinkovitiji pristup zemljištu; izgradit će se infrastruktura (kao što je mreža poljskih putova i kanala za melioraciju), uz poštovanje odredaba članka 6. stavka 3. Direktive o staništima 92/43/EEZ i postupaka odobrenja u okviru procjene utjecaja na okoliš u skladu s Direktivom 2011/92/EU. Doprinijet će i boljem upravljanju vodama i očuvanju voda, sprečavanju erozije i zakiseljavanja tla, očuvanju zraka, uređenju i zaštiti krajolika te povećanju zapošljavanja, što će posredno i neposredno utjecati na obnovu ruralnog prostora.
133	C1.5. R2-I2	Ciljna vrijednost	Nadogradnja operativnog informacijskog sustava za praćenje poljoprivrednog zemljišta i uspostava 90 stalnih postaja za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta		Broj	0	90	2.	2025.	Nadogradnjom informacijskog sustava za praćenje poljoprivrednog zemljišta omogućit će se dobivanje realističnih i usporedivih parametara koji služe kao temelj za sustavno i planirano upravljanje poljoprivrednim zemljištem. U okviru poboljšanog sustava za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta uspostavit će se najmanje 90 postaja na cijelom državnom području Hrvatske kako bi se obuhvatile sve podregije i što vjernije točnije njihovi poljoprivredno-ekološki uvjeti.
134	C1.5. R3	Ključna etapa	Uspostavljena jedinica za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede	Odluka Ministarstva poljoprivrede o uspostavi jedinice za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede				4.	2021.	Uspostavljena jedinica u suradnji s nadležnim tijelima (Agencija za plaćanja, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, SDURDD) planira i prati provedbu svih ulaganja kako bi osigurala digitalizaciju najmanje 30 % javnih usluga, operativnu platforma za pametnu poljoprivredu i javno dostupan informacijski sustav za sljedivost.
135	C1.5. R3-I1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija najmanje 30 javnih usluga u poljoprivredi navedenih u Akcijskom planu za digitalnu transformaciju poljoprivrednih javnih usluga		Broj	0	30	3.	2025.	Akcijski plan za digitalnu transformaciju osnova je za bilježenje svih poljoprivrednih usluga koje će se digitalizirati. Akcijski plan uključuje model i proces transformacije svake evidentirane javne usluge. Najmanje 30 javnih usluga koje će biti uvrštene u Akcijski plan i primati potporu u okviru NPOO-a bit će digitalizirano i dostupno korisnicima. Akcijskim planom definiraju se pojedinačne javne usluge koje će se digitalizirati tijekom provedbe projekta. Najmanje 30 usluga digitalizirano je i dostupno korisnicima.
136	C1.5. R3-I2	Ključna etapa	Uspostava platforme za pametnu poljoprivredu	Platforma za pametnu poljoprivredu u potpunosti je operativna, uključujući infrastrukturnu centralizaciju, dostupnost svih podataka vezanih za poljoprivrednu proizvodnju te pristup platformi				4.	2025.	Platforma za pametnu poljoprivredu u potpunosti je operativna i dostupna korisnicima. Zahvaljujući ažuriranim, strukturiranim i pravodobnim informacijama izravno s polja i poljoprivrednih gospodarstava te odgovarajućoj stručnoj potpori i primjeni načela održivosti, platforma za pametnu poljoprivredu pružit će osnovu za učinkovit, profitabilan i održiv hrvatski poljoprivredni sektor. Platforma će imati potencijal za smanjenje ekološkog otiska poljoprivrede (npr. najmanja moguća primjena proizvoda kao što su gnojiva i pesticidi ili njihova primjena na određenom ograničenom području, u sustavima precizne poljoprivrede ublažit će istjecanje i potencijalne probleme onečišćenja vode i umanjiti emisije stakleničkih plinova).
137	C1.5. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava informacijskog sustava za sljedivost	Informacijski sustav za sljedivost operativan je dostupan javnosti				3.	2023.	Planirani informacijski sustav za sljedivost omogućit će bolju informiranost potrošača putem praćenja sljedivosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Sustav će biti dobrovoljan i upotrebljavat će se za ujednačavanje i olakšavanje praćenja informacija, olakšavanje poslovanja i pružanje informacija potrošačima putem koda QR. Sustav će biti izrađen tako da omogućava povezivanje s ostalim e-sustavima te kontinuirano ažuriranje informacija o sljedivosti. Sustav će moći bilježiti i informacije o trgovcima i posrednicima, koji možda ni ne dolaze u fizički kontakt s proizvodom.
138	C1.5. R4	Ključna etapa	Internetska platforma za sprečavanje otpada od hrane i poboljšani IT sustav za doniranje hrane	Internetska platforma za sprečavanje otpada od hrane i nadogradnja tehničkog rješenja za IT sustav za doniranje hrane operativni su i dostupni javnosti				2.	2022.	Pokrenut će se internetska platforma za sprečavanje i smanjenje otpada od hrane u svrhu širenja primjera dobre prakse, informiranja i educiranja o problematici otpada od hrane i doniranju hrane. Informatički sustav za doniranje hrane, koji je već u upotrebi, nadogradit će se novim funkcijama, među ostalim mogućnošću regionalnog upravljanja sustavom i statističkog prikaza podataka.
139	C1.5. R4-I1	Ključna etapa	Program potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane	Program potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane proveden je, a sredstva su isplaćena				4.	2023.	Program potpore pokreće se na temelju javnog poziva i sklopljenih ugovora, isplatom sredstava koja će se koristiti za izgradnju i obnovu skladišnih objekata, opreme za skladištenje i namještaja, opreme za hlađenje i čuvanje hrane, viličara, rashladnih i drugih vozila i informatičke opreme.

F. KOMPONENTA 1.6.: RAZVOJ ODRŽIVOG, INOVATIVNOG I OTPORNOG TURIZMA

Pandemija bolesti COVID-19 vrlo je negativno utjecala na turistički sektor, u svijetu i u Hrvatskoj. Kao strateška djelatnost u Hrvatskoj, turizam čini 11,4 % izravnog udjela u BDP-u, a broj noćenja se 2020. smanjio za 55 % u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na posljedice krize i promjene očekivanja potražnje, cilj je ove komponente NPOO-a transformirati i modernizirati sektor turizma te povećati njegovu konkurentnost, održivost i otpornost ostvarenjem sljedećih sveobuhvatnih ciljeva:

-povećati otpornost i održivost turističkog sektora podržavanjem zelene i digitalne tranzicije,

-doprinijeti oporavku turističkog sektora od krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 poboljšanjem smještajnih kapaciteta te socijalne i teritorijalne kohezije,

-povećati kružno gospodarstvo u turizmu i poticati odgovornu potrošnju te povećati neizravne učinke turizma na povezane aktivnosti.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuka za Hrvatsku o smanjenju najvećih parafiskalnih nameta (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019.), o poduzimanju svih potrebnih mjera i učinkovitom odgovoru na pandemiju (1. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i davanju prednosti provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicanju privatnih ulaganja za potporu oporavku gospodarstva (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponentom se doprinosi i ciljevima utvrđenima u drugim potkomponentama ovog plana, posebno u potkomponenti C 1.5. Unapređenje korištenja prirodnih resursa i jačanje lanca opskrbe hranom i C2.3.Digitalna transformacija društva i javne uprave.

F.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

C1.6. R1 – Povećanje otpornosti i održivosti turističkog sektora

Reformom se nastoji uspostaviti učinkovit organizacijski i pravni okvir za upravljanje razvojem održivog turizma izradom Zakona o turizmu, Strategije održivog razvoja turizma do 2030., Nacionalnog plana održivog razvoja turizma do 2027. i strateške procjene utjecaja na okoliš.

Reforma uključuje:

-daljnje administrativno i parafiskalno rasterećenje turističkog sektora,

-daljnju promjenu zakonodavnog okvira radi boljeg upravljanja razvojem turizma i poticanja ulaganja poduzeća u inovacije,

-izradu novog modela turizma koji nudi raznovrsnije turističke proizvode, doprinosi zelenoj i digitalnoj tranziciji poduzeća u turizmu i omogućava pridržavanje načela kružnoga gospodarstva,

-smanjenje operativnih procedura što će doprinijeti lakšem, bržem i jeftinijem pokretanju turističkog poslovanja.

Operacionalizacija reforme sustava upravljanja turizmom predviđena je i u okviru ulaganja C2.3. R3 I15 – Uspostava aplikativnih rješenja u turizmu s ciljem administrativnog rasterećenja poduzeća te transformacije modela turizma ka održivosti. Reforma će se provesti u skladu s načelom provedbe javnih rasprava, uključivanjem širokog kruga dionika u cjelokupnom turističkom ekosustavu, uključujući poduzeća, sektorske udruge i predstavnike akademske zajednice.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

C1.6. R1-I1 – Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti

To ulaganje uključuje financijsku potporu u obliku bespovratnih sredstava za izradu, prilagodbu i unapređenje javne turističke infrastrukture u cijeloj Hrvatskoj radi povećanja energetske učinkovitosti i udjela energije iz obnovljivih izvora i pružanja potpore zelenoj i digitalnoj tranziciji, uz promicanje turističkih proizvoda koji mogu ostvariti višu dodanu vrijednost u skladu s načelima kružnoga gospodarstva.

Dodatni je cilj ulaganja smanjiti prekomjerni turizam u najrazvijenijim turističkim područjima povećanjem privlačnosti manje razvijenih turističkih odredišta, povećanjem njihove kvalitete i produljenjem sezone, poticanjem održivih oblika turizma i razvojem turističke infrastrukture.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

C1.6. R1-I2 – Jačanje konkurentnosti poduzeća i poticanje zelene i digitalne tranzicije sektora turizma

Cilj je ulaganja doprinijeti razvoju održivog turizma s pomoću zelene i digitalne tranzicije odnosno provedbom zelenih projekata, kao što su projekti kojima se povećava energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije i kružno gospodarstvo, uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš te jačanje učinkovitosti resursa.

Sredstva će se dodjeljivati na temelju indeksa turističke razvijenosti Hrvatske te će se prednost dati ulaganjima u slabije razvijena turistička područja. Pored toga, očekuje se da će ova investicija potaknuti socijalnu održivost turizma poticanjem privatnih ulaganja koja će doprinijeti povećanju zaposlenosti u lokalnim zajednicama.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

C1.6. R1-I3 – Jačanje kapaciteta sustava za otporan i održiv turizam

Cilj je ulaganja jačanje otpornosti ljudskog kapitala u cijelom sektoru turizma, u okviru programa obrazovanja koji odgovaraju potrebama tržišta rada, s fokusom na digitalne, zelene i vještine vođenja i upravljanja.

Glavne aktivnosti ulaganja uključuju izradu programa obrazovanja koji odgovaraju potrebama tržišta rada, posebnu edukaciju poslodavaca, edukaciju studenata i nezaposlenih osoba te edukaciju osoblja u državnoj upravi i županijskim turističkim zajednicama radi boljeg upravljanja održivim turizmom.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

F.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
140	C1.6. R1	Ključna etapa	Analiza scenarija kao dio Strategije razvoja održivog turizma do 2030.	Izrada analize scenarija				4.	2021.	Analiza scenarija izrađena kao dio procesa razvoja strategije temelj je za mobiliziranje ulaganja iz ove potkomponente. Analiza scenarija obuhvatit će projiciranje razvojnog smjera na nacionalnoj i teritorijalnoj razini u dogovoru s ključnim dionicima sektora.
141	C1.6. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju razvoja održivog turizma za razdoblje do 2030.	Odredba o stupanju na snagu Strategije razvoja održivog turizma za razdoblje do 2030.				3.	2022.	U okviru reforme provest će se proces transformacije modela razvoja turizma ka održivosti izradom Strategije održivog razvoja turizma do 2030. i to iz aspekta socioekonomske, okolišne i prostorne održivosti. Strategija je dugoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja te će se u njoj posebna pažnju posvetiti i pitanjima dosadašnjeg korištenja prostora, tj. prekomjernog turizma na pojedinim odredištima, kao jednog od ključnih problema turističkog razvoja. Strategijom će se pružiti i odgovor za smanjenje neujednačenog regionalnog razvoja u Hrvatskoj.
142	C1.6. R1	Ključna etapa	Izrada satelitskog računa održivog turizma Republike Hrvatske	Odredba o stupanju na snagu Satelitskog računa održivog turizma				3.	2023.	Sustav satelitskih računa održivog turizma stvorit će uvjete za upravljanje i praćenje razvoja turizma pomoću definiranih pokazatelja održivosti turizma na nacionalnoj i regionalnoj razini. Satelitski račun postat će alat za upravljanje javnom politikom. Prikupljanje i sastavljanje podataka uskladit će se s Europskim sustavom turističkih pokazatelja (ETIS) i konceptima, definicijama, klasifikacijama i računovodstvenim pravilima Sustava okolišno-ekonomskog računovodstva (SEEA). Kako bi se poboljšala učinkovitost regionalne turističke politike, uspostavit će se regionalni satelitski račun održivog turizma, u koji će se dodati posebni pokazatelji turističke aktivnosti na razini odredišta prilagođeni za ukazivanje na moguću pojavu prekomjernog turizma. Podaci i analize bit će podloga za javno i privatno strateško usmjerenje planiranja i pružiti relevantni alat za upravljanje politikama.
143	C1.6. R1	Ključna etapa	Zakon o turizmu kojim se uspostavlja okvir za praćenje i razvoj turističkog sektora	Stupanje na snagu Zakona o turizmu				4.	2023.	Zakonom o turizmu pružit će okvir za praćenje i razvoj sektora turizma uspostavom sustava praćenja i analize podataka i sustava poticanja, praćenja i analize ulaganja, definiranjem uloge ključnih dionika u razvoju turizma i međuresorne suradnje te definiranjem pokazatelja i standarda osiguravanja održivosti turizma (osobito zelenih i digitalnih standarda).
144	C1.6. R1-I1	Ključna etapa	Objava natječaja za zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture i razvoj javne turističke infrastrukture izvan glavnih turističkih i obalnih područja	Objava natječajne dokumentacije za zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture i razvoj javne turističke infrastrukture izvan glavnih turističkih i obalnih područja				3.	2022.	U natječajnoj dokumentaciji bit će utvrđeno da će ulaganja biti usredotočena na projekte koji mogu povećati zeleni i digitalni aspekt kvalitete turističke infrastrukture i smanjiti utjecaj na okoliš, a posljedično i koncentraciju gostiju u sezoni. Na glavnim turističkim i obalnim područjima, prema indeksu turističke razvijenosti, bit će prihvatljiva samo ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju postojeće turističke infrastrukture, i to do 29 623 731 EUR ukupnog proračuna, koja doprinose održivom upravljanju odredištima i smanjenju utjecaja na okoliš na vrhuncu sezone. Kriteriji prihvatljivosti uključuju usklađenost s Tehničkim smjernicama za provedbu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01).
145	C1.6. R1-I1	Ciljna vrijednost	Potpuna dodjela sredstava po natječaju za izgradnju i prilagodbu javne turističke infrastrukture u skladu s kriterijima prihvatljivosti		Broj (EUR)	0	123 432 212	4.	2025.	Dodjela sredstava po natječaju za 100 % dodijeljenog proračuna za izgradnju i prilagodbu javne turističke infrastrukture u skladu s kriterijima prihvatljivosti/odabira za zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture i razvoj javne turističke infrastrukture izvan glavnih turističkih i obalnih područja, koja sadržavaju kriterije odabira/prihvatljivost kojima se osigurava usklađenost podržanih projekata s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) i s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini. Uz to, kriteriji za odabir/prihvatljivost trebaju zahtijevati pružanje [klimatskog/digitalnog] doprinosa, u skladu s interventnim poljima (područjima) [026,128] iz Priloga [VI./VII.] Uredbi o RRF-u.
146	C1.6. R1-I2	Ključna etapa	Objava javnih poziva za jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzeća u turizmu, s najmanje 50 % ukupnih ulaganja koja podupiru zelenu tranziciju.	Objava natječajne dokumentacije za jačanje održivosti te poticanja zelene i digitalne tranzicije poduzeća u sektoru turizma/2088;				3.	2022.	U natječajnoj dokumentaciji bit će utvrđeno da će se najmanje 29 662 632 EUR od ukupnih ulaganja dodijeliti za ulaganja usmjerena na ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbu tim promjenama, digitalizaciju aktivnosti u skladu s kriterijima smanjenja emisija stakleničkih plinova, energetske učinkovitosti ili smanjenja otpada te na prelazak na kružno gospodarstvo. Kriteriji za odabir projekata doprinijet će zelenoj tranziciji, u skladu s NRS-om, europskim zelenim planom, pokazateljima održivosti definiranima u studiji izvedivosti za izradu satelitskog računa održivog turizma Republike Hrvatske i smjernicama za izradu Strategije razvoja održivog turizma do 2030. U skladu s načelima iz Tehničkih smjernica za primjenu načela nenanošenja bitne štete pokazat će kako će ublažiti negativne ekološke učinke koji se mogu povezati s projektom i kako će doprinijeti pozitivnim učincima tijekom provedbe projekta. U natječajnoj dokumentaciji bit će utvrđeno da će se najmanje 29 862 632 EUR ukupnih ulaganja dodijeliti za potporu zelenoj tranziciji te će se za ta ulaganja navesti kriteriji za odabir/prihvatljivost koji će odražavati zahtjeve primjenjivih područja intervencije [3–100] iz Priloga [VI./VII.] i usklađenost s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) te usklađenost podržanih projekata sa zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.
147	C1.6. R1-I2	Ciljna vrijednost	Potpuna dodjela sredstava radi jačanja održivosti te poticanja zelene i digitalne tranzicije poduzeća u sektoru turizma		Broj (EUR)	0	165 903 511	4.	2025.	Cjelokupni proračun dodjeljuje se u okviru poziva na podnošenje projekata namijenjenih jačanju održivosti i poticanju zelene i digitalne tranzicije poduzeća u sektoru turizma koji sadržavaju kriterije za odabir/prihvatljivost u kojima se odražavaju zahtjevi primjenjivih interventnih polja [3-100] utvrđeni u prilozima [VI./VII.] Uredbe o RRF-u i usklađenost podržanih projekata s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) i s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.
148	C1.6. R1-I3	Ključna etapa	Obrazovni programi za jačanje znanja i vještina u turizmu	Objava obrazovnog programa	Broj	0	10	4.	2024.	Izrađeni obrazovni programi za jačanje znanja i vještina u turizmu, uključujući digitalne vještine za državne i javne službenike u sustavu turizma, nezaposlene i edukacije kod poslodavaca Razvijeni obrazovni programi temeljit će se na analizama potreba tržišta rada i dovest će do temelja za jačanje znanja i vještina u turizmu, uključujući digitalne vještine državnih službenika u turističkom sustavu i zaposlenih u sustavu turističke zajednice, nezaposlenih i obrazovanja kod poslodavaca. Kriterijima za odabir programa koji će se razvijati doprinijet će se ostvarenju ciljeva digitalne i zelene tranzicije, odnosno stjecanju znanja i vještina potrebnih za provedbu projekata financiranih u okviru ulaganja C1.6. I2 i I3 ove potkomponente, kao što je znanje povezano sa zelenom gradnjom, obnovljivim izvorima energije, inovativnim proizvodima, poduzetničkim vještinama i održivim upravljanjem odredištima.
149	C1.6. R1-I3	Ciljna vrijednost	Educirani polaznici obrazovnih programa za jačanje znanja i vještina u turizmu, uključujući digitalne vještine za državne i javne službenike u sustavu turizma, nezaposlene i edukacije kod poslodavaca		Broj	0	1 000	4.	2025.	Najmanje 1 000 pripravnika/zaposlenika u turizmu ili javnom sektoru povezanom s turizmom pohađat će tečaj osposobljavanja u području turizma ili nadograditi svoje kvalifikacije počevši od 2022. Za programe će biti utvrđeni kriteriji odabira/prihvatljivosti koji će odražavati zahtjeve primjenjivih područja (a) [3–100] iz Priloga [VI./VII.] Uredbi o RRF-u, kako bi se osigurala usklađenost s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01) i usklađenost podržanih projekata sa zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.

G. KOMPONENTA 2.1.: JAČANJE KAPACITETA ZA IZRADU I PROVEDBU JAVNIH POLITIKA I PROJEKATA

Ova komponenta NPOO-a namijenjena je poboljšanju kvalitete oblikovanja javnih politika, povećanju kapaciteta nadležnih tijela za izradu i provedbu javnih projekata i politika, smanjenju rascjepkanosti javne uprave boljom koordinacijom među relevantnim ministarstvima te pospješivanju provedbe javnih politika i projekata. Komponenta uključuje mjere namijenjene:

-unapređenju izrade i provedbe javnih politika i projekata na središnjoj i lokalnoj razini pojačanim korištenjem digitalnih tehnologija,

-pružanju pomoći korisnicima u pripremi projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije, i

-jačanju mehanizama za koordinaciju i upravljanje javnim politikama.

Komponentom će se doprinijeti ispunjenju preporuka za Hrvatsku o povećanju kapaciteta nadležnih tijela za izradu i provedbu javnih projekata i politika (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i o povećanju kapaciteta i učinkovitosti javne uprave za izradu i provedbu javnih projekata i politika na središnjoj i lokalnoj razini (4. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

G.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: C2.1. R1 – Jačanje mehanizama za integraciju i upravljanje javnim politikama uz profesionalizaciju strateškog planiranja

Reforma će ojačati mehanizme koordinacije i integracije javnih politika, kroz povezivanje trenutačno odvojenih procesa i postupaka, širenje obuhvata i primjene postupaka procjene učinka javnih politika i propisa te profesionalizaciju poslova strateškog planiranja i procjene učinaka propisa.

Reforma uključuje sljedeće ključne elemente:

-izmjenu zakonodavnog okvira sustava strateškog planiranja radi povećanja djelotvornosti strateškog planiranja i profesionalizacije izrade strateških dokumenata,

-mapiranje poslovnih procesa u području strateškog planiranja i procjene učinka propisa,

-ujednačavanje i standardiziranje postupaka strateškog planiranja i upravljanja javnim politikama izradom pisanih uputa,

-izradu opisa poslova i kataloga kompetencija povezanih s poslovima strateškog planiranja i upravljanja javnim politikama,

-uspostavu zajedničke koordinacije za stalno vrednovanje i kontinuirano unapređenje javnih politika,

-uspostavu partnerstva s javnim znanstvenim institutima i akademskim ustanovama za provedbu postupaka neovisnog vrednovanja javnih politika.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma: C2.1. R2 – Jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata EU-a

Kako bi se povećala apsorpcija sredstava Unije, tom će se reformom povećati kapacitet za pripremu i provedbu fondova EU-a. Nadalje, Vladinom odlukom o tijelima u sustavu provedbe NPOO-a utvrdit će se nadležna tijela i odgovornosti za obavljanje poslova provedbe, osnovati središnje koordinacijsko tijelo u okviru MINFIN-a za provedbu i praćenje NPOO-a te će se Odbor za provedbu zadužiti za osiguravanje usklađenosti i dosljednosti u korištenju sredstava Unije. Pripremit će se analiza radnog opterećenja za jačanje administrativnih kapaciteta u svim operativnim programima. Statut Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) izmijenit će se kako bi se uskladio s Uredbom (EU) 2021/241 i osigurao zakonsku ovlast za provedbu revizija u okviru NPOO-a. Nadogradit će se i IT sustav koji se upotrebljava za europske strukturne i investicijske fondove kako bi se omogućilo prikupljanje, pohrana i praćenje podataka o ključnim etapama i ciljevima, među ostalim na razini krajnjih korisnika.

Reforma će biti dovršena do 31. siječnja 2022., prije podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje Komisiji.

Ulaganje: C2.1. R1-I1 – Optimizacija, standardizacija i digitalizacija postupaka za strateško planiranje i procjenu učinaka javnih politika

Ovim ulaganjem uspostavit će se informacijski sustav za strateško planiranje koji će omogućiti praćenje pripreme strateških dokumenata, provedbe i vrednovanja javnih politika, digitalizirati proces procjene učinka te će omogućiti transparentan prikaz provedbe javnih politika široj javnosti.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: C2.1. R1-I2 – Jačanje kapaciteta u području strateškog planiranja i bolje regulative.

Ulaganjem će se razviti obrazovni moduli i organizirati osposobljavanje kako bi se poboljšala uspješnost strateškog planiranja u državnim tijelima. Ulaganje uključuje kontinuirano jačanje kapaciteta provedbom edukacija za koje se da će rukovodećim i drugi službenici pomoći steći odgovarajuće znanje i vještine. Očekuje se da će ulaganje doprinijeti osiguravanju održivosti sustava strateškog planiranja i poboljšati kvaliteta izrade i provedbe javnih politika u Hrvatskoj.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: C2.1. R2-I1 – Osiguravanje pomoći korisnicima u pripremi projektno-tehničke dokumentacije

Ulaganjem će se korisnicima pružiti potpora vanjskih stručnjaka s posebnim znanjem i ovlastima za izradu projektne i tehničke dokumentacije, koje nacionalna uprava ne može izraditi. Očekuje se da će ulaganje dovesti do stvaranja portfelja projekata spremnih za provedbu u području zelene i digitalne tranzicije. Tako će se mjerom osigurati pomoć korisnicima u pravovremenoj i potpunoj pripremi sve potrebne dokumentacije za prijavu na natječaj u okviru programa 2021.–2027.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

G.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

H. KOMPONENTA 2.2.: DALJNJE UNAPREĐENJE UČINKOVITOSTI JAVNE UPRAVE

Cilj je komponente modernizirati hrvatsku javnu upravu i usmjeriti je na korisnike poticanjem stvarnih i funkcionalnih spajanja jedinica lokalne uprave, povećanjem digitalizacije, interoperabilnosti i učinkovitosti dodjele resursa na lokalnoj razini te reformiranjem sustava naknada i upravljanja ljudskim resursima.

Glavni su ciljevi poboljšati sposobnost privlačenja i zadržavanja visokokvalitetnih i nadarenih kadrova u javnoj upravi te poboljšati kvalitetu javnih usluga u jedinicama lokalne i regionalne uprave, što je otežano slabim administrativnim i fiskalnim kapacitetima i nedostatkom transparentnosti.

Komponenta uključuje glavne reforme s povezanim ulaganjima:

-unapređenje postupka zapošljavanja u državnoj službi osnaživanjem sustava prijema u državnu službu i daljnje poboljšanje kompetencija državnih službenika,

-uvođenje novih modela plaća i rada u državnoj službi, uključujući reformu sustava plaća u javnom sektoru i unapređenje sustava upravljanja ljudskim resursima te poticanje vertikalne i horizontalne mobilnosti,

-digitalnu transformaciju konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa,

-osiguravanje funkcionalne i održive lokalne uprave daljnjom optimizacijom i decentralizacijom jedinica lokalne samouprave pružanjem potpore funkcionalnom i stvarnom spajanju.

Komponentom će se doprinijeti ispunjenju preporuka za Hrvatsku o potrebi jačanja učinkovitosti javne uprave (1. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i unapređenju pružanja i kvalitete usluga u manjim jedinicama lokalne uprave (4. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponenta uključuje četiri reforme i sedam ulaganja.

H.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.2. R1 – Unapređenje postupka zapošljavanja u državnoj službi

Cilj je reforme poboljšati sustav zapošljavanja u javnoj službi kako bi se osiguralo zapošljavanje visokokvalificiranih kadrova koji doprinose poboljšanju učinkovitosti javne uprave i omogućuju preusmjeravanje javne uprave na potrebe građana. Reforma uključuje izmjene zakonodavnog okvira. Uz provedbu reforme, nadležna tijela namjeravaju razviti informatičke alate, metodologije i sadržaje potrebne za provjeru kompetencija te provesti mjere izgradnje kapaciteta.

Uvest će se centralizirani sustav selekcije državnih službenika na temelju prethodno utvrđenih planova, analizama radne opterećenosti i stvarnim potrebama državnih tijela za zapošljavanjem određenog profila službenika. U postupku zapošljavanja provodit će se internetsko testiranje kandidata te tako osigurati transparentni i objektivniji odabir kandidata.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C2.2. R1.I1 – Centralizirani sustav selekcije

Cilj je ulaganja uspostaviti objektivniji i transparentniji sustav zapošljavanja na temelju stvarnih utvrđenih potreba i financijskih sredstava. Time će se postići zapošljavanje najboljih i najkompetentnijih kandidata te posljedično doprinijeti poboljšanju učinkovitosti javne uprave.

Ulaganje uključuje sljedeće aktivnosti:

-komparativnu analizu oblika centraliziranog sustava zapošljavanja u državama članicama EU-a te izradu prijedloga novog modela zapošljavanja,

-izmjene zakonodavnog okvira, među ostalim Zakona o državnim službenicima i postupaka zapošljavanja državnih službenika u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade,

-izradu standardiziranih testova i izobrazbe,

-izradu informatičke platforme,

-testiranje i provedbu informatičke platforme.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.2. R1-I2 – E-državni ispit

Cilj je ulaganja uspostava novog sustava polaganja državnog ispita elektroničkim putem čime će se osigurati objektivniji, prikladniji i valjaniji način procjenjivanja znanja kandidata standardiziranim pisanim ispitivanjem.

Ulaganje uključuje razvoj računalnog aplikacijskog sustava u okviru kojeg će se odvijati postupci razvoja ispitnih materijala za državni ispit, prijave na ispit, organizacija, provedba i polaganje državnog ispita. Uvjerenje o položenom ispitu izdavat će se elektronički. Sustav će obuhvaćati bazu ispitnih zadataka i materijala, bazu podataka o kandidatima te će omogućavati kreiranje izvještaja vezanih uz provedbu i rezultate ispitivanja. Takav će sustav omogućiti kontinuirano praćenje i unapređenje svih postupaka razvoja i provedbe državnih ispita. Ispitne prostorije u četiri ispitna centra u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku bit će opremljene i stavljene na raspolaganje za potrebe tog e-državnog ispita i centraliziranog sustava selekcije (Ulaganje C2.2. R1-I1).

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Reforma C2.2. R2 – Novi modeli plaća i rada u državnoj i javnim službama

Cilj je reforme uvesti pravedan, transparentan, dosljedan, motivirajući i financijski održiv sustav određivanja plaća u državnoj upravi i javnim službama te standardiziran, digitaliziran i korisnički usmjeren sustava za upravljanje ljudskim resursima. Kako bi se odgovorilo na novu radno okruženje, uvest će se pametni model rada koji će službenicima pružiti potrebne alate i vještine za rad na daljinu.

Na temelju analize situacije i usporedbe plaća u državnoj i javnim službama uvest će se novi sustav plaća te će se donijeti novi Zakon o plaćama u državnoj službi i novi Zakon o plaćama u javnim službama. Novi zakoni uključivat će odredbe o vrednovanju radnih mjesta u skladu s utvrđenim kriterijima i osiguravanje harmonizacije plaća u državnoj upravi i javnim službama. Novim modelom plaća uspostavit će se sustav nagrađivanja koji će se temeljiti na radnom učinku. Izmijenit će se propisi povezani s ocjenjivanjem i napredovanjem državnih službenika. Ocjena rada i učinkovitosti bit će temelj za karijerno napredovanje i promicanje.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C2.2. R2-I1 – Unapređenje sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama

Ulaganjem će se uspostaviti novi sustav naknada u državnoj upravi i javnim službama, čime će se poduprijeti reforma u tom području. Osigurat će pravedniji sustav iz perspektive državnih službenika, postat će konkurentniji i fiskalno održiviji, u smislu zadržavanja ukupne mase za plaće u državnom proračunu te njezine racionalnije raspodjele.

Osnovat će se jedinstveno koordinacijsko tijelo Vlade zaduženo za međuinstitucijsku koordinaciju svih aktivnosti, u pratnji timova stručnjaka, uključujući predstavnike socijalnih partnera. Provest će se analiza postojećeg sustava plaća i pravnog okvira i komparativna analiza s usporedivim državama članicama. Na temelju tih analiza izradit će se novi prijedlog novog sustava plaća i pravnog okvira, u IT sustav upravljanja ljudskim resursima uključit će se devet novih funkcionalnosti te će se izraditi i provesti komunikacijska strategija.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C2.2. R2-I2 – Uvođenje modela za hibridni pristup radnome mjestu – pametni model rada

Cilj je ulaganja uvesti model koji će državnim službenicima omogućiti rad na daljinu radi pružanja kontinuirane i kvalitetne javne usluge dostupne svima te povećanja motivacije službenika. Uspostavit će se inovativan tijek rada koji će se temeljiti na elementu fleksibilnosti radnog vremena i mjesta rada u skladu s potrebama postupaka i planova javne uprave. Izmijenit će se zakonodavna rješenja koja se odnose na službeničke i radne odnose radi uvođenja hibridnog modela rada u javnoj upravi i pravosuđu (Zakon o radu, Zakon o državnim službenicima, Zakon o zaštiti na radu i podzakonski akti), koja će omogućiti neometani i kontinuirani rad zaposlenika.

Radi postizanja prethodno navedenih ciljeva, mjerom se predviđa sljedeće:

-angažiranje vanjskih stručnjaka za utvrđivanje trenutačnog stanja u području uvjeta za rad na daljinu i izrada i provedba edukacija rukovodećeg kadra,

-izrada prijedloga modela hibridnog pristupa radnome mjestu s cjelovitim normativnim rješenjem za provedbu, od strane vanjskih stručnjaka,

-izmjena zakonodavnog okvira i metodologija rada,

-nabava informatičke tehnologije (prijenosna računala, tableti i pametni telefoni i potreban softver) u okviru transparentnih postupaka javne nabave,

-edukacija zaposlenika.

Mjera će biti dovršena do 30. rujna 2023.

Reforma C2.2. R3 – Digitalna transformacija konzervatorskih podloga i arhivskih zapisa

Cilj je reforme unaprijediti upravljanje dokumentacijom u tijelima javne vlasti radi poboljšanja poslovnih procesa. Očekuje se da će mjera omogućiti učinkovitije pružanje usluga javne uprave primjenom provedenih rješenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) kojima će se osigurati interoperabilnost i razmjena podataka, smanjenje troškova, transparentnost poslovanja i zaštita prava građana.

Pored toga, planira se razviti i uvesti digitalna javna usluga koja će omogućiti pristup digitalnim konzervatorskim podlogama izrađenima za kulturno-povijesne cjeline. Nadalje, razvit će se potrebni standardi i kriteriji kako bi se poboljšala sveukupna učinkovitost javne uprave u tom kontekstu. Očekuje se da će se razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava, jačanjem infrastrukturnih i ljudskih kapaciteta u državnim arhivima i jačanjem kapaciteta za digitalizaciju analognog gradiva na papiru kod stvaratelja i vlasnika (posjednika) gradiva unaprijediti digitalne javne usluge, osigurati brži pristup dokumentaciji i bolje ostvarivanje prava korisnika i svih zainteresiranih građana.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2024.

Ulaganje C2.2. R3-I1 – Uspostava digitalne infrastrukture i usluga javne uprave izradom sustava konzervatorskih podloga

Cilj je ulaganja uspostaviti novu digitalnu javnu uslugu (e-konzervatorske podloge) povezanu s postojećim digitalnim javnim uslugama (kao što su e-građani i informacijski sustav fizičkog planiranja) kako bi se smanjile administrativne prepreke u postupku licenciranja u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, potaklo brzo izdavanje građevinskih dozvola, osigurala transparentnost i ujednačili postupci za dobivanje relevantne dokumentacije u cijeloj zemlji. Službenici će moći brže obrađivati predmete, čime će se povećati učinkovitost javne uprave, a ulagači će se moći informirati o zahtjevima povezanima s kulturnom baštinom. Očekuje se da će se ulaganjem povećati pravna sigurnost povezana s očuvanjem kulturnih dobara, a javnosti omogućiti uvid u konzervatorske podloge.

Ulaganje uključuje razvoj informatičkog sustava digitalne javne usluge te razvoj digitalnih konzervatorskih podloga. Definirat će se standardi, kriteriji i metodologija za razvoj konzervatorskih podloga. Objavit će se digitalizirane konzervatorske podloge, uključujući cjelovitu analizu stanja, vrednovanja i zaštitnih mjera kulturnih lokaliteta.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.2. R3-I2 – Unapređenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva

Cilj je ulaganja poboljšati upravljanje dokumentima koje izrađuju javna tijela i pravosudni sustav te njihovo arhiviranje povezivanjem postojećih usluga i osiguravanjem pristupa svim uključenim javnim tijelima, uz istodobno osiguravanje zaštite prava građana. Planirana ulaganja doprinijet će smanjenju troškova prostora, opreme i ljudi za ustanove koje stvaraju gradivo te jačanju njihovih kapaciteta za upravljanje dokumentacijom u digitalnom obliku. Hrvatska će izričito utvrditi potencijalne rizike i posebne mjere za jamčenje sigurnosti podataka, uključujući je li i u kojem slučaju predviđeno korištenje pružatelja usluga računalstva u oblaku iz trećih zemalja na koje se primjenjuju propisi o ekstrateritorijalnosti.

Ulaganje uključuje razvoj nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i uvođenje nove usluge „e-Arhiv“, u okviru državne informacijske infrastrukture, povezane s postojećim e-uslugama. Provedba se sastoji od sljedećih aktivnosti:

-razvoj informatičkih sustava uključujući testiranje i migraciju podataka,

-razvoj repozitorija za pohranu digitaliziranog gradiva,

-razvoj digitalne javne usluge za pristup i korištenje digitaliziranog gradiva,

-jačanje spremišnih kapaciteta u osam područnih državnih arhiva za preuzimanje trajnog gradiva na papiru,

-jačanje ljudskih kapaciteta održavanjem edukacija za zaposlenike u 19 državnih arhiva i 120 pravosudnih tijela kako bi se unaprijedilo upravljanje dokumentacijom u digitalnom okruženju,

-sređivanje i odabiranje gradiva na papiru u pravosudnim tijelima,

-odlaganje gradiva pravosudnih tijela kojem su prošli rokovi čuvanja i koje se više ne koristi za redovno poslovanje,

-Digitalizacija odabranog gradiva na papiru koje ostaje u pravosudnim tijelima u skladu sa stručnim smjernicama za digitalizaciju arhivskog gradiva i važećim zakonodavstvom.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma C2.2. R4 – Funkcionalna i održiva lokalna uprava

Cilj je reforme uspostaviti visokokvalitetan i učinkovit sustav lokalne i regionalne vlasti poticanjem funkcionalne i stvarne integracije jedinica lokalne uprave. Očekuje se da će reforma doprinijeti poboljšanom, učinkovitom i transparentnom pružanju javnih usluga građanima te im pružiti jednake mogućnosti za zadovoljavanje svojih potreba i interesa, bez obzira na to gdje žive.

Relevantni propis, Zakon o izvršenju proračuna Republike Hrvatske za 2022., izmijenit će se i uvest će se mehanizam financijske potpore za poticanje funkcionalnog i stvarnog spajanja. U državnom proračunu osigurat će se dostatna sredstva kako bi se financijski potaknulo stvarno spajanje najmanje 20 % i funkcionalno spajanje najmanje 40 % jedinica lokalne uprave. U razvojnoj fazi mehanizma utvrdit će se više mogućih modela financiranja zajedničkog obavljanja poslova uzimajući u obzir opseg usluga koje moraju pružati vlade lokalne i regionalne uprave kako je utvrđen zakonom i iskazane potrebe jedinica za zajedničkim obavljanjem poslova. Uspješan dovršetak postupka stvarnog ili funkcionalnog spajanja bit će preduvjet za dodjelu dodatnih sredstava ili sufinanciranja iz državnog proračuna. Odlukom Vlade RH propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za stvarna spajanja, dok će poticaji za funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje.

Izmjene propisa povezanih s mehanizmom financijske potpore za lokalna i regionalna tijela, kojima se omogućava isplaćivanje financijskih poticaja za spajanje

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2022.

Ulaganje C2.2. R4-I1 – Daljnja optimizacija i decentralizacija jedinica lokalne i regionalne uprave pružanjem potpore funkcionalnom i stvarnom spajanju

Ulaganje uključuje nadogradnju IT sustava za pružanje potpore popratnoj reformi (C2.2. R4) i uspostavu visokokvalitetnog sustava za poticanje funkcionalnog i stvarnog spajanja jedinica lokalne uprave. Time će se povećati antropocentričnost i transparentnost u pružanju usluga građanima te ojačati administrativni kapaciteti za što učinkovitije obavljanje zadaća. Jedinice će se poticati na zajedničko izvršavanje pojedinih poslova (funkcionalno spajanje) ili na stvarno spajanje s drugim jedinicama lokalne samouprave, pružanjem odgovarajuće ekspertize i uspostavom sustava financijskih poticaja.

Prethodno naveden IT sustav, izrađen u okviru projekta „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave” nadogradit će se i staviti na raspolaganje jedinicama lokalne uprave. IT sustav omogućit će jedinicama da jasnije utvrde koje poslove bi bilo učinkovitije obavljati zajednički s drugom jedinicom/jedinicama lokalne uprave i koje su jedinice pogodni partneri za zajedničko obavljanje poslova. Podaci prikupljeni putem sustava poslužit će kao osnova za stvarno spajanje jedinica koje će za to izraziti interes.

Izradit će se upitnik samoprocjene, koji će jedinice lokalne uprave ispuniti radi dopune dostupnih podataka. Na temelju navedenih podataka izradit će se smjernice i preporuke za spajanja. Sustav će omogućiti sveobuhvatan pregled zadaća koje su pogodne za zajedničko izvršavanje te predlaganje modela spajanja, kao što je osnivanje zajedničkog upravnog tijela ili zajedničkih ustanova. Kad je riječ o stvarnim spajanjima, sustav će navesti potrebne korake i odabrati odgovarajuće partnerske jedinice.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2025.

H.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
163	C2.2. R1	Ključna etapa	Izmijenjeni zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojim se utvrđuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira	Stupanje na snagu izmijenjenog zakonodavnog okvira za centralizirani sustav selekcije državnih službenika				2.	2023.	Revidirano zakonodavstvo uključuje barem sljedeće mjere: — definiranje profila radnih mjesta specifičnih za državnu upravu radi privlačenja kadrova s potrebnim kompetencijama i vještinama, — stvaranje jedinstvene platforme za zapošljavanje radi centraliziranja postupaka zapošljavanja u jedinstvenoj platformi za sve nacionalne uprave, — prilagođavanje postupka zapošljavanja radi: i. prelaska sa sustava koji se temelji samo na znanju na sustav koji se prvenstveno temelji na kompetencijama i odgovarajućim vještinama, ii. procjene sposobnosti državnih službenika, iii. razlikovanja zapošljavanja na početnoj razini, koje bi se trebalo temeljiti isključivo na kompetencijama, i zapošljavanja specijaliziranih profila, koje bi se trebalo temeljiti na kombinaciji kompetencija i relevantnog radnog iskustva kako bi se omogućio pristup karijeri na višoj razini, — ojačanje predanosti rodnoj ravnoteži i osiguravanju rodne ravnopravnosti pri zapošljavanju te napredovanju žena na više rukovodeće položaje.
164	C2.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % novih, stalno zaposlenih državnih službenika u državnim tijelima zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novorazvijene IT platforme		% (postotak)	0	100	4.	2024.	Uvest će se centralizirani sustav selekcije državnih službenika koji će se provoditi na temelju prethodno utvrđenih planova prijema zasnovanih na analizama radne opterećenosti i stvarnim potrebama državnih tijela za zapošljavanjem određenog profila službenika. Sustavom će biti predviđeno da se u postupku zapošljavanja provodi internetsko testiranje kandidata te tako osigura transparentniji i objektivniji odabir kandidata.
165	C2.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % službenika svih javnih institucija koji imaju obvezu polaganja državnog ispita digitalno polažu državni ispit na temelju novog modela ispita.		% (postotak)	0	100	4.	2022.	Ukupno 100 % službenika svih javnih institucija koji imaju obvezu polaganja državnog ispita polažu državni ispit na temelju potpuno digitaliziranog modela. Postupak polaganja državnog ispita digitalizirat će se radi povećanja njegove transparentnosti, pristupačnosti (više lokacija u zemlji) i učinkovitosti.
166	C2.2. R2	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama te propisa za mobilnost	Stupanje na snagu Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama te propisa za vertikalnu i horizontalnu mobilnost službenika u javnoj upravi				2.	2023.	Novim propisom o plaćama u državnoj upravi i javnim službama omogućit će se pravedna i transparentna procjena radnih mjesta u skladu s utvrđenim kriterijima te će se uskladiti razredi i bonusi u javnoj upravi, utvrditi koeficijenti složenosti poslova uz savjetovanje sa socijalnim partnerima te uvesti sustav nagrađivanja koji se temelji na radnom učinku. Uvest će se novi sustav plaća, a novi Zakon o plaćama u državnoj službi i novi Zakon o plaćama u javnim službama uključivat će odredbe o pravednom i transparentnom vrednovanju radnih mjesta u skladu s utvrđenim kriterijima, osiguravanju usklađenosti plaća u državnoj službi i javnim službama i uvođenju sustava nagrađivanja prema radnom učinku. Izmijenit će se zakonodavni okvir (Zakon o državnim službenicima i pripadajući podzakonski akti) za vertikalnu i horizontalnu mobilnost. To uključuje plan za karijeru koji omogućuje pristup srednjim i višim rukovodećim položajima te jačanje veze između napredovanja u karijeri i procjene radnog učinka. Osim toga, postavit će se preduvjeti za učinkovito tržište rada u javnoj upravi, uključujući (a) stvaranje transparentnog i ujednačenog sustava oglašavanja za sva slobodna radna mjesta u javnoj upravi (b) mogućnost prijave za bilo koji posao bilo gdje u javnoj upravi.
167	C2.2. R2-I1	Ciljna vrijednost	Sustav za upravljanje ljudskim resursima, Registar zaposlenih u javnom sektoru (REGZAP) i Sustav za centralizirani obračun plaća (COP) dopunjuju se s devet novih funkcionalnosti radi digitalizacije svih povezanih postupaka te posljedičnog pojednostavnjenja i ubrzanja izmjene sustava plaća		Broj	0	9	2.	2024.	Razvit će se i uvesti devet novih funkcionalnosti u sustavu REGZAP-COP (i to: izrada akata o pravima i obvezama službenika, ocjenjivanje, evidencija rada, planiranje i razvoj karijere, interna burza rada te personalizirani pristup sustavu od strane službenika, službena putovanja) radi podrške provedbi predloženih izmjena u sustavu plaća.
168	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 20 % državnih službenika primjenjuje pametni model rada		% (postotak)	0	20	3.	2023.	20 % državnih službenika radi prema pametnom modelu rada, koji omogućava rad na daljinu radi pružanja kontinuirane i kvalitetne javne usluge dostupne svima te povećanja motivacije službenika.
169	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 60 % državnih službenika educirano je za primjenu pametnog modela rada		% (postotak)	0	60	3.	2023.	60 % državnih službenika educirano je za primjenu pametnog modela rada i ima vještine potrebne za rad na daljinu radi pružanja kontinuirane i kvalitetne javne usluge dostupne svima te povećanja motivacije službenika.
170	C2.2. R3	Ključna etapa	Uvođenje usluge e-konzervatorskih podloga	Digitalna javna usluga e-konzervatorskih podloga u potpunosti je funkcionalna i dostupna				4.	2023.	Uspostavom digitalne infrastrukture i usluga javne uprave razvoj sustava konzervatorskih podloga unapređuje se upravljanje dokumentacijom u tijelima javne vlasti i drugim stvarateljima gradiva kao ključna potporna funkcija svih poslovnih procesa. E-konzervatorske podloge omogućit će učinkovitije pružanje usluga javne uprave primjenom rješenja IKT-a kojima se osiguravaju interoperabilnost i razmjena podataka, smanjenje troškova, transparentnost poslovanja i zaštita prava građana. Uspostavit će se digitalna javna usluga (e-konzervatorska podloga) povezana s postojećim digitalnim javnim uslugama, čime će se ukloniti administrativne prepreke u procesu ishođenja dozvola u skladu sa Zakonom o zaštiti i čuvanju kulturnih dobara.
171	C2.2. R3	Ključna etapa	Uspostava nacionalnog arhivskog informacijskog sustava	Nacionalni arhivski informacijski sustav potpuno je funkcionalan i dostupan				2.	2024.	Uspostavit će se nacionalni arhivski informacijski sustav radi unapređenja upravljanja dokumentacijom od strane javnih tijela i drugih stvaratelja dokumentarnog gradiva, kao temeljne potporne funkcije svim poslovnim procesima.
172	C2.2. R3-I1	Ciljna vrijednost	Stvaranje 60 javno dostupnih konzervatorskih podloga za najsloženije kulturno-povijesne cjeline velike spomeničke vrijednosti		Broj	0	60	2.	2026.	Ukupno 60 e-konzervatorskih podloga stvoreno je i stavljeno na raspolaganje javnosti. E-konzervatorska podloga digitalna je stručna dokumentacija koja obuhvaća grafički i tekstualni dio te identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na definiranom geografskom području. Dokumenti prostornog uređenja, ovisno o vrsti i području, moraju sadržavati podatke iz konzervatorskih podloga uključujući mjere za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara na tom području. Razvit će se e-konzervatorske podloge za svaku od najsloženijih kulturno-povijesnih cjelina velike spomeničke vrijednosti koja ispunjuje kriterije ugroženosti i hitnosti za dovršetak s obzirom na planiranu izgradnju.
173	C2.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	600 stvaratelja gradiva koristi arhivski informacijski sustav		Broj	0	600	2.	2026.	Najmanje 600 stvaratelja koristi nacionalni informacijski sustav za upravljanje i pohranu dokumentacije. Ministarstvo će analizirati i izvještavati o podacima o broju individualnih stvaratelja koji pristupaju sustavu. Sustav omogućava učinkovitije pružanje usluga javne uprave primjenom rješenja IKT-a kojima se osiguravaju interoperabilnost i razmjena podataka, smanjenje troškova, transparentnost poslovanja i zaštitu prava građana.
174	C2.2. R4	Ključna etapa	Izmjena zakonodavnih okvira radi poticanja dobrovoljnog funkcionalnog ili stvarnog spajanja jedinica lokalne uprave (JLS) i donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje	Stupanje na snagu zakonodavnog okvira				1.	2022.	Izmijenjenim zakonodavnim okvirom i mehanizmom financijske potpore potaknut će se funkcionalno i stvarno spajanje JLS-a, uz osiguranje dostatnih sredstava u državnom proračunu za financijsko poticanje stvarnog spajanja barem 20 % JLS-a, odnosno minimalno 40 % JLS-a tijekom razdoblja do 2026. Tako će funkcionalno spojeni JLS-i zadržati ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, tijekom razdoblja od najmanje 2 godine, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će se osigurati i dodatna sredstva temeljena na postignutim uštedama u narednih 5 godina. Uz to, poticaji za stvarna spajanja JLS-a uključivat će jednokratne kapitalne transfere, tijekom 5 godina koje će JLS-i koristiti namjenski za infrastrukturne projekte. Odlukom Vlade RH propisat će se kriteriji i visina poticaja, uz veće fiskalne poticaje za stvarna spajanja, dok će poticaji za funkcionalna spajanja ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje. Nakon donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske u Narodnim novinama objavit će se javni poziv JLS-ima za iskaz interesa za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje.
175	C2.2. R4-I1	Ključna etapa	Mehanizam podrške za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje i uspostava sveobuhvatnog sustava podrške za funkcionalno i stvarno spajanje jedinica	Uspostavljen je sveobuhvatni mehanizam podrške za funkcionalno/stvarno spajanje jedinica lokalne uprave				2.	2025.	Dovršena je potpora za daljnji postupak funkcionalne optimizacije poslova u djelokrugu jedinica lokalne samouprave i provedene su sljedeće zadaće i mjere potpore: — (samo)procjena kapaciteta jedinica za obavljanje poslova iz njihova djelokruga i iskazivanje potrebe i interesa za zajedničko obavljanje poslova, odnosno stvarno spajanje, u svim jedinicama lokalne uprave, — utvrđivanje, među jedinicama, poslova koji bi se mogli zajednički obavljati, — uvođenje IT sustava za podršku koji funkcionalno povezuje poslove jedinica lokalne samouprave, — dovršena je edukacija 50 službenika tijela države uprave za pružanje podrške službenicima jedinica lokalne uprave u području funkcionalnog povezivanja i stvarnog spajanja, — dovršena je edukacija 100 službenika jedinica lokalne uprave radi obavljanja zajedničkih poslova kao dio funkcionalnog povezivanja.

I. KOMPONENTA 2.3.: DIGITALNA TRANSFORMACIJA DRUŠTVA I JAVNE UPRAVE

Hrvatska je na 20. mjestu prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), a dostupnost javnih usluga na internetu još je manjkava. Slaba digitalna povezivost ograničava daljnji razvoj digitalnog gospodarstva Hrvatske i doprinosi produbljenju digitalnog jaza između urbanih i ruralnih područja.

Cilj je komponente podržati digitalnu tranziciju hrvatskoga gospodarstva i društva. Obuhvaća reforme i ulaganja namijenjene digitalizaciji javne uprave, povećanju pružanja javnih usluga na internetu i omogućivanju pristupa mrežama gigabitne povezanosti na područjima pogođenima tržišnim neuspjehom, uključujući ruralna područja.

Komponentom se doprinosi ispunjenju preporuke za Hrvatsku: „povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2020.) i „usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u širokopojasni brzi internet” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponenta uključuje četiri reforme i dvadeset ulaganja.

I.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.3. R1 – Strategija Digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucijske suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva

Cilj je reforme upravljati digitalnom transformacijom hrvatskoga društva i gospodarstva u idućem desetljeću. Strategijom Digitalna Hrvatska do 2030. utvrdit će se strateški okvir za ulaganja u digitalnu tranziciju i strateški ciljevi u sljedećim područjima: i. digitalna tranzicija gospodarstva, ii. digitalizacija javne uprave i pravosuđa, iii. digitalna povezivost/razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža i iv. razvoj digitalnih vještina i radnih mjesta u digitalnom sektoru.

U okviru reforme uspostavit će se i mehanizam za koordinaciju priprema i provedbe projekata za podršku digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s jasnim kriterijima prioritizacije i evaluacije ulaganja.

Reforma C2.3. R2 – Unapređenje interoperabilnosti informacijskih sustava

Cilj je reforme doprinijeti pružanju digitalnih javnih usluga i olakšati interakciju između građana/poduzeća i javne uprave. Reforma je namijenjena i uvođenju napredne analize podataka u nacionalnu upravu kako bi se doprinijelo tome da se na svim razinama uprave odluke donose na temelju podataka.

Tijela javne vlasti u Hrvatskoj trenutačno koriste stotine registara i baza podataka. Očekuje se da će reforma stvoriti preduvjete za uvođenje središnjeg registra (središnji sustav interoperabilnosti) kojim će se povezati temeljni registri (Ulaganje C2.3. R2.I1) te za uspostavu središnje baze podataka koja će nadležnim tijelima omogućiti primjenu napredne analize podataka (Ulaganje C2.3. R2.I2).

Očekuje se da će reforma donijeti sistemske promjene, usmjerene ka razvoju interoperabilnih sustava na nacionalnoj razini i donošenju odluka temeljenih na podacima. Očekuje se i da će se poboljšati internetsko pružanje kvalitetnih javnih usluga poduzećima i građanima.

Mjerom će se utvrditi organizacijska i upravljačka struktura za upravljanje središnjim sustavom interoperabilnosti, kao i katalog e-usluga koji će biti povezane sa središnjim sustavom interoperabilnosti. Razvit će se i ekosustav za prikupljanje, obradu, analizu, prikaz i dijeljenje podataka, s ciljem uvođenja analitike podataka u državnu upravu kao novog načina rada na svim razinama odlučivanja.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3. R2-I1 – Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti

Cilj je ulaganja izgraditi središnji registar za javna tijela, s ciljem uklanjanja trenutačne rascjepkanosti (u kojoj se javna tijela koriste stotinama registara), i to uspostavom središnjeg sustava interoperabilnosti u kojem će se povezati temeljni registri, u skladu s Europskim okvirom za interoperabilnost.

Ulaganje uključuje uspostavu središnjeg nacionalnog portala u okviru kojeg će se barem osam postojećih temeljnih javnih registara (kao što je matica rođenih, registar prebivališta, registar branitelja) integrirati i međusobno povezati u interoperabilni središnji registar. Središnji registar omogućit će da se informacije iz različitih registara konsolidiraju u jedan interoperabilni registar i budu dostupne javnoj upravi, građanima i poduzećima.

Središnji registar omogućit će pružanje 21 administrativnog postupka s popisa u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1724 (Uredba o jedinstvenom digitalnom pristupniku) putem interneta.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.3. R2-I2 – Uspostava središnjeg skladišta podataka i sustava poslovne analitike

Cilj je ulaganja izgraditi centralno skladište podataka za državna tijela. Očekuje se da će se time poboljšati sustav upravljanja podacima tako što će se olakšati prikupljanje podataka u standardiziranim formatima, obrada, analiza i dijeljenje podataka među tijelima javne vlasti (kao što su jedinice državne i lokalne uprave). Platforma će omogućiti analizu podataka u stvarnom vremenu i omogućiti naprednu analizu podataka (kao što su unaprijed definirani poslovni pokazatelji, nadzorne ploče i izvješća na dnevnoj osnovi). Očekuje se da će se time znatno unaprijediti donošenje odluka temeljenih na podacima na svim razinama državne uprave.

Dio skladišta podataka bit će dostupan građanima i poduzećima kako bi se privatnom sektoru omogućilo da izgradi i razvije usluge dodane vrijednosti na temelju dostupnih podataka i analitičkih alata.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3. R3-I1 – Nadogradnja Centra dijeljenih usluga

Cilj je ulaganja proširiti kapacitet Državnog oblaka (Centar dijeljenih usluga, CDU) kako bi se omogućilo veliko povećanje broja korisnika te ga nadgraditi razvojem novih funkcionalnosti, što će uključivati:

-platformu za razvoj, provedbu i testiranje aplikacija za korisnike,

-platformu za IKT podršku,

-središnji sustav nadzora informacijske sigurnosti za upravljanje sigurnosnim događajima na informacijskoj i komunikacijskoj infrastrukturi,

-platformu za biometrijsku autentifikaciju kojom se uspostavlja usluga za biometrijsku identifikaciju integrirana u postojeći središnji sustav za upravljanje korisničkim pravima i identitetima,

-platformu za lako kreiranje i upravljanje digitalnim sadržajem web-stranica korisnika, sa značajkama za intuitivno indeksiranje, pretraživanje i dohvat sadržaja, format, revizioniranje, objavljivanje i forume za rasprave,

-Platforma za razvoj tehnologija lanaca blokova za Državni oblak, u skladu s europskom infrastrukturom usluga lanaca blokova

Platforma CDU-a integrirat će se u zajedničke europske podatkovne prostore kako bi se omogućilo sigurno udomljavanje, pristup i izmjena podataka i usluga na razini EU-a.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3. R3-I2 – Jačanje kapaciteta policije za suzbijanje kiberkriminaliteta

Cilj je ulaganja ojačati kapacitet Ministarstva unutarnjih poslova za borbu protiv kiberkriminaliteta.

Ulaganje uključuje kupnju specijalizirane policijske opreme za analizu digitalnih dokaza, specijaliziranu obuku policijskih službenika za detektiranje i suzbijanje kibernapada i provedbu javnih preventivnih komunikacijskih kampanja o kiberkriminalitetu namijenjenih poduzećima i javnosti.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3. R3-I3 – Uspostava jedinstvenog kontaktnog centra za sve e-javne usluge za pružanje korisničke podrške

Cilj je ulaganja osnovati jedinstveni kontaktni centar (JKC) u kojem će se obuhvatiti i centralizirati korisničke službe svih digitalnih internetskih usluga javne uprave. Očekuje se da će jedinstveni kontaktni centar pružiti novu, poboljšanu uslugu građanima i poduzećima za komunikaciju s javnom upravom te da će korisnicima omogućiti lako pronalaženje traženih informacija. Jedinstveni kontaktni centar korisnicima će omogućavati slanje povratnih informacija, procjenu kvalitete interakcije s javnim službenicima i naknadnu ocjenu. Očekuje se da će se time preobraziti interakcija između hrvatske javne administracije i njezinih korisnika.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.3. R3-I4 – Konsolidacija Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH)

Cilj je ulaganja nadograditi CEZIH, koji koriste svi dionici u zdravstvenom sustavu (kao što su bolnice, medicinsko osoblje, medicinske škole, javnozdravstvene ustanove, ljekarne, laboratoriji).

Ulaganjem će se omogućiti prijenos sustava u Državni oblak (CDU) te će se uspostaviti rješenja za oporavak od kriznih situacija kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja i osigurao stalan, pouzdan i siguran način rada središnjeg zdravstvenog informacijskog sustava.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.3. R3-I5 – Projekt uvođenja digitalne osobne iskaznice

Cilj je ulaganja promicati korištenje elektronskog potpisa u interakciji građana s javnom upravom. Očekuje se da će mjera korisnicima eOI-ja omogućiti potpisivanje dokumenata na mobilnim platformama.

Uspostavit će sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za mobilno potpisivanje radi izdavanja udaljenih certifikata za udaljeni kvalificirani elektronički potpis. Izdavanje takvog certifikata preduvjet je za elektroničko potpisivanje dokumenata na mobilnim platformama ili u aplikacijama za mobilno potpisivanje.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.3. R3-I6 – Ulaganje u mreže državne informacijske infrastrukture

Cilj je ulaganja modernizirati i povećati kapacitet mreže državne informacijske infrastrukture (mreža DII) kojom se javna tijela u Hrvatskoj koriste za pružanje internetskih usluga građanima i poduzećima.

Ulaganje uključuje oblikovanje nove sigurne mrežne arhitekture koja zadovoljava potrebe nadležnih tijela i povezuje sve korisnike na jedinstvenu mrežu. Konkretno, novom će se mrežom svim javnim tijelima osigurati širokopojasni pristup mreži visokog kapaciteta (10 Gbps). Kako bi se osigurala kontinuirana povezivost svih ustanova u sustavu, ulaganjem se modernizira mrežni nadzorni centar i uspostavlja sustav, dostupan 24 sata dnevno i sedam dana u tjednu, za rješavanje tehničkih poteškoća i korisničku podršku.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C2.3. R3-I7 – Unapređenje sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju

Cilj je ulaganja unaprijediti informacijski sustav prostornog uređenja i državne imovine (ISPU) kako bi se uspostavio integrirani informacijski sustav prostornog uređenja i omogućila digitalizacija postupaka povezanih s pripremom i provedbom pojedinačnih projekata, od utvrđivanja lokacije projekta do dobivanja potrebnih dozvola.

Mjerom će se omogućiti i nabava satelitskih snimaka područja visoke razlučivosti Hrvatske i razvoj digitalnih prostornih planova.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C2.3. R3-I8 – Izrada digitalne mobilne platforme

Cilj je ulaganja stvoriti mobilnu platformu za digitalne javne usluge kako bi se građanima omogućilo da lak pristup javnim uslugama na internetu s pomoću pametnih telefona. Postojeći sustav usluga „e-Građani” razvijen je za osobna računala i trenutačno nije prilagođen mobilnim uređajima, stoga postoji potreba za uvođenjem platforme prilagođene mobilnim aplikacijama.

Ulaganjem će se, s pomoću najsuvremenijih tehnologija i standarda, izgraditi platforma koja omogućuje standardizaciju pružanja javnih usluga na mobilnim platformama (kao što su zahtjev za dokaz o rodnom listu, zahtjev za dokaz boravišta, registracija promjene adrese, registracija motornog vozila). Platforma će omogućiti povezivanje svih registara i baza podataka s Centralnom sabirnicom za razmjenu podataka (GSB). Također, ulaganjem će se omogućiti nadogradnja nacionalnog sustava autentifikacije (NIAS) kako bi postao kompatibilan s najnovijim trendovima autentifikacije za mobilne platforme, uz primjenu suvremenih biometrijskih metoda prijave u aplikaciju.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C2.3. R3-I9 – Uspostava nove platforme Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske

Cilj je ulaganja uspostaviti novu informatičku platformu za sustav elektroničke javne nabave s ciljem potpore postupka javne nabave i provedbe novih standardnih obrazaca za objavljivanje obavijesti u području javne nabave, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2019/1780 (e-obrasci).

Ulaganjem će se modernizirati informatička platforma hrvatskog Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (EOJN), koji je trenutačno utemeljen na zastarjeloj tehnologiji i ne pruža odgovarajuću potporu učinkovitom vođenju postupaka javne nabave. Konkretno, mjerom će se omogućiti povezivanje svih postupaka nabave (od plana nabave, preko provedbe postupka, do podataka o plaćanjima na temelju sklopljenih ugovora) te će se uvesti mogućnost internetskog podnošenja žalbe (e-žalba) i internetskog plaćanja naknada. Ulaganjem će se uspostaviti i okvir za praćenje usklađenosti s određenim minimalnim obveznim kriterijima i ciljevima (kao što je strateška, zelena ili inovativna javna nabava).

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C2.3. R3-I10 – Digitalizacija i informatizacija HZZ-a (eHZZ)

Cilj je ulaganja digitalizirati Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), u kojem se većina dokumentacije trenutačno pruža u papirnatom obliku te ne postoji automatizirani sustav za digitalnu pohranu dokumentacije. Očekuje se da će se ulaganjem uspostaviti sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za upravljanje ljudskim resursima te digitalizirati arhiv HZZ-a.

Ulaganjem će se u potpunosti automatizirati i digitalizirati poslovni procesi HZZ-a, uz nova informatička rješenja za ubrzavanje i automatizaciju rada HZZ-a, povećanje razine sigurnosti svih poslovnih podataka, omogućivanje kolanja i središnje obrade elektroničkih dokumenata te uvođenje digitalnog i biometrijskog potpisa.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3. R3-I11 – Modernizacija IKT podrške HZMO-a (eHZMO)

Cilj je ulaganja modernizirati zastarjeli IT sustav Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i digitalizirati njegove osnovne poslovne procese. Očekuje se da će mjera povećati učinkovitost HZMO-a i podržati pružanje kvalitetnih usluga.

Ulaganjem će se izgraditi novi IT sustav za pružanje potpore temeljnim procesima, koji će uključivati sljedeće module:

-izračun za mirovinsko osiguranje i doplatak za djecu,

-evidenciju doprinosa i uplata,

-podatke o korisnicima,

-žalbe, revizije postupaka i sporovi,

-digitalnu dokumentaciju i arhive,

-analitičke i računovodstvene podatke,

-financijsko poslovanje,

-procese nabave, ugovaranja i naručivanja,

-potraživanja i obveze (kupci/dobavljači),

-upravljanje imovinom.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3. R3-I12 – Digitalizacija arhive HZMO-a (eArhiva)

Cilj je ulaganja digitalizirati arhiv HZMO-a. Očekuje se da će mjera znatno poboljšati ukupnu učinkovitost rada HZMO-a i troškovnu učinkovitost upravljanja arhivima, što se trenutačno u najvećem dijelu temelji na ručnom pretraživanju. Ulaganjem će se uspostaviti digitalni sustav upravljanja arhivom i jedinstveno mjesto za trajnu pohranu arhiva. Cilj je ulaganja digitalizirati postojeći materijal, ali i uspostaviti središnji sustav koji će omogućiti digitalizaciju svih novonastalih predmeta koji će se evidentirati i pohraniti u digitalnom arhivskom sustavu.

HZMO u ovom trenutku raspolaže s otprilike 4,5 milijuna spisa. Cilj je ulaganja digitalizirati 1 000 000 aktivnih spisa (oko 50 000 000 stranica).

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3. R3-I13 – Digitalna transformacija Porezne uprave

Cilj je ulaganja modernizirati informacijski sustav Porezne uprave s ciljem razvoja informatičke platforme prilagođene korisnicima kojoj mogu pristupiti porezni obveznici i službenici Porezne uprave, čime će se povećati učinkovitost Porezne uprave.

Ulaganjem će se nadograditi infrastruktura IKT-a Porezne uprave i razviti platforma za automatizaciju poslovnih procesa Porezne uprave. Platforma omogućava i analizu podataka i podržava buduće potrebe Porezne uprave, povećava sigurnost infrastrukture IKT-a i osigurava kontinuitet poslovanja u kriznim situacijama.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3. R3-I14 – Uvođenje sustava bezgotovinskog plaćanja u gospodarstvu putem eRačuna s integriranom e-arhivom i aktivnim poreznim knjigovodstvom

Cilj je ulaganja uspostaviti internetski sustav poreznog računovodstva s ciljem administrativnog rasterećenja poreznih obveznika.

Ulaganjem će se uspostaviti novi IT sustav za registraciju elektroničkih računa (e-računi) koje izdaju javna tijela za bezgotovinska plaćanja u informacijskom sustavu Porezne uprave. Ulaganjem će se uspostaviti i napredno digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a.

Očekuje se da će ulaganje doprinijeti pojednostavnjenju poreznih prijava tako što će se smanjiti broj potrebnih obrazaca i poduprijeti poreznu usklađenost.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.3. R3-I15 – Uspostava aplikativnih rješenja u turizmu s ciljem administrativnog rasterećenja poduzeća te transformacije modela turizma ka održivosti

Cilj je ulaganja razviti nove informatičke alate za javni turistički informacijski sustav (e-turizam) kako bi se olakšao djelotvorno upravljanje razvojem turizma i poduprla održivost tog sektora.

Ulaganjem će se nastaviti digitalizacija Hrvatskog opservatorija održivog razvoja turizma (CROSTO) te razviti digitalni sustav za praćenje razvoja odredišta kako bi se pratila održivost odredišta u skladu s Europskim sustavom turističkih pokazatelja za održivo upravljanje odredištima (ETIS).

Ulaganjem se doprinosi i poboljšanju „poslovne inteligencije” u turizmu korištenjem podataka dobivenih iz različitih izvora, kao što su Središnji turistički registar, sustav e-Visitor i sustav CROSTO.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C2.3. R3-I16 – Digitalizacija procesa u sportu i rekreaciji na lokalnoj i regionalnoj razini

Cilj je ulaganja unaprijediti Informacijski sustav u sportu (ISS), informatički sustav kojim se koristi Ministarstvo turizma i sporta, s ciljem olakšavanja pristupa sustavu za sve relevantne dionike, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini. Namijenjeno je i pružanju potpore za razvoj elektroničkih postupaka i e-usluga za građane i dionike aktivne u sektoru sporta.

Ulaganje uključuje sljedeće:

-uspostava aplikativnog modula za omogućavanje sportskim klubovima izravnog pristupa osnovnim registrima i evidencijama Informacijskog sustava u sportu, uz mogućnost unosa relevantnih podataka, kao što su evidencija bavljenja sportom i evidencija liječničkih pregleda sportaša,

-uvođenje digitalnih alata i postupaka za praćenje javnog financiranja sportskih programa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem usklađivanja, pojednostavnjenja i povećanja transparentnosti postupka, također na lokalnoj i regionalnoj razini,

-uspostava aplikativnog modula za prikupljanje podataka o sportu i zdravstveno usmjerenom tjelesnom vježbanju, uključujući uspostavu osnovnog registra u području zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja (npr. evidentiranje informacija o postojećim programima i stručnom osoblju).

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Reforma C2.3. R4 – Jačanje povezivosti kao osnove digitalne tranzicije društva i gospodarstva

Cilj je reforme utrti put osiguravanju dostupnosti elektroničkih komunikacijskih mreža koje će kućanstvima i socioekonomskim pokretačima pružiti gigabitnu povezivost, u skladu s ciljevima europskog gigabitnog društva.

Cilj je reforme osigurati pravovremenu i sveobuhvatnu provedbu regulatornog i strateškog okvira u području elektroničkih komunikacija donošenjem Zakona o elektroničkim komunikacijama, u skladu s odredbama Direktive (EU) 2018/1972 o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija, i provedbu ciljeva Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj za razdoblje 2021.–2027.

Očekuje se da će reforma identificirati i pronaći odgovor za rješavanje administrativnog opterećenja i regulatornih prepreka povezanih s izgradnjom mreža gigabitne povezivosti, uključujući mreže 5G, kako bi se potaknulo ulaganje u uvođenje mreža 5G.

Reformom se dopunjuju ulaganja u digitalnu povezivost putem širokopojasnih veza u fiksnim i naprednim bežičnim i mobilnim mrežama, među ostalim primjenom tehnologija 5G.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3. R4-I1 – Provedba projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na područjima na kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

Cilj je ulaganja smanjiti digitalni jaz u Hrvatskoj povećanjem nacionalne širokopojasne pokrivenosti gigabitnom povezivosti na područjima na kojima nema dovoljno komercijalnog interesa, u skladu s Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa. Očekuje se da će se daljnja ulaganja u povezivost financirati iz drugih nacionalnih fondova ili fondova EU-a kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu gigabitne povezivosti.

Cilj je ulaganja osigurati da kućanstva i glavni socioekonomski pokretači na područjima na kojima nema dovoljno komercijalnog interesa (područja na kojima nema širokopojasne mreže sljedeće generacije) dobiju pristup mrežama gigabitne povezivosti. Cilj je ulaganja uključiti oko 20 projekata jedinica lokalne uprave kojima je obuhvaćeno oko 700 000 stanovnika i oko 124 000 kućanstava. Točan broj projekata i obuhvat utvrdit će se nakon odabira projekata po provedenom pozivu za dostavu projekata.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.3. R4-I2 – Izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture

Cilj je ulaganja povećati dostupnost mreža gigabitne povezivosti (koje omogućavaju povezivost 5G) na ruralnim i slabo naseljenim područjima na kojima ne postoji komercijalni interes za gradnju tih mreža.

Uključuje izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture, kao što je izgradnja samostalnih antenskih stupova i omogućavanje svjetlovodnog ili mikrovalnog prijenosnog kapaciteta za povezivanje mobilne elektroničke komunikacijske mreže s baznim stanicama. Omogućit će se razvoj mreža 5G na obuhvaćenim područjima i njihova dostupnost svima pod jednakim uvjetima.

Cilj je ulaganja usmjeriti se na ruralna područja smještena u županijama s najnižim socioekonomskim pokazateljima (niski demografski, socijalni i gospodarski uvjeti u usporedbi s nacionalnim prosjekom).

Upravljanje infrastrukturom koja će se izgraditi kroz ulaganje provodit će se isključivo na neprofitnoj osnovi, s ciljem da prihodi od najma infrastrukture pokriju sve operativne troškove upravljanja i održavanja infrastrukture. Ako prihodi od najma premaše troškove, višak će biti usmjeren u proširenje ili izgradnju novih infrastrukturnih kapaciteta.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

I.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
176	C2.3. R1	Ključna etapa	Strategija Digitalna Hrvatska	Stupanje na snagu Strategije Digitalna Hrvatska				4.	2022.	U „Digitalnoj strategiji za Hrvatsku do 2030.” jasno će se definirati vizija i strateški ciljevi i prioriteti koji će biti osnova za definiranje mjera u sljedećim područjima: digitalizacija javne uprave i pravosuđa, razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža, razvoj digitalnih kompetencija i digitalnih poslova.
177	C2.3. R2 C2.3. R2.I2	Ključna etapa	Uspostava platformi za središnji sustav interoperabilnosti	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da su platforme operativne i testirane za korištenje				4.	2022.	Središnji nacionalni portal interoperabilnosti pružat katalog svih dostupnih usluga, a skladište podataka spremno je za operativnu upotrebu.
178	C2.3. R2-I1	Ključna etapa	Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da je sustav operativan i testiran za korištenje				4.	2023.	Središnji sustav interoperabilnosti spreman je za operativnu upotrebu, uključujući internetsko pružanje 21 postupka u skladu s Prilogom II. Uredbi o jedinstvenom digitalnom pristupniku.
179	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Nadogradnja Državnog oblaka	Izvješće SDURDD-a	Broj	0	6	4.	2022.	Šest novih funkcija spremno je za operativnu upotrebu u Državnom oblaku (CDU) i dostupno korisnicima: — platforma za razvoj, provedbu i testiranje aplikacija za korisnike, — platforma za IKT podršku, — središnji sustav praćenja informacijske sigurnosti za upravljanje sigurnosnim događajima, — platforma za biometrijsku autentifikaciju, — platforma za upravljanje digitalnim sadržajem web-stranica, — platforma za razvoj tehnologija lanaca blokova za Državni oblak.
180	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Povećanje broja korisnika u CDU-u		Broj	0	450	2.	2026.	-450 novih korisnika integrirano je u CDU
181	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Pilot-projekt o kibersigurnosti	Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova				4.	2023.	Provest će se pilot-projekt za test opterećenja sa simulacijom kaznenih djela ovisnih kibertehnologiji (engl. cyber dependent) i kaznenih djela omogućenih kibertehnologijom (engl. cyber enabled). Sustav će biti opremljen posebnim softverskim i hardverskim komponentama za istraživanje kiberkriminaliteta, pretraživanje otvorenih izvora na internetu i digitalnu forenziku te istražiteljsko-analitičkim računalnim setovima za analizu digitalnih dokaza, Provedbom projekta ispunit će se nužan preduvjet za nadogradnju forenzičkih alata i sustava, kao i sustava tajnog nadzora za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, potrebnih za povećanje razine kibersigurnosti u Hrvatskoj i EU-u. Nakon što oprema bude nabavljena i potpuno operativna, provodi se pilot-projekt za simulaciju istraživanja kiberkriminaliteta u obliku simulacije vježbe kako bi se procijenio doprinos opreme postizanju mjera i ciljeva projekta izvršenja kibersigurnosti.
182	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Javna preventivna kampanja u području kibersigurnosti	Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova				1.	2024.	Provest će se javna preventivna kampanja o pojavnim oblicima kiberkriminaliteta i mjerama prevencije, koja će se pratiti s pomoću sljedećih pokazatelja: — broj preventivnih komunikacijskih i obrazovnih aktivnosti za razne ciljane skupine o mjerama samozaštite od rizika od kiberkriminaliteta, — broj sudionika u aktivnostima, — broj distribuiranih preventivnih materijala, — broj medijskih objava (u svim medijima), — broj odgovora ciljanih skupina na društvenim medijima, — broj i obrađeni rezultati internetskih anketa provedenih na društvenim medijima, — broj evaluacija ciljanih skupina provedenih primjenom kvantitativnih metoda.
183	C2.3. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava jedinstvenog kontaktnog centra	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da je jedinstveni kontaktni centar uspostavljen i spreman za operativnu upotrebu				4.	2023.	Platforma JKC-a koja pruža informacije i korisničku podršku građanima i poduzećima na jedinstvenoj centraliziranoj lokaciji uspostavljena je i spremna za operativnu upotrebu.
184	C2.3. R3-I4	Ključna etapa	Informacijski sustav CEZIH	Izvješće Ministarstva zdravstva				2.	2023.	Hrvatski centralni zdravstveni informacijski sustav spreman je za operativnu upotrebu u Državnom oblaku (CDU)
185	C2.3. R3-I5	Ciljna vrijednost	E-potpis digitalne osobne iskaznice	Izvješće Agencije AKD	Broj	0	300 000	4.	2023.	Izdat će se 300 000 certifikata za udaljeni kvalificirani elektronički potpis
186	C2.3. R3-I6	Ključna etapa	Uspostava mreže DII	Izvješće SDURDD-a				4.	2024.	Nadograđena mreža DII s poboljšanim funkcijama u smislu dostupnosti, pouzdanosti i sigurnosti spremna je za operativnu upotrebu.
187	C2.3. R3-I6	Ciljna vrijednost	Novi korisnici mreže DII	Izvješće SDURDD-a	Broj	36	136	4.	2025.	Najmanje 100 novih korisnika povezano je s mrežom državne informacijske infrastrukture, na svakoj lokaciji na kojoj se koriste mrežnim resursima, zahvaljujući terminalnoj opremi i svjetlovodnoj infrastrukturi za svaku lokaciju.
188	C2.3. R3-I7	Ciljna vrijednost	Digitalni prostorni planovi	Izvješće MPGI-ja	Broj	0	570	4.	2024.	Izrada 570 prostornih planova sljedeće generacije (prostorni planovi u digitalnom obliku)
189	C2.3. R3-I7	Ključna etapa	Nadogradnja informacijskog sustava prostornih planova	Izvješće MPGI-ja				4.	2025.	Uspostavit će se elektronički moduli za digitalizaciju postupaka prostornog uređenja, izgradnje i državne imovine u okviru Informacijskog sustava prostornog uređenja.
190	C2.3. R3-I8	Ciljna vrijednost	Elektroničke javne usluge integrirane u novu mobilnu platformu	Izvješće SDURDD-a kojim se potvrđuje da je 20 eUsluga integrirano i spremno za operativnu upotrebu	Broj	0	20	4.	2024.	Najmanje 20 eUsluga integrirano je u mobilnu platformu i spremno za operativnu upotrebu: Zahtjev za dokaz o potvrdi rođenja; Zahtjev za dokaz prebivališta; Prijavljivanje za financiranje studija tercijarnog obrazovanja; Podnošenje početnog zahtjeva za prijem u javnu ustanovu visokog obrazovanja; Zahtjev za akademskim priznavanjem diploma, svjedodžbi ili drugog dokaza o studiju ili tečajevima; Obavještavanje o promjenama u osobnim ili profesionalnim okolnostima osobe koja prima beneficije socijalnog osiguranja; Zahtjev za europsku karticu zdravstvenog osiguranja; Podnošenje prijave poreza na dohodak; Registriranje promjene adrese; Registriranje motornog vozila podrijetlom iz ili već registriranog u državi članici, u standardnim postupcima; Dobivanje naljepnica za upotrebu državne cestovne infrastrukture: vremenske naknade (vinjeta), naknade na temelju udaljenosti (cestarina), koje izdaje javno tijelo ili ustanova; Dobivanje emisijskih naljepnica koje je izdalo javno tijelo ili institucija; Potraživanje mirovinskih i pred mirovinskih naknada iz obveznih programa; Zahtjev za podacima o mirovinama iz obveznih programa; Obavijest o poslovnoj djelatnosti, dozvola za obavljanje poslovne djelatnosti, promjene poslovne aktivnosti i prestanak poslovne aktivnosti koja ne uključuje postupke stečaja ili likvidacije, isključujući početnu registraciju poslovne djelatnosti u poslovnom registru i isključujući postupke u vezi s Ustavom ili svako naknadno podnošenje zahtjeva od strane društava; Registracija poslodavca (fizičke osobe) u obveznim mirovinskim i osiguravajućim sustavima; Registracija zaposlenika u obveznim mirovinskim i osiguravajućim sustavima; Podnošenje prijave poreza na dohodak; Podnošenje prijave poreza na dohodak; Obavijest programa socijalne sigurnosti o prestanku ugovora zaposlenika, isključujući postupke za kolektivni otkaz ugovora o zaposleniku; Uplata socijalnih doprinosa za zaposlenike; Putovanje s pravom na dokaz.
191	C2.3. R3-I9	Ključna etapa	Uspostava nove platforme javne nabave i mobilne aplikacije	Pokrenut prvi postupak javne nabave na novoj platformi Elektroničkog oglasnika javne nabave				3.	2023.	Nova platforma za provođenje postupaka javne nabave i mobilna aplikacija bit će operativne, a postupak javne nabave pokrenut na novoj platformi Elektroničkog oglasnika javne nabave.
192	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za upravljanje ljudskim resursima HZZ-a	Izvješće HZZ-a				4.	2023.	Sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za upravljanje digitalnim ljudskim resursima HZZ-a bit će uspostavljeni i operativni.
193	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Dovršetak digitalizacije HZZ-a	Izvješće HZZ-a				2.	2026.	Dovršena je digitalizacija HZZ-a: uvedeni su sustav upravljanja sigurnosnim incidentima i događajima, sustav potpore osnovnom procesu, sustav eSavjetnik i projekt digitalizacije arhiva, sustav za računovodstvo i projekt digitalnog upravljanja dokumentacijom.
194	C2.3. R3-I11	Ključna etapa	Nadogradnja IT sustava HZMO-a	Izvješće HZMO-a				2.	2026.	Novi informacijski sustav i osnovni poslovni procesi HZMO-a u funkciji su
195	C2.3. R3-I12	Ključna etapa	Digitalni arhiv HZMO-a	Zapisnik HZMO-a o primopredaji operativnog sustava za upravljanje digitalnim arhivom				4.	2022.	Sustav za upravljanje digitalnim arhivom u funkciji je
196	C2.3. R3-I12	Ciljna vrijednost	Broj stranica u novom digitalnom arhivu	Zapisnik HZMO-a o primopredaji skeniranih i indeksiranih stranica u digitalnom obliku	Broj	0	50 000 000	2.	2026.	Ukupno 50 000 000 milijuna stranica iz državnog arhiva skenirano je i indeksirano u novom Digitalnom arhivu
197	C2.3. R3-I13	Ključna etapa	Novi informacijski sustav Porezne uprave	Izvješće o provedbi koje je izradio MINFIN – Porezna uprava, a u kojem se navodi da je novi informacijski sustav Porezne uprave u funkciji				2.	2026.	Novi porezni informacijski sustav operativan je i sadržava nove funkcije (npr. nova platforma za analizu podataka, novi dizajn korisničkog iskustva za porezne obveznike i porezne službenike, nadograđena infrastruktura IKT-a, digitalizirani svi procesi povezani s tim funkcijama, pojednostavnjeni i ubrzani procesi, osiguran kontinuitet poslovanja u kriznim situacijama, ojačana razina sigurnosti infrastrukture IKT-a, konsolidirana i optimizirana informacijska i komunikacijska infrastruktura)
198	C2.3. R3-I13	Ciljna vrijednost	Postotak postupaka utvrđivanja i naplate poreza koji se provode digitalno u novom sustavu	Izvješće MINFIN-a – Porezna uprava	% (postotak)	0	80	2.	2026.	80 % postojećih postupaka utvrđivanja i naplate poreza provodi se digitalno, putem novog moderniziranog poreznog informacijskog sustava
199	C2.3. R3-I14	Ključna etapa	Sustav za e-račune i digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a	Izvješće MINFIN-a – Porezna uprava				4.	2024.	Novi sustav za registraciju elektroničkih računa u Poreznoj upravi za sve korisnike (model B2B i obveznici javne nabave) i napredno digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a operativni su i spremni za upotrebu
200	C2.3. R3-I15	Ciljna vrijednost	Novi alati u turističkom informacijskom sustavu	Izvješće Ministarstva turizma i sporta (MINTS)	Broj	0	4	4.	2025.	U funkciji su sljedeći novi alati: 1. alat za integrirane upravne i neupravne postupke, namijenjen olakšavanju poslovanja poduzetnika i komunikacije s javnom upravom; 2. alat za upravljanje odredištima i uspostavljanje lanaca vrijednosti, uključujući rješenje za upravljanje turističkim tokovima; 3. alat za „poslovnu inteligenciju” u turizmu, namijenjen pružanju podrške poduzetnicima u donošenju poslovnih odluka te javnom sektoru u donošenju odluka za kreiranje javnih politika; 4. nastavak digitalizacije sustava CROSTO.
201	C2.3. R3-I16	Ciljna vrijednost	Novi aplikativni moduli informacijskog sustava u sportu	Izvješće Ministarstva turizma i sporta (MINTS)	Broj	0	3	1.	2026.	Tri nova aplikativna modula integrirana su u nadograđeni Informacijski sustav u sportu (ISS): 1 – aplikativni modul za omogućavanje direktnog pristupa osnovnim evidencijama i registrima Informacijskog sustava u sportu od strane sportskih klubova; 2 – aplikativni modul za financiranje javnih potreba u sportu jedinica lokalne i regionalne uprave; 3 – aplikativni modul za prikupljanje podataka o sportu i zdravstveno usmjerenom tjelesnom vježbanju.
202	C2.3. R4	Ključna etapa	Optimizacija postupka izdavanja dozvola za ulaganja u povezivost	Stupanje na snagu izmijenjenog pravnog okvira				2.	2022.	Izmijenjenim pravnim okvirom podupire se optimizacija postupka izdavanja dozvola i omogućuje predstavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u prostornim planovima. Novim će se okvirom smanjiti administrativno opterećenje i regulatorne prepreke povezane s izgradnjom mreža vrlo velikog kapaciteta, uključujući mreže 5G.
203	C2.3. R4-I1	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa (ONP)	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)				3.	2023.	Nakon postupka odabira potpisat će se ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za 20 projekata u okviru ONP-a.
204	C2.3. R4-I1	Ciljna vrijednost	Širokopojasni pristup za kućanstva na područjima na kojima nema širokopojasne mreže sljedeće generacije	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)	Broj	386 000	486 000	2.	2026.	Najmanje 100 000 dodatnih kućanstava na područjima na kojima nema širokopojasne mreže sljedeće generacije bit će pokriveno širokopojasnim pristupom od najmanje 100 Mbit/s (koji se može nadograditi na 1 giga) u smjeru korisnika (preuzimanje)
205	C2.3. R4-I2	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)				1.	2023.	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i početak provedbe projekta za izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture
206	C2.3. R4-I2	Ciljna vrijednost	Stanovništvo koje ima pristup mrežama 5G	Izvješće Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MSTI)	% (postotak)	0	80	2.	2026.	U okviru projekta najmanje 80 % ruralnih i rijetko naseljenih područja (prosječne gustoće naseljenosti manje od 20/km²) bit će pokriveno mobilnim signalom 5G.

J. KOMPONENTA 2.4.: UNAPREĐENJE UPRAVLJANJA DRŽAVNOM IMOVINOM

Poduzeća u državnom vlasništvu stvaraju oko 7 % dodane vrijednosti cjelokupnog gospodarstva i čine oko 4 % ukupne zaposlenosti. S obzirom na važnu ulogu poduzeća u državnom vlasništvu u hrvatskom gospodarstvu, poboljšanje korporativnog upravljanja takvim poduzećima i kontinuirano smanjenje portfelja državne imovine mogu dovesti do znatnog povećanja ukupne produktivnosti.

Cilj je ove komponente NPOO-a promicati gospodarski razvoj i povećati ukupnu učinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu, i to sljedećim mjerama:

-dodatno smanjenje broja poduzeća u državnom vlasništvu,

-unapređenje upravljanja državnom imovinom,

-usklađivanje nacionalnog regulatornog okvira za korporativno upravljanje s međunarodnom dobrom praksom na temelju preporuka OECD-a,

-poboljšanje upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i poduzećima u većinskom vlasništvu središnje države te jačanje koordinacije među nadležnim državnim tijelima,

-jačanje ljudskih kapaciteta za praćenje korporativnog upravljanja u poduzećima u državnom vlasništvu.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuka za Hrvatsku o poboljšanju korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i o intenziviranju prodaje tih poduzeća i neaktivne imovine (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019.). Komponentom se doprinosi i ispunjenju obveza nakon pristupanja ERM-u II. kako bi se ojačalo upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

J.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.4. R1 – Revidiranje popisa poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku

Cilj je reforme racionalizirati državno vlasništvo donošenjem nove vlasničke politike kojom se utvrđuju kriteriji za stratešku imovinu i ažurira popis poduzeća u državnom vlasništvu koja su od posebnog interesa za Hrvatsku i objavljivanjem obrazložene odluke o tome zašto je određeno poduzeće zadržano na tom popisu.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2021.

Reforma C2.4. R2 – Poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i poduzećima u većinskom vlasništvu središnje države

S obzirom na važnost poduzeća u državnom vlasništvu za hrvatsko gospodarstvo, cilj je reforme poboljšati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu.

Reforma uključuje donošenje novog posebnog zakona o državnim poduzećima radi provedbe preporuka OECD-a: i. uskladiti regulatorni okvir za korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu; ii. uspostaviti središnju koordinacijsku jedinicu za provedbu vlasničke politike u srednjoročnom razdoblju; i iii. ojačati autonomiju i neovisnost odbora poduzeća u državnom vlasništvu.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2024.

Reforma C2.4. R3 – Jačanje ljudskih kapaciteta za praćenje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima

Cilj je reforme poboljšati ljudske kapacitete središnje države s pomoću osposobljavanja kako bi se utvrdili financijski i operativni ciljevi poduzeća u državnom vlasništvu i poboljšala koordinacija među nadležnim državnim tijelima.

Reforma uključuje mjere za jačanje institucijskih kapaciteta pružanjem obuke javnim službenicima u pogledu specifičnih kompetencija ovisno o gospodarskom sektoru djelovanja poduzeća u državnom vlasništvu.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma C2.4. R4 – Nastavak privatizacije poduzeća u državnom vlasništvu koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku

Cilj je reforme nastaviti smanjivati broj poduzeća u državnom vlasništvu koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku prodajom putem javnog prikupljanja ponuda nakon što se, prema potrebi, ukinu postojeće rezervacije koje sprečavaju raspolaganje dionicama/udjelima tih društava.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma C2.4. R5 – Optimizacija upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu

Glavni je cilj reforme povećati komercijalizaciju i racionalizaciju, te dobit od nekretnina u državnom vlasništvu razvojem administrativnog informatičkog sustava za upravljanje portfeljem nekretnina u državnom vlasništvu. Očekuje se da će reforma dovesti do brže aktivacije i učinkovitijeg korištenja neiskorištene državne imovine.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

J.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
207	C2.4. R1	Ključna etapa	Donesena nova odluka Vlade o državnim poduzećima od posebnog interesa za Hrvatsku	Objava revidiranog popisa poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku u skladu s utvrđenim kriterijima				4.	2021.	Vlada će donijeti i objaviti novu Odluku kojom će se utvrditi novi popis poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku. Odluka će uključivati obrazloženje zašto je određeno poduzeće zadržano na tom popisu. Poduzeća koja se nalaze na popisu, a za koja nije dokazano postojanje javnog interesa, bit će prenesena u portfelj Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) s ciljem monetizacije imovine. . Time će se portfelj financijske imovine Hrvatske jasno razdvojiti na dio od posebnog interesa, koji će stoga ostati u državnom vlasništvu, i dio koji nije od posebnog interesa za Hrvatsku, koji će se stoga monetizirati.
208	C2.4. R2	Ključna etapa	Novi pravni okvir o poduzećima u državnom vlasništvu, u koji su ugrađene preporuke OECD-a	Odredba o stupanju na snagu Zakona o državnim poduzećima i odgovarajućih odluka i odredaba				1.	2024.	Novi pravni okvir za upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu uključivat će: i. novi zakon, koji će sadržavati odredbe o pridržavanju smjernica OECD-a o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu, odnosno službenih OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanju poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj, i kojim će se uspostaviti jedinstveni regulatorni okvir u području korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu u Hrvatskoj. Novim regulatornim okvirom uspostavit će se i središnja koordinacijska jedinica s ciljem učinkovitijeg srednjoročnog provođenja vlasničke politike odnosno horizontalne koordinacije nadležnih tijela zaduženih za obavljanje funkcija vlasničkih ovlasti. Novi zakon sadržavat će i pravne odredbe kojima će se ojačati samostalnost i neovisnost odbora i utvrditi: (a) da država mora imenovati članove nadzornog odbora poduzeća u državnom vlasništvu u roku od 3 mjeseca od upražnjenja i (b) da resorno ministarstvo Vladi predlaže kandidata na temelju preporuke središnje jedinice za koordinaciju; ii. odluku Vlade o osnivanju središnje koordinacijske jedinice za provođenje vlasničke politike s odgovarajućim ovlastima i resursima potrebnima za učinkovito izvršavanje koordinacijske uloge. Jedinica će izraditi standarde korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu, pratiti rad tih poduzeća i redovito izvještavati javnost; iii. vlasničku politiku u kojoj će se: jasno navesti razlozi i ciljevi za zadržavanje u državnom vlasništvu svih poduzeća koja su u punom ili većinskom državnom vlasništvu i sve nefinancijske imovine; jasno navesti svi zahtjevi korporativnog upravljanja i objavljivanja koji se primjenjuju na poduzeća u državnom vlasništvu; utvrditi obveza i učestalost revizije popisa poduzeća u državnom vlasništvu od posebnog interesa za Hrvatsku.
209	C2.4. R3	Ciljna vrijednost	Plan osposobljavanja za resorna ministarstva i središnje koordinacijske jedinice u aktivnostima korporativnog upravljanja		Broj	0	40	2.	2026.	Najmanje 40 zaposlenika prošlo je osposobljavanje koje obuhvaća: novi regulatorni okvir za korporativno upravljanje; financijsko i računovodstveno osposobljavanje i upoznavanje s novim sustavom izvješćivanja; praćenje tehnoloških promjena u određenim sektorima odnosno industrijama i promjena u propisima te primjenu statističkih alata, modeliranje i automatizaciju rada na bazama podataka. Glavni je cilj tog osposobljavanja promicanje dobrog upravljanja vlasništvom.
210	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 90 državnih poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojima upravlja CERP		Broj	0	90	2.	2026.	Za državna poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku, koja zadovoljavaju uvjete za prodaju i za koja nije predviđen postupak restrukturiranja provest će se oglašavanje prodaje putem javnog prikupljanja ponuda, izravne ponude za kupnju članovima društva u slučaju postojanja prava prvokupa i ponude dionica na uređenom tržištu kapitala. Do kraja drugog tromjesečja 2026. objavit će se prodaja najmanje 185 poduzeća u državnom vlasništvu kojima upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku, od kojih će najmanje 90 biti prodano.
211	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 20 poduzeća u državnom vlasništvu u portfelju CERP-a koja trenutačno nisu dostupna za prodaju.		Broj	0	20	2.	2026.	Za preostala društva u državnom vlasništvu koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku, a čijim dionicama/udjelima trenutno nije moguće raspolagati, poduzet će se sve aktivnosti radi ukidanja postojećih rezervacija koje sprečavaju raspolaganje dionicama/udjelima tih društava. Također, nakon ukidanja rezervacija dionica u dotičnim društvima, ako dionice koje su predmet rezervacije ne budu dodijeljene prijašnjim vlasnicima, istim će se bez odgađanja raspolagati na načine propisane zakonom.
212	C2.4. R5	Ključna etapa	Razviti informatički sustav i metodologiju za smanjenje portfelja imovine u državnom vlasništvu te brže i učinkovitije aktiviranje neiskorištene državne imovine	IT sustav i metodologija razvijeni i primijenjeni				4.	2024.	Dovršen razvoj IT sustava za upravljanje portfeljem imovine u državnom vlasništvu. Razvijena metodologija za utvrđivanje djelotvornog raspolaganja državnom imovinom za sve pojavne oblike imovine kojima upravlja MPGI. IT sustav i metodologija omogućit će smanjenje portfelja imovine u državnom vlasništvu te brže i učinkovito aktiviranje neiskorištene državne imovine. IT sustavom uspostavit će se elektronička vezu s bazama podataka drugih državnih uprava i ustanova, čime će se poboljšati postojeća interna evidencija o portfelju imovine ciljane skupine u državnom vlasništvu.
213	C2.4. R5	Ciljna vrijednost	Povećanje komercijalizacije, racionalizacije i aktivacije imovine u državnom vlasništvu		Broj	0	4 500	2.	2026.	Upravljanje državnom imovinom provodi se kako bi se podržalo smanjenje portfelja nestrateške imovine u državnom vlasništvu u Hrvatskoj te kako bi se brže i učinkovitije mobilizirala neiskorištena državna imovina te povećali njezini komercijalni ili društveni rezultati/dobit. Do kraja drugog tromjesečja 2026. sklopit će se 4 500 ugovora o nekretninama (ugovori s naknadom u korist državnog proračuna i besplatni ugovori) radi povećanja fiskalnih prihoda, smanjenja javnog duga i aktivacije portfelja imovine u državnom vlasništvu. To će se postići pojačanom objavom javnih natječaja za raspolaganje nestrateškim nekretninama u državnom vlasništvu u Hrvatskoj, stvaranjem preduvjeta za objavu međunarodnih javnih poziva za realizaciju ulagačkih projekata i daljnjim unapređenjem odnosa s jedinicama lokalne i regionalne uprave radi aktiviranja postojećeg portfelja nekretnina u državnom vlasništvu i provedbe razvojnih (infrastrukturnih, kulturnih, socijalnih, gospodarskih i demografskih) projekata za dobrobit zajednice.

K. KOMPONENTA 2.5.: MODERNO PRAVOSUĐE SPREMNO ZA BUDUĆE IZAZOVE

Jedan je od osnovnih strateških ciljeva istaknutih u NPOO-u postizanje učinkovitog i djelotvornog pravosudnog sustava koji će doprinijeti razvoju gospodarstva i odgovoriti na očekivanja građana u pogledu daljnjeg jačanja vladavine prava. Komponenta uključuje jednu glavnu reformu kojom će se doprinijeti smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju sudskih postupaka.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuka za Hrvatsku o potrebi daljnjeg skraćenja sudskih postupaka i o unapređenju elektroničke komunikacije na sudovima (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019. i 4. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

Komponenta uključuje jednu reformu i šest ulaganja.

K.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: C2.5. R1 – Povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana

Cilj je reforme uspostavljanje pravnog, organizacijskog i tehnološkog okvira koji će doprinijeti smanjenju broja neriješenih predmeta, skraćivanju sudskih postupaka i usmjerenju na transparentno i učinkovito upravljanje pravosudnim sustavom.

Reforma uključuje sljedeće zakonodavne i postupovne promjene:

-specijalizirani godišnji akcijski planovi sudova koji sudovima služe kao smjernice za postizanje boljih pokazatelja uspješnosti. Provedbu akcijskih planova nadzire Ministarstvo pravosuđa i javne uprave,

-izmjene Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača s ciljem povećanja učinkovitosti stečajnog postupka, poboljšanja sustava imenovanja stečajnih upravitelja i nadzora obavljanja usluge, provedbe Direktive (EU) 2019/1023 i izmjene članka 212. Stečajnog zakona koji se odnosi na pobijanje radnji stečajnog dužnika,

-izmjene zakonodavnog okvira u području pravosuđa, među ostalim:

oizmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o upravnim sporovima radi skraćivanja sudskih postupaka, bržeg rješavanja upravnih sporova, smanjenja priljeva predmeta i smanjenja troškova,

oodobrenje novog Zakona o izvanparničnom postupku, kako bi se građanima olakšao pristup sudu, osigurala kvalitetna i transparentna pravna zaštita i otklonila pravna nesigurnost;

oizmjene Zakona o javnom bilježništvu s ciljem moderniziranja rada javnih bilježnika primjenom rješenja IKT-a,

oizmjene Zakona o zemljišnim knjigama radi elektroničkog vođenja predmeta, s ciljem omogućavanja učinkovitije preraspodjela predmeta unutar sudova,

oizmjene Zakona o sudovima i Zakona o područjima i sjedištima sudova, kojima će se omogućiti specijalizacija sudaca i uspostava specijaliziranih obiteljskih odjela u općinskim sudovima, s ciljem osiguravanja učinkovitije razine sudske zaštite za najranjivije skupine u društvu, djecu, i revidirati uvjeti za pružanje sudskog vještačenja i tumačenja, među kojima će važno mjesto zauzimati sustav obveznog stručnoj usavršavanja. Nadležnost za odlučivanje o statusnim pitanjima prenijet će se sa sudova na Ministarstvo pravosuđa i uprave te će se ojačati sustav nadzora nad radom te sustav njihove odgovornosti,

-donošenje novih Okvirnih mjerila za rad sudaca kojima se propisuje povećanje broja predmeta koje je potrebno riješiti, s ciljem poticanja rješavanja, osobito starijih, predmeta u većem broju. Nadalje, uvođenje alata za aktivno upravljanje predmetima na odabranim sudovima, uključujući Općinski građanski sud u Zagrebu, s ciljem povećanja učinkovitosti. To će obuhvaćati kreiranje kontrolnih popisa i alate za označivanje i samoprocjenu na temelju međunarodnog okvira za izvrsnost u pravosuđu.

Reforma uključuje sljedeće organizacijske promjene:

-osnivanje četiriju centara za mirenje na trgovačkim sudovima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci te izmjene Zakona o mirenju kako bi se doprinijelo daljnjem unapređenju instituta dobrovoljnog mirenja u parničnim i upravnim sporovima te smanjiti trajanje i troškovi postupaka,

-uvođenje novih programa osposobljavanja u okviru programa pravosudne izobrazbe pravosudnih dužnosnika i službenika pravosudnih tijela u Pravosudnoj akademiji s naglaskom na:

orazvoj vještina (vještine vođenja i upravljanja za predsjednike sudova, upravljanje sudovima za ravnatelje sudskih uprava i komunikacijske vještine za osoblje sudova – tri programa),

opromicanje vladavine prava i temeljnih prava visokokvalitetnim obrazovanjem u hrvatskom pravosuđu,

ospecijalizirane programe osposobljavanja za suce u stečajnim postupcima i osposobljavanje sudaca u području obiteljskog prava.

Reforma uključuje sljedeće tehnološke promjene koje će se podržati ulaganjima C2.5. R1-I1, C2.5. R1-I2 i C2.5. R1-I3.

-izmjenu Zakona o kaznenom postupku kako bi se omogućila primjena IKT-a u kaznenim postupcima, uključujući uvođenje održavanja ročišta na daljinu, proširenje mogućnosti davanja iskaza na daljinu za žrtve kaznenih dijela, mogućnost komunikacije s odvjetnicima putem sigurne video-veze i pripreme za ročišta okrivljenicima u istražnom zatvoru te uvođenje e-komunikacije,

-osiguravanje elektroničkih alata i odgovarajućih administrativnih kapaciteta Državnom sudbenom vijeću (DSV) i Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) radi poboljšanja kvalitete njihova rada. Provest će se povećanje ljudskih resursa za 50 % (zapošljavanjem najmanje četiriju osoba) i povezivanje DSV-a i DOV-a sa Zajedničkim informacijskim sustavom zemljišnih knjiga i katastra (ZIS) i informacijskim sustavom Porezne uprave kako bi se uspostavio učinkovit mehanizam za provjeru imovinskih kartica državnih službenika.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.5. R1-I1 – Unapređenje sustava za upravljanje sudskim predmetima (eSpis)

Cilj je ulaganja dodatno nadograditi sustav eSpis (svih modula, a pogotovo modula e-Komunikacija radi omogućavanja elektroničke komunikacije za sve sudionike sudskih postupaka) i prelazak na centralizirano hardversko i softversko rješenje koje će omogućiti bolje i jeftinije buduće nadogradnje i održivost razvoja, ali i stabilnost, operabilnost i sigurnost sustava eSpis.

Ulaganje uključuje dodavanje novih funkcionalnosti u sustav eSpis radi poboljšanja digitalizacije pravosudnog sustava:

-potpuna elektronička dostava dokumenata e-građanima s korisničkim poštanskim sandučićima i informacije o elektroničkoj dostavi u slučaju slanja dokumenata fizičkom dostavom,

-poboljšano korisničko iskustvo na temelju provedbe akcijskog plana koji sadržava preporuke o tehničkim i informatičkim aspektima (preporuke o upravnim i poslovnim procesima i tehničke preporuke),

-nova arhitektura integrirana u CDU (Državni oblak) radi otklanjanja sistemskih uskih grla, povećanja stabilnosti i omogućavanja interoperabilnosti s drugim sustavima.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.5. R1-I2 – Unapređenje informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra

Cilj je povećati opseg i kvalitetu povezanih zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka u Bazi zemljišnih podataka (BZP) s trenutačnih 3,86 % za dodatnih 60 % te primjenom softverskog modula (virtualni asistent) temeljenog na umjetnoj inteligenciji povećati učinkovitost rada u zemljišnoknjižnim postupcima, a građanima i poslovnim subjektima pružiti korisničku podršku i poticaj za uređenje zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja. Ulaganje će se provesti s krajnjim ciljem do 100 % stope završenosti (60 % do 2026.).

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C2.5. R1-I3 – Razvoj alata za javnu objavu i pretraživanje sudskih odluka

Cilj je ulaganja uspostaviti sustav objave svih sudskih odluka uz prethodnu automatsku anonimizaciju primjenom posebnog softvera te ih objaviti na jedinstvenom javno dostupnom portalu uz razrađene mogućnosti pretraživanja., uz poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C2.5. R1-I4 – Projektiranje i provedba projekta Trga pravde u Zagrebu za poboljšanje pristupa pravosuđu i učinkovitost trgovačkih postupaka i upravnih sporova

Cilj je ulaganja modernizirati fizičku infrastrukturu i osigurati odgovarajuće uvjete za rad trgovačkih i upravnih sudova sa sjedištem u Zagrebu premještanjem upravnih i trgovačkih sudova sa sjedištem u Zagrebu na centralnu lokaciju. Nadalje, u cilju provedbe reformske mjere osnaživanja mirenja nužno je osigurati odgovarajuće infrastrukturne preduvjete za rad Centra za mirenje koji se također planira smjestiti na Trg pravde.

Ulaganje uključuje izgradnju podzemne garaže površine 50 000 m2 i zgrade površine 24 000 m2.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje: C2.5. R1-I5 – Provedba mjera povezanih s energetskom učinkovitošću u obnovi zastarjelih objekata pravosudnih tijela

Cilj je ulaganja modernizirati i povećati učinkovitost rada dijela pravosudnih i kaznenih tijela na državnom području Hrvatske provedbom mjera povezanih s energetskom učinkovitošću, što će doprinijeti zelenoj tranziciji. Ukupno 20 zgrada pravosudnog sustava udovoljava standardima racionalne upotrebe energije i toplinske zaštite. Ulaganje se u prosjeku odnosi na obnovu barem srednje dubine, kako je definirana u Preporuci Komisije obnovi zgrada (EU) 2019/786, kojom se postiže barem 30 %-tno smanjenje potražnje za primarnom energijom; ili postići u prosjeku barem 30 %-tno smanjenje izravnih i neizravnih emisija stakleničkih plinova u odnosu na emisije prije obnove. Nadalje, pristup zgradama prilagodit će se osobama s invaliditetom. Za to ulaganje prednost se daje pravosudnim tijelima smještenima u gospodarski slabije razvijenim dijelovima Hrvatske.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2024.

Ulaganje: C2.5. R1-I6 – Stabilna i otporna IT infrastruktura informacijskog sustava pravosuđa

Cilj je ulaganja dodatno ažurirati i konsolidirati postojeće aplikacije za Državni oblak (CDU) i dalje razvijati infrastrukturu informacijskih sustava u pravosuđu kako bi se osigurala potpuna provedba akcijskih planova na nacionalnoj razini i razini EU-a. Uspostavit će se nova mrežna arhitektura i ugraditi nova mrežna oprema kako bi se povećala sigurnost informacijskih sustava i poduprli potrebni mrežni kapaciteti (posebno zbog migracije IT sustava u Državni oblak i povećane stabilnosti aplikacija). Svi prvostupanjski sudovi bit će opremljeni i ispunjivati uvjete za održavanje ročišta na daljinu.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

K.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

L. KOMPONENTA 2.6.: SPREČAVANJE I SUZBIJANJE KORUPCIJE

Cilj je ove komponente NPOO-a ojačati okvir za sprečavanje i sankcioniranje korupcije provedbom sljedećih mjera: i. povećanje učinkovitosti, koherentnosti i otvorenosti nadležnih tijela u borbi protiv korupcije, ii. unapređenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, iii. unapređenje korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave i iv. jačanje kapaciteta sudske zaštite u postupcima javne nabave.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuke za Hrvatsku o potrebi daljnjeg jačanja okvira za sprečavanje i sankcioniranje korupcije kako bi se zajamčilo zakonito, transparentno i učinkovito korištenje javnih sredstava (4. preporuka za Hrvatsku iz 2019.).

L.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: C2.6. R1 – Povećanje učinkovitosti, koherentnosti i otvorenosti nadležnih tijela u borbi protiv korupcije kroz digitalizaciju, jačanje transparentnosti i unapređenje koordinacije

Reformom će se poboljšati koordinacija i suradnja tijela uključenih u provedbu nacionalnih antikorupcijskih dokumenata primjenom informacijske tehnologije. Razvit će se i informacijska platforma za jasno informiranje građana o postojećem zakonodavnom okviru u području sprečavanja korupcije te o dostupnim alatima. Očekuje se da će reforma povećati djelotvornost cjelokupnog okvira antikorupcijske politike.

Reforma uključuje:

-novu Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje 2021.–2030. radi jačanja institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanja transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanja sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, jačanja antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave, informiranja javnosti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti, izmjene Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kojima će se proširiti područje primjene Zakona kako bi se obuhvatila društva u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave i društava u vlasništvu takvih društava, uvelo obvezno podnošenje imovinskih kartica i uklonili potencijalni sukobi interesa,

-izmjene Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti kako bi se odredbe Zakona poboljšale i uskladile s pravnom stečevinom EU-a,

-donošenje novog kodeksa etike za saborske zastupnike i kodeksa etike za dužnosnike u izvršnoj vlasti radi pružanja smjernica o sukobima interesa i drugim pitanjima povezanima s integritetom,

-uvođenje informatičkog mehanizma za provedbu i praćenje provedbe nacionalnih antikorupcijskih mjera,

-povećanje ljudskog i tehnološkog kapaciteta antikorupcijskih tijela u pravosudnom sustavu radi skraćivanja prosječnog trajanja sudskih postupaka za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta za 200 dana.

Reforma će biti u potpunosti provedena do 30. lipnja 2026.

Ulaganje: C2.6. R1-I1 – Uključivanje šire javnosti u borbu protiv korupcije provođenjem komunikacijskih kampanja o štetnosti korupcije, nužnosti sprečavanja i pravnoj zaštiti prijavitelja

Cilj je ulaganja informiranje šire javnosti, dužnosnika i službenika javne uprave o štetnosti korupcije, nužnosti njezina sprečavanja i suzbijanja te o postojećim kanalima prijavljivanja i mehanizmima zaštite prijavitelja nepravilnosti. Ulaganje uključuje nacionalnu informativnu kampanju kojom će se građane potaknuti na prijavljivanje nepravilnosti. Informativna kampanja uključivat će sadržaj kojim se promovira odgovornost i transparentniji rad javne uprave te informacije o očekivanim standardima rada institucija, o mehanizmima komuniciranja s institucijama, o poduzetim antikoruptivnim aktivnostima u smjeru kreiranja kulture netolerancije spram korupcije te o funkcioniranju antikorupcijskih mehanizama.

Informativnom kampanjom omogućit će se da postojeća antikorupcijska rješenja postanu vidljiva i prepoznatljiva većini hrvatskih građana te će se osvijestiti širu javnost o postojanju pravnog okvira za sprečavanje korupcije i zaštiti koju taj pravni okvir pruža. Koristit će se razni komunikacijski kanali, kao što su medijske kampanje, konferencije i druga događanja, okrugli stolovi za državne dužnosnike i nevladine organizacije, radionice za novinare i školsko obrazovanje.

Ulaganje će biti u potpunosti izvršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje: C2.6. R1-I2 – Digitalizacija etičkog sustava državnih službenika

Ulaganje uključuje razvoj i puštanje u rad elektroničkog sustava upravljanja etičkom infrastrukturom radi moderniziranja i unapređenja rada povjerenika za etiku, Etičkog povjerenstva i službenika zaposlenih u Službi za etiku i integritet.

Ulaganje će biti u potpunosti izvršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje: C2.6. R1-I3 – Unapređenje IT sustava imovinskih kartica državnih dužnosnika

Cilj je ulaganja dodatno ojačati postupke podnošenja i obrade imovinskih kartica dužnosnika automatiziranjem određenih postupaka u postojećem informatičkom sustavu za podnošenje izvješća o imovinskom stanju dužnosnika.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2024.

Ulaganje: C2.6. R1-I4 – Podrška učinkovitosti u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta

Cilj je ulaganja osnažiti učinkovitost u suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta jačanjem ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK). Ulaganje uključuje obnovu i opremanje pametnom tehnologijom četiriju regionalnih centara Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK). Preuređenjem starih i dotrajalih smještajnih kapaciteta objekata u Zagrebu i Splitu stvorit će se preduvjeti za funkcioniranje svih centara u sustavu regionalnih centara za borbu protiv organiziranog i teškog kriminaliteta te gospodarskog kriminaliteta i korupcije. U novouređenim prostorima održavat će se edukacije, treninzi i razmjena dobre prakse, i to među sastavnicama PNUSKOK-a i u okviru edukacije i obuke policijskih službenika kriminalističke policije iz svih policijskih uprava, čime će se uspostaviti nova razina u suzbijanju organiziranog kriminaliteta s preventivnog i represivnog aspekta.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2025.

Reforma: C2.6. R2 – Unapređenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama

Zakon o pravu na pristup informacijama glavni je instrument za ostvarivanje Ustavom zajamčenog prava građana na pristup informacijama kojima raspolažu javna tijela kako bi se osigurala transparentnost i otvorenost države i suzbijanje korupcije. Reforma uključuje dubinsku evaluaciju Zakona i njegovih učinaka na ostvarivanje prava na pristup informacijama, iz perspektive korisnika i iz perspektive javnih tijela, nakon čega slijedi donošenje izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, u skladu s preporukama iz evaluacije.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Reforma: C2.6. R3 – Unapređenje korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) uprave

Cilj je reforme unaprijediti učinkovitost, transparentnost i odgovornost lokalnih društava u državnom vlasništvu provedbom OECD-ovih preporuka za Hrvatsku koje se odnose na korporativno upravljanje i ocijeniti učinke provedbe Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave za razdoblje 2021.–2020.

Reforma uključuje:

-izradu priručnika za primjenu OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanju u društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave,

-jačanje nadzora nad pridržavanjem postojećih zakonskih obveza u smislu osiguravanja više razine transparentnosti u radu jedinica lokalne i uprave, društava u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave te uvođenje i provedbu funkcije usklađenosti u svim pravnim osobama koje imaju obvezu njezine uspostave,

-edukacije poduzeća o važnosti provedbe antikorupcijskih politika, uvođenja etičkog kodeksa i bolje uspostavljene funkcije usklađenosti jer time društva potvrđuju kako pažljivo provode prevenciju neetičnog ponašanja, kao i organizacijsku kulturu koja potiče etičko ponašanje i poštovanje zakona.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma: C2.6. R4 – Jačanje kapaciteta sudske zaštite u postupcima javne nabave

Cilj je reforme ojačati pravosudnu zaštitu u postupcima javne nabave održavanjem edukativnih radionica za suce za koje se očekuje da će povećati njihovo znanje i svijest o upravljanju korupcijskim rizicima u javnoj nabavi i sudskoj zaštiti u postupcima javne nabave. Provest će se radionice u organizaciji Pravosudne akademije u okviru cjeloživotnog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika.

Reforma će biti provedena do 30. lipnja 2024.

L.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

M. KOMPONENTA 2.7.: JAČANJE FISKALNOG OKVIRA

Komponenta je usmjerena na daljnje jačanje fiskalnog okvira i fiskalne discipline novim Zakonom o proračunu kako bi se unaprijedili proračunski procesi, poboljšalo financijsko izvještavanje i razvio model makroekonomskih projekcija.

Jačanje fiskalnog okvira jedan je od glavnih elemenata unapređenja održivosti javnih financija, koja pak doprinosi makroekonomskoj stabilnosti te stvara preduvjete za povećanje potencijalne stope rasta, kao i za ekonomski oporavak i otpornost.

Komponentom se ispunjuju preporuke za Hrvatsku o jačanju fiskalnog okvira (1. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i o provođenju fiskalnih politika s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija (1. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

M.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma 1 (C2.7. R1) – Unapređenje fiskalnog planiranja i izvještavanja

Cilj je reforme izmijeniti Zakon o proračunu i unaprijediti proračunske procese i s njima povezane proračunske dokumente, kao i financijsko izvještavanje, te tako osigurati razvoj učinkovitog i održivog sustava upravljanja javnim financijama.

Reforma uključuje:

-izradu i donošenje novog Zakona o proračunu,

-osiguravanje potpune funkcionalnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku imenovanjem novog predsjednika na temelju javnog natječaja.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2022.

Reforma 2 (C2.7. R2) – Razvoj strukturnog makroekonomskog modela hrvatskog gospodarstva

Cilj je reforme razviti strukturni makroekonomski model hrvatskog gospodarstva, pogodan za izradu srednjoročnih makroekonomskih prognoza, simulaciju učinaka ekonomskih politika i procjenu utjecaja šokova te u konačnici ojačati kapacitete MINFIN-a za izradu proračunskih prognoza.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

M.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

N. KOMPONENTA 2.8.: JAČANJE OKVIRA ZA SPREČAVANJE PRANJA NOVCA

Cilj je komponente jačanje kapaciteta hrvatskih tijela (nadzorna tijela, Ured za sprečavanje pranja novca, tijela za kazneni progon) u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, poboljšanju njihove koordinacije i suradnje i daljnjem informiranju svih uključenih dionika.

Reforma je u skladu s hrvatskim Akcijskim planom za sudjelovanje u ERM-u II.

N.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C2.8. R1 – Educiranje o potrebi sprečavanja pranja novca

Cilj je reforme održati učinkovitost financijskog sustava u skladu s međunarodnim normama uz istovremeno sprečavanje nezakonitih financijskih tokova, i to uspostavom okvira za redovito educiranje u svim nadležnim ustanovama i tijelima, radi provedbe mjera za sprečavanje pranja novca.

Provedba je trebala biti dovršena do 31. prosinca 2020.

Reforma C2.8. R2 – Jačanje suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela

Cilj je reforme jačanje suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela. To će se postići izmjenom sporazuma o suradnji između financijskih nadzornih tijela i Ureda za sprečavanje pranja novca i održavanjem redovnih sastanaka u okviru Međuinstitucionalne radne skupine za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma (MIRS) s ciljem poboljšanja razmjene informacija i dobre prakse u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Reforma C2.8. R3 – Dovršetak provedbe Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma

Opći je cilj reforme provesti Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj koji je donijela Vlada. Akcijski plan sadržava mjere namijenjene, primjerice, jačanju administrativnih kapaciteta Ureda za sprečavanje pranja novca, Financijskog inspektorata i nadzornih tijela, povećanju broja nadzornih aktivnosti, poboljšanju informatičke infrastrukture i pružanju edukacije zaposlenicima svih obveznika provedbe s ciljem jačanja suradnje i administrativnih kapaciteta.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2021.

Reforma C2.8. R4 – Unapređenje nadzora sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji se temelji na procjeni rizika u financijskom sektoru u Hrvatskoj

Glavni cilj reforme je ojačati institucionalne i administrativne kapacitete provedbom preporuka izdanih u okviru Instrumenta tehničke pomoći o razvoju pristupa temeljenog na procjeni rizika u borbi protiv pranja novca i nadzora sprečavanja pranja novca.

Reformom se doprinosi općem poboljšanju okvira za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj te istodobno olakšava ispunjenje obveza iz Akcijskog plana za sudjelovanje u ERM-u II.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

N.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj

Mjera

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Indikativni vremenski plan dovršetka

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Q

Godina

250

C2.8. R1

Ključna etapa

Redovito educiranje svih nadležnih tijela

Uspostavljen okvir za kontinuirano osposobljavanje zaposlenika obveznika izvještavanja o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma

4.

2020

Okvir za kontinuirano usavršavanje osoblja svih izvještajnih institucija i nadležnih tijela, uključujući službenike za praćenje sprečavanja pranja novca i upravljanje kreditnim institucijama, koje provode nadzorna tijela i Ured za sprečavanje pranja novca. Inicijative usavršavanja predviđene u sklopu okvira usredotočit će se na informiranje o pristupu temeljenom na procjeni rizika pri provedbi mjera dubinske analize korisnika i o obvezi prijave sumnjivih aktivnosti. Okvirom je predviđeno da nadzorna tijela i Ured za sprečavanje pranja novca ustanovama i tijelima redovito dostavljaju ažurirane informacije o novostima u području pranja novca.

251

C2.8. R2

Ključna etapa

Nastavak suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela

Potpisan je ažurirani sporazum o suradnji između Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela o razmjeni informacija i suradnji

4.

2020

Ažurirani sporazum o suradnji između Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela o razmjeni informacija i suradnji koji će uključivati:
i. razmjenu podataka i informacija potrebnih za nadzorni postupak;
ii. razmjenu informacija o nepravilnostima utvrđenima kod obveznika izvještavanja;
iii. razmjenu informacija o najnovijim tipologijama pranja novca/financiranja terorizma koje su identificirali Ured za sprečavanje pranja novca i nadzorna tijela;
iv. povećanje broja nadzornih aktivnosti na temelju utvrđenih rizika od pranja novca i financiranja terorizma; i
v. razmjenu statističkih podataka u svrhu Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma i procjene učinkovitosti dobrog sustava u sprečavanju i otkrivanju pranja novca i financiranja terorizma.

252

C2.8. R2

Ciljna vrijednost

Ojačati nadzor redovnim sastancima skupine MIRS

Broj

0

12

4.

2024.

Kako bi se uskladile nadzorne prakse, poboljšala razmjena iskustava i znanja među nadzornim tijelima te razmijenile informacije, skupina MIRS održat će najmanje 12 sastanaka od kraja 2020. do kraja 2024. Skupina MIRS ojačat će suradnju između svih tijela odgovornih za nadzor provedbe mjera i aktivnosti iz Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Skupina MIRS posebno će pratiti: i. učinkovitu razmjenu statističkih podataka o provedenom nadzoru, ii. razmjenu iskustava u području nadzora, iii. razmjenu informacija o nepravilnostima otkrivenima u primjeni Zakona, iv. jačanje i koordinaciju aktivnosti nadzora i v. razmjenu informacija o planovima nadzora.

253

C2.8. R3

Ključna etapa

Potpuna provedba novog Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na temelju ažurirane Nacionalne procjene rizika.

Potpuna provedba novog Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma daljnjim jačanjem suradnje i razmjene informacija

4.

2021.

Na temelju Nacionalne procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj, Akcijski plan za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma u potpunosti će se provesti do 31. prosinca 2021. Akcijski plan sadržavat će mjere za smanjenje utvrđenih rizika, javnopravna i druga tijela koja su određena nositeljima pojedinih mjera te rok za provedbu mjera. Planom će se uzeti u obzir rizici koje su utvrdila nadzorna tijela (Hrvatska narodna banka, Financijski inspektorat, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), Ured za sprečavanje pranja novca, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i zakonom propisani obveznici (banke i dr.). Dodatno će se ojačati suradnja i razmjena informacija među svim odgovornim ustanovama i tijelima.

254

C2.8. R4

Ključna etapa

Jačanje nadzora financijskog sektora na temelju procjene rizika u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma

Potpuna provedba pojačanih postupaka i metodologija nadzora na temelju procjene rizika, razvijena u okviru projekta Instrumenta za tehničku potporu (TSI) „Nadzor sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji se temelji na procjeni rizika u financijskom sektoru u Hrvatskoj” kako bi se učinkovito ublažili utvrđeni rizici pranja novca i financiranja terorizma

4.

2023.

Nadležna tijela poduzet će mjere, ako je potrebno donošenjem propisa, za jačanje nadzora financijskog sektora na temelju procjene rizika Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i primjenom pristupa temeljenog na procjeni rizika razvijenog u skladu s rezultatima tehničke pomoći pružene u okviru instrumenta za tehničku potporu. Te će mjere ojačati institucionalni i administrativni kapaciteti i doprinijeti poboljšanju učinkovitosti cijelog sustava sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj te u konačnici poboljšati cjelokupni okvir za sprečavanje pranja novca u Hrvatskoj.

255

C2.8. R4

Ciljna vrijednost

Povećanje broja nadzornih aktivnosti na terenu na temelju utvrđenih rizika od pranja novca i financiranja terorizma

% (postotak)

0

25

4.

2025.

U okviru snažnijeg pristupa sprečavanju i nadzoru sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma koji se temelji na procjeni rizika, nadzorna tijela će povećati svoje izravne nadzorne aktivnosti na temelju utvrđenih rizika od pranja novca i financiranja terorizma za 25 % u odnosu na 2019.

O. KOMPONENTA 2.9.: JAČANJE OKVIRA ZA JAVNU NABAVU

U cilju jačanja okvira za javnu nabavu i njegova usklađivanja s EU-ovom najboljom praksom, ova komponenta NPOO-a uključuje mjere unapređenja sustava izobrazbe u području javne nabave, jačanja sustava sudske zaštite uvođenjem obveznih e-žalbi i poticanjem primjene inovativne javne nabave. Poboljšani sustav javne nabave će među ostalim doprinijeti borbi protiv korupcije i dovesti do bolje apsorpcije sredstava EU-a. Očekuje se da će se time poboljšati poslovno okruženje, povećati privatna ulaganja, produktivnost i stvaranje novih radnih mjesta.

Komponenta uključuje tri reforme i jedno ulaganje s ciljem povećanja transparentnosti i učinkovitosti sustava javne nabave u Hrvatskoj. Doprinijet će i unapređenju sprečavanja korupcije, osobito na lokalnoj razini (preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i jačanju kapaciteta i učinkovitosti hrvatske javne uprave (preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

O.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma: C2.9. R1 – Kontinuirano provođenje izobrazbe u području javne nabave

Cilj je reforme unaprijediti sustav izobrazbe u području javne nabave razvijanjem novih alata za stjecanje teorijskih i praktičnih znanja, profesionalnih vještina i kompetencija u svrhu stručne, ekonomične, učinkovite i djelotvorne provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Temeljit će se na sveobuhvatnom pristupu jačanju konkurentnosti dionika u sustavu javne nabave ugrađivanjem rezultata analize radnog opterećenja u okviru ulagačkog djelovanja C2.9. R1-I1. Konkretno, u analizi će se utvrditi potrebe za kontinuiranim i planiranim osposobljavanjem ključnih zaposlenika u području javne nabave na temelju matrice kompetencija u kojoj je definirano 30 kompetencija i vještina.

Zatim, Europski okvir kompetencija za stručnjake za javnu nabavu (ProcurCompEU), koji služi kao zajednički referentni okvir za stručnjake za javnu nabavu, uvest će se u hrvatski sustav izobrazbe do 31. prosinca 2023. Taj će okvir pojedincima olakšati identifikaciju i oblikovanje osobnih i stručnih kompetencija. Naručitelji će ga koristiti za procjenu i poboljšanje učinkovitosti javne nabave u svojim organizacijama. Pružatelji izobrazbe u javnoj nabavi koristit će za razvoj sveobuhvatnih programa učenja i osposobljavanja.

Općim programima osposobljavanja, koji su otvoreni i ponuditeljima, povećat će se razina znanja i vještina ponuditelja u provedbi postupaka javne nabave, čime će se poboljšati razina sudjelovanja i uspješnost MSP-ova u javnoj nabavi.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje: C2.9. R1-I1 – Analiza radnog opterećenja zaposlenika ključnih ustanova u sustavu javne nabave

Ulaganjem će se provesti analiza radnog opterećenja kako bi se utvrdio broj sudionika, potrebne kompetencije osoblja i potrebna poboljšanja sustava naknada. Očekuje se da će se provedbom preporuke iz analize postići i održati optimalan broj visokokvalificiranih, motiviranih kadrova koji odgovaraju potrebama ključnih ustanova u sustavu javne nabave.

Mjera uključuje:

-analizu radnog opterećenja tijela za javnu nabavu uključenih u upravljanje fondovima EU-a,

-opis zadaća koje obavljaju,

-definiciju potrebnih kompetencija.

Analiza radnog opterećenja temeljit će se na povijesnim podacima o radnom opterećenju, uzimajući u obzir trendove povećanja radnog opterećenja, uključujući potrebu za kontinuiranim i planiranim usavršavanjem kadrova u određenim temama povezanima s javnom nabavom poput strateške, društveno odgovorne, održive i inovativne javne nabave te s pristupom MSP-ova tržištu javne nabave.

Rezultati analize upotrijebit će se za definiranje potreba za kontinuiranim i planiranim usavršavanjem kadrova ključnih ustanova u sustavu javne nabave (MINGOR, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje – SAFU i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave – DKOM).

Mjera će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Reforma: C2.9. R2 – Jačanje sustava pravne zaštite u javnoj nabavi

Cilj je reforme doprinijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog sa sustavom sudske zaštite, pospješiti borbu protiv korupcije skraćenjem prosječnih rokova rješavanja žalbenih predmeta i nadograditi i dodatno proširiti funkcije postojećeg sustava javne nabave.

Reforma uključuje izmjene zakonodavnog okvira za javnu nabavu radi uvođenja e-žalbe kao obveznog alata u sustavu javne nabave i smanjenja prosječnog roka rješavanja žalbenih predmeta. Mjerom u okviru ove komponente poboljšava se funkcioniranje sustava e-Žalba standardizacijom podataka i daljnjim razvojem postojeće IT platforme.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma: C2.9. R3 – Inovativna javna nabava

Cilj je reforme poticati primjenu inovativnih proizvoda i usluga javne nabave, čime će se doprinijeti povećanju transparentnosti postupka javne nabave, privući više privatnih dionika te stvoriti pravedniji i konkurentniji sustav javne nabave u Hrvatskoj.

U okviru ove reforme MINGOR i HAMAG BICRO će:

-donijeti plan inovativne javne nabave, uključujući hodogram za naručitelje o provedbi inovativnih zahtjeva u okviru planiranih javnih nabava,

-uspostaviti sustav praćenja i ocjenjivanja za inovativnu javnu nabavu,

-donijeti priručnik za naručitelje s uputama za provođenje postupaka javne nabave povezane s inovacijama,

-ojačati kapacitete hrvatskih naručitelja u postupcima inovativne javne nabave pružanjem edukacija,

-informirati zainteresirane dionike iz privatnog sektora o postupcima inovativne javne nabave.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

O.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

P. KOMPONENTA 3.1.: REFORMA OBRAZOVNOG SUSTAVA

Obrazovni sustav u Hrvatskoj suočen je s višestrukim problemima. Korištenje formalne skrbi i sudjelovanje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO) među najnižima su u EU-u, uglavnom zbog nedostatne infrastrukture RPOO-a i manjka odgajatelja, pri čemu velike regionalne razlike pogoršavaju nejednakosti. Obvezni ciklus školovanja (u trajanju od osam godina) godinu je kraći od standarda EU-a. Broj nastavnih sati u osnovnim školama također je niži od prosjeka EU-a jer mnoge škole rade u smjenama zbog nedostatka infrastrukture. Uspješnost učenika u svim osnovnim vještinama ispod je prosjeka EU-a. Stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja među najnižima je u Uniji. Sudjelovanje u obrazovanju odraslih također je vrlo nisko.

Cilj je ove komponente nastojati riješiti navedene probleme. Komponenta uključuje sveobuhvatnu reformu obrazovnog sustava čiji je cilj povećati pristup obrazovanju i kvalitetu obrazovanja na svim razinama obrazovanja. Uključuje i komplementarna infrastrukturna ulaganja u digitalne infrastrukture RPOO-a, škola i visokih učilišta.

Komponentom se doprinosi ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj u zadnje dvije godine: „provesti reformu sustava obrazovanja i poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „promicati stjecanje vještina” (2. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

P.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C3.1. R1 – Strukturna reforma sustava odgoja i obrazovanja

Cilj je reforme poduprijeti pristup obrazovanju i kvalitetu obrazovanja na svim razinama obrazovanja.

·Rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO)

Cilj je reforme poboljšati pristup RPOO-u za djecu od tri godine do početka osnovnog obrazovanja. Cilj je osigurati da sva djeca, posebno ona iz socioekonomski ugroženih skupina 18 , mogu pohađati RPOO.

Cilj je reforme osigurati dodatne nastavnike za RPOO koji su posebno osposobljeni za RPOO, čime će se doprinijeti osiguravanju primjerenog broja nastavnika u srednjoročnom razdoblju. Pored toga, reforma će obuhvatiti i novi model financiranja kako bi se osigurala dugoročna održivost financiranja RPOO-a te povećani doprinos države u financiranju RPOO-a, uzimajući u obzir financijske sposobnosti lokalnih općina. Očekuje se da će to pozitivno utjecati na priuštivost RPOO-a

Očekuje se da će reforma povećati broj sati programa ranog i predškolskog odgoja za djecu u dobi godinu dana prije polaska u osnovnu školu te da će uvesti pravo na zajamčeno mjesto u RPOO-u za djecu u dobi između četiri godine i dobi za polazak u osnovnu školu.

·Osnovne škole

Cilj je reforme povećati kvalitetu nastave i ishoda učenja, posebno za djecu u nepovoljnom socioekonomskom položaju, uvođenjem jednosmjenske cjelodnevne nastave u osnovnim školama i povećanjem broja obveznih nastavnih sati. Reformom se nastoji poduprijeti i kontinuirani razvoj nastavnika te sustavno vanjsko vrednovanje ishoda učenja u osnovnim školama.

Reformom će se izmijeniti Zakon o obrazovanju kako bi se uveo novi model cjelodnevne nastave u osnovnim školama te izmijenio minimalni broj obveznih nastavnih sati i kurikulum za osnovne škole, što će biti popraćeno programima sustavnog razvoja učitelja.

Taj dio mjera obuhvaćenih reformom bit će dovršen do 31. prosinca 2023.

·Srednje škole

Cilj je reforme povećati relevantnost srednjoškolskog obrazovanja povećanjem broja upisa u opće srednje škole (gimnazije), uz istodobno smanjenje udjela strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) i poboljšanje relevantnosti strukovnih programa u odnosu na tržište rada.

Reformom se doprinosi konsolidaciji brojnih postojećih programa srednjeg strukovnog obrazovanja tako što će se smanjiti viškovi strukovnih programa i povećati relevantnost programa u odnosu na tržište rada. Reformom će se uvesti novi kurikulumi temeljeni na kvalifikacijama i profesionalnim standardima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO), koji će biti popraćeni razvojem novog nastavnog materijala i stručnim osposobljavanjem nastavnika u strukovnom obrazovanju.

Taj dio mjera obuhvaćenih reformom bit će dovršen do 31. prosinca 2023.

·Obrazovanje odraslih

Cilj je reforme povećati kvalitetu i relevantnost obrazovanja odraslih. Novim Zakonom o obrazovanju odraslih uskladit će se programi obrazovanja odraslih sa standardima kvalifikacija iz registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Očekuje se da će se time olakšati priznavanje stečenog znanja i vještina. Reformom će se predvidjeti i uvođenje individualnih obrazovnih računa kako bi se svakoj osobi omogućilo sudjelovanje u cjeloživotnom učenju. Reformom će se uvesti i sustav vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih.

Taj dio mjera obuhvaćenih reformom bit će dovršen do 31. prosinca 2023.

Ovu reformu podupiru tri ulaganja (C3.1. R1-I1, C3.1. R1-I2 i C3.1. R1-I3).

Ulaganje C3.1. R1-I1 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje ustanova RPOO-a

Cilj je ulaganja poduprijeti pristup RPOO-u u Hrvatskoj. To uključuje izgradnju novih i obnovu postojećih objekata RPOO-a s ciljem otvaranja 22 500 novih mjesta u RPOO-u. Očekuje se da će ulaganje dovesti do smanjenje regionalnih nejednakosti u dostupnosti RPOO-a.

Izgradnja i obnova objekata RPOO-a temeljit će se na rezultatima analize potreba, uzimajući u obzir postojeći infrastrukturni kapacitet i demografska kretanja, uz detaljni prikaz postojeće mreže objekata RPOO-a i projekciju budućih potreba.

Ulaganja će se provoditi na lokalnoj razini te se očekuje da će gradovi i općine sudjelovati u pozivima za realizaciju infrastrukturnih projekata na njihovu području.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C3.1. R1-I2 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje osnovnih škola za potrebe jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave

Cilj je mjere poduprijeti prelazak na cjelodnevnu nastavu u osnovnim školama u Hrvatskoj. To uključuje izgradnju novih osnovnih škola i nadogradnju postojećih, s ciljem da svi učenici osnovnih škola mogu pohađati cjelodnevnu nastavu.

Izgradnja i obnova osnovnih škola temelji se na procjeni potreba za ulaganjima u infrastrukturu, uzimajući u obzir kapacitete škola i demografska kretanja. Ulaganja će se provoditi na lokalnoj razini te se očekuje da će gradovi i općine sudjelovati u pozivima za realizaciju infrastrukturnih projekata na njihovu području.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C3.1. R1-I3 – Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje srednjih škola

Cilj je mjere povećati broj upisa u opće srednje škole (gimnazije) povećanjem fizičkih infrastrukturnih kapaciteta. To uključuje izgradnju novih srednjih škola i nadogradnju postojećih, uključujući sportske infrastrukture škola kako bi se postigao cilj od 9 000 dodatnih učenika u općem srednjoškolskom obrazovanju.

Izgradnja i obnova škola koje vode programe srednjoškolskog obrazovanja temeljit će se na procjeni postojećih kapaciteta i potreba za dodatnom fizičkom infrastrukturom.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Reforma C3.1. R2 – Modernizacija visokog obrazovanja

Cilj je te reforme poboljšati dostupnost, kvalitetu i relevantnost visokog obrazovanja u odnosu na tržište rada te povećati udio osoba s kvalifikacijama u visokom obrazovanju, posebno iz ranjivih i nedovoljno zastupljenih skupina.

Reforma uključuje donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i novog Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju kako bi se uveo novi učinkoviti model financiranja za javna sveučilišta i druge javna visoka učilišta. Novi model financiranja temeljit će se na transparentnim kriterijima i pokazateljima ostvarenosti rezultata povezanih s razvojnim ciljevima pojedine institucije. Očekuje se da će uvođenje novog modela financiranja provesti programskim sporazumima koji obuhvaćaju znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost sveučilišta u razdoblju od dvije godine.

Osim toga, reformom se nastoji bolje uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada. Nastavit će se utvrđivati standardi kvalifikacija za sve kvalifikacije koje se stječu u visokom obrazovanju te ih uvrštavati u registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO). Očekuje se da će se time poboljšati usklađenost kvalifikacija koje se stječu u visokom obrazovanju s potrebama tržišta rada. Reformom će se uspostaviti i digitalni registar diploma, što je korak prema razvoju sustava za praćenje osoba s kvalifikacijama kako bi se omogućilo praćenje zapošljivosti takvih osoba.

Reformom će se podupirati i bliskije veze između aktivnosti poučavanja i znanstvenog istraživanja, internacionalizacija i sudjelovanje hrvatskih sveučilišta u alijansama Europskih sveučilišta budućnosti te digitalna transformacija visokog obrazovanja.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C3.1. R2-I1 – Digitalna transformacija visokog obrazovanja

Cilj je ulaganja poduprijeti digitalnu transformaciju visokog obrazovanja i olakšati e-učenje. Uključuje ulaganja u digitalnu nastavnu infrastrukturu i digitalne nastavne alate.

Ulaganje uključuje i nabavu opreme za učionice (kao što su projektori, sustavi za snimanje video i audio-lekcija, ozvučenje, kamere, softverska oprema za arhiviranje digitalnih nastavnih materijala) te infrastrukturne opreme (kao što su elektroinstalacije, mrežni LAN, bežična mreža) potrebne za upotrebu digitalne nastavne opreme.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

P.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Q. KOMPONENTA 3.2.: PODIZANJE ISTRAŽIVAČKOG I INOVACIJSKOG KAPACITETA

Hrvatsko javnoistraživačko i inovacijsko okružje vrlo je rascjepkano. Nedovoljna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, posebno iz poslovnog sektora, u kombinaciji s neodgovarajućim financijskim i organizacijskim modelom sveučilišta i znanstvenih instituta, koče iskorištavanje punog potencijala hrvatskog istraživačkog sektora. Zbog toga su znanstvena produktivnost, učinkovitost i prijenos znanja i dalje ograničeni. Preduvjeti za razvoj ljudskih resursa u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) i IKT-a, kojima bi se omogućila veća spremnost društva za digitalnu tranziciju, nedovoljno su razvijeni. Rascjepkanost i neučinkovitost politika u području istraživanja, razvoja i inovacija i nedostatak rezultata ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije među glavnim su uzrocima otežanog rasta produktivnosti i konkurentnosti.

Komponentom se nastoje riješiti ti izazovi ostvarivanjem sljedećih ciljeva:

-unapređenja sustava institucionalnog financiranja sveučilišta i znanstvenih instituta kako bi se izravnim ulaganjima i povećanim financiranjem znanstveno-istraživačke djelatnosti motivirala znanstvena produktivnost, učinkovitost i prijenos znanja,

-povećanja ulaganja u istraživačku infrastrukturu i organizacijske kapacitete sveučilišta i znanstvenih instituta radi povećanja kvalitete znanstvenog istraživanja i atraktivnosti istraživačkih karijera u Hrvatskoj,

-uvođenje novog poticajnog okvira za napredovanje i razvoj karijera istraživača, u skladu sa specifičnostima znanstvenih područja, čime će se privući i zadržati mladi znanstvenici iz Hrvatske i kvalitetni inozemni znanstvenici,

-uvođenje učinkovitijeg institucionalnog i programskog okvira za programe financiranja istraživanja i razvoja.

Komponentom se podržava ispunjenje preporuke za Hrvatsku o usmjeravanju ulagačke politike na istraživanje i inovacije (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.).

Q.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C3.2. R1 – Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj

Cilj je reforme reorganizacijom javnog istraživačkog sektora povećati kvalitetu i međunarodnu vidljivost javnog istraživačkog sektora, ojačati ciljano istraživanje i utjecaja znanosti na daljnji razvoj inovacija, gospodarstva i društva. Reforma uključuje sljedeće mjere:

-donošenje novog modela programskih sporazuma za financiranje javnog znanstveno-istraživačkog sustava,

-povećanje proračuna znanstvenih ustanova radi utjecajnijih istraživanja,

-smanjenje rascjepkanosti znanstveno-istraživačkog sustava integracijom znanstveno-istraživačkih institucija s ciljem učinkovitije organizacije rada sveučilišta i istraživačkih instituta,

-poboljšanje kvalitete znanstveno-istraživačkog rada poticanjem prelaska na sustav financiranja prema rezultatima.

Provedba reforme uključuje donošenje novog Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju čime će se pružiti pravni i financijski okvir za organizacijsku i funkcionalnu integraciju sveučilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima i novi okvir financiranja temeljenog na rezultatima. Očekuje se da će novi pravni i financijski okvir dovesti do utjecajnijih publikacija, većeg broja konkurentnih projekata, jače međunarodne suradnje i većeg broja projekata u suradnji s poduzećima.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Ulaganje C3.2. R1-I1 – Razvoj sustava programskih sporazuma za financiranje sveučilišta i znanstvenih instituta usmjerenih na inovacije, istraživanje i razvoj

Cilj je ulaganja unaprijediti sustav financiranja znanstvenog rada sveučilišta i znanstvenih instituta s ciljem postizanja veće kvalitete i veće usmjerenosti istraživačkih rezultata na razvoj gospodarstva i društva.

Ulaganje uključuje nabavu savjetodavnih usluga vanjskih stručnjaka za pripremu prijedloga novog okvira programskih sporazuma, uspostavljenog između Ministarstva znanosti, sveučilišta i istraživačkih ustanova, kojim se omogućava tranzicija na financiranje sveučilišta i istraživačkih ustanova na temelju rezultata te pregovaranje s dionicima. To uključuje analize postojećeg okvira, pregled stanja u drugim zemljama, prijedloge za izradu programskih sporazuma i komunikaciju o njihovom korištenju te pripremu zakonskih izmjena i projektno-tehničke dokumentacije.

Pokrenut će se program potpore kako bi se osigurala institucionalna sredstva za sveučilišta i istraživačke institute koji su potpisali programske sporazume koji omogućuju učinkovitiju uporabu resursa i veću uspješnost istraživanja. U okviru reforme provest će se dva ciklusa financiranja programskih sporazuma, što će biti popraćeno novim sustavom praćenja na temelju godišnjeg okvira uspješnosti. Programski sporazumi i dalje financirat će se iz nacionalnog proračuna i nakon 2026. jer će novi model financiranja dugoročno omogućiti velike uštede.

Kako bi se osigurala usklađenost mjere s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), iz kriterija prihvatljivosti navedenih u opisu poslova budućih poziva na podnošenje projekata bit će isključene sljedeće aktivnosti: i. aktivnosti koje se odnose na fosilna goriva, uključujući daljnju upotrebu 19 ; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti 20 ; iii. aktivnosti povezane s odlaganjem otpada na odlagališta otpada 21 , spalionice i postrojenja za mehaničku biološku obradu 22 ; i iv. aktivnosti kod kojih dugotrajno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U pozivu se dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2025.

Ulaganje C3.2. R1-I2 – Jačanje institucionalnih kapaciteta sveučilišta i znanstvenih instituta za inovacije

Cilj je ulaganja smanjiti rascjepkanost znanstvenog sustava izgradnjom infrastrukture kako bi se omogućila konsolidacija sveučilišta i znanstvenih ustanova. Sredstva za znanstveno-istraživačku infrastrukturu dodijelit će se samo onim ustanovama koje uvedu nove programske sporazume, kako je navedeno u ulaganju C3.2 R1-I1.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Reforma C3.2. R2 – Stvaranje okvira za privlačenje studenata i istraživača u područjima STEM-a i IKT-a

Cilj je reforme uvesti novi poticajni okvir za napredovanje i razvoj karijere istraživača u područjima STEM-a i IKT-a radi povećanja broja i kvalitete istraživača i stručnjaka u znanstvenom i poslovnom sektoru te potencijala za inovacije. Očekuje se da će reforma dugoročno omogućiti „prelijevanje” ljudskog kapitala iz znanstvenih institucija u gospodarstvo kroz prijenos specijaliziranih znanja, naprednih tehnologija, suradnju akademskog i poslovnog sektora putem tehnoloških platformi i razvoj visokotehnoloških start-up i spin-off poduzeća te otvorene istraživačko-tehnološke infrastrukture.

Povećat će se privlačnost znanstvenih karijera primjenom jasne, transparentne i na zaslugama utemeljene politike zapošljavanja u ključnim područjima znanstvenog istraživanja. Znanstvena karijera u područjima STEM-a i IKT-a promovirat će se od najranije razine obrazovanja. Izmijenit će se zakonodavni okvir radi rješavanja nekonkurentnog, administrativno opterećenog sustava zapošljavanja i napredovanja u znanstveno-istraživačkom sustavu Hrvatske.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Ulaganje C3.2. R2-I1 – Razvoj poticajnog modela za napredovanje u karijeri istraživača te provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja u područjima STEM-a i IKT-a

Cilj je ulaganja razviti i uvesti nov poticajni okvir i sustav poticaja za razvoj karijera istraživača. Ulaganje uključuje:

-uspostavu novog okvira za financiranje istraživačkih programa za podržavanje napredovanja i razvoja karijere istraživača, na temelju detaljne analize i preporuka stručne studije. Okvir će biti usmjeren na nagrađivanje izvrsnosti istraživanja, suradnju s industrijom i međunarodnu suradnju,

-provedbu novog okvira financiranja istraživačkih programa radi jačanja, privlačenja i zadržavanja ljudskih kapaciteta, jačanja vještina za područja STEM-a i IKT-a, poticanja mobilnosti prema međunarodnim ustanovama i industriji i iz njih, poticanja novoosnovanih poduzeća, uspostave samostalnih istraživačkih karijera znanstvenika u međunarodno konkurentnim i ciljanim istraživanjima na visokim razinama tehnološke spremnosti. Okvir uključuje bespovratna sredstva za: i. dodjelu stipendija u područjima STEM-a i IKT-a; ii. program mladih istraživača; iii. program uspostave samostalne karijere; iv. program mobilnosti; v. start-up/spin off poduzeća mladih istraživača; i vi. program stažiranja u gospodarstvu.

Održivost programa financiranja nakon 2026. osigurat će se sredstvima iz državnog proračuna, zahvaljujući očekivanim uštedama od provedbe programskih sporazuma za sveučilišta i institute te očekivanim povećanjem bespovratnih sredstava za istraživanja koja se znanstvenoj zajednici dodjeljuju iz fondova EU-a.

Kako bi se osigurala usklađenost mjere s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), iz kriterija prihvatljivosti navedenih u opisu poslova budućih poziva na podnošenje projekata bit će isključene sljedeće aktivnosti: i. aktivnosti koje se odnose na fosilna goriva, uključujući daljnju upotrebu 23 ; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti 24 ; iii. aktivnosti povezane s odlaganjem otpada na odlagališta otpada 25 , spalionice i postrojenja za mehaničku biološku obradu 26 ; i iv. aktivnosti kod kojih dugotrajno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U pozivu se dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Ulaganje će biti izvršeno do 30. ožujka 2025.

Ulaganje C3.2. R2-I2 – Ulaganje u istraživačko-tehnološku infrastrukturu u područjima STEM-a i IKT-a

Cilj je ulaganja podržati proces digitalne tranzicije ulaganjima u ključne projekte tehnološke infrastrukture za primijenjena i ciljana istraživanja, omogućiti mladim istraživačima razvoj karijera u suradnji s poslovnim sektorom te iskusnim istraživačima platforme za suradnju na inovacijskim aktivnostima.

U okviru ove mjere uspostavit će se i opremiti znanstveno-tehnološka i inovacijska infrastruktura od strateške važnosti i velikog istraživačkog potencijala za područja STEM-a i IKT-a, čime će se ojačati ljudski kapacitet za vrhunska znanstvena istraživanja i suradnju s poslovnim sektorom. Infrastruktura će se temeljiti na načelima otvorenih inovacija i izravno poticati područja čistih tehnologija i zelenu i digitalnu tranziciju.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Reforma C3.2.R3 – Poboljšanje učinkovitosti javnih ulaganja u području istraživanja, razvoja i inovacija

Cilj je reforme primijeniti funkcionalniji i učinkovitiji model upravljanja za konkurentno istraživanje i uvođenje programa razvoja i inovacija kojima će se omogućiti brži postupak odabira projekata temeljem zasluga.

Reforma uključuje donošenje novog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost radi jačanja kapaciteta Hrvatske zaklade za znanost i smanjenja broja ustanova trenutno uključenih u upravljanje i provedbu programa financiranja istraživanja i inovacija. Novim pravnim okvirom omogućit će se transformacija i jačanje kapaciteta Zaklade u tijelo koje će, uz jasno dogovorene i definirane nadležnosti u okviru međuinstitucionalne koordinacije unutar Nacionalnog inovacijskog vijeća, omogućiti pojednostavnjen i sustavan pristup politici upravljanja projektnim financiranjem.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Ulaganje C3.2. R3-I1 – Uvođenje funkcionalnijeg programskog okvira projektnog financiranja istraživanja, razvoja i inovacija

Cilj je ove mjere poboljšati postojeći sustav financiranja istraživanja, razvoja i inovacija i podupirati razvoj vrhunskih istraživanja i proizvoda. Ulaganje uključuje:

-uspostavu novog okvira za provedbu politika u području istraživanja, razvoja i inovacija osmišljavanjem novih programa financiranja za potporu istraživanju i razvoju te poboljšanjem kapaciteta Hrvatske zaklade za znanost, na temelju detaljnih analiza i studija vanjskih stručnjaka,

-provedbu programa financiranja (istraživačko-inovacijski projekti) u sklopu novog okvira, u pilot-fazi s dugoročnim ciljem uvođenja novog načina razmišljanja u planiranje i provedbu politika i programa u području istraživanja, razvoja i inovacija, bez obzira na izvor financiranja.

Održivost novog programskog okvira nakon 2026. osigurat će se sredstvima iz državnog proračuna, uzimajući u obzir i komplementarnost s programima financiranima iz ESIF-a.

Kako bi se osigurala usklađenost mjere s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01), iz kriterija prihvatljivosti navedenih u opisu poslova budućih poziva na podnošenje projekata bit će isključene sljedeće aktivnosti: i. aktivnosti koje se odnose na fosilna goriva, uključujući daljnju upotrebu 27 ; ii. aktivnosti u okviru EU-ova sustava za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti 28 ; iii. aktivnosti povezane s odlaganjem otpada na odlagališta otpada 29 , spalionice i postrojenja za mehaničku biološku obradu 30 ; i iv. aktivnosti kod kojih dugotrajno odlaganje otpada može naštetiti okolišu. U pozivu se dodatno zahtijeva da se mogu odabrati samo djelatnosti koje su u skladu s relevantnim zakonodavstvom u području okoliša na razini EU-a i nacionalnoj razini.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Q.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

R. KOMPONENTA 4.1.: UNAPREĐENJE MJERA ZAPOŠLJAVANJA I PRAVNOG OKVIRA ZA MODERNO TRŽIŠTE RADA I GOSPODARSTVO BUDUĆNOSTI

Tom se komponentom NPOO-a rješavaju problemi povezani s tržištem rada, i to modernizacijom propisa o tržištu rada i razvojem ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja. Općeniti je cilj reformi i ulaganja u okviru ove komponente povećanje zaposlenosti u Hrvatskoj, koje je još daleko niže od prosjeka EU-a, unatoč napretku postignutom posljednjih godina.

Posebni su ciljevi ove komponente sljedeći:

-razvoj i primjena novih mjera aktivne politike zapošljavanja u prilog stvaranju radnih mjesta u kontekstu zelene i digitalne tranzicije,

-poboljšanje sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada,

-uvođenje sustava vaučera za obrazovanje i usavršavanje odraslih, posebno za stjecanje vještina povezanih sa zelenim i digitalnim tehnologijama,

-unapređenje Zakona o radu.

Komponentom se ispunjuju preporuke za Hrvatsku o osnaživanju mjera i institucija tržišta rada i poboljšanju njihove suradnje sa socijalnim službama (2. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i o promicanju stjecanja vještina (preporuka za Hrvatsku 2.4. iz 2020.).

R.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C4.1. R1– Razvoj i provedba novih ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja za potrebe zelene i digitalne tranzicije tržišta rada

Cilj je mjere donijeti nove aktivne politike tržišta rada radi poticanja zapošljavanja i samozapošljavanja povezanog sa zelenom i digitalnom tranzicijom te povećanja konkurentnosti i zapošljivosti radne snage u skladu s potrebama tržišta rada, s posebnim naglaskom na aktivaciju dugotrajno nezaposlenih osoba.

U okviru mjere izradit će se i financirati tri nove mjere aktivne politike zapošljavanja usmjerene na dvostruku tradiciju, i to:

-bespovratna potpora za zapošljavanje povezano sa zelenom i digitalnom tranzicijom,

-bespovratna potpora za stažiranje povezano sa zelenom i digitalnom tranzicijom,

-bespovratna potpora za samozapošljavanje povezano sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Kad je riječ o potporama za zapošljavanje i pripravništvo, poslove u zelenoj i digitalnoj tranziciji definirat će HZZ u skladu s najboljim praksama kao što je definicija zelenih radnih mjesta Međunarodne organizacije rada.

Kad je riječ o samozapošljavanju, HZZ će razraditi kriterije, u skladu s najboljom praksom, za procjenu usklađenosti poslovnih planova podnositelja zahtjeva sa zelenom i digitalnom tranzicijom, u kojima će iznos bespovratnih sredstava biti veći.

Kako bi se povećao opseg aktivnih politika tržišta rada, posebno za ranjive skupine korisnika u iznimno nepovoljnom položaju na tržištu rada, trajanje potpore za zapošljavanje produljuje se na dvije godine za novozaposlene osobe.

Nove mjere za dugotrajno nezaposlene i teže zapošljive osobe iz ranjivih skupina kombinirat će se s korištenjem vaučera za stjecanje vještina kako bi se osigurale vještine povezane sa zelenom i digitalnom tranzicijom.

Očekuje se da će financiranje bespovratnih sredstava za potporu zaposlenja na radnim mjestima povezanima sa zelenom tranzicijom činiti 70 % ukupnog financiranja, dok će preostalih 30 % biti namijenjeno financiranju bespovratnih sredstava za potporu zaposlenja na radnim mjestima povezanima sa digitalnom tranzicijom.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma C4.1. R2– Jačanje sustava uključenja i praćenja ranjivih skupina na tržištu rada kroz unapređenje poslovnih procesa HZZ-a

Cilj je mjere ojačati potporu nezaposlenim osobama i ranjivim skupinama, i to:

-jačanjem administrativnih kapaciteta te unapređenjem kadrovskih vještina za rad s ranjivim skupinama,

-unapređenjem sustava profiliranja te segmentacijom ranjivih skupina,

-uspostavom plana integracije i aktivacijskih programa ranjivih skupina na tržište rada,

-razvojem sustava praćenja rezultata integracije na tržište rada primjenom aktivnih mjera politike zapošljavanja na razini korisnika,

-širenjem i reorganizacijom postojeće mreže centara za informiranje i savjetovanje u karijeri (CISOK), radi privlačenja mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju,

-povećanjem iznosa i trajanja naknade za nezaposlenost u skladu s rezultatima analize.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Reforma C4.1. R3 – Uspostava sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba

Cilj je reforme povećati zapošljivost radnika i bolje uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada podupiranjem cjeloživotnog učenja i stjecanja novih vještina, posebno zelenih i digitalnih vještina.

Reforma uključuje:

-donošenje novog Zakona o obrazovanju odraslih, usmjerenog na unapređenje kvalitete obrazovanja odraslih poboljšanjem akreditacije, praćenja i vrednovanja ustanova za obrazovanje odraslih, uvođenjem vaučera za obrazovanje odraslih i njihovo usklađivanje s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom u sustavu obrazovanja odraslih,

-mapiranje vještina, s naglaskom na prioritetnim vještinama na tržištu rada, uključujući vještine za kojima postoji pomanjkanje te zelene i digitalne vještine, a koje će se upotrijebiti za ažuriranje kataloga vještina i definiranje vještina i povezanih obrazovnih programa koji će se financirati vaučerima,

-razvoj informatičkog alata za sveobuhvatnu procjenu vještina potencijalnih korisnika.

-informiranje ranjivih skupina koje se koriste orijentacijom i savjetovanjem kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u inicijativama za usavršavanje, uključujući vaučere,

-operacionalizaciju zahtjeva za upotrebu vaučera od strane korisnika, obrazovnih ustanova, savjetnika i poslodavaca.

Reforma će biti provedena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje C4.1. R3-I1 – Provedba sustava vaučera za obrazovanje zaposlenih i nezaposlenih osoba

Ulaganje uključuje financiranje vaučera za akreditirane programe obrazovanja odraslih, osposobljavanja i usavršavanja radi stjecanja vještina potrebnih na tržištu rada, a posebno u prelasku na zeleno i digitalno gospodarstvo. Očekuje se da će financiranje programa povezanih s vještinama potrebnima za zelenu tranziciju činiti 70 % ukupnog ulaganja, dok će preostalih 30 % biti namijenjeno financiranju programa povezanih sa stjecanjem digitalnih vještina.

Ulaganje će se provoditi kontinuirano od najkasnije 30. lipnja 2022. do 30. lipnja 2026.

Reforma C4.1. R4 – Unapređenje radnog zakonodavstva

Cilj je reforme kreirati jasan i moderan zakonodavni okvir namijenjen poboljšanju radnih uvjeta i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, boljem uređenju novih oblika rada i poticanju prelaska s ugovora na određeno vrijeme na ugovore na neodređeno vrijeme te s neprijavljenog na prijavljeni rad.

Reforma uključuje sljedeće izmjene Zakona o radu:

(1)uređenje rada od kuće kako bi se osigurala pravna sigurnost subjekata radnog odnosa u iznimnim, ali i u redovnim okolnostima,

(2)odvraćanje od korištenja neopravdanih ugovora o radu na neodređeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, te ograničavanje broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja i sprečavanje zlouporaba takvih ugovora, ponajprije u pogledu zapošljavanja kod povezanih poslodavaca, te bolje definiranje pojma „uzastopnosti”,

(3)jačanje prava na dodatni rad za druge poslodavce,

(4)uspostavu pravnog okvira kojim se uređuje rad na internetskim platformama kao poseban oblik rada i propisuju subjektivna prava i obveze koji proizlaze iz tog posebnog pravnog odnosa – temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja, zaštita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa,

(5)revidiranje zakonske odredbe o prestanku radnog odnosa zbog navršene životne dobi i revidiranje odredbe o obveznoj otpremnini zaposlenika koji su dosegli dob za umirovljenje kako bi se radnike potaklo da ostanu aktivni i izbjeglo nepotrebno opterećenje za poslodavce,

(6)odgovarajuću definiciju pojma plaće i svih njezinih sastavnica kako bi ga se bolje povezalo s minimalnom plaćom i olakšala primjena propisa u području rada i pravila o oporezivanju dohotka od rada,

(7)definiranje primjene prava iz kolektivnog ugovora i njihova bolja povezanost s članstvom u sindikatima, kako bi se povećala niska razina sudjelovanja radnika u sindikalnom djelovanju i kolektivnom pregovaranju i tako ojačao socijalni dijalog.

Reformom će se izmijeniti Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju te će se trošak bolovanja aktivnih radnika koji imaju uvjete za starosnu mirovinu prenijeti na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Reforma uključuje izmjene postojećih zakona koji uređuju područje radnih odnosa i donošenje novog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada te sljedećih nezakonodavnih mjera za suzbijanje neprijavljenog rada:

(1)jačanje znanja i kompetencija relevantnih dionika i ustanova koje ih nadziru,

(2)stvaranje zajedničkih baza podataka za učinkovito izvršenje praćenja,

(3)redefiniranje i bolje usklađivanje propisanih kazni za neprijavljeni rad,

(4)informiranje javnosti o koristima od zakonitog rada i štetnosti neprijavljenog rada, među ostalim provedbom kampanja o mogućnostima korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja povezanih sa samozapošljavanjem te edukacija o mogućnostima jednostavnog registriranja obrta za koje se javna davanja uplaćuju u paušalnim iznosima sukladno poreznim propisima,

(5)uspostava elektroničke evidencije radnika i radnog vremena u građevinskom sektoru, a zatim postupno i u drugim djelatnostima,

(6)opsežniji pristup problemu neisplate plaća u lancu ugovaranja u slučaju podugovaranja,

(7)definiranje neprijavljenog rada u svim njegovim pojavnim oblicima, jačanje inspekcijskog nadzora, postroženje kazni za prekršaje i uređenje djelovanja nadležnih tijela uključenih u suzbijanje neprijavljenog rada,

(8)definiranje procesa prelaska s neprijavljenog na prijavljeni rad obvezivanjem poslodavaca na retroaktivno prijavljivanje zaposlenika od njihova prvog radnog dana (i to za najmanje tri mjeseca) u roku od tri dana nakon što se inspekcijom utvrdi neprijavljeni rad. Dodatno, za kršenje će se propisati kazna u propisanom iznosu po neprijavljenom radniku te obveza plaćanja radnikove plaće, doprinosa i naknada.

Reforma uključuje sljedeće izmjene Zakona o minimalnoj plaći:

(1)isključenje većine dodataka na plaću iz iznosa minimalne plaće i propisivanje minimalnih uvećanja za prekovremeni rad, noćni rad i rad nedjeljom i neradnim danom,

(2)isključenje mogućnosti odricanja od minimalne plaće kako bi se spriječila moguća zlouporaba od strane poslodavaca,

(3)jačanje kontrola koje provode inspekcijska tijela i redefiniranje kazni za neisplatu minimalne plaće,

(4)osnaživanje uloge Stručnog povjerenstva za praćenje i analizu kretanja minimalne plaće, koje će analizirati mogući utjecaj rasta minimalne plaće na gospodarstvo, zapošljavanje, životni standard i druge segmente života i rada, te u skladu s tim preporučiti odgovarajuće smjernice.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

R.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

S. KOMPONENTA 4.2.: UNAPREĐENJE MIROVINSKOG SUSTAVA KROZ POVEĆANJE ADEKVATNOSTI MIROVINA

Cilj je ove komponente NPOO-a dodatno ojačati održivost mirovinskog sustava, i to poticanjem duljeg radnog vijeka, jačanjem drugog mirovinskog stupa i povećanjem najnižih mirovina. Općeniti je cilj reforme u okviru ove komponente povećanje adekvatnosti mirovina i održivost mirovinskog sustava.

S.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C4.2. R1. – Povećanje adekvatnosti mirovina kroz nastavak mirovinske reforme

Cilj je reforme trostruki: i. povećati adekvatnost mirovina, posebno za korisnike s najnižim dohotkom, ii. poboljšati održivost mirovinskog sustava jačanjem drugog mirovinskog stupa i iii. dugoročno ojačati reformski rad na socijalno uključiv način osnivanjem radne skupine koja bi uključivala sve ključne dionike i socijalne partnere.

Radi poboljšanja adekvatnosti mirovina, reforma uključuje:

-povećanje najniže mirovine za minimalno 3 % u realnoj vrijednosti (tj. pored indeksacije),

-izmjene izračuna obiteljske mirovine koje dovode do povećanja ukupnog mirovinskog prihoda od barem 10 % za korisnike obiteljske mirovine i uvođenje mogućnosti da korisnici najniže mirovine uz osobnu (starosnu ili invalidsku) mirovinu koriste i dio obiteljske mirovine, prema uvjetima u pogledu dobi i prihoda.

Radi jačanja II. mirovinskog stupa, reforma uključuje:

-širenje opsega prihvatljivih ulaganja za mirovinske fondove drugog stupa,

-donošenje Vladinog zaključka o prihvaćanju Izvješća o provedenim analizama isplativosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova u poduzeća u državnom vlasništvu.

Radi jačanja reformskih mjera u mirovinskom sustavu, reforma uključuje:

-osnivanje Radne skupine za analizu stanja mirovinskog sustava, namijenjene povećanju adekvatnosti mirovina i osiguravanju održivosti mirovinskog sustava,

-provedbu zaključaka Radne skupine u obliku izmjena zakonodavstva.

Mjere ove reforme provest će se izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2026.

S.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

T. KOMPONENTA 4.3.: UNAPREĐENJE SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI

Ovom se komponentom NPOO-a rješavaju problemi u sustavu socijalne skrbi, povezani sa socijalnim naknadama i socijalnim uslugama. Općeniti je cilj reformi i ulaganja u okviru ove komponente smanjenje siromaštva, sprečavanje socijalne isključenosti i razvoj socijalnih usluga prilagođenih ranjivim skupinama, radi izgradnje otpornijeg društva.

Komponenta uključuje sljedeće mjere:

-poboljšanje pravnog okvira donošenjem novog Zakona o socijalnoj skrbi i triju strateških dokumenata,

-povećanje adekvatnosti i obuhvata zajamčene minimalne naknade, što je glavna naknada za smanjenje siromaštva na nacionalnoj razini,

-tehničku i funkcionalnu konsolidaciju socijalnih naknada na nacionalnoj i lokalnoj razini uvođenjem redovite indeksacije i prilagodbe kriterija prihvatljivosti,

-usklađivanje cijena socijalnih usluga među postojećim pružateljima usluga,

-razvoj novih socijalnih službi (socijalni mentori i obiteljski suradnici) s ciljem sprečavanja institucionalizacije i socijalne isključenosti,

-poticanje prelaska na dugotrajnu skrb za starije osobe u kući i u zajednici razvojem neinstitucionalnih usluga, uz istodobno pružanje dostatnih smještajnih kapaciteta isključivo osobama kojima je potrebna dugotrajna skrb, a nemaju na raspolaganju održivu alternativu u kući ili u zajednici.

Komponentom se ispunjuju preporuke za Hrvatsku o konsolidiranju socijalnih naknada i poboljšanju njihova učinka na smanjenje siromaštva (preporuka za Hrvatsku 2.2. iz 2019.), o poboljšanju adekvatnosti naknada za nezaposlene i minimalne zajamčene naknade (preporuka 2.2. za Hrvatsku iz 2020.), o doprinosu povećanju pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama (preporuka za Hrvatsku 2.4. iz 2020.) i o promicanju stjecanja vještina (preporuka za Hrvatsku 2.4. iz 2020.).

T.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C4.3. R1 – Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite

Cilj je mjere povećati adekvatnost glavnih socijalnih naknada usmjerenih na najranjivije skupine društva i doprinijeti smanjenju nejednakosti i administrativnog opterećenja te povećanju transparentnosti sustava. Nadalje, reformom će se omogućiti brže i učinkovitije pružanje naknada spajanjem postojećih socijalnih naknada u jednu naknadu. Mjerom se nastoji postići bolja pokrivenost i pravednost poboljšanjem prihvatljivosti i primjerenosti u primjeni naknada. Očekuje se da će se određeni aspekti reforme postupno uvoditi tijekom duljeg razdoblja, dok će se drugi moći brže provesti. Zbog toga će reforma zahtijevati izmjene određenih propisa u dva navrata.

Reforma će obuhvaćati sljedeće promjene socijalnih naknada, koje će biti uključene u novi Zakon o socijalnoj skrbi:

-kombiniranje troškova stanovanja i naknada za grijanje,

-podizanje osnovnog iznosa zajamčene minimalne naknade na 1 000 HRK i za 25 % za djecu te ublažavanje najtežih kriterija prihvatljivosti, uključujući povećanje dohodovnog praga za stjecanje prava na 1 000 HRK.

Reforma uključuje i donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027., kojim će se:

-definirati cilj smanjenja stope rizika od siromaštva na manje od 15 % u odnosu na osnovnu vrijednost od 18,3 % u 2019. i plan njegove provedbe,

-osigurati uvjeti za djelotvorno smanjenje siromaštva i socijalne isključenost te poboljšanje svakodnevnog života osoba u riziku od siromaštva i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji,

-utvrditi prioriteti u suzbijanju siromaštva i socijalne isključivosti i prepoznati posebni relevantni zahtjevi povezani s ranjivim skupinama.

Reforma uključuje donošenje izmjena Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakona o inkluzivnom dodatku o objedinjenim socijalnim naknadama koje će:

-izmijeniti zajamčenu minimalnu naknadu povećanjem osnovnog iznosa na 1 200 HRK i povećanjem od barem 25 % za kućanstva s djecom te osigurati punu integraciju zajamčene minimalne naknade i drugih socijalnih naknada (stupanje na snagu 1. siječnja 2025.),

-na temelju rezultata stručne analize, utvrditi opseg spajanja naknada s istim funkcijama i uključiti mjere namijenjene poboljšanju pokrivenosti, adekvatnosti i usmjerenosti socijalnih naknada, s posebnim naglaskom na osobe koje žive u trajnom siromaštvu,

-sadržavati odredbe o vrednovanju i praćenju učinkovitosti i adekvatnosti socijalnih naknada,

-uvesti indeksaciju kao standardno obilježje socijalnih naknada.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C4.3. R1-I1 – Unapređenje digitalizacije sustava socijalnih naknada između nacionalne i lokalne razine

Cilj je ulaganja nastaviti razvijati funkcionalni pristup svim dostupnim podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinačnog korisnika. U suradnji s Poreznom upravom, dohvaćanjem podataka iz Evidencije o dohocima i primicima (EDIP) i proširenjem Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD) o dijelu sustava socijalne zaštite koji se odnosi na socijalne naknade omogućit će se uvid u podatke o socijalnim naknadama za svakog pojedinačnog korisnika za sve lokalne i regionalne jedinice, kao i za usluge na nacionalnoj razini.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C4.3. R1-I2 – Razvoj web-aplikacije o mogućnosti ostvarivanja socijalnih naknada na nacionalnoj razini

Cilj je ulaganja stvoriti internetsku aplikaciju dostupnu građanima u kojoj će se objediniti naknade u sustavu socijalne zaštite na nacionalnoj razini i uvjeti za njihovo pružanje. U aplikaciji će biti dostupni uvjeti za dobivanje 12 vrsta socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite na nacionalnoj razini.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Reforma C4.3. R2 – Razvoj usluge socijalnog mentorstva

Cilj je reforme osigurati dostatne ljudske kapacitete za poboljšanje suradnje i razmjene podataka u pružanju socijalnih usluga korisnicima zajamčenih minimalnih naknada i skupinama korisnika u nepovoljnom položaju. Reformom će se uvesti nova usluga socijalnog mentorstva usmjerena na ugrožene osobe ili osobe koje su već u marginaliziranom položaju u društvu, a koja će biti uključena u novi Zakon o socijalnoj skrbi.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C4.3. R2-I1 – Uvođenje usluge socijalnog mentorstva

Cilj je ulaganja uvesti novu uslugu socijalnog mentorstva, koja će biti dostupna svim potencijalnim korisnicima, posebno korisnicima zajamčene minimalne naknade, osobama s invaliditetom, žrtvama nasilja, beskućnicima, migrantima, Romima, mladima koji napuštaju sustav socijalne skrbi, osobama koje izvršavaju kaznu zatvora i pripadnicima drugih socijalno ugroženih skupina. Radi postizanja utjecajnijeg i učinkovitijeg sustava socijalnog mentorstva, ulaganje uključuje izradu protokola o međusobnoj suradnji i obvezama između centara za socijalnu skrb i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji obuhvaća zajedničko vođenje slučajeva i razmjenu podataka.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2025.

Reforma C4.3. R3 – Razvoj usluga u zajednici radi prevencije institucionalizacije

Cilj je reforme donijeti Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027. kojim će se:

-utvrditi prioriteti za razvoj socijalnih usluga,

-preispitati potrebe za različitim oblicima institucionalne i neinstitucionalne socijalne skrbi, s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene osobe, osobe s invaliditetom, korisnike zajamčenih minimalnih naknada, žrtve nasilja i trgovanja ljudima, mlade koji ne primaju skrb, beskućnike, migrante, Rome i osobe koje izvršavaju kaznu zatvora,

-utvrditi sustavni plan dugotrajne skrbi prilagođen posebnim potrebama korisnika,

-navesti ciljevi i kriteriji za razvoj usluga smještaja za korisnike koji funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama, uslugama pomoći u zajednici i u kući, kao i drugih usluga kojima se poboljšava kvaliteta života i korisnicima omogućuje da dulje borave u svojim kućama i u zajednici,

-prilagoditi usluge tako da se usredotoče na osnaživanje pojedinaca da utječu na svoj socijalni status prelaskom iz isključenosti u uključenost i radom na širenju svoje društvene mreže,

-razviti sustavna i integrirana dugoročna skrb za starije osobe u kojoj će se prednost dati prelasku s institucionalizirane skrbi na skrb za starije osobe u kući i u zajednici,

-poduprijeti razvoj usluga dugotrajnu skrb koje se pružaju u kući i u zajednici,

-osigurati dostupnost institucionalnih usluga samo za one starije osobe koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama,

-izraditi plan potpune ili djelomične skrbi u domovima, uz davanje prednosti uslugama kućne njege uzimajući u obzir dostupnost usluga i potrebe korisnika.

Nadalje, kao dio reforme razvit će se standardi postupanja za obiteljske suradnike. Standardizacijom profesionalnih praksi u provedbi mjera za zaštitu obitelji doprinijet će se poboljšanju zaštite djece, odraslih osoba s invaliditetom i starijih osoba, izjednačavanju kvalitete pružene usluge i sprečavanju institucionalizacije pružanjem usluga izravno u domu korisnika u suradnji s drugim relevantnim dionicima na lokalnoj razini.

Reforma uključuje izmjene novog Zakona o socijalnoj skrbi radi:

-davanja prednosti deinstitucionalizaciji u području dugotrajne skrbi kako bi se potaknule strukturne promjene u tom području socijalne politike,

-omogućivanja i promicanja koordinacije među socijalnim službama te osiguravanja koordiniranog pristupa u širokom rasponu kvalitetnih usluga koje te službe pružaju.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C4.3. R3-I1 – Jačanje kapaciteta stručnjaka za pružanje usluga u zajednici

Cilj je mjere edukacijskim aktivnostima i zapošljavanjem stručnjaka povećati ljudske kapacitete za pružanje socijalnih usluga. Ulaganjem će se financirati osposobljavanje i licenciranje 750 voditelja mjera obiteljskopravne zaštite i 40 obiteljskih suradnika. Osim toga, u ustanovama socijalne skrbi zaposlit će se 400 stručnih radnika radi pružanja izvaninstitucijskih usluga. Ulaganje će doprinijeti razvoju i regionalnoj dostupnosti socijalnih usluga u zajednici te jačanju kompetencija stručnjaka za standardizirano postupanje u poslovima obiteljsko-pravne zaštite radi preveniranja institucionalizacije djece, mladih i ostalih socijalno osjetljivih skupina.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C4.3. R3-I2 – Unapređenje digitalizacije sustava socijalne skrbi i povezivanje centara za socijalnu skrb i pružatelja socijalnih usluga

Cilj je ulaganja unaprijediti aplikaciju za domove socijalne skrbi koja upravlja i evidentira postupke koji se odnose na priznavanje prava na socijalne usluge od strane pojedinačnih pružatelja usluga. Ulaganje uključuje integraciju aplikacije u jedinstveni IT sustav socijalne skrbi čime će se omogućiti jedinstvena digitalna platforma za praćenje i analizu podataka o korisnicima i uslugama u sustavu socijalne skrbi.

Ulaganje će biti dovršeno do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C4.3. R3-I3 – Unapređenje digitalizacije sustava socijalne skrbi i uvođenje sustava za metodologiju za izračun cijena socijalnih usluga

Cilj je mjere razviti novo rješenje za upravljanje podacima za pružatelje socijalnih usluga koji se financiraju iz državnog proračuna. Glavna funkcija razvijenog rješenja za upravljanje podacima bit će automatizirano prikupljanje podataka, analiza kvalitete i izračun cijena socijalnih usluga. Ulaganjem će se financirati softverski, hardverski i obrazovni zahtjevi za omogućivanje potpune funkcionalnosti rješenja.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C4.3. R4-I1 – Izgradnja i opremanje centara za starije osobe (izvaninstitucijske i institucijske usluge)

Cilj je mjere izgraditi osam centara za starije osobe u kojima će biti smješteno 800 starijih osoba koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama. Nadalje, centri za starije osobe stvorit će uvjete za pružanje skrbi u zajednici i izvaninstitucionalnih usluga starijim osobama koje žive u svojim domovima. Lokacije centara za starije osobe utvrdit će se u javnom natječaju kako bi se gradovima i županijama omogućilo sudjelovanje u izgradnji i opremanju takvih centara, a kriteriji odabira temeljit će se na sposobnosti osiguravanja održivosti ulaganja, uzimajući u obzir i regionalnu dimenziju radi postizanja ravnomjerne teritorijalne pokrivenosti kapaciteta na temelju analize mapiranja.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

T.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj	Mjera	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv	Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape)	Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti)			Vrijeme		Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti
					Jedinica	Osnovna vrijednost	Cilj	Q	Godina
302	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027.	Donesen Nacionalni plan za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027.				4.	2021.	Donošenje Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027., kojim će se: — definirati cilj smanjenja stope rizika od siromaštva na manje od 15 % u odnosu na osnovnu vrijednost od 18,3 % u 2019. i plan njegove provedbe, — osigurati uvjete kojima će se na djelotvorno smanjiti siromaštvo i socijalna isključenost te poboljšati svakodnevni život osoba u riziku od siromaštva i onih koji žive u teškoj materijalnoj deprivaciji, — utvrditi razvojne prioritete u suzbijanju siromaštva i socijalne isključivosti te potrebe ranjivih skupina u sustavima.
303	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi	Stupanje na snagu novog Zakona o socijalnoj skrbi				1.	2022.	Novim Zakonom o socijalnoj skrbi uvest će se sljedeće promjene: — kombiniranje postojećih troškova stanovanja i doplataka za grijanje u jedan integrirani doplatak, — pružanje zajamčene minimalne naknade izmijenit će se povećanjem osnovnog iznosa na 1 000 HRK i povećanjem od barem 25 % za kućanstva s djecom ublažavanjem najstrožih kriterija prihvatljivosti, uključujući povećanje dohodovnog praga na 1 000 HRK, — uvođenje usluge socijalnog mentorstva, — strukturne promjene dugotrajne skrbi kojima se olakšava deinstitucionalizacija i prijelaz na usluge koje se pružaju kod kuće i u zajednici, — obveza suradnje i redovite razmjene informacija među ustanovama koje pružaju socijalne usluge i socijalne naknade kako bi se osigurao koordinirani pristup u nizu pruženih usluga.
304	C4.3. R1	Ciljna vrijednost	Korisnici zajamčene minimalne naknade		Broj	56 905	68 000	4.	2023.	-
305	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje normativnog propisa o funkcionalno objedinjenim socijalnim naknadama	Stupanje na snagu Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakona o inkluzivnom dodatku				4.	2024.	Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakona o inkluzivnom dodatku će se: — izmijeniti zajamčena minimalna naknada povećanjem osnovnog iznosa na 1 200 HRK i povećanjem od najmanje 25 % za kućanstva s djecom te osigurati puna integracija zajamčene minimalne naknade i drugih socijalnih naknada, — definirati (funkcionalna) integracija socijalnih naknada na temelju stručne analize, — ojačati odredbe o prihvatljivosti za primanje socijalnih naknada među ostalim boljom primjenom testiranja sredstava i prihoda, — obuhvatiti mjere namijenjene poboljšanju pokrivenosti, adekvatnosti i usmjerenosti socijalnih naknada, na temelju stručne analize i s posebnim naglaskom na osobe koje žive u trajnom siromaštvu, — obuhvatiti odredbe o postupku praćenja i uključivanju relevantnih dionika tijekom provedbe, — uvesti indeksacija socijalnih naknada.
306	C4.3. R1	Ciljna vrijednost	Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera		Postotak	18,3 (2019.)	16,5	4.	2025.
307	C4.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Pristup jedinica lokalne uprave podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinog korisnika		Postotak	0	1	4.	2025.	Sve jedinice lokalne uprave imat će funkcionalni pristup svim dostupnim podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinačnog korisnika. U suradnji s Poreznom upravom, dohvaćanje podataka iz Evidencije o dohocima i primicima (EDIP) i proširenje Izvješća o bruto primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD) o dijelu sustava socijalne zaštite koji se odnosi na socijalne naknade omogućit će se uvid u podatke o socijalnim naknadama za svakog pojedinačnog korisnika za sve lokalne i regionalne jedinice, kao i za usluge na nacionalnoj razini.
308	C4.3. R1-I2	Ključna etapa	Digitalna dostupnost informacija o naknadama iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini	Razvijena i funkcionalna internetska aplikacija za pružanje informacija o socijalnim naknadama s primijenjenim kriterijima i uvjetima za dobivanje 12 vrsta socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite na nacionalnoj razini				4.	2024.	Na temelju projektne dokumentacije i tehničke specifikacije razvit će se i staviti na raspolaganje javnosti internetska aplikacija dostupna svim građanima. Aplikacija će omogućiti pristup informacijama o svim postojećim socijalnim naknadama iz sustava socijalne zaštite i mogućnosti njihova ostvarivanja na nacionalnoj razini. U aplikaciji će biti dostupni kriteriji i uvjeti za dobivanje 12 vrsta socijalnih naknada iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini.
309	C4.3. R2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo		Broj	0	220	2.	2022.	Osposobljavanje socijalnih mentora provest će se u okviru 15 modula, a završit će ga 220 stručnjaka. Ta će usluga slijediti načela struke socijalnog rada i dopunjavati već postojeće aktivnosti centara za socijalnu skrb. Zadovoljavat će potrebu za suradnjom s drugim pružateljima socijalnih usluga u zajednici i potrebu za aktivnim uključivanjem korisnika sustava socijalne skrbi u prevladavanje njihove socijalne isključenosti.
310	C4.3. R2	Ciljna vrijednost	Zapošljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo		Broj	0	220	4.	2025.	Zapošljavanje 220 stručnjaka za socijalno mentorstvo koji su završili osposobljavanje o socijalnom mentorstvu preduvjet je za uvođenje usluge socijalnog mentorstva za skupine korisnika u nepovoljnom položaju i socijalno isključene skupine korisnika koji će dobiti individualizirani pristup i pomoć u obliku razvoja vještina potrebnih za aktivno uključivanje na tržište rada i život u zajednici.
311	C4.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Usluge socijalnog mentorstva koje se pružaju korisnicima		Broj	0	30 000	4.	2025.	Osnivanje službe socijalnog mentorstva doprinijet će zapošljavanju dugotrajno nezaposlenih osoba. Usluge socijalnog mentorstva postupno će se uvesti u svih 118 centara za socijalnu skrb, uključujući njihove podružnice, te će konačnici od tu uslugu aktivno koristiti najmanje 30 000 korisnika.
312	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027.	Donošenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027.				3.	2021.	Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027. utvrdit će se prioriteti razvoja socijalnih usluga te iskazati potrebe svih korisničkih skupina za različitim oblicima skrbi, izvaninstitucijskim i institucijskim, s ciljem postizanja sustavnog i cjelovitog plana skrbi usklađenog s potrebama korisnika. Planom će se definirati i utvrditi kriteriji potrebni za razvoj usluga smještaja, usluga u kući i u zajednici te drugih usluga kojima se poboljšava kvaliteta života korisnika i omogućuje im se da dulje ostanu u svojim domovima i u zajednici. Planom će se predvidjeti i uvođenje usluge socijalnog mentorstva, kao i prelazak s institucionalnih usluga u području skrbi za starije osobe na one koje se pružaju u kući i u zajednici, a kojima će se: — poduprijeti razvoj usluga dugotrajnu skrb koje se pružaju u kući i u zajednici, — osigurati dostupnost institucionalnih usluga samo za one starije osobe koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti izvaninstitucionalnim uslugama, — uvesti planiranje potpune ili djelomične skrbi u domovima, uz davanje prednosti uslugama kućne njege uzimajući u obzir dostupnost usluga i potrebe korisnika.
313	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje standarda postupanja za obiteljske suradnike	Donošenje standarda postupanja za obiteljske suradnike				4.	2022.	Razvijene norme za uređenje djelatnosti obiteljskih suradnika omogućuju usklađeno pružanje usluga u domu korisnika u suradnji s drugim dionicima na razini lokalne zajednice.
314	C4.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Jačanje ljudskih kapaciteta za pružanje usluga u zajednici		Broj	0	400	4.	2024.	Prevencija institucionalizacije postići će se zapošljavanjem novih stručnjaka u socijalnim službama radi pružanja izvaninstitucionalnih usluga te edukacijom i licenciranjem voditelja mjera obiteljskopravne zaštite. Konkretno, provest će se kontinuirane ciljane edukacije te licenciranje stručnih radnika ustanova socijalne skrbi za provođenje mjera obiteljsko-pravne zaštite djece (edukacije i licenciranje za ukupno 750 stručnih radnika u socijalnim službama – voditelja mjera obiteljskopravne zaštite te edukacije 30 radnika za uslugu obiteljskog suradnika). Ustanove socijalne skrbi i pružatelji socijalnih usluga zaposlit će 400 stručnih radnika.
315	C4.3. R3-I2	Ciljna vrijednost	Jedinstveni informacijski sustav (informacijski sustav SocSkrb)		Postotak	0	1	4.	2024.	Cilj je ulaganja unaprijediti aplikaciju za domove socijalne skrbi koja upravlja postupcima koji se odnose na priznavanje prava na socijalne usluge i bilježi ih u jedinstveni funkcionalni informatički sustav u koji će biti uključeni svi dionici u postupku priznavanja prava i pružanja usluga korisniku, čime će se omogućiti praćenje i analiza podataka o korisnicima i uslugama u sustavu socijalne skrbi, kao što su informacije o dostupnim mjestima, pružateljima usluga i cijenama njihovih usluga. Razvijeno softversko rješenje integrirat će se u postojeći informacijski sustav SocSkrb kojim se koriste centri socijalne skrbi. Time će se omogućiti informatička povezanost svih centara za socijalnu skrb s pružateljima socijalnih usluga koji se financiraju iz državnog proračuna.
316	C4.3. R3-I3	Ključna etapa	IT sustav izračunavanja cijena za socijalne usluge i pružatelje usluga u mreži	Razvijen i funkcionalan IT sustav za izračunavanje cijena za sve socijalne usluge i sve pružatelje usluga u mreži	Broj	0	1	2.	2023.	Razvijen IT sustav za upravljanje podacima koji provodi automatsko prikupljanje i analizu podataka te izračunava cijene za sve vrste pruženih socijalnih usluga i sve pružatelje socijalnih usluga u mreži. Ulaganjem će se financirati softverski, hardverski i obrazovni zahtjevi za omogućivanje potpune funkcionalnosti rješenja.
317	C4.3. R3-I4	Ciljna vrijednost	Izgradnja centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe		Broj	0	8	2.	2026.	Izgradnjom i početkom rada centara za starije osobe stvorit će se uvjeti za pružanje integrirane skrbi. Na temelju podataka dobivenih analizom predviđena je izgradnja smještaja u osam centara za 800 korisnika, i to isključivo za osobe koje funkcionalno u potpunosti ovise o institucionalnoj skrbi i čije potrebe nije moguće zadovoljiti u kući ili u zajednici. Lokacije centara za starije osobe utvrdit će se u javnom natječaju kako bi se gradovima i županijama omogućilo sudjelovanje u izgradnji i opremanju takvih centara, a kriteriji odabira temeljit će se na sposobnosti osiguravanja održivosti ulaganja, uzimajući u obzir i regionalnu dimenziju radi postizanja ravnomjerne teritorijalne pokrivenosti kapaciteta na temelju analize mapiranja. Sve nove gradnje moraju biti gotovo nulte energetske zgrade u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada, dok se rekonstrukcijom postojećih zgrada mora postići u prosjeku barem obnova srednje dubine, kako je definirano u Preporuci Komisije o obnovi zgrada ili postići u prosjeku najmanje 30% smanjenja izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova u odnosu na emisije prije obnove. U svim zgradama posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, protupožarnoj zaštiti i otklanjanju rizika povezanih s povećanom seizmološkom aktivnošću.

U. KOMPONENTA 5.1.: JAČANJE OTPORNOSTI ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

Ovom komponentom hrvatskog plana za oporavak i otpornost nastoji se odgovoriti na izazove uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 koji se odnose na otpornost i održivost zdravstvenog sustava u vezi s očekivanim životnim vijekom kraćim od prosjeka EU-a te slabom preventivnom, kroničnom i dugotrajnom skrbi. Općeniti je cilj reformi i ulaganja u okviru ove komponente poboljšanje učinkovitosti, kvalitete i financijske održivosti zdravstvenog sustava.

Komponenta uključuje sljedeće mjere:

-uvođenje novih modela skrbi za pacijente, s posebnim naglaskom na preventivnu i kroničnu skrb za oboljele od raka,

-funkcionalna integracija bolnica i jačanje dnevnih bolnica na sekundarnoj i tercijarnoj razini (horizontalno i vertikalno),

-povećanje udjela specijalista obiteljske medicine u ukupnom broju doktora ugovorenih u timovima opće i obiteljske medicine,

-poboljšanje digitaliziranog sustava zajedničke javne nabave kako bi se obuhvatile i bolnice u vlasništvu županija kako bi se ostvarile znatne uštede u sustavu i poboljšala kvaliteta,

-široka upotreba središnjeg sustava pripreme u osam bolnica i uvođenje sustava distribucije jediničnih terapija u 40 bolnica.

Komponentom se doprinosi ispunjenju preporuke za Hrvatsku o jačanju otpornosti zdravstvenog sustava, uravnoteženoj zemljopisnoj raspodjeli zdravstvenih radnika i ustanova, bližoj suradnji upravnih tijela na svim razinama i ulaganju e-zdravstvo (preporuka za Hrvatsku 1.2. iz 2020.), o doprinosu povećanju pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama (preporuka za Hrvatsku 2.3. iz 2020.) i o promicanju stjecanja vještina (preporuka za Hrvatsku 2.4. iz 2020.).

U.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C5.1. R1 – Unapređenje učinkovitosti, kvalitete i dostupnosti zdravstvenog sustava

Cilj je mjere povećati jednak pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima, poboljšanjem opsega i kvalitete usluga na razini obiteljskih liječnika (liječnici opće prakse) te smanjiti opterećenje bolnica. Kako bi se bolje pratili zdravstveni ishodi, uspostavlja se okvir za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava kako bi se doprinijelo stvaranju ključnih pokazatelja uspješnosti u skladu s utvrđenom metodologijom, a radi povezivanja mjera s ciljevima utvrđenima u nacionalnim strateškim dokumentima i reformama te poboljšanja pravodobnosti zdravstvenih podataka dostupnih za stratešku analizu i analizu politika.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2022.

Ulaganje C5.1. R1-I1 – Uvođenje usluge mobilne ljekarne u primarnu zdravstvenu zaštitu

Cilj je ulaganja osigurati lijekove na područjima na kojima nema ljekarni ni ljekarničkih depoa nabavom četiriju mobilnih ljekarni-kamper vozila i četiriju ljekarni-brodica. Očekuje se da će ulaganje imati pozitivne učinke na demografiju i kvalitetu života u rubnim dijelovima. Mjerom će se obuhvatiti određena udaljena područja, posebno otoci i ruralna kopnena područja, kako bi se u potpunosti obuhvatilo pružanje ljekarničkih usluga u Hrvatskoj. Nadalje, povećat će se dostupnost ljekarni za stanovnike i turiste (tijekom vrhunca sezone), čime će se unaprijediti kvaliteta života i doprinijeti rastu stanovništva na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima.

Mjera će biti dovršena do 30. rujna 2024.

Ulaganje C5.1. R1-I2 – Mobilne ambulante

Cilj je mjere ugradnja mobilnih ambulanti u sustav primarne zdravstvene zaštite na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima, kojim upravlja Ministarstvo zdravstva u suradnji s lokalnim i regionalnim vlastima te domovima zdravlja. Ulaganje uključuje mapiranje potrebnih kapaciteta za dostizanje cilja od 80 % pokrivenosti mobilnim ambulantama primarne zdravstvene zaštite na ruralnim, udaljenim i otočnim područjima. Pored toga, uspostavit će se model ugovaranja radi osiguravanja dugoročne financijske održivosti usluge. Nadalje, u okviru ulaganja razvit će se posebni zdravstveni standardi kojima će se uzeti u obzir ruralne, udaljene i otočne posebnosti i potrebe svih stanovnika tih područja, uključujući starije i manje mobilno stanovništvo. Ministarstvo zdravstva provest će osposobljavanje kako bi se povećali kapaciteti mobilnih timova za pružanje ambulantne primarne zdravstvene zaštite.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje C5.1. R1-I3 – Izgradnja i opremanje kliničkih izolacijskih jedinica (3., 4. i 1./5. zgrade) Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević

Cilj je mjere izgraditi moderne kapacitete za Kliniku za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, primarnu ustanovu zaduženu za predvođenje rada u borbi protiv pandemije bolesti COVID-19, čije su zgrade oštećene u potresima u 2020., od kojih je neke potrebno srušiti. Istovremeno, cilj je postići liječenje zaraznih bolesti s pomoću suvremenih i inovativnih tehnologija kako bi se skratilo vrijeme i smanjili troškovi liječenja te kako bi se pacijentima pružila visokokvalitetna skrb. Radi postizanja cilja i povećanja otpornosti zdravstvenog sustava unutar svoje nadležnosti i potrebne funkcionalnosti, projekt uključuje potrebne mjere zamjene opreme. Nadalje, nova zgrada bit će opremljena modernim alatima za dijagnosticiranje.

Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2026.

Ulaganje C5.1. R1-I4 – Digitalna slikovna dijagnostika KBC-a Split

Cilj je mjere unaprijediti digitalnu slikovnu dijagnostiku Kliničkog bolničkog centra (KBC) Split, čime bi se poboljšala zdravstvena skrb u području prevencije, liječenja i dijagnosticiranja bolesti. Ulaganjem će se nastojati podići kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite za sve kategorije pacijenata, poboljšati klinički ishodi i pružiti ranija i kvalitetnija dijagnostike, osobito u pedijatrijskih i onkoloških pacijenata. Naime, digitalizirati će se zdravstvene usluge i procesi, osigurati transparentnost u pružanju zdravstvene usluge, optimizirati korištenje resursa bolničkog sustava te osigurati buduća financijska stabilnost. Ulaganjem će se prostor prilagođava za smještaj novostečene medicinske opreme, uključujući magnetsku rezonancu 3T, neurointervencijsku digitalnu DSA angiosalu, digitalni dijaskopski RTG uređaj i endoskopsku gastroenterološku salu.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C5.1. R1-I5 – Izgradnja i opremanje zgrade centralnog operacijskog bloka OB-a Varaždin

Cilj je mjere izgraditi i opremiti središnji operativni blok jedinicom intenzivnog liječenja (JIL), središnjom sterilizacijom, RTG dijagnostikom, transfuziologijom i medicinsko-biokemijskim laboratorijem te izgraditi spojni hodnik prema postojećim medicinskim objektima. Očekuje se da će se ulaganjem optimizirati resursi bolničkog zdravstvenog sustava, povećati sigurnost pacijenata i omogućiti odgovarajući uvjeti za rad zdravstvenog osoblja. Nadalje, očekuje se da će se objedinjavanjem suvremenih i funkcionalnih prostora svih pratećih djelatnosti operacijskog bloka povećati kvaliteta usluge i sigurnost pacijenata pri premještanju s odjela na odjel. Opća bolnica Varaždin će iz paviljonskog tipa bolnice prijeći u jedinstveno funkcionalno povezanu zgradu kao jednu cjelinu. Očekuje se da će se time osigurati i financijska održivost.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C5.1. R1-I6 – Digitalna slikovna dijagnostika KBC-a Dubrava

Cilj je mjere nabaviti digitalnu radiološku opremu za Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KB-a Dubrava, koji pruža usluge za više od 350 000 pacijenata. Općenito se očekuje da će se ovim ulaganjem znatno poboljšati kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite za sve kategorije bolesnika, poboljšati dijagnostika, liječenje i praćenje nakon liječenja, a time i klinički ishodi za sve skupine bolesnika, uključujući pacijente kojima je potrebno najkompleksnije liječenje u klinikama i ustrojbenim jedinicama bolnice. Očekuje se da će se uslijed skratiti trajanje hospitalizacije te smanjiti komplikacije, potreba za liječenjem u jedinicama intenzivne skrbi, troškovi liječenja i liste čekanja. Ulaganje uključuje nabavu suvremene opreme.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C5.1. R1-I7 – Opremanje novih objekata objedinjenog hitnog bolničkog prijema i dnevnih bolnica i jednodnevnih kirurgija te uređenje Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice – Cilj je mjere povećanje kapaciteta za liječenje bolesnika za najmanje 22 % u odnosu na dosadašnji broj pacijenata. Očekuje se da će se ulaganjem znatno poboljšati kvaliteta zdravstvene zaštite za otprilike 700 000 pacijenata koji se liječe u KBC-u od kojih je otprilike 300 000 hitnih slučajeva i oko 40 000 pacijenata koji se liječe u dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama. Mjerom će se opremiti novi objekti za dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju i integrirani bolnički prijem te će se adaptirati Klinika za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C5.1. R1-I8 – Preoperativna obrada i liječenje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom u KB-u Dubrava

Cilj je mjere dalje razvijati Zavod za neurologiju KB-a Dubrava, kao i predoperativne metode i terapije epilepsije kod farmakorezistentnih pacijenata. Ulaganje uključuje nabavu suvremene opreme i prilagodbu prostornih kapaciteta.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2023.

Ulaganje C5.1. R1-I9 – III. faza razvoja KBC-a Zagreb – opremanje medicinskom i nemedicinskom opremom

Cilj je mjere osigurati postizanje nužnih tehničkih uvjeta za optimizaciju provođenja postojećih oblika skrbi te razvoj novih usluga koji će omogućiti primjenu suvremenih tehnologija te povećati dostupnost skrbi na tercijarnoj i kvartarnoj razini zdravstvene zaštite. Kao dio projekta razvoja KBC-a Zagreb u okviru ulaganja nabavlja se medicinska i nemedicinska oprema. Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2026.

Reforma C5.1. R2 – Uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove

Cilj je mjere poboljšati i uskladiti kvalitetu zdravstvenih usluga izradom integriranih kliničkih e-smjernica. Sustav će uključivati jasno definiranu organizaciju liječenja kroz nacionalnu mrežu te ključne kliničke smjernice i praćenje pacijenata koji će odrediti konkretne korake u liječenju i prihvatljiva vremena čekanja.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2025.

Ulaganje C5.1. R2-I1 – Nabava opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka

Cilj je mjere osigurati optimalnu terapiju svim onkološkim bolesnicima u Hrvatskoj bez čekanja na liječenje, primjenom modernih radioterapijskih tehnika u cilju optimalne iskorištenosti opreme i kontrole kvalitete radioterapijskog procesa te na taj način poboljšati kvalitetu usluga i poboljšati zdravstvene ishode u liječenju onkoloških pacijenata. Mjera podrazumijeva provedbu sljedećeg: Izgradnja četrnaest bunkera za smještaj linearnih akceleratora, radioterapijske opreme, dvadeset i tri linearna akceleratora VMAT, tri linearna akceleratora SBRT, pet HDR brahiterapija, šest simulatora CT-a, radioterapijske mrežne opreme (6 kom), dozimetrijske opreme i fiksacijske opreme.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C5.1. R2-I2 – Nabava i primjena opreme za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka

Cilj je mjere uspostaviti Nacionalnu onkološku mrežu za potrebe Nacionalne baze onkoloških podataka u kojoj će se automatski povezivati i u koju će se automatski upisivati podaci iz bolničkih informacijskih sustava i drugih sustava i koja će bila kompatibilna i paralelna s bolničkim informatičkim sustavima, a koja neće dodatno opteretiti zdravstvene radnike. Nadalje, uspostavit će jedinstvenu, uniformnu informatičku platformu za povezivanje, praćenje i optimalno liječenje onkoloških pacijenata, omogućiti planiranje organizacijskih i strukturnih promjena, prepoznavanje rizika i pružiti temelj za provedbu daljnjih faza strategije, uključujući uspostavu radioterapijske mreže. U sveobuhvatnoj Nacionalnu mreži onkoloških podataka na informatičkoj platformi svi pacijenti dobit će onkološku skrb u skladu sa smjernicama i jedinstvenom/kompletnom bazom podataka o kvaliteti onkološke skrbi.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma C5.1. R3 – Uvođenje sustava strateškog upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu

Cilj je reforme povećati dostupnost zdravstvene zaštite svim građanima, osobito onima u ruralnim i slabije naseljenim područjima, te poboljšati učinkovitost hitne medicine i osigurati visokokvalitetan i učinkovit sustav zdravstvene zaštite. Radi postizanja tog cilja omogućit će se specijalističko usavršavanje zdravstvenih djelatnika, u prvom redu doktora medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite te medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine i na taj način ostvariti ravnomjerna geografska raspodjela zdravstvenih radnika i dostatna popunjenost Mreže javne zdravstvene službe. Nadalje, reforma uključuje donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027., kojim će se:

— definirati razvojne potrebe za postizanje fleksibilnog, učinkovitog i holističkog upravljanja zdravstvenim sustavom,

— utvrditi mjere za uspješno promicanje zdravlja i prevenciju bolesti,

— uvesti koordinacija pružatelja zdravstvene zaštite i preobrazbu modela liječenja i rehabilitacije prema aktivnom upravljanju procesom skrbi u svim fazama i na svim razinama,

— definirati integracija zdravstvenih usluga i socijalne skrbi te razvoj integriranih modela dugotrajne skrbi,

— uvesti mjere za kontrolu i poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi i sigurnosti pacijenata,

— poboljšati odredbe o upravljanju osobljem,

— uvesti posebni ciljevi koji neizravno doprinose postizanju strateškog cilja utvrđenog u Nacionalnoj razvojnoj strategiji (NRS) do 2030. Povećanju zdravih godina u očekivanom životnom vijeku doprinijet će se:

— promicanjem zdravog načina života i prevencije bolesti koji su vodeći problem javnog zdravlja,

—poboljšanjem kvalitete zdravstvene skrbi boljom učinkovitošću, sigurnošću i dostupnošću te funkcionalnom integracijom svih razina i dijelova zdravstvene skrbi,

— uvođenjem novog modela skrbi za ključna zdravstvena pitanja kao što su kardiovaskularne, onkološke i rijetke bolesti te dijabetes radi produljenja i poboljšanja kvalitete života,

— strateškim upravljanjem radi promicanja atraktivnosti zdravstvenog sustava kao mjesta zapošljavanja, čime će se osigurati optimalan broj i raspodjela zaposlenika u zdravstvenom sustavu,

— poboljšanjem modela financiranja i upravljanja zdravstvenim sustavom.

Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2021.

Ulaganje C5.1. R3-I1 – Centralno financiranje specijalizacija

Cilj je mjere osigurati da sve zdravstvene usluge budu dostupne javnosti, uzimajući u obzir i manjak liječnika zbog umirovljenja, nedovoljnog interesa za prihvaćanje posla u ruralnim i ugroženim sredinama, uključujući otoke, te odljeva mladih liječnika u inozemstvo. Ulaganjem će se osigurati specijalističko osposobljavanje zdravstvenih djelatnika, liječnika medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite i u području javnog zdravstva.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C5.1. R3-I2 – Specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine

Cilj je mjere osigurati specijalističko osposobljavanje medicinskih sestara i tehničara u području hitne medicine kako bi im se omogućilo da samostalno rade u hitnim medicinskim službama. Usavršavanje će omogućiti pružanje šireg opsega zdravstvenih usluga hitnim pacijentima, a za velik broj intervencija neće biti potreban liječnik. Osim toga, mjerom će se omogućiti postupno ukidanje liječnika koji rade u hitnoj izvanbolničkoj zdravstvenoj službi, čime će se pokriti nedostatak liječnika u bolničkom sustavu i postići racionalizacija hitnog zdravstvenog sustava.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Reforma C5.1. R4 – Osiguranje financijske održivosti zdravstvenog sustava

Cilj je mjere riješiti problem neodrživog porasta dospjelih obveza, neujednačenih procedura te nabava skupih lijekova u zdravstvenom sustavu, radi postizanja financijski održivog javnog zdravstvenog sustava provedbom jedinstvenog standarda pripreme, ugovaranja i provedbe postupaka koji utječu na načine i mogućnosti pružanja zdravstvene zaštite. Reforma uključuje preispitivanje pravnog okvira koji se sastoji od Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju sa sljedećim elementima:

-unapređenje organizacije djelatnosti hitne medicine Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i obavljanje operativnih zadaća putem definiranih organizacijskih jedinica,

-reorganizacija službe javnog zdravstva s ciljem povećanja njezine učinkovitosti, s posebnim naglaskom na prevenciji i ranoj dijagnozi, boljem odgovoru u izvanrednim situacijama i posebnim okolnostima (pandemije),

-prijenos prava upravljanja bolnicama sa županija i Grada Zagreba na Republiku Hrvatsku radi učinkovitog i djelotvornog iskorištavanja postojećih kapaciteta te poboljšanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja bolnicama,

-skraćivanje vremena na listama čekanja za pojedinačne zdravstvene usluge, optimizacija i bolja raspodjela dostupnih zdravstvenih resursa iz obveznog zdravstvenog osiguranja kako bi se osigurale pristupačnije zdravstvene usluge za osigurane osobe,

-jačanje odredaba o financijskom upravljanju uz istodobno jamčenje financijskog kapitala u svrhu postizanja financijske stabilnosti sustava javnog zdravstva,

-zakonodavne izmjene kojima se osigurava pravodobno ispunjenje obveza HZZO-a.

Reformom se postižu sljedeći ciljevi:

-dovršena je funkcionalna integracija najmanje osam bolnica,

-najmanje 85 % kategorija nabave, koje čine najmanje 80 % ukupne potrošnje bolnica kojima upravlja država, nabavljeno je u okviru postupka zajedničke javne nabave.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C5.1. R4-I1 – Centralna priprava parenteralnih pripravaka u 8 hrvatskih bolnica

Cilj je mjere uvesti središnji sustav pripreme za najmanje 75 % parenteralnih pripravaka u osam bolnica kako bi se smanjili troškovi i osigurala najviša razina sigurnosti u primjeni parenteralnih lijekova, prevenirale medikacijske pogreške, smanjio broj dana bolničkog liječenja i rasteretili liječnici i medicinske sestre na bolničkim odjelima. Mjerom se osigurava sljedivost lijeka od osobe koja propisuje lijek do pacijenta te automatizacija podataka o generiranju liječenja kao osnove za praćenje ishoda liječenja.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C5.1. R4-I2 – Uvođenje sustava raspodjele jedinične terapije u 40 hrvatskih bolnica

Cilj je mjere doprinijeti povećanju sigurnosti pacijenata, preveniranju medikacijskih pogrešaka, kontroli zaliha lijekova i povećanju adherencije pacijenata, čime će se poboljšati opći ishodi liječenja. Ulaganjem se uvodi sustav distribucije jediničnih terapija u 40 bolnica te poboljšava kvaliteta i točnost skrbi, uzimajući u obzir sve važnije farmako-ekonomske ishode, što omogućava održavanje i daljnje poboljšanje kvalitete distribucije terapije.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

Ulaganje C5.1. R4-I3 – Digitalizacija puta lijeka kroz zdravstvene ustanove na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite

Cilj je mjere digitalizirati put lijeka kako bi se omogućilo praćenje potrošnje lijekova u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Očekuje se da će se ulaganjem smanjiti administrativno i financijsko opterećenje sustava uklanjanjem potrebe za svim papirnatim dokumentima uz lijek, smanjenjem administrativnih troškova i upotrebom lijekova na odjelima. Omogućit će i kreiranje farmakoepidemioloških podataka koji otvaraju vrata prema sustavnijem planiranju, praćenju i vrednovanju svih procesa u zdravstvu.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C5.1. R4-I4 – Izrada sustava praćenja i preveniranja nestašica lijekova u Hrvatskoj

Cilj je mjere uvesti ciljano upravljanje zalihama lijekova, čime će se poboljšati učinkovitost nabave lijekova i osigurati dostupnost lijekova po najboljoj dostupnoj cijeni. Nadalje, mjerom će se uvesti precizan sustav za praćenje i analizu prometa određenih lijekova, čime će se Hrvatskoj pružiti model i alat za predviđanje i preveniranje nestašica lijekova.

Mjera će biti dovršena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje C5.1. R4-I5 – Uvođenje sustava praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na kronične pacijente u javnim ljekarnama

Cilj je mjere omogućiti sustavnije planiranje, praćenje i vrednovanje isplativosti ulaganja u farmakoterapiju vanbolničkih pacijenata. Uvest će se sustav za praćenje ishoda kroničnih nebolničkih pacijenata u javnim ljekarnama. Hrvatskom zdravstvenom sustavu omogućit će se potpuno i transparentno praćenje ishoda liječenja i bolje razumijevanje različitih ishoda kupljenih lijekova. Nadalje, omogućit će se stvaranje vrijednih farmakoepidemioloških baza podataka.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Ulaganje C5.1. R4-I6 – Zbrinjavanje otpada u KBC-u Zagreb

Cilj je mjere značajno smanjiti troškove zbrinjavanja i prijevoza medicinskog otpada, povećati higijenske kvalitete, poboljšati sigurnost osoblja te smanjiti masu i volumen obrađenog medicinskog otpada. Doprinijet će i smanjenju štetnih utjecaja na okoliš smanjenjem emisija u okoliš i ublažavanjem rizika koji proizlaze iz prijevoza opasnog otpada. Ulaganjem će se izgraditi, u skladu s načelom nečinjenja bitne štete klimatskim ciljevima, postrojenja za spalionice i podupiru postrojenja za spaljivanje i povezana postrojenja za zbrinjavanje i obradu nereciklabilnog opasnog medicinskog otpada koji je na lokaciji proizvodi KBC Zagreb. Projektom je obuhvaćena izgradnja modernog objekta za gospodarenje medicinskim otpadom koji se sastoji od:

-hlađenog skladišta nereciklabilnog opasnog medicinskog otpada usklađenog sa svim propisima za skladištenje te vrste otpada,

-linija za manipulaciju nereciklabilnim opasnim medicinskim otpadom,

-linija za energetsku oporabu nereciklabilnog opasnog medicinskog otpada sa sustavom čišćenje dimnih plinova i sustavom kontinuiranog praćenja emisija,

-suvremenih automatskih linija za pranje kontejnera.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2024.

Reforma C5.1. R5 – E-Zdravstvo

Cilj je mjere unaprijediti upravljačke kapacitete djelotvornijom upotrebom podataka i poticati inovativna rješenja u zdravstvu u cilju kvalitetnijeg upravljanja zdravstvenim sustavom. Reformom e-zdravstva poduprijet će se napori kako bi se osiguralo da svi ljudi imaju pristup potrebnim zdravstvenim uslugama (uključujući prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu skrb) dostatne kvalitete. Reforma uključuje donošenje nacionalnog telemedicinskog okvira radi:

-proširenja opsega telemedicinskih usluga i osiguravanja interoperabilnosti s nacionalnim zdravstvenim informacijskim sustavom i prikladnosti za buduću prekograničnu razmjenu,

-prijenosa vitalnih parametara pacijenata iz hitne medicinske službe (HMS) u objedinjeni hitni bolnički prijem (OHBP) i praćenja izvanbolničkih usluga na daljinu,

-uvođenja nadzora hitne medicinske službe na daljinu i izrade akcijskog plana za uvođenje nadzora i okvira za praćenje provedbe, koji se temelje na analizi stanja, nacionalnom okviru i akcijskom planu dostavljenima u okviru povezanog instrumenta za tehničku potporu.

Nacionalni zdravstveni informacijski sustav uključuje sljedeće funkcije:

-redovito izvještavanje o zdravlju stanovništva kao podloga za ciljane aktivnosti prevencije i zbrinjavanja bolesti,

-izgradnju nacionalnih kapaciteta za podatkovnu analitiku, uključujući integriranje sučelja pružatelja zdravstvenih usluga i pacijenata s postojećim infrastrukturama i praksama,

-jačanje nacionalnih kapaciteta za uvođenje umjetne inteligencije i računalstva visokih performansi, jačanje kibersigurnosti e-zdravstva i naprednih digitalnih vještina zdravstvenih djelatnika i pacijenata primjenom naprednih tehnologija, posebno umjetne inteligencije,

-omogućavanje razvoja novih zdravstvenih usluga na temelju anonimno prikupljenih podataka dostupnih u zdravstvenom sustavu.

Reformu podupire pet pratećih ulaganja (od C5.1. R5-I1 do C5.1. R5-I5).

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C5.1. R5-I1 – Digitalna integracija operacijskih dvorana i robotska kirurgija u KBC-u Split

Cilj je mjere omogućiti sveobuhvatno liječenje pacijenata s malignim bolestima i integrirati mjere optimizacije zdravstvene skrbi. Očekuje se da će ulaganje unaprijediti zdravstvene ishode zahvaljujući uvođenju novog modela skrbi za pacijente, osobito novih najsuvremenijih načina kirurškog liječenja. Ulaganje se odnosi na digitalizaciju operacijskih dvorana i nabavu opreme za napredno liječenje raka u KBC-u Split.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C5.1. R5-I2 – TELECORDIS

Cilj je mjere digitalizirati kardiološke usluge kako bi se omogućilo kontinuirano praćenje stanja pacijenata, osobito onih s kroničnim kardiološkim bolestima. Očekuje se da će brze i dostupne kardiološke dijagnostičke usluge na razini primarne zdravstvene zaštite omogućiti pravovremenu detekciju kardioloških zdravstvenih tegoba pacijenata, pravovremeno odgovarajuće liječenje pacijenata te kontinuirano praćenje njihova zdravstvenog stanja. Nadalje, telemedicinska usluga EKG holtera pružit će pacijentima na udaljenim i ruralnim područjima pristup specijalističkoj skrbi i time uvelike povećati dostupnost specijalističkih zdravstvenih usluga u lokalnim ambulantnim centrima, poboljšati učinkovitost specijalista, poboljšati ishode pacijenata, značajno smanjiti liste čekanja i troškove pružanja te zdravstvene usluge. Ulaganje uključuje digitalizaciju dijagnostičkih procesa i omogućava dijeljenje podataka s disperziranim specijalističkim centrima.

Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2023.

Ulaganje C5.1. R5-I3 – Teletransfuzija

Cilj je mjere digitalizirati transfuzijsku uslugu i osigurati dostupnost dežurnog specijalista transfuzije za sve bolničke zdravstvene ustanove koje imaju transfuzijske odjele, doprinijeti jakom razvoju telemedicinske usluge digitalnim prijenosom medicinskih podataka i ojačati međusobnu povezanost svih bolničkih ustanova koje imaju transfuzijske odjele.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2022.

Ulaganje C5.1. R5-I4 – Digitalizacija i integracija operacijskih dvorana opremljenih robotskom kirurgijom u KBC-u Sestre milosrdnice

Cilj je mjere digitalizirati operacijske dvorane i nabaviti naprednu opremu za liječenje novih modernih načina kirurškog liječenja. Digitalizacijom i integracijom operacijskih dvorana promijenit će se planiranje, dokumentiranje, pohranjivanje i razmjena podataka o bolesnicima i vrstama i načinima operacijskog liječenja. Robotska kirurgija unaprijedit će kvalitetu kirurškog liječenja, povećati sigurnost bolesnika, postići veća transparentnost u liječenju, bolje kontrolirati troškovi i zdravstveni ishodi, čime će se osnažili i konsolidirati ključni resursi zdravstvene informacijske infrastrukture, uvesti sustav zdravstvenih usluga bez papira i doprinijeti digitalnoj tranziciji.

Mjera će biti dovršena do 31. prosinca 2023.

Ulaganje C5.1. R5-I5 – Digitalizacija i opremanje dijagnostičkih jedinica KB-a Merkur

Cilj je mjere digitalizirati i opremiti dijagnostičke jedinice radi lakšeg praćenja razvojne procedure u dijagnostici te pružanja kvalitetnije usluge pacijentima. Ulaganje uključuje nabavu suvremenih uređaja.

Mjera će biti dovršena do 31. ožujka 2023.

U.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

Broj

Mjera

Ključna etapa / ciljna vrijednost

Naziv

Kvalitativni pokazatelji
(za ključne etape)

Kvantitativni pokazatelji
(za ciljne vrijednosti)

Vrijeme

Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti

Jedinica

Osnovna vrijednost

Cilj

Q

Godina

318

C5.1. R1

Ključna etapa

Donošenje okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava

Stupanje na snagu okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava

3.

2022.

Okvirom za procjenom učinkovitosti zdravstvenog sustava omogućuje se učinkovitosti zdravstva, utvrđivanje ključnih pokazatelja uspješnosti u skladu s definiranom metodologijom procjene te se omogućuje povezivanje mjera s ciljevima utvrđenima u nacionalnim strateškim dokumentima i reformama, pravodobnost podataka te poboljšanje praćenja zdravstvenih ishoda.

319

C5.1. R1

Ciljna vrijednost

Optimizacija vremena za dijagnostičko liječenje (liste čekanja)

Broj dana

400

270

4.

2023.

Razdoblje čekanja za bolesnike na dijagnostičkom liječenju skraćuje se na 270 dana (u usporedbi s trenutačnim razdobljem od 400 dana).

320

C5.1. R1-I1

Ciljna vrijednost

Pristup ljekarničkoj skrbi i lijekovima

Broj

0

8

3.

2024.

Osigurat će se dostupnost zdravstvene zaštite svim stanovnicima i turistima na cijelom državnom području Hrvatske, a tijekom turističke sezone osigurat će se usluge i u mjestima i na otocima koji nemaju ljekarne, a ni ljekarnički depo jer ne ispunjuju uvjete u pogledu udaljenosti od druge ljekarne ili broja stanovnika, odnosno neisplativosti svakodnevnog rada istih na tom području. Kako bi se postigao cilj, nabavit će se najmanje četiri mobilne ljekarne-kamper vozila i najmanje četiri ljekarne-brodice.

321

C5.1. R1-I2

Ciljna vrijednost

Pružanje ambulantne izvanbolničke primarne zdravstvene zaštite

% (postotak)

0

80

2.

2025.

Na temelju postavljenog pravnog okvira Ministarstvo zdravstva (MIZ) će u suradnji sa županijama i domovima zdravlja uspostaviti sustav mobilnih ambulanti (ambulantno vozilo za primarnu zdravstvenu zaštitu) u 80 % ruralnih, udaljenih i otočnih područja. U suradnji i koordinaciji s ravnateljem doma zdravlja, liječnik i medicinska sestra će s potrebnom medicinskom i tehničkom opremom za ordinaciju obiteljske medicine obilaziti mala udaljena mjesta na području doma zdravlja u kojima usluga nije dostupna te pregledavati pacijente, ordinirati terapiju, izdavati uputnice i recepte te obavljati i kućne posjete nepokretnim bolesnicima. Broj vozila odredit će se nakon analize mapiranja kapaciteta potrebnog za postizanje cilja.

322

C5.1. R1-I3

Ciljna vrijednost

Nova zgrada u kompleksu Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević

Broj

0

1

1.

2026.

Projekt obuhvaća rušenje postojećih zgrada (3..,4. i 1./5.) te izgradnju novog dijela kompleksa s podrumskom etažom, prizemljem i tri nove etaže. Sve nove gradnje moraju biti barem gotovo nulte energetske zgrade u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada, dok se rekonstrukcijom postojećih zgrada mora postići u prosjeku barem obnova srednje dubine, kako je definirano u Preporuci Komisije o obnovi zgrada ili postići u prosjeku najmanje 30% smanjenja izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova u odnosu na emisije prije obnove. U svim zgradama posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, protupožarnoj zaštiti i otklanjanju rizika povezanih s povećanom seizmološkom aktivnošću.

323

C5.1. R1-I4

Ključna etapa

Modernizacija zdravstvenih usluga u KBC-u Split

Nabava opreme Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Split

4.

2022.

Ugradnja opreme na Kliničkom zavodu za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju i na Kliničkom zavodu za nuklearnu medicinu te izgradnja i oprema hibridne endoskopske sale na Zavodu za gastroenterologiju kako bi se omogućilo uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka u KBC Split. Mora se ugraditi barem sljedeća oprema: magnetska rezonancija 3T, neurointervencijska digitalna DSA angiosala, digitalni dijaskopski RTG uređaj i endoskopska gastroenterološka sala.

324

C5.1. R1-I5

Ciljna vrijednost

Zgrada centralnog operacijskog bloka OB-a Varaždin s pratećim sadržajem

Broj

0

1

4.

2025.

Izgradnja i opremanje zgrade centralnog operacijskog bloka jedinicama za intenzivnog liječenja, središnjom sterilizacijom, RTG dijagnostikom, transfuziologijom i medicinsko-biokemijskim laboratorijem te izgradnja spojnog hodnika prema postojećim medicinskim objektima. Sve nove gradnje moraju biti barem gotovo nulte energetske zgrade u skladu s Direktivom o energetskim svojstvima zgrada, dok se rekonstrukcijom postojećih zgrada mora postići u prosjeku barem obnova srednje dubine, kako je definirano u Preporuci Komisije o obnovi zgrada ili postići u prosjeku najmanje 30% smanjenja izravne i neizravne emisije stakleničkih plinova u odnosu na emisije prije obnove. U svim zgradama posebnu pozornost treba posvetiti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, protupožarnoj zaštiti i otklanjanju rizika povezanih s povećanom seizmološkom aktivnošću.

325

C5.1. R1-I6

Ciljna vrijednost

Dijagnostički medicinski uređaji u KB-u Dubrava

Broj

0

8

2.

2023.

Kupnja i ugradnja osam dijagnostičkih medicinskih uređaja i digitalne radiološke opreme za Klinički zavod za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju. Planira se postupna ugradnja, a svi uređaji moraju biti u funkciji najkasnije do 30. lipnja 2023.

326

C5.1. R1-I7

Ciljna vrijednost

Novi objekti u KBC-u Sestre milosrdnice

Broj

0

2

4.

2023.

KBC Sestre milosrdnice opremit će se integriranim objektima za hitni bolnički prijem, dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju s medicinskom i nemedicinskom opremom i namještajem.

327

C5.1. R1-I8

Ciljna vrijednost

Medicinski uređaji za preoperativnu obradu i liječenje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom u KB-u Dubrava

Broj

0

10

2.

2023.

Za potrebe daljnjeg razvoja Zavoda za neurologiju u KB-u Dubrava deset medicinskih uređaja ugradit će se i staviti u funkciju najkasnije do 30. lipnja 2023. Ulaganje uključuje nabavu opreme kao što su digitalni uređaji za SEEG 256 kanalno snimanje s videom, digitalni uređaj za EMNG i EP 12 kanalno snimanje. Ugradit će se uređaj za radiofrekventnu (RF) termokoagulaciju i adaptirati odgovarajući prostorni kapacitet.

328

C5.1. R1-I9

Ciljna vrijednost

Projekt razvoja KBC-a Zagreb

Broj

0

1

1.

2026.

Dovršetak projekta razvoja KBC-a Zagreb uključuje nabavu nove medicinske i nemedicinske (namještaj, kuhinja) opreme za šest odjela i klinika.

329

C5.1. R2

Ključna etapa

Poboljšanje i usklađivanje kvalitete zdravstvene skrbi izradom kliničkih e-smjernica

MIZ je izradio kliničke smjernice i integrirao ih u e-smjernice u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

3.

2025.

Na temelju znanstvenih dokaza MIZ će izraditi kliničke smjernice i ih integrirati u hrvatski zdravstveni sustav, kao i e-smjernice radi usklađivanja kvalitete zdravstvene zaštite s ciljem ujednačavanja liječenja pacijenata i poboljšanja ishoda liječenja. Provedba kliničkih smjernica integrirat će se u e-Smjernice hrvatskog zdravstvenog sustava, čime će se poboljšati kvaliteta zdravstvene zaštite i unaprijediti upravljanje sustavom i to na dobrobit pacijenata, zdravstvenih radnika i cijelog društva.

330

C5.1. R2

Ciljna vrijednost

Optimizacija vremena za radiološko liječenje (liste čekanja)

Broj dana

30

2.

2026.

Razdoblje čekanja za bolesnike na radiološkom liječenju skratit će se na 30 dana od indikacije dijagnoze.

331

C5.1. R2-I1

Ciljna vrijednost

Poboljšanje kvalitete onkološke radioterapije

Broj

0

6

4.

2025.

Šest bolnica opremit će se medicinskim uređajima za prevenciju, dijagnostiku i liječenje raka. Ulaganje će uključivati nabavu nove i obnovu stare opreme u skladu s utvrđenim prioritetima.

332

C5.1. R2-I2

Ciljna vrijednost

Jedinstvena IT platforma za povezivanje, praćenje i optimalno liječenje onkoloških pacijenata

Broj

0

1

4.

2025.

Jedinstvena, jedinstvena IT platforma za povezivanje, praćenje i optimalno liječenje onkoloških pacijenata razvijena je i u funkciji. Informatička platforma omogućit će povezivanje zdravstvenih podataka, planiranje organizacijskih i strukturnih promjena i prepoznavanje rizika te pružiti temelj za provedbu daljnjih faza strategije, uključujući uspostavu radioterapijske mreže. U nacionalnu informatičku onkološku mrežu uključit će se sve onkološke ustanove u Hrvatskoj. Odgovarajući algoritmi osnovnih dijagnostičkih postupaka potrebnih za započinjanje liječenja najčešćih dijagnoza također se ugrađuju u nacionalnu informatičku onkološku mrežu kako bi se standardiziralo liječenje na svim razinama u Hrvatskoj, od malih onkoloških ambulanti do kliničkih bolničkih centara.

333

C5.1. R3

Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027.

Donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027.

3.

2021.

U Nacionalnom planu razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027. kao krovnom propisu za sektorsko planiranje utvrdit će se specifični ciljevi, mjere, projekti i aktivnosti koji se trebaju provesti pod pokroviteljstvom MIZ-a s primarnim ciljem poboljšanja zdravstvenog sustava i zdravstvenih ishoda. Nacionalni plan razvoja zdravstva bit će u skladu s Programom reformi Vlade Republike Hrvatske i Smjernicama Europske komisije za kohezijsku politiku za razdoblje 2021.–2027. U Nacionalnom planu razvoja zdravstva definirat će se srednjoročne razvojne potrebe, i to tako što će se:
— definirati razvojne potrebe za postizanje fleksibilnog, učinkovitog i holističkog upravljanja zdravstvenim sustavom,
— utvrditi mjere za uspješno promicanje zdravlja i prevenciju bolesti,
— uvesti koordinacija pružatelja zdravstvene zaštite i preobrazba modela liječenja i rehabilitacije prema aktivnom upravljanju procesom skrbi u svim fazama i na svim razinama,
— definirati integracija zdravstvenih usluga i socijalne skrbi te razvoj integriranih modela dugotrajne skrbi,
— uvesti mjere za kontrolu i poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi i sigurnosti pacijenata,
— poboljšati odredbe o upravljanju osobljem,
— uvesti posebni ciljevi koji neizravno doprinose postizanju strateškog cilja utvrđenog u Nacionalnoj razvojnoj strategiji (NRS) do 2030. Povećanju zdravih godina u očekivanom životnom vijeku doprinijet će se:
— promicanjem zdravog načina života i prevencije bolesti koji su vodeći problem javnog zdravlja,
—poboljšanjem kvalitete zdravstvene skrbi boljom učinkovitošću, sigurnošću i dostupnošću te funkcionalnom integracijom svih razina i dijelova zdravstvene skrbi,
— uvođenjem novog modela skrbi za ključna zdravstvena pitanja kao što su kardiovaskularne, onkološke i rijetke bolesti te dijabetes radi produljenja i poboljšanja kvalitete života,
— strateškim upravljanjem radi promicanja atraktivnosti zdravstvenog sustava kao mjesta zapošljavanja, čime će se osigurati optimalan broj i raspodjela zaposlenika u zdravstvenom sustavu,
— poboljšanjem modela financiranja i upravljanja zdravstvenim sustavom.
Kako bi se postigli posebni ciljevi, definirat će se mjere i aktivnosti koje treba provesti. Za svaku aktivnost i svaki posebni cilj i pokazatelje definirat će se pokazatelji ishoda. Nacionalni plan razvoja zdravstva uključuje rezultate mapiranja potreba zdravstvene i socijalne skrbi u području dugotrajne skrbi. Dokument se temelji na drugim nacionalnim aktima i programima (Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030., Nacionalni plan razvoja kliničkih bolnica, kliničkih bolničkih centara, klinika i općih bolnica u Hrvatskoj, nacionalni programi za rak, dijabetes i rijetke bolesti) i na preporukama za Hrvatsku iz 2019. i 2020.

334

C5.1. R3-I1

Ciljna vrijednost

Specijalističko medicinsko osposobljavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite

Broj

0

467

4.

2025.

Specijalističko osposobljavanje završilo je 467 zdravstvenih radnika:
— liječnici medicine na primarnoj razini zdravstvene zaštite te u području javnog zdravstva, financirano sredstvima iz centralnog financiranja specijalizacija

Ulaganje će doprinijeti dostupnosti zdravstvene zaštite svim građanima, kao i dostatnom kapacitetu mreže javnog zdravstva.

335

C5.1. R3-I2

Ciljna vrijednost

Specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine

Broj

0

375

4.

2025.

Ukupno 375 prvostupnika sestrinstva/medicinskih tehničara pohađat će jednogodišnje specijalističko usavršavanje u djelatnosti hitne medicine, od čega njih 210 iz postojećih timova T2 koji već rade u županijskim zavodima za hitnu medicinu, kako bi se u postojećoj Mreži hitne medicine osiguralo da svaki tim T2 ima jednog prvostupnika sestrinstva sa završenim specijalističkim usavršavanjem, a preostalih 165 prvostupnika sa završenim programom specijalizacije ojačat će zdravstveni sustav, posebno na područjima na kojima se bilježi nedostatak liječnika.

336

C5.1. R4

Ključna etapa

Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

Stupanje na snagu izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju

4.

2022.

Izmjene Zakona o zdravstvenoj omogućit će da nova odluka o zajedničkoj nabavi bude obvezujuća i za one zdravstvene ustanove čije je sudjelovanje do sada bilo dobrovoljno, što će posljedično povećati broj dionika obuhvaćenih zajedničkom nabavom.
— jedinstveni ured za hitnu medicinu poboljšava organizaciju aktivnosti hitne medicine i obavlja operativne poslove na cijelom području Republike Hrvatske u okviru svojih organizacijskih jedinica,
— reorganizacijom javnozdravstvene službe doprinosi se povećanju učinkovitosti i jačanju sustava javnog zdravstva, s posebnim naglaskom na prevenciji i ranoj dijagnozi, boljem odgovoru u hitnim situacijama i posebnim okolnostima (pandemije),
— prenose se prava upravljanja bolnicama kojima trenutačno upravljaju županije i Grad Zagreb na Republiku Hrvatsku radi racionalnog i kvalitetnog iskorištavanja postojećih kapaciteta te se unapređuje dostupnost i kvaliteta zdravstvene skrbi reorganizacijom modela upravljanja bolnicama.

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju utvrdit će se jasna i transparentna mjerila za određivanje programa mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, tijela koje će utvrditi i donositi program mjera i opseg zdravstvene zaštite koja će se osiguravati iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te usklađenje s drugim zakonskim propisima. Zakonom će se nastojati postići sljedeće:
— dostupnost i pravodobnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama kada im je ona potrebna,
— smanjenje lista čekanja za pojedine medicinske usluge, optimizacija te s tim u vezi bolja raspodjela raspoloživih sredstava za zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja,
— osiguranje financijskih sredstava u svrhu postizanja financijske stabilnosti, njezine održivosti te s tim u vezi poboljšanje položaja osiguranih osoba u ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja,
— uvrštenje odredbe o osiguravanju povoljnijeg položaja ugovornih subjekata HZZO-a kao pružatelja zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, vezano uz podmirenje obveza HZZO-a prema njima u zakonom propisanim rokovima, a sve u svrhu osiguranja prava na zdravstvenu zaštitu osiguranim osobama.

337

C5.1. R4

Ciljna vrijednost

Funkcionalna integracija bolnica

Broj

12

20

4.

2023.

Dovršit će se funkcionalna integracija najmanje osam bolnica kako bi se bolnički sustav racionalizirao smanjenjem/preraspodjelom aktivnosti i smanjenjem akutnog stacionarnog kapaciteta te će se ojačati dnevne bolnice kao troškovno učinkovitije liječenje.

338

C5.1. R4

Ciljna vrijednost

Postupak zajedničke javne nabave za zdravstvene ustanove

% (postotak)

0

85

4.

2023.

Najmanje 85 % kategorija nabave, koje čine najmanje 80 % ukupne potrošnje bolnica kojima upravlja država, nabavljeno je u okviru postupka zajedničke javne nabave. Radi postizanja tog cilja na temelju izmjene odluke o obveznoj zajedničkoj provedbi određenog postupka nabave za zdravstvene ustanove MIZ će: i. odlučiti provesti zajednički postupak javne nabave;
ii. sklopiti sporazume s dionicima zajedničke javne nabave; iii. osnovati stručna povjerenstva za izradu tehničkih specifikacija za predmetne kategorije; i iv. nakon što tehničke specifikacije stupe na snagu, provesti kategorije javne nabave iz odluke o obveznoj zajedničkoj provedbi određenog postupka javne nabave za zdravstvene ustanove. Postupci zajedničke javne nabave provodit će se u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi i sklapanjem okvirnih sporazuma/ugovora.

339

C5.1. R4-I1

Ciljna vrijednost

Centralno upravljanje svim parenteralnim pripravcima u osam bolnica

% (postotak)

0

75

4.

2024.

Najmanje 75 % parenteralnih pripravaka u osam hrvatskih bolnica provodi se u okviru centralne priprave lijekova. Uz provedbu centralne priprave lijekova, laboratorij ljekarne priprema većinu potrebne parenteralne terapije za odjele, i to u skladu s najvišim sigurnosnim standardima „spremno za uporabu”. Pripravci se označuju imenom i prezimenom pacijenta, nazivom lijeka i dozom, čime se sprečavaju moguće pogreške u liječenju.

340

C5.1. R4-I2

Ciljna vrijednost

Sustav jedinične terapije za lijekove u krutom obliku u 40 hrvatskih bolnica

% (postotak)

0

50

4.

2025.

Do 31. prosinca 2025. 50 % svih lijekova u krutom obliku priprema se u okviru sustava za jediničnu terapiju u 40 hrvatskih bolnica. U svakoj bolnici organizirat će se prostor za raspodjelu jedinične terapije i uređaji s odgovarajućim kapacitetom pakiranja jedinične terapije za dnevne potrebe bolnice. Uvest će se digitalni komunikacijski kanal od bolničkih odjela do bolničke ljekarne kako bi liječnici mogli naručivati potrebnu terapiju za pacijente i dobivati povratne informacije o vremenu isporuke (integracija rješenje u informacijski sustav bolnice).

341

C5.1. R4-I3

Ciljna vrijednost

Praćenje lijeka u bolničkom sustavu od ljekarne do bolesnika

Broj

0

30

2.

2026.

Najmanje 30 bolnica mora imati funkcionalno integrirano IT rješenje za potpuno praćenje lijeka u bolničkom sustavu od ljekarne do pacijenta. Izradit će se obrazac za izvješćivanje HZZO-a i Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji svih lijekova i izdvojeno izvješćivanje o potrošnji određenih kategorija lijekova kao što su rezervni antibiotici i posebno skupi lijekovi te o svim drugim farmakoepidemiološkim informacijama koje se zahtijevaju u zdravstvenom sustavu. Softversko rješenje za digitalno praćenje lijekova u bolnicama razvijeno je i integrirano u najmanje 30 bolnica u završnoj fazi.

342

C5.1. R4-I4

Ciljna vrijednost

Sustav za praćenje nestašice lijekova na temelju tehnologije lanaca blokova

% (postotak)

0

100

2.

2025.

Razvit će se softversko rješenje za praćenje nestašice lijekova u Hrvatskoj i integrirani model za predviđanje i sprečavanje nestašice lijekova. Kako bi se zaštitili pojedinačni korisnici, tehnologija lanca blokova primjenjuje se za osiguravanje transparentnosti podataka objavljenih javnosti, uz istodobnu zaštitu podataka koji se smatraju anonimnima ili potencijalno dostupnima državi. Softverskim rješenjem na temelju lanaca blokova prati se 100 % lijekova radi predviđanja i sprečavanja nestašice.

343

C5.1. R4-I5

Ciljna vrijednost

Dijagnostičke jedinice u KBC-u Merkur

Broj

0

4

1.

2023.

Radi poboljšanja kvalitete usluge, povećanja broja obrada pacijenata, povećanja brzine i dostupnosti te kvalitete zdravstvene zaštite za sve kategorije pacijenata, ugradit će se oprema za barem četiri dijagnostičke jedinice u KBC-u Merkur. Ugrađena oprema obuhvaćat će sljedeće:
— aparat za transtorakalnu i transezotagusnu ehokardiografiju,
— tri monitora za potrebe koronarne jedinice,
— sustav za telemetriju pacijenata na otvorenom odjelu,
— ultrazvuk jače snage,
— ultrazvuk manje snage,
— magnetsku rezonancu 3T,
— mamograf za RTG,
— uređaj za višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT),
— ultrazvuk,
— ultrazvuk s 3D/4D konveksnom, 3D/4D vaginalnom, 2D vaginalnom i 2D konveksnom sondom i printerom,
— ultrazvuk color doppler visoke klase.

344

C5.1. R4-I5

Ciljna vrijednost

Praćenje ishoda liječenja kroničnih nebolničkih bolesnika u javnim ljekarnama

% (postotak)

0

20

4.

2024.

U programu praćenja ishoda liječenja u javnim ljekarnama sudjeluje 20 % nebolničkih pacijenata.
Projekt podrazumijeva praćenje pacijenata te kreiranje strukturiranih podataka koji će zatim putem CEZIH-a biti dostupni za daljnju evaluaciju odabranom liječniku obiteljske medicine.

345

C5.1. R4-I6

Ključna etapa

Objekt za medicinski otpad u KBC-u Zagreb

Broj

0

1

4.

2024.

Dovršit će se objekt za gospodarenje medicinskim otpadom samo za spaljivanje nereciklabilnog opasnog otpada koji nastane u KBC-u Zagreb. Taj projekt obuhvaća izgradnju suvremenog objekta za gospodarenje medicinskim otpadom koji se sastoji od:
— hlađenog skladišta nereciklabilnog opasnog medicinskog otpada usklađenog sa svim propisima za skladištenje te vrste otpada,
— linija za manipulaciju nereciklabilnim opasnim medicinskim otpadom,
— linija za energetsku oporabu nereciklabilnog opasnog medicinskog otpada sa sustavom čišćenje dimnih plinova i sustavom kontinuiranog praćenja emisija,
— suvremenih automatskih linija za pranje kontejnera.

346

C5.1. R5

Ključna etapa

Poboljšanje i proširenje usluga telemedicine

Stupanje na snagu nacionalnog telemedicinskog okvira kojim se širi opseg usluga telemedicine

4.

2022.

Reformom se uvode odredbe za uspostavu funkcionalnog nacionalnog telemedicinskog okvira za prijenos vitalnih parametara pacijenata iz hitne medicinske službe u objedinjeni hitni bolnički prijem i nadzor hitne medicinske službe na daljinu. Projekt uključuje: i. situacijsku analizu, ii. nacionalni okvir za uvođenje nadzora hitne medicinske službe na daljinu, i iii. akcijski plan uvođenja nadzora te okvir za praćenje provedbe.
S obzirom na ograničene resurse i trajanje tehničke pomoći, teleradiološka komponenta samo je uvodna komponenta na razini mapiranja najboljih praksi.

347

C5.1. R5-I1

Ciljna vrijednost

Operacijske dvorane (Firule i Križine) i robotski sustav na lokaciji Firule ugrađeni su i u funkciji

Broj

0

4

4.

2023.

Projekt uključuje digitalizaciju i integraciju četiriju operacijskih dvorana na lokacijama Firule i Križine te robotskog sustava na lokaciji Firule. Digitalnom tranzicijom, integracijom i robotskom kirurgijom promijenit će se dosadašnji način liječenja tako što će se unaprijediti kvaliteta kirurškog liječenja, poboljšati sigurnost bolesnika, postići veća transparentnost u liječenju i bolje kontrolirati troškovi i zdravstveni ishodi, čime će se osnažili i konsolidirati ključni resursi zdravstvene informacijske infrastrukture i modernizirati zdravstvene usluge bez papira.

348

C5.1. R5-I2

Ciljna vrijednost

Telekardiološke usluge

Broj

0

40

1.

2023.

Cilj je projekta TeleCordis postaviti medicinsku i računalnu opremu potrebnu za obavljanje usluga EKG holtera, holtera tlaka i 12 kanalnog EKG-a u udaljenim i ruralnim područjima koja su nedostatno pokrivena tim uslugama, odnosno nemaju na raspolaganju specijalista kardiologije. Oprema je nabavljena (jedan paket po centru) i postavljena u najmanje 40 telemedicinskih pristupnih centara. Program će se povezati sa specijaliziranim centrima za telemedicinu radi pružanja telekardioloških usluga.

349

C5.1. R5-I3

Ciljna vrijednost

Teletransfuzijske usluge

Broj

0

35

4.

2022.

Projekt Teletransfuzija podržat će postojeću digitalnu infrastrukturu procesa liječenja korištenjem podataka o pacijentu dobivenih iz eUputnice i eKartona potrebnih za početak liječenja u ustanovi sekundarne ili tercijarne zdravstvene zaštite.
U okviru projekta će se komunikacijski povezati bolnički transfuzijski centri na državnom području Hrvatske (35 bolničkih transfuzijskih centara) te će usluga biti dostupna 24 sata na dan sedam dana u tjednu. Oprema je nabavljena (jedan paket po centru) i postavljena u telemedicinske pristupne centre, program je povezan sa specijaliziranim centrima za telemedicinu i pruža se teletransfuzijska usluga.

350

C5.1. R5-I4

Ciljna vrijednost

Operacijske dvorane KBC-a Sestre milosrdnice opremljene robotskom kirurgijom

Broj

0

4

4.

2023.

Najmanje četiri novoopremljene operacijske dvorane najsuvremenijom robotskom tehnologijom.
Bit će dostupna sljedeća funkcionalnost: dobivanje podataka o pacijentu u realnom vremenu, na zaslonu monitora u samoj operacijskoj dvorani, za vrijeme vršenja operacijskog zahvata. Osim toga, bit će moguće tijekom operacijskih zahvata imati i sav slikovni materijal o pacijentu dostupan na zaslonu monitora; što će doprinijeti sigurnosti i djelotvornosti postupaka. Integracija će omogućiti i korištenje drugih dijagnostičkih i terapijskih uređaja u istoj operacijskoj dvorani, koji će se također uključiti u integrirani sustav operacijske dvorane.

V. INICIJATIVA 6.1.: OBNOVA ZGRADA

Postojeći fond zgrada u Hrvatskoj razmjerno je star, a stopa energetske obnove zgrada u razdoblju 2014.–2020. iznosila je samo 0,7 %. Stare i energetski neučinkovite zgrade odgovorne su za 40 % potrošnje energije i 36 % emisija CO2, a čak 30 % zgrada spada u kategoriju zgrada s najlošijim svojstvima. Većina zgrada s najlošijim svojstvima ne zadovoljava današnje minimalne zahtjeve zaštite od potresa, zaštite od požara ili zaštite zdravlja te stoga zahtijeva sveobuhvatnu obnovu. Osim toga, u ožujku i prosincu 2020. Hrvatsku su pogodila dva niza potresa, što je prouzročilo veliku materijalnu štetu u Gradu Zagrebu i u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji. U skladu s brzom procjenom štete i potreba (Vlada Republike Hrvatske, 2020.) ukupne potrebe za rekonstrukcijom i oporavkom u Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji zbog potresa procijenjene su na oko 17 469 000 000 EUR. Šteta uzrokovana potresom u prosincu još se procjenjuje.

Ova inicijativa u hrvatskom planu za oporavak i otpornost odnosi se na ulaganja i reforme kojima se nastoji potaknuti sveobuhvatna obnova zgrada, uključujući energetsku obnovu, strukturno jačanje i obnovu nakon potresa. Obnova će obuhvaćati višestambene i javne zgrade, uključujući zdravstvene i obrazovne ustanove, te zgrade sa statusom kulturnog dobra.

Inicijativa uključuje reforme kojima se podupire proces obnove i dekarbonizacije zgrada, uz istodobno uklanjanje prepreka na građevinskom tržištu i rješavanje socijalnih pitanja: i. reforma usmjerena na dekarbonizaciju zgrada, ii. reforma usmjerena na povećanje broja radnika i stručnjaka za energetsku učinkovitost i obnovu nakon potresa, iii. reforma usmjerena na smanjenje administrativnog opterećenja za podnositelje zahtjeva u postupku obnove, iv. reforma usmjerena na povećanje znanja o seizmološkom aktivnostima, v. reforma usmjerena na promicanje i razvoj zelene infrastrukture i kružno upravljanje zgradama i prostorima te vi. reforma usmjerena na sustavno upravljanje energijom i ispitivanje novog modela financiranja energetske učinkovitosti.

Ulaganjima i reformama doprinijet će se ispunjenju preporuka upućenih Hrvatskoj u zadnje dvije godine: „usmjeriti ulagačku politiku na […] energetsku učinkovitost […] i okolišnu infrastrukturu” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2019.) i „usmjeriti ulaganja u zelenu […] tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu” (3. preporuka za Hrvatsku iz 2020.).

V.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore

Reforma C6.1. R1 – Dekarbonizacija zgrada

Reforma će doprinijeti inicijativi obnove postojećih zgrada i transformaciji postojećeg fonda zgrada u energetski visokoučinkovit i dekarboniziran fond zgrada do 2050.

Reforma uključuje donošenje programa energetske obnove za razdoblje 2021.–2030. za višestambene zgrade, javne zgrade i posebnu kategoriju zgrada sa statusom kulturnog dobra, te donošenje Programa suzbijanja energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi za razdoblje 2021.–2025. Tim će se programima potaknuti temeljita obnova zgrada, uz pridavanje posebne pozornosti osiguravanju zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i otklanjanju rizika povezanih s povećanom seizmološkom aktivnošću te smanjenju energetskog siromaštva.

Reforma će biti dovršena do 31. ožujka 2022.

Ulaganje C6.1. R1-I1 – Energetska obnova zgrada

Cilj je ulaganja potaknuti zelenu tranziciju i dekarbonizaciju zgrada smanjenjem potrošnje energije za grijanje u višestambenim i zgradama javnog sektora od najmanje 50 % u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove. Budući da toplinska energija čini 71 % ukupne krajnje potrošnje energije (Državni zavod za statistiku, 2015.), navedena ušteda u potrošnji toplinske energije odgovara barem 30 %-tnoj uštedi primarne energije u odnosu na stanje prije obnove. Cilj je ulaganja povećati korištenje obnovljivih izvora energije i posljedično smanjiti emisije CO2, ublažiti energetsko siromaštvo te potaknuti razvoj zelene infrastrukture i kružno upravljanje zgradama i prostorima.

Ulaganjem će se prvenstveno financirati projekti energetske obnove koji su već u pripremi. Ulaganje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost provest će se kako slijedi:

-za energetsku obnovu, bespovratnim sredstvima pokrit će se 60 % prihvatljivih troškova obnove i 85 % troškova dokumentacije,

-za temeljitu energetsku obnovu, koja uključuje mjere povezane s energetskom učinkovitošću na vanjskim zidovima i krovovima zgrada i tehničkim sustavima te smanjenje potrošnje energije za grijanje i potrošnje primarne energije od najmanje 50 %, bespovratnim sredstvima pokrit će se 80 % prihvatljivih troškova obnove i 85 % troškova dokumentacije,

-za sveobuhvatnu obnovu, kojom se kombiniraju energetska obnova, seizmičko ojačanje, zaštita od požara i osiguravanje dobrih unutarnjih klimatskih uvjeta, bespovratnim sredstvima pokrit će se 80 % prihvatljivih troškova obnove i 100 % troškova dokumentacije.

Očekuje se da to ulaganje ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška programa obnove, a kondenzacijski plinski kotlovi ugrađuju se kako bi se zamijenili kotlovi na bazi ugljena i loživog ulja.

Ulaganje će biti dovršeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C6.1. R1-I2 – Obnova zgrada oštećenih u u potresu s energetskom obnovom

Cilj je ulaganja popraviti štetu koja je u potresima u 2020. nanesena višestambenim i javnim zgradama, kako bi se povećala seizmička otpornost zgrada i njihova energetska učinkovitost. Obnova zgrada do njihova izvornog stanja prije štete financira se iz Fonda solidarnosti EU-a, ako je primjenjivo, dok se razlika u odnosu na potpunu obnosvu, uključujući povećanje energetske učinkovitosti zgrada i povećanje njihove seizmičke otpornosti (načelo bolje rekonstrukcije), financira ovim ulaganjem. Očekuje se da to ulaganje ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška programa obnove, a kondenzacijski plinski kotlovi ugrađuju se kako bi se zamijenili kotlovi na bazi ugljena i loživog ulja. Sve obnovljene zgrade (osim zgrada sa statusom kulturnog dobra) moraju postići smanjenje potrošnje energije za grijanje od najmanje 50 % u odnosu na godišnju potrošnju energije za grijanje prije obnove, što odgovara najmanje 30 %-tnom povećanju uštede energije u odnosu na stanje prije obnove.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Ulaganje C6.1. R1-I3 – Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra

Cilj je ulaganja energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra. Time će se smanjiti CO2, potrošnja energije i troškovi održavanja u dugoročnom razdoblju te će se doprinijeti razvoju kružnog gospodarstva i upotrebi prirodnih rješenja. Mjera obuhvaća dvije kategorije zgrada: pojedinačno zaštićena kulturna dobra (pojedinačne građevine i graditeljski sklopovi) i zgrade koje se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.

S obzirom na kulturnu i društvenu vrijednost zgrada kulturne baštine te veća sredstva koja su potrebna za njihovu obnovu, obnova zgrada javnog i kulturnog sektora sa statusom kulturnog dobra sufinancirat će se uz stopu od 100 %. Očekuje se da to ulaganje ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjere i korake ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama za primjenu načela nenanošenja bitne štete (2021/C58/01). Konkretno, trošak ugradnje kondenzacijskih plinskih kotlova mora iznositi najviše 20 % ukupnog troška programa obnove, a kondenzacijski plinski kotlovi ugrađuju se kako bi se zamijenili kotlovi na bazi ugljena i loživog ulja. U energetskoj obnovi zgrada koje imaju status kulturnog dobra tražit će se smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje ili primarne energije na godišnjoj razini od najmanje 20% u odnosu na potrošnju energije prije obnove. Međutim, na razini portfelja svih obnovljenih zgrada sa statusom kulturnog dobra, u prosjeku se postiže povećanje od 30 % uštede primarne energije u odnosu na stanje prije obnove.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Reforma C6.1. R2 – Razvoj okvira za osiguranje adekvatnih vještina u kontekstu zelenih poslova potrebnih za obnovu nakon potresa

Cilj je reforme smanjiti rizik povezan s nedovoljnim brojem kvalificirane radne snage i osigurati odgovarajuće znanje i vještine potrebne za provedbu svih procesa energetske obnove i obnove nakon potresa, integriranjem potrebnog znanja o seizmičkoj otpornosti, energetskoj učinkovitosti, kružnom upravljanju, zaštiti kulturne baštine i obnovi nakon potresa poboljšanjem postojećih programa obrazovanja i osposobljavanja te razvojem novih.

Programi obrazovanja i osposobljavanja razvijaju se u okviru Nacionalnog plana za razvoj vještina u kontekstu zelenih radnih mjesta povezanih s energijom i rekonstrukcijom nakon potresa.

Reforma uključuje:

-osmišljavanje i provedbu programa obrazovanja odraslih s naglaskom na razvoju i provedbi programa prekvalifikacije za potrebe obnove i dekarbonizacije zgrada s elementima obnove nakon potresa, zaštite kulturne baštine, energetske učinkovitosti, zelene infrastrukture i kružnog upravljanja prostorom i zgradama,

-uspostavu i provedbu novog interdisciplinarnog studijskog programa u kojem će se kombinirati znanja o obnovi kulturne baštine, primjeni rješenja koja se temelje na prirodi, urbanom šumarstvu i urbanoj obnovi,

-razvoj i provedbu specijalističkih studija i obrazovnih programa specijaliziranih za prostorno uređenje i održivi urbani razvoj, posebno o obnovi nakon potresa, integriranoj obnovi kulturne baštine s elementima prilagodbe klimatskim promjenama, energetske učinkovitosti, kružnog upravljanja, rješenja koja se temelje na prirodi i urbanog šumarstva,

-razvoj programa kojima se podupire veća primjena informacijskog modeliranja zgrada i njegovo promicanje u građevinskom sektoru i prostornom uređenju,

-vođenje promotivne kampanje za privlačenje podnositelja zahtjeva.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma C6.1. R3 – Povećanje učinkovitosti, smanjenje administrativnog opterećenja i digitalizacija procesa obnove

Cilj je reforme pružiti usluge građanima i vlasnicima zgrada koje će pomoći u smanjenju administrativnog opterećenja za podnositelje zahtjeva u procesu energetske obnove i obnove nakon potresa digitalizacijom i integracijom informacija. Reforma uključuje dodatno poboljšanje usluge jedinstvenog kontaktnog centra za energetsku obnovu i razvoj usluga jedinstvenog kontakt centra na internetu i otvaranje fizičkih ureda na potresom pogođenim područjima s ciljem pojednostavnjenja procesa obnove za građane i druge subjekte kojima su potrebne administrativne usluge tijekom obnove nakon potresa. Reformom će se financirati i jačanje stručnih kapaciteta zaposlenika u jedinstvenom kontaktnom centru i javnim ustanovama uključenima u proces obnove radi podupiranja pune funkcionalnosti usluga jedinstvenog kontakt centra.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma C6.1. R.4 – Modernizacija i integracija seizmičkih podataka za proces obnove i planiranje buduće gradnje te praćenje javne infrastrukture

Reformom se nastoji poboljšati otpornost na rizike u prostornom uređenju i građevinskom sektoru poboljšanjem prikupljanja i obrade seizmičkih podataka, jačanjem kapaciteta za primjenu podataka o seizmičkim rizicima i provedbom mjera za smanjenje mogućih šteta. Prikupljeni podaci služit će kao ulazni podaci za karte povezane s rizicima, kao što su karte rasjeda, karte potresnih područja i karte podložnosti klizanju, koje će se koristiti za izradu prostornih planova jedinica lokalne uprave radi planiranja odgovarajuće tipologije antiseizmičke konstrukcije i povećanja otpornosti Hrvatske na potrese.

Reformom će se ojačati organizacijska i infrastrukturna sposobnost Seizmološke službe Republike Hrvatske za prikupljanje, obradu i analizu podataka o seizmološkim aktivnostima. Ojačat će se i administrativni kapaciteti MPGI-ja te povezane usluge, kao što su instituti i uredi na regionalnoj razini, kako bi se prikupljeni podaci mogli pravilno primijeniti u prostornom uređenju i građevinskom sektoru.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2025.

Ulaganje C6.1. R4-I1 – Razvoj mreže seizmoloških podataka

Cilj je ulaganja financirati nabavu najmanje 300 jedinica nove seizmološke opreme potrebne za Seizmološku službu Hrvatske radi praćenja, obrade i analize podataka koji se odnose na seizmološke aktivnosti na području Republike Hrvatske. Ulaganjem se financiraju i zapošljavanje i osposobljavanje stručnjaka za upotrebu stečene opreme i obradu podataka. Plaće angažiranih stručnjaka nastavit će se financirati iz državnog proračuna i nakon 2026.

Ulaganje će biti provedeno do 30. lipnja 2026.

Reforma C6.1. R5 – Uvođenje novog modela strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama

Cilj je reforme razviti okvir za osmišljavanje i provedbu strategija zelene urbane obnove. Novim okvirom osigurava se temelj za razvoj održivog prostora s naglaskom na razvoj zelene infrastrukture i integriranje prirodnih rješenja, modela za kružno upravljanje prostorom i zgradama, jačanje otpornosti na rizike i klimatske promjene te podupiranje sveukupnog održivog razvoja. Reforma će biti dostupna svim jedinicama lokalne vlasti u Hrvatskoj, no prioritet će imati one koje se nalaze u potresom pogođenim područjima.

Smjernice za izradu strategija zelene urbane obnove izradit će MPGI, na temelju Nacionalnog programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima i kružnog gospodarenja zgradama i prostorom. Razvoj strategija zelene urbane obnove i provedba pilot-projekata provodit će se u suradnji s Ministarstvom.

Reforma će biti dovršena do 30. lipnja 2026.

Reforma C6.1. R6 – Pilot-projekt uspostave i provedbe sustavnog gospodarenja energijom te razvoj novog modela financiranja

Hrvatska ima funkcionalan sustav praćenja potrošnje energije za pojedinačna postrojenja javnog sektora, ali taj sustav još nije razvijen za druge sektore, kao što su privatni stambeni sektor, industrijski ili prometni sektor. Cilj je ove mjere razviti i ispitati model za praćenje potrošnje energije u višestambenim zgradama, koji se provodi na temelju dobrovoljnog interesa vlasnika. Taj će se model temeljiti na pilot-projektima u kojima će se mjeriti sva potrošnja energije i vode u jedinici lokalne uprave uvođenjem automatskog prikupljanja podataka. Očekuje se da će se time omogućiti sustavno upravljanje energijom te ostvariti uštede energije i vode.

Na temelju prikupljenih podataka o potrošnji energije i vode tijekom pilot-projekta, u okviru te reforme analizirat će se i razviti model kojim će se potrošačima omogućiti da podnesu zahtjev za zajam za energetsku obnovu i vrate ga preko svojeg energetskog računa, prilagođeno za uštede energije ostvarene obnovom. Time će se smanjiti problem manjka financijskih resursa krajnjih korisnika za potrebe energetske obnove. Očekuje se da će to pozitivno doprinijeti stopi energetske obnove u Hrvatskoj. Reformom se testira i model pilot-projekta radi njegove moguće primjene na nacionalnoj razini.

Reforma će biti dovršena do 31. prosinca 2025.

V.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore

2.Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost

Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Hrvatske iznose 6 393 794 220 EUR.

DIO 2.: FINANCIJSKA POTPORA

1.Financijski doprinos

Obroci iz članka 2. stavka 2. organizirani su na sljedeći način:

1.1.Prvi obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

45	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Vlada donosi program energetske učinkovitosti radi dekarboniziranja energetskog sektora
46	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Broj poduzeća koja primaju potporu za energetsku učinkovitost i korištenje energije iz obnovljivih izvora u industriji
49	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o alternativnim gorivima u prometu
59	C1.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina
81	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Zakona o gospodarenju otpadom
82	C1.3. R2	Ključna etapa	Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.–2022.
91	C1.4. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o cestama
92	C1.4. R1	Ključna etapa	Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.–2030.
98	C1.4. R2	Ključna etapa	Donošenje Pisma sektorske politike
109	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom prometu
110	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o plovidbi i lukama unutarnjih voda
126	C1.5. R1	Ključna etapa	Operativni program jačanja tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje 2021.–2026.
134	C1.5. R3	Ključna etapa	Uspostavljena jedinica za provedbu i upravljanje projektima digitalne transformacije u Ministarstvu poljoprivrede
140	C1.6. R1	Ključna etapa	Analiza scenarija kao dio Strategije razvoja održivog turizma do 2030.
156	C2.1. R2	Ključna etapa	Izmjena Statuta ARPA-e radi izmjene njezinih ovlasti
157	C2.1. R2	Ključna etapa	Uspostava sustava provedbe i revizije NPOO-a
158	C2.1. R2	Ključna etapa	Donošenje Zakona o institucionalnom okviru za fondove EU-a
159	C2.1. R2	Ključna etapa	Procjena administrativnih kapaciteta
207	C2.4. R1	Ključna etapa	Donesena nova odluka Vlade o državnim poduzećima od posebnog interesa za Hrvatsku
231	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje nove Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje 2021.–2030.
232	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o sprečavanju sukoba interesa
247	C2.7. R1	Ključna etapa	Jačanje fiskalnog okvira izmjenama Zakona o proračunu radi unapređenja proračunskih procesa
248	C2.7. R1	Ključna etapa	Osiguravanje potpune funkcionalnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku
250	C2.8. R1	Ključna etapa	Redovito educiranje svih nadležnih tijela
251	C2.8. R2	Ključna etapa	Nastavak suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela
253	C2.8. R3	Ključna etapa	Potpuna provedba novog Akcijskog plana za smanjenje identificiranih rizika od pranja novca i financiranja terorizma na temelju ažurirane Nacionalne procjene rizika.
265	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje izmijenjenog pravnog okvira za obrazovanje odraslih
293	C4.1. R4	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o minimalnoj plaći
302	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.–2027.
312	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje 2021.–2027.
333	C5.1. R3	Ključna etapa	Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje 2021.–2027.
351	C6.1. R1	Ključna etapa	Donošenje nacionalnih programa energetske obnove za: i. višestambene zgrade (za razdoblje 2021.–2030.), ii. zgrade sa statusom kulturnog dobra (za razdoblje 2021.–2030.) i iii. suzbijanje energetskog siromaštva na područjima posebne državne skrbi (za razdoblje 2021.–2025.)
362	C6.1. R3	Ključna etapa	Fizički ured jedinstvenog kontaktnog centra za energetsku obnovu i seizmičko ojačanje uspostavljen je i operativan
368	C6.1. R5	Ključna etapa	Donošenje Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje 2021.–2030. i Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.–2030.
		Iznos obroka	EUR 804 597 701

1.2.Drugi obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

2	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Operativna digitalna platforma za plaćanje naknada
6	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja za 2020.
14	C1.1.1. R4-I1	Ključna etapa	Objava pozivâ za dodjelu sredstava za ulaganja usmjerena na ekološki prihvatljive aktivnosti s uspostavljenim kriterijima prihvatljivosti za prijavitelje i projekte (među ostalim kriteriji usklađenosti s načelom nenanošenja bitne štete)
16	C1.1.1. R4-I2	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja mikro, malih i srednjih poduzeća.
19	C1.1.1. R4-I3	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta radi poticanja ulaganja poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i velikih poduzeća
21	C1.1.1. R4-I4	Ključna etapa	Uspostava financijskog instrumenta za povoljnije financiranje javnih subjekata
25	C1.1.1. R6	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira
36	C1.2. R1	Ključna etapa	Objava dokumenta o procjeni s preporukama za uklanjanje prepreka i rasterećenje administrativnih postupaka koji ograničavaju veće korištenje energije iz obnovljivih izvora
50	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Donošenje Strategije razvoja vodika
63	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana mreža javne odvodnje otpadnih voda
68	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža
131	C1.5. R2	Ključna etapa	Novi Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta
138	C1.5. R4	Ključna etapa	Internetska platforma za sprečavanje otpada od hrane i poboljšani IT sustav za doniranje hrane
160	C2.1. R2	Ključna etapa	Nadogradnja IT sustava eFondovi: Repozitorijski sustav za reviziju i kontrolu: informacije za praćenje provedbe RRF-a
174	C2.2. R4	Ključna etapa	Izmjena zakonodavnih okvira radi poticanja dobrovoljnog funkcionalnog ili stvarnog spajanja jedinica lokalne uprave (JLS) i donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o kriterijima za dodjelu fiskalnih poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje
202	C2.3. R4	Ključna etapa	Optimizacija postupka izdavanja dozvola za ulaganja u povezivost
214	C2.5. R1	Ključna etapa	Osigurani elektronički alati i odgovarajući administrativni kapaciteti za DSV i DOV
215	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Stečajnog zakona i Zakona o stečaju potrošača
216	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o kaznenom postupku
266	C3.1. R1	Ključna etapa	Sveobuhvatna analiza potreba srednjoškolskog obrazovanja
286	C4.1. R1	Ključna etapa	Dopuna mjera aktivne politike zapošljavanja
291	C4.1. R3	Ključna etapa	Razvoj vještina u skladu s potrebama tržišta
303	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o socijalnoj skrbi
309	C4.3. R2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo
352	C6.1. R1	Ključna etapa	Donošenje Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2021.–2030.
		Iznos obroka	EUR 804 597 701

1.3.Treći obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

1	C1.1.1. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju za procjenu ekonomskog učinka propisa na sektor MSP-ova i prateći akcijski plan
7	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba mjera iz akcijskih planova za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2018., 2019., 2020.
23	C1.1.1. R5-I1	Ključna etapa	Stvaranje instrumenta vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja (privatni vlasnički kapital)
37	C1.2. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu zakona i/ili drugog propisa za povećanje korištenje energije iz obnovljivih izvora, uključujući uvođenje sustava temeljenog na premijama radi podupiranja obnovljivih izvora energije.
60	C1.3. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira u sektoru vodnih usluga
69	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Mjerni uređaji ugrađeni na vodocrpilištima
74	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Sklopljeni ugovori o izvođenju radova za projekte zaštite od poplava
75	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava
76	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci
83	C1.3. R2	Ključna etapa	Donošenje Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023.–2029.
84	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (49 %)
99	C1.4. R2	Ključna etapa	Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima
111	C1.4. R3	Ključna etapa	Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
114	C1.4. R3-I3	Ciljna vrijednost	Nova skela „Križnica” preko rijeke Drave u općini Pitomača u funkciji je
141	C1.6. R1	Ključna etapa	Vlada Republike Hrvatske donosi Strategiju razvoja održivog turizma za razdoblje do 2030.
144	C1.6. R1-I1	Ključna etapa	Objava natječaja za zelenu i digitalnu tranziciju postojeće javne turističke infrastrukture i razvoj javne turističke infrastrukture izvan glavnih turističkih i obalnih područja
146	C1.6. R1-I2	Ključna etapa	Objava javnih poziva za jačanje održivosti i poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzeća u turizmu, s najmanje 50 % ukupnih ulaganja koja podupiru zelenu tranziciju.
150	C2.1. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske i pripadajućih podzakonskih akata
161	C2.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije
165	C2.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % službenika svih javnih institucija koji imaju obvezu polaganja državnog ispita digitalno polažu državni ispit na temelju novog modela ispita.
176	C2.3. R1	Ključna etapa	Strategija Digitalna Hrvatska
177	C2.3. R2 C2.3. R2.I2	Ključna etapa	Uspostava platformi za središnji sustav interoperabilnosti
179	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Nadogradnja Državnog oblaka
195	C2.3. R3-I12	Ključna etapa	Digitalni arhiv HZMO-a
229	C2.5. R1-I6	Ključna etapa	Svi prvostupanjski sudovi opremljeni su i ispunjuju uvjete za održavanje ročišta na daljinu.
233	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti
249	C2.7. R2	Ključna etapa	Razvoj strukturnog makroekonomskog modela za hrvatsko gospodarstvo namijenjenog izradi srednjoročnih makroekonomskih prognoza, proračunskom planiranju i analizi ekonomskih politika
256	C2.9. R1	Ključna etapa	Smjernice za poboljšanje sudjelovanja MSP-ova u postupcima javne nabave i njihovo objedinjavanje
259	C2.9. R1-I1	Ključna etapa	Objava neovisne analize i konkretnih preporuka za poboljšanje upravljanja opterećenjem svih kadrova u ključnim ustanovama u sustavu javne nabave (MINGOR, SAFU, DKOM)
260	C2.9. R2	Ključna etapa	Izmjene zakonodavnog okvira za javnu nabavu kojima e-žalba postaje obvezan način izjavljivanja žalbe
273	C3.1. R2	Ključna etapa	Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
275	C3.2. R1	Ključna etapa	Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
281	C3.2. R2	Ključna etapa	Novi pravni okvir koji uređuje zahtjeve u pogledu kvalitete za studijske programe, doktorske studije i uvjete za rad znanstvenih ustanova
284	C3.2. R3	Ključna etapa	Novi zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost
294	C4.1. R4	Ključna etapa	Donošenje Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada i novog Zakona o radu
313	C4.3. R3	Ključna etapa	Donošenje standarda postupanja za obiteljske suradnike
318	C5.1. R1	Ključna etapa	Donošenje okvira za procjenu učinkovitosti zdravstvenog sustava
323	C5.1. R1-I4	Ključna etapa	Modernizacija zdravstvenih usluga u KBC-u Split
336	C5.1. R4	Ključna etapa	Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
346	C5.1. R5	Ključna etapa	Poboljšanje i proširenje usluga telemedicine
349	C5.1. R5-I3	Ciljna vrijednost	Teletransfuzijske usluge
353	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za energetsku obnovu javnih i višestambenih zgrada
359	C6.1. R2	Ključna etapa	Donošenje Nacionalnog plana za razvoj vještina u kontekstu zelenih poslova vezanih uz energetsku obnovu i obnovu nakon potresa
363	C6.1. R3	Ključna etapa	Internetski jedinstveni kontaktni centar za energetsku obnovu i seizmičko ojačanje uspostavljen je i operativan
366	C6.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Nabavljene jedinice seizmološke opreme
		Iznos obroka	EUR 804 597 701

1.4. Četvrti obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

39	C1.2. R1-I1	Ključna etapa	Građevinska dozvola izdana za modernizaciju visokonaponske mreže
163	C2.2. R1	Ključna etapa	Izmijenjeni zakonodavni okvir radi centralizacije sustava selekcije u državnoj upravi, kojim se utvrđuju potrebne kvalifikacije državnih službenika i omogućava suvremeni postupak odabira
166	C2.2. R2	Ključna etapa	Stupanje na snagu Zakona o plaćama u državnoj upravi i javnim službama te propisa za mobilnost
184	C2.3. R3-I4	Ključna etapa	Informacijski sustav CEZIH
205	C2.3. R4-I2	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za izgradnju pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture
217	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Novi edukacijski programi uvedeni su u program stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika
218	C2.5. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena zakonodavnog okvira u području pravosuđa s novim Zakonom o izvanparničnom postupku
219	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Uspostava četiriju centara za mirenje na trgovačkim sudovima u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci i donesene izmjene Zakona o mirenju
257	C2.9. R1	Ključna etapa	Izmjene Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave
267	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje Modela financiranja RPOO-a
276	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Sredstva dodijeljena istraživačkim projektima na temelju internih poziva istraživačkih organizacija tijekom prvog dvogodišnjeg ciklusa provedbe programskih sporazuma
297	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju
316	C4.3. R3-I3	Ključna etapa	IT sustav izračunavanja cijena za socijalne usluge i pružatelje usluga u mreži
325	C5.1. R1-I6	Ciljna vrijednost	Dijagnostički medicinski uređaji u KB-u Dubrava
327	C5.1. R1-I8	Ciljna vrijednost	Medicinski uređaji za preoperativnu obradu i liječenje bolesnika s farmakorezistentnom epilepsijom u KB-u Dubrava
343	C5.1. R4-I5	Ciljna vrijednost	Dijagnostičke jedinice u KBC-u Merkur
348	C5.1. R5-I2	Ciljna vrijednost	Telekardiološke usluge
		Iznos obroka	EUR 402 298 851

1.5. Peti obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

8	C1.1.1. R1-I2	Ključna etapa	Digitalizacija Testa procjene učinka na mala i srednja poduzeća, odnosno izrada digitalne platforme za suradnju koordinatora, online edukacije i međusobnu komunikaciju.
9	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba mjera novog Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja
38	C1.2. R1	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o državnoj imovini, kojim će se pružiti pravna osnova za potpuno razdvajanje upravljanja operatorom prijenosnog sustava za plin (Plinacro) od djelatnosti opskrbe i proizvodnje u državnom vlasništvu
55	C1.2. R1-I4	Ključna etapa	Donesen Plan proizvodnje i korištenja biogoriva u prometu
61	C1.3. R1	Ciljna vrijednost	Integracija pružatelja vodnih usluga
64	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radova sklopljeni za vodootpadne infrastrukturne projekte
70	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Ugovori o izvođenju radovima sklopljeni za vodoopskrbne projekte
71	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža
77	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava
94	C1.4. R1-I2	Ciljna vrijednost	Uvođenje funkcionalnog sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti
127	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Logističko-distributivni centar izgrađen je i u funkciji
137	C1.5. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava informacijskog sustava za sljedivost
139	C1.5. R4-I1	Ključna etapa	Program potpore za infrastrukturno opremanje banke hrane i posrednika u lancu doniranja hrane
142	C1.6. R1	Ključna etapa	Izrada satelitskog računa održivog turizma Republike Hrvatske
143	C1.6. R1	Ključna etapa	Zakon o turizmu kojim se uspostavlja okvir za praćenje i razvoj turističkog sektora
151	C2.1. R1	Ključna etapa	Izmjene Zakona o procjeni učinka propisa
168	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 20 % državnih službenika primjenjuje pametni model rada
169	C2.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Najmanje 60 % državnih službenika educirano je za primjenu pametnog modela rada
170	C2.2. R3	Ključna etapa	Uvođenje usluge e-konzervatorskih podloga
178	C2.3. R2-I1	Ključna etapa	Uspostava središnjeg sustava interoperabilnosti
181	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Pilot-projekt o kibersigurnosti
183	C2.3. R3-I3	Ključna etapa	Uspostava jedinstvenog kontaktnog centra
185	C2.3. R3-I5	Ciljna vrijednost	E-potpis digitalne osobne iskaznice
191	C2.3. R3-I9	Ključna etapa	Uspostava nove platforme javne nabave i mobilne aplikacije
192	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Sustav za upravljanje digitalnim identitetima i sustav za upravljanje ljudskim resursima HZZ-a
203	C2.3. R4-I1	Ključna etapa	Potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za provedbu projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa (ONP)
220	C2.5. R1	Ključna etapa	Donesena nova Okvirna mjerila za rad sudaca i uveden alat za aktivno upravljanje sudskim predmetima
234	C2.6. R1	Ključna etapa	Donošenje kodeksa etike za saborske zastupnike i kodeksa etike za dužnosnike u izvršnoj vlasti
243	C2.6. R2	Ključna etapa	Vrednovanje učinaka Zakona o pravu na pristup informacijama
254	C2.8. R4	Ključna etapa	Jačanje nadzora financijskog sektora na temelju procjene rizika u području sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma
258	C2.9. R1	Ključna etapa	Integriranje ciljanog okvira za kontinuirano osposobljavanje službenika za javnu nabavu u skladu s okvirom ProcurCompEU u obvezni program obuke i certificiranja u javnoj nabavi.
268	C3.1. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena za model cjelodnevne nastave
288	C4.1. R2	Ključna etapa	Stupanje na snagu izmjena Zakona o tržištu rada
304	C4.3. R1	Ciljna vrijednost	Korisnici zajamčene minimalne naknade
319	C5.1. R1	Ciljna vrijednost	Optimizacija vremena za dijagnostičko liječenje (liste čekanja)
326	C5.1. R1-I7	Ciljna vrijednost	Novi objekti u KBC-u Sestre milosrdnice
337	C5.1. R4	Ciljna vrijednost	Funkcionalna integracija bolnica
338	C5.1. R4	Ciljna vrijednost	Postupak zajedničke javne nabave za zdravstvene ustanove
347	C5.1. R5-I1	Ciljna vrijednost	Operacijske dvorane (Firule i Križine) i robotski sustav na lokaciji Firule ugrađeni su i u funkciji
350	C5.1. R5-I4	Ciljna vrijednost	Operacijske dvorane KBC-a Sestre milosrdnice opremljene robotskom kirurgijom
369	C6.1. R5	Ciljna vrijednost	Donošenje strategija zelene urbane obnove
371	C6.1. R6	Ključna etapa	Uspješno završen pilot-projekt za sustavno upravljanje energijom s ciljem testiranja novog modela financiranja energetske obnove
		Iznos obroka	EUR 804 597 701

1.6. Šesti obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

40	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena je nadogradnja podzemnih kabela kojima se šest otoka povezuje s kopnenom mrežom
119	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Verifikacijski prototipovi potpuno autonomnih i električnih vozila te odgovarajuće testiranje
120	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Novi propis o autonomnoj vožnji
167	C2.2. R2-I1	Ciljna vrijednost	Sustav za upravljanje ljudskim resursima, Registar zaposlenih u javnom sektoru (REGZAP) i Sustav za centralizirani obračun plaća (COP) dopunjuju se s devet novih funkcionalnosti radi digitalizacije svih povezanih postupaka te posljedičnog pojednostavnjenja i ubrzanja izmjene sustava plaća
171	C2.2. R3	Ključna etapa	Uspostava nacionalnog arhivskog informacijskog sustava
182	C2.3. R3-I2	Ključna etapa	Javna preventivna kampanja u području kibersigurnosti
208	C2.4. R2	Ključna etapa	Novi pravni okvir o poduzećima u državnom vlasništvu, u koji su ugrađene preporuke OECD-a
228	C2.5. R1-I5	Ciljna vrijednost	Novoobnovljene zgrade sudova koje udovoljavaju Tehničkom propisu o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama
235	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje proračuna za osoblje antikorupcijskih tijela u pravosudnom sustavu.
236	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje proračuna za nabavu informatičkih alata i opreme u pravosudnim tijelima za potrebe istraživanja za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta
241	C2.6. R1-I3	Ključna etapa	unaprijeđeni informacijski sustavi imovinskih kartica državnih dužnosnika i pravosudnih dužnosnika
244	C2.6. R3	Ključna etapa	Primjena OECD-ovih preporuka o korporativnom upravljanja društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave
246	C2.6. R4	Ciljna vrijednost	Edukacija sudaca o upravljanju korupcijskim rizicima u javnoj nabavi i sudskoj zaštiti u postupcima javne nabave.
263.	C2.9. R3	Ključna etapa	Programi i aktivnosti namijenjeni oblikovanju i upravljanju inovativne javne nabave
298	C4.2. R1	Ključna etapa	donošenje Zaključka o prihvaćanju Izvješća o provedenim analizama isplativosti ulaganja obveznih mirovinskih fondova u poduzeća u državnom vlasništvu,
		Iznos obroka	EUR 402 298 851

1.7. Sedmi obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

3	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Nadogradnja sustava START
4	C1.1.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Uspostava fizičkih pristupnih točaka platformi START
5	C1.1.1. R1-I1	Ključna etapa	Digitalizacija ciljanih procesa MINGOR-a prema Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, Zakonu o poticanju ulaganja i Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte te daljnja digitalizacija i umrežavanje sustava jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture (JRPI)
10	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba prvog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu za administrativno rasterećenje poduzetnika
12	C1.1.1. R2	Ciljna vrijednost	Pojednostavnjenje ili uklanjanje najmanje 50 regulatornih zahtjeva za profesionalne usluge
13	C1.1.1. R3	Ključna etapa	Uspostava strateškog okvira za promociju privatnih ulaganja
15	C1.1.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Dodjela bespovratnih sredstava MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije za ulaganja u ekološki prihvatljive aktivnosti
28	C1.1.2. R1	Ključna etapa	Izmjene pravnog okvira za poticaje u području istraživanja i razvoja
32	C1.1.2. R2-I5	Ciljna vrijednost	Potpora projektima za komercijalizaciju inovacija
41	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena nadogradnja visokonaponske mreže (220/110 kV)
42	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dodatnih 1 500 MW kapaciteta obnovljivih izvora energije priključeno je na mrežu.
43	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj novih potrošača priključenih na pametnu mrežu
47	C1.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Potpisani ugovori za istraživanje geotermalnog potencijala u kontekstu centraliziranog grijanja
56	C1.2. R1-I4	Ključna etapa	Izdana je građevinska dozvola za izgradnju biorafinerije i pilot-ulaganje u hvatanje i geološko skladištenje ugljika (CCS)
78	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Revitalizirani vodotoci
85	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (41 %)
96	C1.4. R1-I4	Ključna etapa	Uspostava izvještajno-upravljačkog sustav putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu
97	C1.4. R1-I5	Ključna etapa	Razvoj sustava za praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu (e-ADR)
100	C1.4. R2	Ključna etapa	Reorganizacija upravljanja željezničkim društvima i poslovanjem
107	C1.4. R2-I6	Ciljna vrijednost	Proizvedena dva prototipa vlakova; početak operativnog testiranja
108	C1.4. R2-I7	Ključna etapa	Nadogradnja i operativnost sustava prodaje karata u vlaku
118	C1.4. R5-I1	Ciljna vrijednost	Uvođenje potpuno elektrificiranog i ekološki prihvatljivog sustava za prihvat i otpremu zrakoplova u zračnoj luci Zadar
148	C1.6. R1-I3	Ključna etapa	Obrazovni programi za jačanje znanja i vještina u turizmu
154	C2.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Edukacijski moduli za strateško planiranje i procjenu učinka propisa na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini
164	C2.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Ukupno 100 % novih, stalno zaposlenih državnih službenika u državnim tijelima zapošljava se isključivo kroz novi, centralizirani, digitalizirani i standardizirani sustav odabira i zapošljavanja, dostupan putem novorazvijene IT platforme
186	C2.3. R3-I6	Ključna etapa	Uspostava mreže DII
188	C2.3. R3-I7	Ciljna vrijednost	Digitalni prostorni planovi
190	C2.3. R3-I8	Ciljna vrijednost	Elektroničke javne usluge integrirane u novu mobilnu platformu
199	C2.3. R3-I14	Ključna etapa	Sustav za e-račune i digitalno knjigovodstvo u sustavu PDV-a
212	C2.4. R5	Ključna etapa	Razviti informatički sustav i metodologiju za smanjenje portfelja imovine u državnom vlasništvu te brže i učinkovitije aktiviranje neiskorištene državne imovine
224	C2.5. R1-I1	Ključna etapa	Sustav eSpis nadograđen je novim funkcijama i nova arhitektura integrirana je u CDU
226	C2.5. R1-I3	Ključna etapa	Sustav eSpis nadograđen je novim funkcijama i nova arhitektura integrirana je u CDU
252	C2.8. R2	Ciljna vrijednost	Ojačati nadzor redovnim sastancima skupine MIRS
277	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Udio sveučilišta ili istraživačkih instituta koji su potpisali programske sporazume
289	C4.1. R2	Ključna etapa	Bolja kvaliteta potpore ranjivim skupinama
305	C4.3. R1	Ključna etapa	Donošenje normativnog propisa o funkcionalno objedinjenim socijalnim naknadama
308	C4.3. R1-I2	Ključna etapa	Digitalna dostupnost informacija o naknadama iz sustava socijalne zaštite na nacionalnoj razini
314	C4.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Jačanje ljudskih kapaciteta za pružanje usluga u zajednici
315	C4.3. R3-I2	Ciljna vrijednost	Jedinstveni informacijski sustav (informacijski sustav SocSkrb)
320	C5.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Pristup ljekarničkoj skrbi i lijekovima
339	C5.1. R4-I1	Ciljna vrijednost	Centralno upravljanje svim parenteralnim pripravcima u osam bolnica
344	C5.1. R4-I5	Ciljna vrijednost	Praćenje ishoda liječenja kroničnih nebolničkih bolesnika u javnim ljekarnama
345	C5.1. R4-I6	Ključna etapa	Objekt za medicinski otpad u KBC-u Zagreb
		Iznos obroka	EUR 804 597 701

1.8. Osmi obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

30	C1.1.2. R2-I3	Ciljna vrijednost	Dodjela potpore za poticanje rasta novoosnovanih poduzeća u sektorima visoke tehnologije i znanja
51	C1.2. R1-I3	Ciljna vrijednost	Ugrađen novi kapacitet za proizvodnju vodika
133	C1.5. R2-I2	Ciljna vrijednost	Nadogradnja operativnog informacijskog sustava za praćenje poljoprivrednog zemljišta i uspostava 90 stalnih postaja za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta
175	C2.2. R4-I1	Ključna etapa	Mehanizam podrške za dobrovoljno funkcionalno i stvarno spajanje i uspostava sveobuhvatnog sustava podrške za funkcionalno i stvarno spajanje jedinica
239	C2.6. R1-I1	Ključna etapa	Ocjena učinaka nacionalne informativne kampanje protiv korupcije
242	C2.6. R1-I4	Ciljna vrijednost	Nadogradnja i pametna digitalizacija četiriju regionalnih centara Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK)
278	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Završeni istraživački projekti u području zelenog istraživanja od strane znanstvenih organizacija koje su potpisale nove programske sporazume
279	C3.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Sredstva dodijeljena istraživačkim projektima na temelju internih poziva istraživačkih organizacija
282	C3.2. R2-I1	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena u programskom okviru za povećanje dostupnosti i zapošljivosti diplomanata u područjima STEM-a i IKT-a i poboljšanje njihove mobilnosti za nacionalnu i međunarodnu suradnju
290	C4.1. R2	Ciljna vrijednost	Bolja kvaliteta potpore za najmanje 5 000 osoba iz ranjivih skupina
295	C4.1. R4	Ciljna vrijednost	Povećanje omjera minimalne plaće u odnosu na prosječnu bruto plaću 2024. na 50 %
299	C4.2. R1	Ciljna vrijednost	Povećanje ukupnog mirovinskog prihoda za 10 % do 15 % za korisnike redefiniranog oblika obiteljske mirovine (najmanje 10 %).
321	C5.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Pružanje ambulantne izvanbolničke primarne zdravstvene zaštite
342	C5.1. R4-I4	Ciljna vrijednost	Sustav za praćenje nestašice lijekova na temelju tehnologije lanaca blokova
365	C6.1. R4	Ciljna vrijednost	Seizmološki podaci integrirani su u 10 stručnih podloga za prostorne planove jedinica lokalne uprave
		Iznos obroka	EUR 402 298 851

1.9. Deveti obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

11	C1.1.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Provedba drugog skupa mjera utvrđenih u novom/petom Akcijskom planu administrativnog rasterećenja poduzetnika
29	C1.1.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Potpora malim i srednjim poduzećima u jačanju upravljačkih kapaciteta
35	C1.1.2. R4-I1	Ciljna vrijednost	Osnivanje nacionalnih centara u okviru mreže europskih digitalnoinovacijskih centara (EDIH)
48	C1.2. R1-I2	Ključna etapa	Rezultati geotermalnog potencijala za centralizirano grijanje javno su dostupni
65	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda izgrađena su i u funkciji
66	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna mreža odvodnje otpadnih voda
72	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Izgrađena ili rekonstruirana javna vodoopskrbna mreža
79	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađene strukture za zaštitu od poplava
86	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za razvrstavanje
87	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađeni objekti za obradu odvojeno prikupljenog biootpada
88	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Funkcionalna fiksna/mobilna lokacija za razvrstavanje otpada
93	C1.4. R1-I1	Ključna etapa	Novi elektronički sustav naplate cestarine
102	C1.4. R2-I2	Ciljna vrijednost	Obnova tri kolodvora na dionici Oštarije-Knin-Split
103	C1.4. R2-I2	Ključna etapa	Signalno-sigurnosni uređaji na dionici Oštarije-Knin-Split ugrađeni su i u funkciji
104	C1.4. R2-I3	Ciljna vrijednost	Uklonjeno pet uskih grla na dionicama s trenutačnim ograničenjem brzine od 60 km/h
105	C1.4. R2-I4	Ciljna vrijednost	Obnovljena je i nadograđena dvokolosiječna željeznička pruga na dionici Zagreb Kustošija-Zagreb Zapadni kolodvor-Zagreb Glavni kolodvor u duljini od 3,4 km
112	C1.4. R3-I1	Ciljna vrijednost	Modernizirane/obnovljene dvije morske luke otvorene za javni promet
116	C1.4. R4-I1	Ciljna vrijednost	Nabavljeno i pušteno u uporabu 70 autobusa na alternativni pogon (električna energija i vodik)
117	C1.4. R4-I2	Ciljna vrijednost	Nabavljeno 30 tramvaja za javni prijevoz
121	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Dodjela potpore za istraživanje i razvoj projekta novog ekosustava urbane mobilnosti
122	C1.4. R5-I2	Ključna etapa	Potpuno autonomna električna vozila prilagođena potrebama putnika s invaliditetom i specijalizirana infrastruktura
135	C1.5. R3-I1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija najmanje 30 javnih usluga u poljoprivredi navedenih u Akcijskom planu za digitalnu transformaciju poljoprivrednih javnih usluga
136	C1.5. R3-I2	Ključna etapa	Uspostava platforme za pametnu poljoprivredu
145	C1.6. R1-I1	Ciljna vrijednost	Potpuna dodjela sredstava po natječaju za izgradnju i prilagodbu javne turističke infrastrukture u skladu s kriterijima prihvatljivosti
147	C1.6. R1-I2	Ciljna vrijednost	Potpuna dodjela sredstava radi jačanja održivosti te poticanja zelene i digitalne tranzicije poduzeća u sektoru turizma
149	C1.6. R1-I3	Ciljna vrijednost	Educirani polaznici obrazovnih programa za jačanje znanja i vještina u turizmu, uključujući digitalne vještine za državne i javne službenike u sustavu turizma, nezaposlene i edukacije kod poslodavaca
152	C2.1. R1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija i pojednostavnjenje postupaka radi smanjenja administrativnog opterećenja koje izravno utječe na građane
153	C2.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Digitalizacija mapiranja svih poslovnih procesa u području strateškog planiranja i procjene učinka propisa
155	C2.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Edukacije službenika povezanih sa sustavom strateškog planiranja i provedbe učinaka propisa na nacionalnoj i regionalnoj razini
162	C2.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izrada projektno-tehničke dokumentacije za projekte u području zelene i digitalne tranzicije
187	C2.3. R3-I6	Ciljna vrijednost	Novi korisnici mreže DII
189	C2.3. R3-I7	Ključna etapa	Nadogradnja informacijskog sustava prostornih planova
200	C2.3. R3-I15	Ciljna vrijednost	Novi alati u turističkom informacijskom sustavu
230	C2.5. R1-I6	Ključna etapa	Nadogradnja i optimizacija infrastrukture IKT-a u svim pravosudnim tijelima
237	C2.6. R1	Ključna etapa	Uvođenje informacijskog sustava za praćenje provedbe nacionalnih antikorupcijskih mjera
240	C2.6. R1-I2	Ključna etapa	Uspostava informacijskog sustava za upravljanje etičkom infrastrukturom u državnoj službi
255	C2.8. R4	Ciljna vrijednost	Povećanje broja nadzornih aktivnosti na terenu na temelju utvrđenih rizika od pranja novca i financiranja terorizma
264	C2.9. R3	Ciljna vrijednost	Edukacija službenika za javnu nabavu o inovativnoj javnoj nabavi
280	C3.2. R1-I2	Ciljna vrijednost	Reorganizacija visokih učilišta i znanstvenih instituta
285	C3.2. R3-I1	Ciljna vrijednost	Bespovratna sredstva dodijeljena u okviru „pilot-programa” za potporu uspostavi reformiranog okvira za istraživanje, razvoj i inovacije.
287	C4.1. R1	Ciljna vrijednost	Broj korisnika novih mjera aktivne politike zapošljavanja
300	C4.2. R1	Ključna etapa	Donošenje izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju
306	C4.3. R1	Ciljna vrijednost	Stopa rizika od siromaštva nakon socijalnih transfera
307	C4.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Pristup jedinica lokalne uprave podacima o socijalnim naknadama za svakog pojedinog korisnika
310	C4.3. R2	Ciljna vrijednost	Zapošljavanje stručnjaka za socijalno mentorstvo
311	C4.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Usluge socijalnog mentorstva koje se pružaju korisnicima
324	C5.1. R1-I5	Ciljna vrijednost	Zgrada centralnog operacijskog bloka OB-a Varaždin s pratećim sadržajem
329	C5.1. R2	Ključna etapa	Poboljšanje i usklađivanje kvalitete zdravstvene skrbi izradom kliničkih e-smjernica
331	C5.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Poboljšanje kvalitete onkološke radioterapije
332	C5.1. R2-I2	Ciljna vrijednost	Jedinstvena IT platforma za povezivanje, praćenje i optimalno liječenje onkoloških pacijenata
334	C5.1. R3-I1	Ciljna vrijednost	Specijalističko medicinsko osposobljavanje na primarnoj razini zdravstvene zaštite
335	C5.1. R3-I2	Ciljna vrijednost	Specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine
340	C5.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Sustav jedinične terapije za lijekove u krutom obliku u 40 hrvatskih bolnica
372	C6.1. R6	Ključna etapa	Donošenje smjernica za primjenu modela praćenja potrošnje energije u višestambenim zgradama
		Iznos obroka	EUR 517 241 379

1.10. Deseti obrok (bespovratna potpora):

Broj	Povezana mjera (reforma ili ulaganje)	Ključna etapa / ciljna vrijednost	Naziv

17	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Krediti/subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima
18	C1.1.1. R4-I2	Ciljna vrijednost	Krediti/subvencije kamatnih stopa mikro, malim i srednjim poduzećima
20	C1.1.1. R4-I3	Ciljna vrijednost	Broj podržanih projekata u poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i velikim poduzećima
22	C1.1.1. R4-I4	Ciljna vrijednost	Odobreni krediti za projekte javnog sektora
24	C1.1.1. R5-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganje u instrumente vlasničkog i kvazivlasničkog financiranja
26	C1.1.1. R6-I1	Ciljna vrijednost	Ulaganja u transformaciju i jačanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija
27	C1.1.1. R6-I2	Ključna etapa	Uspostava sustava za provjeru činjenica
31	C1.1.2. R2-I4	Ciljna vrijednost	Podupiranje rasta novoosnovanih poduzeća uspostavom akceleracijskog programa.
33	C1.1.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora u obliku vaučera
34	C1.1.2. R3-I3	Ciljna vrijednost	Bespovratna potpora za digitalnu transformaciju hrvatskih MSP-ova
44	C1.2. R1-I1	Ciljna vrijednost	Dovršena nadogradnja visokonaponske mreže (220/110 kV)
52	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Objavljen javni natječaj za dodatni kapacitet vodika
53	C1.2. R1-I3	Ciljna vrijednost	Izgrađeno najmanje šest punionica vodika za automobile, autobuse i teška vozila
54	C1.2. R1-I3	Ključna etapa	Dovršeno i potpuno operativno pilot-ulaganje u hvatanje i geološko skladištenje ugljika godišnjeg kapaciteta od 190 000 tona CO2
57	C1.2. R1-I4	Ciljna vrijednost	Biorafinerija je izgrađena i u funkciji
58	C1.2. R1-I4	Ciljna vrijednost	Pilot-ulaganje u hvatanje i geološko skladištenje ugljika dovršeno je i potpuno operativno, uz godišnji kapacitet od 52 000 tona CO2
62	C1.3. R1	Ciljna vrijednost	Smanjenje gubitaka u javnim vodoopskrbnim sustavima
67	C1.3. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj stanovnika koji imaju koristi od poboljšanog pristupa unaprijeđenom sustavu pročišćavanja otpadnih voda
73	C1.3. R1-I2	Ciljna vrijednost	Stanovništvo s poboljšanim pristupom vodoopskrbi
80	C1.3. R1-I3	Ciljna vrijednost	Stanovništvo obuhvaćeno poboljšanim mjerama zaštite od poplava
89	C1.3. R2-I1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje (30 %)
90	C1.3. R2-I2	Ciljna vrijednost	Sanacija zatvorenih odlagališta
95	C1.4. R1-I3	Ključna etapa	Uspostava funkcionalnog nacionalnog sustava elektroničke pohrane i razmjene podataka u cestovnom prijevozu (NSCP)
101	C1.4. R2-I1	Ciljna vrijednost	Izgrađena i obnovljena dvokolosiječna elektrificirana pruga na dionici Dugo Selo-Novska, poddionica Kutina-Novska
106	C1.4. R2-I5	Ciljna vrijednost	Radi smanjenja buke zamijenjeni su kočni umetci na 2 000 teretnih vagona
113	C1.4. R3-I2	Ciljna vrijednost	Brodovi na alternativni (električno-solarni) pogon
115	C1.4. R3-I4	Ciljna vrijednost	Izgrađena tri komunalna pristaništa za prihvat brodskog otpada
123	C1.4. R5-I2	Ciljna vrijednost	Osobama s invaliditetom izdano 50 000 besplatnih vaučera za putovanja potpuno autonomnim vozilima koji će vrijediti najmanje pet godina nakon izdavanja
124	C1.4. R5-I3	Ciljna vrijednost	Sufinancirana nabava 2 000 cestovnih vozila na alternativni pogon (električna energija ili vodik)
125	C1.4. R5-I3	Ciljna vrijednost	Sufinancirana izgradnja 1 300 električnih punionica
128	C1.5. R1-I1	Ciljna vrijednost	Najmanje tri logističko-distributivna centra (LDC) izgrađena su i u funkciji
129	C1.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Osposobljavanje za organizacije proizvođača
130	C1.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Sustav označivanja voća i povrća
132	C1.5. R2-I1	Ciljna vrijednost	Konsolidirano 18 000 ha poljoprivrednog zemljišta
172	C2.2. R3-I1	Ciljna vrijednost	Stvaranje 60 javno dostupnih konzervatorskih podloga za najsloženije kulturno-povijesne cjeline velike spomeničke vrijednosti
173	C2.2. R3-I2	Ciljna vrijednost	600 stvaratelja gradiva koristi arhivski informacijski sustav
180	C2.3. R3-I1	Ciljna vrijednost	Povećanje broja korisnika u CDU-u
193	C2.3. R3-I10	Ključna etapa	Dovršetak digitalizacije HZZ-a
194	C2.3. R3-I11	Ključna etapa	Nadogradnja IT sustava HZMO-a
196	C2.3. R3-I12	Ciljna vrijednost	Broj stranica u novom digitalnom arhivu
197	C2.3. R3-I13	Ključna etapa	Novi informacijski sustav Porezne uprave
198	C2.3. R3-I13	Ciljna vrijednost	Postotak postupaka utvrđivanja i naplate poreza koji se provode digitalno u novom sustavu
201	C2.3. R3-I16	Ciljna vrijednost	Novi aplikativni moduli informacijskog sustava u sportu
204	C2.3. R4-I1	Ciljna vrijednost	Širokopojasni pristup za kućanstva na područjima na kojima nema širokopojasne mreže sljedeće generacije
206	C2.3. R4-I2	Ciljna vrijednost	Stanovništvo koje ima pristup mrežama 5G
209	C2.4. R3	Ciljna vrijednost	Plan osposobljavanja za resorna ministarstva i središnje koordinacijske jedinice u aktivnostima korporativnog upravljanja
210	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 90 državnih poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i kojima upravlja CERP
211	C2.4. R4	Ciljna vrijednost	Dovršetak prodaje 20 poduzeća u državnom vlasništvu u portfelju CERP-a koja trenutačno nisu dostupna za prodaju.
213	C2.4. R5	Ciljna vrijednost	Povećanje komercijalizacije, racionalizacije i aktivacije imovine u državnom vlasništvu
221	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Skraćivanje trajanja parničnih i trgovačkih predmeta
222.	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Smanjenje ukupnog broja svih neriješenih predmeta
223	C2.5. R1	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela predmeta starijih od 3 godine u ukupnom broju neriješenih predmeta
225	C2.5. R1-I2	Ciljna vrijednost	Dovršeno je 60 % zemljišnoknjižnih i katastarskih podataka, uz krajnji cilj dovršetka do 100 %.
227	C2.5. R1-I4	Ciljna vrijednost	Ishođena uporabna dozvola za novoizgrađenu zgradu na Trgu pravde u Zagrebu kao preduvjet za preseljenje trgovačkog i upravnog suda, Centra za mirenje i Pravosudne akademije
238	C2.6. R1	Ciljna vrijednost	Skraćivanje prosječnog trajanja sudskih postupaka za kaznena djela korupcije i organiziranog kriminaliteta
245	C2.6. R3	Ključna etapa	Procjena učinaka provedbe Antikorupcijskog programa za poduzeća u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne uprave za razdoblje 2021.–2022.
261	C2.9. R2	Ciljna vrijednost	Skraćivanje prosječnog roka rješavanja žalbenih predmeta i donošenja odluka na 28 dana od dana zaprimanja žalbe
262	C2.9. R2	Ciljna vrijednost	Skraćivanje prosječnog roka na 14 dana od dana kompletiranja dokumentacije žalbenog predmeta
269	C3.1. R1	Ciljna vrijednost	Sudjelovanje u RPOO-u
270	C3.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Broj izgrađenih mjesta u RPOO-u
271	C3.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Postotak učenika koji pohađaju jednosmjenske osnovne škole
272	C3.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Upis u programe općeg srednjoškolskog obrazovanja
274	C3.1. R2-I1	Ciljna vrijednost	Udio javnih visokih učilišta opremljen digitalnom infrastrukturom
283	C3.2. R2-I2	Ciljna vrijednost	Infrastrukturni projekti za primijenjeno i ciljano istraživanje
292	C4.1. R3-I1	Ciljna vrijednost	Upotreba vaučera za obrazovanje
296	C4.1. R4	Ciljna vrijednost	Smanjenje udjela ugovora na određeno vrijeme na 17 %
301	C4.2. R1	Ciljna vrijednost	povećanje najniže mirovine za 3 %.
317	C4.3. R3-I4	Ciljna vrijednost	Izgradnja centara za institucionalnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici za starije osobe
322	C5.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Nova zgrada u kompleksu Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević
328	C5.1. R1-I9	Ciljna vrijednost	Projekt razvoja KBC-a Zagreb
330	C5.1. R2	Ciljna vrijednost	Optimizacija vremena za radiološko liječenje (liste čekanja)
341	C5.1. R4-I3	Ciljna vrijednost	Praćenje lijeka u bolničkom sustavu od ljekarne do bolesnika
354	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova višestambenih javnih zgrada
355	C6.1. R1-I1	Ciljna vrijednost	Energetska obnova javnih zgrada
356	C6.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za višestambene zgrade oštećene u potresu
357	C6.1. R1-I2	Ciljna vrijednost	Energetska obnova i obnova nakon potresa za javne zgrade oštećene u potresu
358	C6.1. R1-I3	Ciljna vrijednost	Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra
360	C6.1. R2	Ciljna vrijednost	Završen program osposobljavanja i obrazovanja odraslih za obnovu nakon potresa i energetsku obnovu
361	C6.1. R2	Ciljna vrijednost	Završeni specijalistički studiji i obrazovni programi u području održivog urbanog razvoja i obnove kulturne baštine
364	C6.1. R3	Ciljna vrijednost	Dovršena izobrazba zaposlenika za pružanje usluga jedinstvenog kontaktnog centra za energetsku učinkovitost i obnovu nakon potresa
367	C6.1. R4-I1	Ključna etapa	Zapošljavanje i osposobljavanje stručnjaka u Seizmološkoj službi
370	C6.1. R5	Ciljna vrijednost	Provedba pilot-projekta utvrđenog u strategiji zelene urbane obnove i povezanog s nacionalnim programima o zelenoj infrastrukturi i kružnom gospodarenju prostorom i zgradama
		Iznos obroka	EUR 548 304 709

DIO 3.: DODATNI ARANŽMANI

1.Aranžmani za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost