EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.6.2021.
COM(2021) 351 final
2021/0172(NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Francuske
{SWD(2021) 173 final}
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.6.2021.
COM(2021) 351 final
2021/0172(NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Francuske
{SWD(2021) 173 final}
2021/0172 (NLE)
Prijedlog
PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Francuske
VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost 1 , a posebno njezin članak 20.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
budući da:
(1)Pandemija bolesti COVID-19 narušila je gospodarstvo Francuske. Bruto domaći proizvod po stanovniku (BDP po stanovniku) Francuske u 2019. iznosio je 115 % prosjeka EU-a. Prema Komisijinoj proljetnoj prognozi 2021. realni BDP Francuske u 2020. pao je za 8,1 % i očekuje se da će se u 2020. i 2021. kumulativno smanjiti za 2,9 %. Među dugotrajnijim aspektima koji utječu na srednjoročne gospodarske rezultate ističu se visok udio javnog duga, slaba konkurentnost u kontekstu niskog rasta produktivnosti, velika regulatorna ograničenja u području usluga i veliko administrativno opterećenje te niska razina i učinkovitost ulaganja u istraživanje i razvoj.
(2)Vijeće je 9. srpnja 2019. i 20. srpnja 2020. Francuskoj uputilo preporuke u kontekstu europskog semestra. Konkretno, Vijeće joj je preporučilo da poboljša održivost javnih financija, podupire gospodarstvo u razdoblju krize i tijekom oporavka nakon krize te da poveća otpornost zdravstvenog sustava. Francuska je primila preporuke i o uključivanju na tržište rada i osiguravanju jednakih mogućnosti, osobito za ranjive skupine, a preporučeno joj je i da riješi problem nedostatka i neusklađenosti vještina s potrebama tržišta rada te da podupire zapošljavanje u razdoblju krize. Osim toga, Vijeće je preporučilo Francuskoj da osigura učinkovitu provedbu mjera potpore likvidnosti poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, da da prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promiče privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Preporučeno joj je i da ulaže u ključne sektore, kao što su zelena i digitalna tranzicija. Kada je riječ o zelenoj tranziciji, Francuskoj je preporučeno da ulaže u održivi promet, energiju iz obnovljivih izvora, energetsku povezanost i infrastrukturu te čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije. Vijeće je Francuskoj preporučilo i da ulaže u istraživanje i inovacije te poboljša učinkovitost programa javne potpore. Naposljetku, Francuskoj je preporučeno da poboljša poslovno okruženje pojednostavnjenjem poreznog sustava, smanjenjem administrativnog opterećenja, poticanjem rasta poduzeća i uklanjanjem prepreka tržišnom natjecanju u području usluga. Nakon što je ocijenila napredak u provedbi tih preporuka za Francusku u trenutku dostave plana za oporavak i otpornost, Komisija je zaključila da je preporuka o poticanju rasta poduzeća (preporuka 4.3. iz 2019.) u potpunosti provedena. Znatan napredak postignut je u provedbi preporuke o pojednostavnjenju poreznog sustava, posebno smanjenjem poreza na proizvodnju (preporuka 4.1. iz 2019. i preporuka 4.3. iz 2020.), o poduzimanju svih potrebnih mjera za djelotvoran odgovor na pandemiju, održavanje gospodarstva i potporu oporavku koji će uslijediti (preporuka 1.1. iz 2020.), o ublažavanju učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19 na zaposlenost i njezinih socijalnih posljedica (preporuka 2.1. iz 2020.) i o osiguravanju učinkovite provedbe mjera potpore likvidnosti poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća (preporuka 3.1. iz 2020.).
(3)Komisija je 2. lipnja 2021. u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 2 objavila detaljno preispitivanje za Francusku. Komisija je na temelju analize zaključila da u Francuskoj postoje makroekonomske neravnoteže, koje su posebno povezane s visokom razinom državnog duga, slabom konkurentnosti i niskim rastom produktivnosti, koje imaju prekogranični učinak.
(4)[Vijeće je u preporuci o ekonomskoj politici europodručja 3 državama članicama europodručja preporučilo da i u okviru svojih planova za oporavak i otpornost poduzmu mjere kojima se, među ostalim, osigurava usmjerenost politika na potporu oporavku i dodatno jača konvergencija, otpornost te održiv i uključiv rast. Vijeće je preporučilo i da se jačaju nacionalni institucionalni okviri, osigura makrofinancijska stabilnost, dovrši ekonomska i monetarna unija i jača međunarodna uloga eura.] [Ako se Preporuka Vijeća ne donese do donošenja Provedbene odluke Vijeća, molimo izbrišite ovu uvodnu izjavu].
(5)Francuska je 28. travnja 2021. u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/241 Komisiji službeno dostavila svoj nacionalni plan za oporavak i otpornost. Plan je uslijedio nakon postupka savjetovanja, provedenog u skladu s nacionalnim pravnim okvirom, s lokalnim i regionalnim vlastima, socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva, organizacijama mladih i drugim relevantnim dionicima. Nacionalna odgovornost za planove za oporavak i otpornost temelj je za njihovu uspješnu provedbu, trajni učinak na nacionalnoj razini i vjerodostojnost na europskoj razini. Na temelju članka 19. te uredbe Komisija je ocijenila relevantnost, djelotvornost, učinkovitost i koherentnost plana za oporavak i otpornost, uzimajući u obzir smjernice za ocjenjivanje iz Priloga V. toj uredbi.
(6)Planovima za oporavak i otpornost trebali bi se nastojati ostvariti opći ciljevi Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 i Instrumenta Europske unije za oporavak uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Trebali bi promicati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju Unije doprinoseći šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241.
(7)Provedba planova za oporavak i otpornost država članica bit će koordinirani napor u smislu ulaganja i reformi u cijeloj Uniji. Koordiniranom i istodobnom provedbom tih reformi i ulaganja te provedbom prekograničnih projekata te će se reforme i ulaganja međusobno jačati i stvoriti pozitivan učinak prelijevanja u cijeloj Uniji. Stoga će otprilike jedna trećina učinka Mehanizma za oporavak i otpornost na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u državama članicama proizaći iz prelijevanja iz drugih država članica.
Uravnotežen odgovor kojim se doprinosi šest stupova
(8)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (a) i odjeljkom 2.1. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri (ocjena A) predstavlja sveobuhvatan i primjereno uravnotežen odgovor na ekonomsku i socijalnu situaciju i time primjereno doprinosi šest stupova iz članka 3. Uredbe (EU) 2021/241, uzimajući u obzir specifične izazove i dodijeljena financijska sredstva dotične države članice.
(9)Plan sadržava mjere kojima se doprinosi šest stupova, uz znatan broj komponenata plana koje se odnose na više stupova. Time se omogućuje sveobuhvatan i koherentan pristup svakom stupu. Osim toga, s obzirom na specifične izazove Francuske smatra se da je poseban naglasak na pametnom, održivom i uključivom rastu, zajedno s ukupnim ponderiranjem među stupovima, primjereno uravnotežen.
(10)U planu je stavljen snažan naglasak na klimatsku tranziciju, a oko polovine komponenata doprinosi zelenoj tranziciji. Relevantne mjere uključuju povećanje energetske učinkovitosti zgrada i podupiranje čišćeg prometa i inovacija za čišće izvore energije. Planom je predviđeno svladavanje digitalnih izazova u više područja poboljšanjem infrastrukture i digitalizacijom javnih usluga i MSP-ova. Kako bi se povećala otpornost sustava obrazovanja i osposobljavanja, plan uključuje nekoliko mjera kojima se povećava pristupačnost digitalnih alata za sve građane, prije svega modernizacijom programa obrazovanja i osposobljavanja. I sektor zdravstva trebao bi imati koristi od velikih ulaganja za olakšavanje digitalne tranzicije.
(11)Plan u velikoj mjeri obuhvaća treći stup pametnog, održivog i uključivog rasta, kojem izravno doprinosi trećina komponenata. Nekoliko komponenata plana izravno se odnosi na ekonomsku koheziju, produktivnost i konkurentnost. Plan sadržava više mjera koje doprinose poticanju inovacija u ključnim tehnologijama, kao što je kibersigurnost, kvantne tehnologije i tehnologije računalstva u oblaku, kako bi se povećala konkurentnost francuskog gospodarstva i primjena digitalnih rješenja za obrazovanje, kulturu i ozelenjivanje gospodarstva. Predviđene su i reforme za dodatno pojednostavnjenje administrativnih postupaka za poduzeća. Dvije komponente usmjerene su na socijalnu i teritorijalnu koheziju. Planom se podupire prometna infrastruktura i zdravstvena infrastruktura u cijeloj zemlji, uključujući ruralna područja, slabije razvijene regije i najudaljenija područja. Uključuje mjere za očuvanje radnih mjesta, koje su posebno usmjerene na mlade i osobe s invaliditetom, te reformu nacionalnog zavoda za zapošljavanje i osiguranja u slučaju nezaposlenosti.
(12)Trećina plana doprinosi zdravstvenoj, ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti, a time se povećava ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija i konvergencija u Francuskoj i Uniji. Jačanje zdravstvenog sustava u planu je dobro osmišljeno, ulaganjima u infrastrukturu i digitalizaciju. Predviđenim važnim fiskalnim reformama trebala bi se poboljšati djelotvornost okvira fiskalnog upravljanja te uvesti redovito ocjenjivanje kvalitete javne potrošnje, čime se doprinosi cilju stabilizacije i smanjenja udjela duga. Procjenom utjecaja na okoliš državnog proračuna („izrada zelenog proračuna”) javna potrošnja trebala bi se usmjeriti prema uključivom i zelenom rastu. Politike za sljedeću generaciju obuhvaćene su nizom mjera koje izravno utječu na mlade, kao što su potpora za poboljšanje rezultata obrazovanja, među ostalim djece u najnepovoljnijem položaju, poticanje naukovanja, strukovnog obrazovanja i zapošljavanja mladih, poboljšanje perspektive mladih za profesionalni razvoj i ostvarivanje dobrih prihoda. Sve je to popraćeno mjerom digitalizacije obrazovanja.
Svladavanje svih ili znatnog dijela izazova utvrđenih u preporukama za Francusku
(13)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (b) i odjeljkom 2.2. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost doprinijeti djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela izazova (ocjena A) utvrđenih u relevantnim preporukama za Francusku, uključujući njihove fiskalne aspekte, i preporukama na temelju članka 6. Uredbe (EU) br. 1176/2011 upućenima Francuskoj ili izazova utvrđenih u drugim relevantnim dokumentima koje je Komisija službeno donijela u kontekstu europskog semestra.
(14)Za preporuke koje se odnose na izravni odgovor fiskalne politike na pandemiju može se smatrati da su izvan opsega plana za oporavak i otpornost Francuske, neovisno o tome što je Francuska općenito primjereno i dostatno odgovorila na izravnu potrebu za potporom gospodarstvu fiskalnim mjerama u 2020. i 2021., u skladu s odredbama opće klauzule o odstupanju. Osim toga, preporuka o postizanju dostatnog napretka prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2020. više nije relevantna zbog isteka odgovarajućeg proračunskog razdoblja i aktivacije opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu u ožujku 2020. u kontekstu krize povezane s pandemijom.
(15)Plan sadržava opsežan skup reformi i ulaganja koji se međusobno dopunjuju i doprinose djelotvornom svladavanju svih ili znatnog dijela ekonomskih i socijalnih izazova navedenih u preporukama koje je Vijeće uputilo Francuskoj u kontekstu europskog semestra 2019. i 2020., posebno u sljedećim područjima: i. javne financije (održivost javnog duga, uštede rashoda i povećanja učinkovitosti), ii. potpora poduzećima (pristup financiranju, konkurentnost, smanjenje administrativnog opterećenja te poticanje ekosustava istraživanja i razvoja), iii. politike tržišta rada (smanjenje nezaposlenosti, rješavanje problema uključivanja na tržište rada i neusklađenosti vještina s potrebama tržišta rada, obrazovanje za ranjive skupine), iv. otpornost zdravstvenog sustava (modernizacija i koordinacija skrbi, e-zdravstvo, prevencija), v. zelena tranzicija (dugoročno smanjenje emisija stakleničkih plinova, smanjenje emisija u sektoru prometa i povećanje energetske učinkovitosti, vi. digitalna tranzicija (poboljšanje povezivosti i digitalnih vještina stanovništva, poticanje digitalizacije poduzeća). Očekuje se da će se nakon uspješnog dovršetka skupa reformi i ulaganja iz plana u znatnoj mjeri savladati navedeni izazovi i ukloniti uska grla.
(16)Znatan dio ulaganja u francuskom planu za oporavak i otpornost usmjeren je na zelenu i digitalnu tranziciju, zdravstvo te istraživanje i razvoj radi poboljšanja konkurentnosti francuskih poduzeća. Planirana ulaganja u ljudski kapital u okviru nekoliko mjera usmjerenih na poticanje vještina, posebno digitalnih, digitalizaciju poduzeća i inovacije trebala bi riješiti problem slabog rasta produktivnosti zapažen prije krize.
(17)Očekuje se da će se reformama javnih financija poboljšati kvaliteta i učinkovitost javnih rashoda te stabilizirati i u konačnici smanjiti francuski javni dug u srednjoročnom razdoblju. Konkretno, reformom upravljanja javnim financijama trebalo bi se utvrditi pravilo o višegodišnjim rashodima za rashode opće države i ojačati ovlasti nacionalnog fiskalnog vijeća. Provedba novog okvira upravljanja i višegodišnji plan javnih financija koji omogućuje stabilizaciju i kasnije smanjenje udjela duga utvrdit će se novim zakonima o programiranju javnih financija. U okviru druge reforme uvodi se redovito ocjenjivanje kvalitete javne potrošnje i mjera uvedenih za njezino poboljšanje.
(18)Jedna komponenta plana posvećena je borbi protiv nezaposlenosti. Pristup je usmjeren na mlade, a uključuje mjere za naukovanje, osposobljavanje, vještine i aktivne politike tržišta rada. Očekuje se da će i povezane reforme, među ostalim reforma naknada za nezaposlene koja uključuje mjere za rješavanje problema segmentacije tržišta rada, ostvariti trajni pozitivan učinak.
(19)Očekuje se da će svladavanjem navedenih izazova plan za oporavak i otpornost doprinijeti ispravljanju neravnoteža 4 u Francuskoj, posebno onih koje se odnose na visoku razinu državnog duga, slabu konkurentnost i nizak rast produktivnosti, koje imaju prekogranični učinak.
Doprinos potencijalu rasta, otvaranju radnih mjesta i ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti
(20)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (c) i odjeljkom 2.3. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će plan za oporavak i otpornost snažno utjecati (ocjena A) na jačanje potencijala za rast, otvaranje radnih mjesta i ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost države članice, čime se doprinosi provedbi europskog stupa socijalnih prava, među ostalim i promicanjem politika za djecu i mlade, te na ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, i time ojačati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju i konvergenciju u Francuskoj, ulaganjima u slabije razvijenim regijama (npr. najudaljenije regije), i u Uniji.
(21)Simulacije službi Komisije pokazuju da plan ima potencijala za povećanje BDP-a Francuske od 0,6 %, do 1,0 % BDP-a do 2024. 5 Plan za oporavak i otpornost sadržava brojna ulaganja koja bi trebala ojačati potencijal rasta Francuske te njezinu ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost. Očekuje se da će ulaganja predviđena u planu potaknuti konkurentnost i produktivnost, posebno ulaganja u istraživanje i razvoj, ključne zelene tehnologije, kao što su vodik, materijali proizvedeni iz prirodnih sirovina i dekarbonizacija industrije, ključne digitalne tehnologije, kao što su kvantno računalstvo, računalstvo u oblaku i kibersigurnost, te ulaganja u ključne sektore kao što je aeronautika. Očekuje se da će mjere za proširenje pokrivenosti ruralnih područja i najudaljenijih regija brzom širokopojasnom mrežom, jačanje jednakosti MSP-ova, povećanje resursa istraživačkih organizacija i ustanova visokog obrazovanja, poboljšanje javno-privatne suradnje u području istraživanja i razvoja te poboljšanje digitalnog obrazovanja i vještina dodatno ojačati potencijal rasta Francuske i potaknuti otvaranje radnih mjesta.
(22)Plan obuhvaća i više reformi za svladavanje strukturnih izazova Francuske, koje bi trebale doprinijeti većoj ekonomskoj, socijalnoj i institucionalnoj otpornosti. Očekuje se da će se reformom okvira za upravljanje javnim financijama ojačati proračunske obveze, poboljšati kvaliteta javne potrošnje te doprinijeti stabilizaciji i u konačnici smanjenju javnog duga. Reforma sustava naknada za nezaposlene trebala bi povećati poticaje za zapošljavanje i osigurati veću pravnu stabilnost poslodavcima, uz postupno proširenje pokrivenosti. Plan sadržava i reforme za koje se očekuje da će smanjiti administrativno i regulatorno opterećenje, povećati privlačnost istraživačkih karijera te povećati javno financiranje istraživanja i razvoja.
(23)Planom za oporavak i otpornost predviđena su znatna ulaganja za svladavanje socijalnih izazova i poboljšanje socijalne kohezije i integracije nekih ranjivih skupina (mladi u nepovoljnom položaju, osobe s invaliditetom i starije osobe) Ulaganja za poticanje stjecanja obrazovanja i uključivanja mladih na tržište rada uključuju potporu naukovanju, ciljane subvencije za zapošljavanje, programe za sprečavanje ranog napuštanja školovanja, otvaranje dodatnih mjesta u internatima i sustavu tercijarnog i strukovnog obrazovanja, povećanje državnih jamstava za studentske kredite i privremeno povećanje resursa javne službe za zapošljavanje. Ulaganja u digitalizaciju obrazovnog materijala i opreme trebala bi školama omogućiti da nude učenje na daljinu i tako povećati institucionalnu otpornost. Ulaganjima u zdravstvo trebala bi se dodatno poboljšati socijalna i teritorijalna kohezija. Planom su obuhvaćena ulaganja u modernizaciju i digitalizaciju zdravstvenog sustava, u okviru mjera kao što je uvođenje elektroničkih zdravstvenih zapisa, za koje se očekuje da će poboljšati učinkovitost i pristupačnost zdravstvene skrbi, i u obnovu domova za starije kako bi se poboljšala kvaliteta skrbi. Socijalna kohezija podupire se i obnovom socijalnih stanova, kojom se doprinosi smanjenju energetskog siromaštva, te digitalizacijom uprave, koja bi trebala poboljšati javne usluge.
(24)Više reformi usmjereno je na dodatno jačanje socijalne otpornosti i kohezije. Reforme zdravstvenog sustava trebale bi zdravstvena zanimanja učiniti privlačnijima i olakšati organizaciju lokalne skrbi. Očekuje se da će obnovljena strategija javne službe za zapošljavanje omogućiti bolje savjetovanje tražitelja zaposlenja, među ostalim novom metodologijom profiliranja i usmjeravanja. Nadalje, reforma osiguranja u slučaju nezaposlenosti trebala bi poduzeća potaknuti da nude više ugovora o radu na neodređeno vrijeme i manje kratkotrajnih ugovora na određeno vrijeme. Drugim se reformama reguliraju odnosi između države i lokalnih područja i omogućuje fleksibilniji prijenos ovlasti države na lokalnu razinu, uz pojednostavnjeno donošenje odluka kako bi se ojačala institucionalna otpornost i teritorijalna kohezija. Osim toga, očekuje se da će međusektorska reforma javnih službi revidiranim postupcima zapošljavanja i jačanjem načela jednakog postupanja i jednakih mogućnosti dodatno doprinijeti socijalnoj koheziji.
Načelo „ne nanosi bitnu štetu”
(25)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (d) i odjeljkom 2.4. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će se planom za oporavak i otpornost osigurati da se nijednom mjerom (ocjena A) za provedbu reformi i projekata ulaganja uključenom u plan za oporavak i otpornost ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 (načelo „ne nanosi bitnu štetu”).
(26)Plan za oporavak i otpornost Francuske sadržava sustavnu ocjenu usklađenosti svake mjere s načelom „ne nanosi bitnu štetu”. Na temelju dostavljenih informacija, npr. obrazloženje načina na koji se primjenom postojećeg zakonodavnog okvira Unije i Francuske izbjegava nanošenje bitne štete, može se ocijeniti da su mjere usklađene s navedenim načelom.
(27)U slučaju mjera koje uključuju projekte za koje se tek trebaju objaviti pozivi na podnošenje prijedloga ili pozivi na iskaz interesa, primjerice mjere povezane s četvrtim programom ulaganja za budućnost (Programme d’Investissements d’Avenir) ili dekarbonizacijom gospodarstva, usklađenost s načelom „ne nanosi bitnu štetu” zajamčena je specifikacijama poziva na podnošenje prijedloga projekta ili poziva na iskaz interesa kojima se sprečava odabir aktivnosti koje bi mogle nanijeti bitnu štetu okolišnim ciljevima.
Doprinos zelenoj tranziciji i bioraznolikosti
(28)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (e) i odjeljkom 2.5. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost sadržava mjere koje u velikoj mjeri (ocjena A) doprinose zelenoj tranziciji, uključujući bioraznolikost, ili svladavanju izazova koji iz toga proizlaze. Mjerama potpore klimatskim cijevima dodijeljeno je 46,0 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, izračunato u skladu s metodologijom iz Priloga VI. Uredbi (EU) 2021/241. U skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost usklađen je s informacijama koje su uključene u Nacionalni energetski i klimatski plan 2021.–2030.
(29)Plan uključuje strukturna i dugoročna ulaganja u energetsku obnovu javnih i privatnih zgrada, infrastrukturu i vozila za čistu mobilnost i dekarbonizaciju industrijskih procesa, čime je Francuska na dobrom putu da ostvari znatno i održivo smanjenje emisija stakleničkih plinova, a time i u klimatsku tranziciju. Planom su predviđena i znatna nematerijalna ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, posebno u području zelenih tehnologija u okviru četvrtog programa ulaganja za budućnost (Programme d’Investissements d’Avenir), kojima se promiče uvođenje vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika kako bi se poduprla dekarbonizacija gospodarstva i aeronautičkoj industriji pomoglo u tranziciji prema niskougljičnoj industriji. Kad je riječ o ekološkoj tranziciji, plan bi trebao izravno doprinijeti očuvanju bioraznolikosti ulaganjem u zaštićena područja, aktivnosti ekološke obnove, poboljšanje upravljanja šumama i proširenje šumskih područja. I druga bi ulaganja (u kružno gospodarstvo, posebno u području plastičnih materijala, u borbu protiv degradacije tla, u gospodarenje vodnim resursima i otpadom te u poljoprivrednu tranziciju) trebala doprinijeti zelenoj tranziciji. Naposljetku, Zakon o klimi i otpornosti i provedbene uredbe o kružnom gospodarstvu te „izrada zelenog proračuna” javne potrošnje trebali bi osigurati trajan učinak francuskog plana za oporavak i otpornost na zelenu tranziciju, uključujući bioraznolikost i zaštitu okoliša.
(30)Reforme i ulaganja trebali bi znatno doprinijeti ubrzanju dekarbonizacije i ostvarenju klimatskih ciljeva Francuske utvrđenih u francuskom nacionalnom energetskom i klimatskom planu i u nacionalnoj strategiji za niske emisije ugljika (Stratégie Nationale Bas Carbone), u kojoj je revizijom iz 2020. utvrđen plan za ostvarenje klimatske neutralnosti do 2050. Francuski plan za oporavak i otpornost uglavnom je usmjeren na mjere energetske učinkovitosti, posebno u građevinskom i industrijskom sektoru, i smanjenje emisija stakleničkih plinova. Kada je riječ o energiji iz obnovljivih izvora, poseban naglasak stavljen je na vodik iz obnovljivih izvora i niskougljični vodik i druge mjere elektrifikacije, npr. u sektoru prometa, te se očekuje da će se time povećati potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora, a da će se povećana potražnja zadovoljiti dodatnom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora. Osim toga, pojednostavnjenje administrativnih zahtjeva za pokretanje ulaganja u obnovljive izvore energije predviđeno zakonom o ubrzanju i pojednostavnjenju javnog djelovanja (Accélération et simplification de l’action publique, ASAP) moglo bi potaknuti razvoj dodatnih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Stoga se očekuje da će francuski plan doprinijeti energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i cilju klimatske neutralnosti Unije do 2050.
Doprinos digitalnoj tranziciji
(31)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (f) i odjeljkom 2.6. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan za oporavak i otpornost sadržava mjere kojima se u velikoj mjeri (ocjena A) doprinosi digitalnoj tranziciji ili svladavanju izazova koji iz nje proizlaze. Mjerama potpore digitalnim cijevima dodijeljeno je 21,3 % ukupnih sredstava dodijeljenih u okviru plana, izračunato u skladu s metodologijom iz Priloga VII. Uredbi (EU) 2021/241.
(32)Ulaganja u digitalnu tranziciju predviđena u planu za oporavak i otpornost doprinose svladavanju izazova Francuske, primjerice poboljšanjem povezivosti, poticanjem digitalizacije poduzeća i jačanjem digitalnog obrazovanja i vještina. Predviđena ulaganja u digitalnu povezivost, kao što je plan za ultrabrzi širokopojasni internet, trebala bi imati trajni učinak te ukloniti strukturne slabosti, doprinijeti poboljšanju tehnološke otpornosti i povećati koheziju u cijeloj zemlji, uključujući ruralna područja. Plan za oporavak i otpornost nadovezuje se i na postojeće inicijative, kao što je „France Num” kojom je predviđena digitalizacija 200 000 MSP-ova do 2024., a zaposlenicima se pruža potrebna potpora u upravljanju prelaskom na digitalne tehnologije. Plan sadržava i ulaganja za potporu obrazovanju i zapošljavanju, uključujući posebne mjere za razvoj digitalnih vještina, kao što je dodatna dodjela sredstava za individualne račune za učenje radi osposobljavanja za „poslove budućnosti”, s ciljem osposobljavanja 25 000 osoba u digitalnim zanimanjima. Tim će se ulaganjima poduprijeti provedba sveobuhvatne strategije za digitalizaciju obrazovanja, posebno u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Mjere za jačanje digitalnih vještina posebno su važne za rješavanje strukturnih problema Francuske povezanih s trajnim nedostatkom digitalnih vještina francuskog stanovništva, koje su 2019. bile ispod prosjeka Unije, i doprinos ostvarenju cilja digitalnog desetljeća do 2030. od 80 % građana Unije s osnovnim digitalnim vještinama i 20 000 000 stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije.
(33)Planom se usto predviđa međusektorski pristup digitalnoj tranziciji zemlje. Digitalna ulaganja predviđena su u području istraživanja, inovacija, uvođenja novih tehnologija, digitalizacije države i područja, kibersigurnosti, elektroničkog identiteta i e-zdravstva. Ulaganja u kibersigurnost trebala bi povećati otpornost javnih usluga čijim bi poremećajima građani bili ozbiljno pogođeni. Znatnim ulaganjima u e-zdravstvo trebala bi se poduprijeti nacionalna infrastruktura za digitalne zdravstvene usluge i upravljanje projektima. Planom se podupiru mjere za uvođenje ključnih digitalnih kapaciteta, posebno u okviru programa ulaganja za budućnost (Programme d’Investissements d’Avenir), Usmjerene su na kibersigurnost, 5G i kvantne tehnologije, računalstvo u oblaku, digitalno obrazovanje te sektor kulture i kreativnih djelatnosti. U planu za oporavak i otpornost opisano je sudjelovanje Francuske u dva planirana digitalna važna projekta od zajedničkog europskog interesa: jedan se odnosi na sljedeću generaciju računalstva u oblaku i na rubu mreže, a drugi na mikroelektroniku i komunikacijske tehnologije i oba bi trebala primiti potporu na temelju Uredbe (EU) 2021/241 u okviru programa ulaganja za budućnost (Programme d’Investissements d’Avenir).
Trajan učinak
(34)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (g) i odjeljkom 2.7. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 očekuje se da će plan za oporavak i otpornost u velikoj mjeri trajno utjecati na Francusku (ocjena A).
(35)Provedba ulaganja i reformi koje je Francuska predvidjela u svojem planu za oporavak i otpornost trebala bi imati trajni učinak na ekonomsku, socijalnu i institucionalnu otpornost države. Ulaganja u tehnologiju, inovacije kao što su zelene tehnologije, digitalizaciju i zdravstvo, vještine i digitalnu tranziciju predviđena planom trebala bi utjecati na produktivnost, a time i na potencijalni rast francuskog gospodarstva. I mjere za povećanje zapošljivosti, osobito mladih, trebale bi dugoročno imati pozitivan učinak na potencijalni rast. Politika zapošljavanja mladih iznesena u planu inovativna je i vjerojatno će imati trajan učinak s obzirom na očekivane učinke na zapošljavanje i socijalnu uključenost. Otpornost, učinkovitost i pristupačnost zdravstvenog sektora trebala bi se ojačati provedbom nacionalne strategije za reformu zdravstvenog sustava, modernizacijom infrastrukture i digitalizacijom zdravstva. Očekuje se da će poboljšati dostupnost određenih zdravstvenih usluga u slabije pokrivenim regijama. Ekološka tranzicija podupire se u okviru nekoliko posebnih reformi, uključujući Zakon o klimi i otpornosti i Zakon o mobilnosti. Reforma u području istraživanja i povezana ulaganja Francuskoj bi trebali omogućiti da se približi cilju od 3 % BDP-a za istraživanje i razvoj postupnim povećanjem javne potrošnje za istraživanje i razvoj i jačanjem javno-privatne suradnje. Ulaganja za potporu preobrazbi visokih učilišta trebala bi se pozitivno odraziti i na gospodarstvo i društvo u cjelini (poticanje njihova prelaska na izvrsnost, povećana diversifikacija resursa i njihova uloga u inovacijskom lancu trebali bi imati trajni učinak). Naposljetku, posebne mjere izložene u planu trebale bi doprinijeti cilju dugoročne održivosti javnih financija.
(36)Trajni učinak plana može se pojačati i sinergijama između plana i drugih programa koji se financiraju iz fondova kohezijske politike, prvenstveno znatnim uklanjanjem duboko ukorijenjenih teritorijalnih izazova i promicanjem uravnoteženog razvoja.
Praćenje i provedba
(37)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (h) i odjeljkom 2.8. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost prikladni su (ocjena A) za osiguranje djelotvornog praćenja i provedbe plana za oporavak i otpornost, uključujući predviđeni vremenski raspored, ključne etape i ciljne vrijednosti te povezane pokazatelje.
(38)Za praćenje i provedbu francuskog plana za oporavak i otpornost zaduženo je Ministarstvo gospodarstva, financija i oporavka, zajedno s Glavnim tajništvom za europske poslove. Ključne etape i ciljne vrijednosti jasne su, realne i prikladne za praćenje napretka u provedbi plana za oporavak i otpornost, a povezani pokazatelji su relevantni, prihvatljivi i pouzdani i obuhvaćaju sve reforme i ulaganja uključene u plan.
(39)Ključne etape i ciljne vrijednosti u francuskom planu primjerena su osnova za praćenje provedbe plana. Dovoljno su jasne i sveobuhvatne za praćenje i provjeru njihova dovršetka.
(40)Mehanizmi provjere, prikupljanje podataka i odgovornosti koje su opisala francuska tijela čine se dovoljno pouzdanima da bi se na odgovarajući način opravdali zahtjevi za isplatu nakon što se ocijeni da su ključne etape i ciljne vrijednosti ostvarene.
(41)Države članice trebale bi osigurati da se financijska potpora u okviru Mehanizma priopći i potvrdi u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) 2021/241. U okviru Instrumenta za tehničku potporu može se zatražiti tehnička potpora kako bi se državama članicama pomoglo u provedbi njihova plana.
Troškovi
(42)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (i) i odjeljkom 2.9. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 obrazloženje iznosa procijenjenih ukupnih troškova plana za oporavak i otpornost koje je u planu dostavila država članica donekle je (ocjena B) razumno i uvjerljivo i u skladu s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjerno očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.
(43)Francuska je uglavnom dostavila raščlambe troškova za mjere, s upućivanjima na prethodne slične projekte ili studije kako bi opravdala iznose troškova i odgovarajućim objašnjenjima metodologije primijenjene za utvrđivanje ukupnih troškova. Za mjere za koje se troškovi ne mogu unaprijed detaljno utvrditi jer se projekti odabiru na temelju natječajnih postupaka (npr. pozivi na podnošenje prijedloga), u planu za oporavak i otpornost općenito se navodi obrazloženje na temelju ranijih iskustava da troškovi nisu nerazmjerni ciljevima mjere. Ocjena procijenjenih troškova i popratnih dokumenata pokazuje da je većina troškova razumna i uvjerljiva. Međutim, činjenica da primijenjena metodologija ponekad nije dovoljno dobro objašnjena, a veza između obrazloženja i samog troška nije potpuno jasna, isključuje ocjenu A za ovaj kriterij za ocjenjivanje. Konačno, procijenjeni ukupni trošak plana za oporavak i otpornost u skladu je s načelom troškovne učinkovitosti te je razmjeran očekivanom nacionalnom ekonomskom i socijalnom učinku.
Zaštita financijskih interesa
(44)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (j) i odjeljkom 2.10. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 aranžmani predloženi u planu za oporavak i otpornost i dodatne mjere sadržane u ovoj Odluci primjereni su (ocjena A) za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa pri korištenju sredstava stavljenih na raspolaganje na temelju te uredbe i očekuje se da će se aranžmanima djelotvorno izbjeći dvostruko financiranje sredstvima na temelju te uredbe i drugih programa Unije. Time se ne dovodi u pitanje primjena drugih instrumenata i alata za promicanje i jačanje usklađenosti s pravom EU-a, među ostalim za sprečavanje, otkrivanje i suzbijanje korupcije, prijevara i sukoba interesa te za zaštitu financija Unije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća.
(45)U nacionalnom planu za oporavak i otpornost na odgovarajući se način opisuje sustav provedbe plana za oporavak i otpornost u Francuskoj. Nacionalnim regulatornim okvirom osiguran je pouzdan sustav unutarnje kontrole u kojem su nadležnim akterima dodijeljene jasne uloge i odgovornosti. Za koordinaciju plana oporavka na razini središnje države zaduženo je Ministarstvo gospodarstva, financija i oporavka, uz stalno savjetovanje s Glavnim tajništvom za europske poslove. Provedbu plana prati Glavno tajništvo za oporavak Francuske („Secrétariat Général France Relance”) pridruženo predsjedniku vlade i ministru gospodarstva. Provedba je delegirana ministarstvima relevantnim aktima („conventions de délégation de gestion” i „chartes de gestion”). Konkretno, kontrola ključnih etapa i ciljnih vrijednosti delegirana je ministarstvima zaduženima za provedbu komponenata na temelju sporazuma o delegiranju upravljanja („convention de délégation de gestion”). Prije podnošenja prvog zahtjeva za plaćanje očekuje se da predsjednik vlade potpiše okružnicu i. o ustroju sustava i obvezama svake strukture u pogledu osiguravanja pouzdanosti i kontrole podataka; ii. o postupcima prikupljanja i pohrane podataka o praćenju pokazatelja. U skladu s Uredbom prikupljaju se sve standardizirane kategorije podataka iz članka 22. stavka 2. točke (d). Tijela zadužena za plan za oporavak i otpornost trebala bi kao sustav unutarnje kontrole koristiti nacionalni sustav uspostavljen za kontrolu nacionalnog proračuna. Za nacionalnog koordinatora za reviziju i kontrolu imenovana je međuministarska komisija za koordinaciju kontrola („Commission interministérielle de Coordination des Contrôles”, CiCC). Ona treba štititi financijske interese Unije u Francuskoj. Na temelju svoje nadzorne ovlasti osigurava korištenje europskih sredstava u skladu s pravilima Unije i nacionalnim pravilima. Osim toga je zadužena za sprečavanje i sankcioniranje prijevara. Provjerama, inspekcijama i revizijama treba osigurati djelotvornost tih sustava i kontrolirati kvalitetu dostavljenih podataka za najvažnije mjere. U 2016. već je donijela nacionalnu strategiju borbe protiv prijevara pri korištenju europskih sredstava te joj je na raspolaganju više aktera u borbi protiv prijevara. Francuska je uspostavila odgovarajuće aranžmane za izbjegavanje dvostrukog financiranja sredstvima na temelju Uredbe (EU) 2021/241 i drugih programa Unije.
Koherentnost plana
(46)U skladu s člankom 19. stavkom 3. točkom (k) i odjeljkom 2.11. Priloga V. Uredbi (EU) 2021/241 plan u velikoj mjeri (ocjena A) sadržava mjere za provedbu reformi i projekata javnih ulaganja koje čine koherentna djelovanja.
(47)Okosnicu nacionalnog plana za oporavak i otpornost čini devet koherentnih komponenata kojima se podupiru zajednički ciljevi oporavka francuskog gospodarstva, doprinosa zelenoj i digitalnoj tranziciji i povećanja otpornosti Francuske u kontekstu održivog i uključivog rasta. Svaka komponenta temelji se dosljednom paketu reformi i ulaganja, a učinci mjera međusobno se jačaju ili dopunjuju. Sinergije su vidljive i među komponentama, a nijedna mjera nije u suprotnosti s drugim mjerama niti dovodi u pitanje njihovu djelotvornost.
Ravnopravnost
(48)Pitanja rodne ravnopravnosti i jednakih mogućnosti za sve rješavaju se u okviru reformi i ulaganja kojima se podupiru obrazovanje, strukovno osposobljavanje i pristup zapošljavanju mladih, uključujući djecu i mlade u nepovoljnom položaju. To uključuje i posebne mjere za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, među ostalim u javnoj službi. Plan sadržava i reforme i ulaganja za poboljšanje kvalitete života i skrbi starijih osoba. Kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti, među ključnim mjerama ističe se preobrazba javne službe s kvantitativnim ciljevima za žene na rukovodećim položajima te obveze u pogledu transparentnosti plaća za poduzeća. Očekuje se da će poduzeća koja se budu koristila mjerama na temelju Uredbe (EU) 2021/241 doprinijeti ekonomskoj, socijalnoj i okolišnoj preobrazbi, među ostalim obveznim objavljivanjem indeksa napretka u području rodne ravnopravnosti.
Samoprocjena sigurnosti
(49)Francuska je u skladu s člankom 18. stavkom 4. točkom (g) Uredbe (EU) 2021/241 dostavila samoprocjenu sigurnosti za ulaganja u digitalne kapacitete i povezivost. Takva je procjena u francuskom planu navedena za sljedeće tri mjere: plan za ultrabrzi širokopojasni internet („plan France très haut débit”), digitalizacija države i područja te mobilnost i rad na daljinu Ministarstva unutarnjih poslova.
Prekogranični i višedržavni projekti
(50)Francuska sudjeluje u prekograničnim i višedržavnim projektima u tri područja. U suradnji s drugim državama članicama na promicanju tehnologije vodika, Francuska bi trebala sudjelovati u planiranim važnim projektima od zajedničkog europskog interesa za poticanje proizvodnje i upotrebe vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika. Drugi važan projekt od zajedničkog europskog interesa odnosi se na sljedeću generaciju računalstva u oblaku i na rubu mreže, kako bi se povećalo europsko digitalno vodstvo u budućim postupcima obrade podataka i unaprijedila europska ponuda infrastrukture i usluga računalstva u oblaku. Treći planirani važan projekt od zajedničkog europskog interesa u području mikroelektronike i komunikacijskih tehnologija (uključujući tehnologije 5G/6G) usmjeren je na jačanje europskih inovativnih tehnologija u tom području.
Postupak savjetovanja
(51)Postupak savjetovanja koordiniralo je Ministarstvo gospodarstva i financija, a u njemu su sudjelovali relevantni dionici, uključujući organizacije poslodavaca, sindikate, poduzeća, ekonomiste, nevladine organizacije i skupine za strateško promišljanje. Parlament je dao doprinos pri izradi plana, a savjetovanja s regionalnim i lokalnim tijelima provedena su u posebnim odborima. Savjetovanje sa socijalnim partnerima o planu obavljeno je u četiri navrata u okviru Vijeća za ekonomska, socijalna i okolišna pitanja (Conseil économique, social et environnemental, CESE). Kako bi se osiguralo da relevantni subjekti preuzmu odgovornost, ključno je da se u provedbu ulaganja i reformi iz plana uključe sva relevantna lokalna tijela i dionici, uključujući socijalne partnere.
Pozitivna ocjena
(52)Nakon Komisijine pozitivne ocjene francuskog plana za oporavak i otpornost i zaključka da plan u zadovoljavajućoj mjeri ispunjava kriterije za ocjenjivanje utvrđene u Uredbi (EU) 2021/241, u skladu s člankom 20. stavkom 2. te uredbe, ovom bi Odlukom trebalo utvrditi reforme i projekte ulaganja koji su potrebni za provedbu plana, relevantne ključne etape, ciljne vrijednosti i pokazatelje, i iznos koji Unija stavlja na raspolaganje za provedbu plana u obliku bespovratne financijske potpore.
Financijski doprinos
(53)Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Francuske iznose 40 950 000 000 EUR. S obzirom na to da je plan za oporavak i otpornost u zadovoljavajućoj mjeri usklađen s kriterijima za ocjenjivanje iz Uredbe (EU) 2021/241, a procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost viši su od maksimalnog financijskog doprinosa raspoloživog za Francusku, financijski doprinos dodijeljen Francuskoj za plan za oporavak i otpornost trebao bi biti jednak ukupnom iznosu financijskog doprinosa raspoloživog za Francusku.
(54)U skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241 izračun maksimalnog financijskog doprinosa za Francusku ažurirat će se do 30. lipnja 2022. U skladu s člankom 23. stavkom 1. te uredbe iznos za Francusku trebalo bi sada staviti na raspolaganje za pravne obveze do 31. prosinca 2022. Bude li to potrebno nakon ažuriranja maksimalnog financijskog doprinosa, Vijeće bi na prijedlog Komisije trebalo izmijeniti ovu Odluku tako da se bez nepotrebne odgode uključi ažurirani maksimalni financijski doprinos.
(55)Potpora će se financirati zaduživanjem Komisije u ime Unije na temelju članka 5. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 6 . Potpora bi se trebala platiti u obrocima nakon što Francuska u zadovoljavajućoj mjeri ostvari relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost.
(56)Francuska je zatražila pretfinanciranje u iznosu od 13 % financijskog doprinosa. Taj bi iznos trebalo staviti na raspolaganje Francuskoj ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o financiranju iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/241.
(57)Ovom se Odlukom ne dovodi u pitanje ishod drugih postupaka koji se odnose na dodjelu sredstava Unije u okviru drugog programa Unije osim u okviru Uredbe (EU) 2021/241 ili postupaka koji se odnose na narušavanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta koji se mogu poduzeti, posebno u skladu s člancima 107. i 108. Ugovora. Njome se ne poništava zahtjev iz članka 108. Ugovora da države članice obavijeste Komisiju o slučajevima planirane dodjele državne potpore,
DONIJELO JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Odobrenje ocjene plana za oporavak i otpornost
Odobrava se ocjena plana za oporavak i otpornost Francuske na temelju kriterija iz članka 19. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/241. Reforme i projekti ulaganja u okviru plana za oporavak i otpornost, aranžmani i vremenski raspored za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost, uključujući relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti, relevantni pokazatelji ostvarenja predviđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti te aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima utvrđeni su u Prilogu ovoj Odluci.
Članak 2.
Financijski doprinos
1.Unija Francuskoj stavlja na raspolaganje financijski doprinos u obliku bespovratne financijske potpore u iznosu od 39 368 318 474 EUR 7 . Iznos od 24 323 387 303 EUR na raspolaganju je za preuzimanje pravnih obveza do 31. prosinca 2022. Ako se nakon ažuriranja iz članka 11. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/241 za Francusku izračuna iznos koji je jednak ili veći od tog iznosa, dodatni iznos od 15 044 931 171 EUR stavlja se na raspolaganje za preuzimanje pravnih obveza od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023.
2.Komisija Francuskoj stavlja na raspolaganje financijski doprinos Unije u obrocima u skladu s Prilogom ovoj Odluci. Iznos od 5 117 881 402 EUR stavlja se na raspolaganje kao plaćanje pretfinanciranja, koje je jednako iznosu od 13 % financijskog doprinosa. Komisija pretfinanciranje i obroke može isplatiti u jednoj ili više tranši. Veličina tranši ovisi o raspoloživosti sredstava.
3.Pretfinanciranje se isplaćuje ovisno o stupanju na snagu i u skladu sa sporazumom o financiranju iz članka 23. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/241. Iznos pretfinanciranja poravnava se s iznosima obroka za isplatu.
4.Isplata obroka u skladu sa sporazumom o financiranju ovisi o raspoloživim financijskim sredstvima i odluci Komisije, donesenoj u skladu s člankom 24. Uredba (EU) 2021/241, da je Francuska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila relevantne ključne etape i ciljne vrijednosti utvrđene u vezi s provedbom plana za oporavak i otpornost. Ovisno o stupanju na snagu pravnih obveza iz stavka 1., da bi se ispunili uvjeti za plaćanje, ključne etape i ciljne vrijednosti moraju biti ostvarene najkasnije do 31 kolovoza 2026.
Članak 3.
Adresat Odluke
Ova je Odluka upućena Francuskoj Republici.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Vijeće
Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 23.6.2021.
COM(2021) 351 final
PRILOG
Prijedlogu provedbene odluke Vijeća
o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Francuske
{SWD(2021) 173 final}
PRILOG
DIO 1.: REFORME I ULAGANJA U OKVIRU PLANA ZA OPORAVAK I OTPORNOST
1.Opis reformi i ulaganja
A. KOMPONENTA 1.: Obnova zgrada
U skladu sa svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planom te kako bi ostvarila smanjenje potrošnje energije za 20 % do 2030. (u usporedbi s 2012., što je nacionalni cilj postavljen za 2030.), Francuska mora godišnje uložiti dodatnih 15 do 25 milijardi EUR do 2030. u obnovu zgrada povećanjem stope i opsega obnove.
Ta sastavnica francuskog plana za oporavak i otpornost odnosi se na ulaganja i reforme usmjerene na poboljšanje energetske učinkovitosti svih vrsta zgrada: javne i privatne zgrade, uključujući privatne i socijalne stambene jedinice te zgrade koje pripadaju poduzećima. Reforme kojima se podupiru ulaganja sastoje se i. od dopune reforme stambene politike pokrenute Zakonom o ELAN-u 1 donesenom 2018. kako bi se povećala učinkovitost javnih rashoda revizijom triju postojećih programa (APL, Pinel i PTZ 2 ) i ii. donošenjem revidirane termičke regulacije novih zgrada (RE2020.).
Ulaganja u okviru ove komponente ključna su za postizanje cilja energetske učinkovitosti jer fond zgrada predstavlja oko 25 % emisija stakleničkih plinova u Francuskoj i 45 % konačne potrošnje energije.
Tim se ulaganjima i reformama pridonosi preporukama za Francusku u posljednje dvije godine o potrebi da se „usmjeri politika ulaganja na [...] energetsku učinkovitost” (CSR 3, 2019.) i da se ulaganja „usmjere na zelenu [...] tranziciju, posebno na [...] čistu i učinkovitu proizvodnju i uporabu energije” (CSR 3, 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
A.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. (C1.R1): Stambena politika
Mjera uključuje dva različita cilja koja se provode u dva koraka.
Revizija načina izračuna za APL (aides personnel au logement): od 1. siječnja 2021. iznos potpore izračunava se na temelju tekućeg dohotka kućanstva korisnika, a ne na temelju dohotka pretposljednje godine. Takva revizija omogućuje da se sustav brže prilagodi promjenama dohotka korisnika kako bi se poboljšala socijalna pravednost. Osim toga, iznos potpore ponovno se izračunava svakog tromjesečja, čime se omogućuje postupno uzimanje u obzir nedavnih promjena u dohotku.
Pinel program je olakšica u sustavu poreza na dohodak za vlasnike koji ulažu u nove ili obnovljene stambene objekte s ciljem njihova iznajmljivanja. Odluku bi trebalo donijeti 2023. kako bi se ukinuo program Pinel do kraja 2024. – program Pinel kasnije bi se zamijenio novim odredbama za poticanje srednjeg smještaja koji financiraju institucionalni ulagači kako bi se poboljšao njegov učinak na ponudu stambenih nekretnina u kojima su potrebe najveće, na primjer smanjenjem poticaja za nove zgrade u područjima u kojima tržište nekretnina nije pod opterećenjem. To će se dopuniti promjenama u načinu pružanja takozvanih kredita po nultoj stopi („PTZ”), a prihvatljivost podnositelja zahtjeva procjenjuje se na temelju trenutačnih prihoda kako bi se ograničili trenutačni neočekivani učinci.
Reforma 2. (C1.R2): Revidirana toplinska uredba RE2020
Revidiranom toplinskom uredbom o novim zgradama od 1. siječnja 2022. zamjenjuje se postojeća toplinska uredba o zgradama koja je stupila na snagu 2012. Glavni su ciljevi revizije toplinskih pravila za nove zgrade:
·Poboljšanje energetske trezvenosti i dekarbonizacija potrošene energije: uvođenje strožih pragova za i. bioklimatsku potrebu stanovanja (smanjenje maksimalnog praga za 30 % u usporedbi s postojećom Uredbom RT 2012), ii. potrošnju primarne energije iz neobnovljivih izvora i iii. emisije stakleničkih plinova iz potrošnje energije (4kgCO2/m² godišnje za obiteljsku kuću i 14kgCO2/m² godišnje za zajedničko stanovanje do 2024. i 6,5 kg nakon 2024.).
·Smanjenje ugljičnog učinka nove zgrade: ugljični učinak uzima u obzir cijeli životni ciklus zgrade, od faze izgradnje do rušenja, koji predstavlja između 60 % i 90 % ugljičnog učinka zgrade tijekom 50 godina. Takva razmatranja vode do poboljšanja uporabe materijala koji su ugljično neutralniji, kao što su drvo i građevinski materijali na biološkoj osnovi (tj. oni koji pohranjuju ugljik i emitiraju vrlo malo tijekom proizvodnje).
·Prilagodba novih zgrada klimatskim promjenama: novom uredbom RE2020 i. uzima se u obzir hlađenje konstrukcija pri izračunu energetskih potreba zgrade, ii. pruža se pokazatelj ljetne ugodnosti izračunan tijekom projektiranja zgrade i iii. utvrđuje se najviši visoki prag od 1250 DH (stupanj-sat) i minimalni niski prag od 350 DH od kojeg se primjenjuju kazne za izračun energetske učinkovitosti.
Ulaganje 1 (C1.I1): Energetska obnova privatnih stambenih objekata, uključujući energetska sita
Francuskim planom oporavka i otpornosti financirat će se program bespovratnih sredstava pod nazivom „MaPrimeRenov” (MPR), koji će se dodijeliti vlasnicima kako bi se doprinijelo financiranju izolacije, grijanja, ventilacije ili energetskog pregleda za obiteljske kuće ili stanove u zajedničkim stambenim objektima. Svi MPR-ovi financirani planom bit će prijavljeni vlasnicima prihvatljivih projekata obnove prije kraja 2022. Kako bi se zajamčili standardi kvalitete podržanih radova, radove obnove provode poduzeća s oznakom RGE („koji su priznati kao jamci okoliša”).
Iznos premije razlikuje se ovisno o ostvarenom materijalu, opremi i radovima do najviše 20 000 EUR za razdoblje od najviše pet godina.
Od listopada 2020. MPR je otvoren svim vlasnicima, bez obzira na njihove prihode. Međutim, intenzitet potpore razlikuje se ovisno o dohotku kućanstva (za skromna kućanstva potpora može iznositi do 90 % procijenjenog iznosa radova). Osim toga, minimalna premijska stopa može koristiti vlasnicima koji iznajmljuju stan/kuću najmoprimcu.
Bespovratnim sredstvima mogu se poduprijeti i radovi koji se obavljaju u zajedničkim prostorima kondominija s MPR copropriétés: to je jednokratna potpora isplaćena udruženju suvlasnika za financiranje sveukupnih radova obnove uz minimalnu energetsku dobit od 35 %. Svi kondominiji koji se sastoje od najmanje 75 % kuća (tj. nisu poduzetnici) prihvatljivi su za ovu minimalnu premiju, s gornjom granicom od 3 750 EUR po stambenom objektu. Može se dodijeliti bonus za kondominije s oznakama F ili G (do 500 EUR po stanu), kao i za kondominije koji su kvalificirani kao „nestabilni” ili se nalaze u urbanim područjima koja se obnavljaju (do 3 000 EUR po stanu).
Razina potpore razlikuje se ovisno o uštedi energije ostvarenoj radovima obnove. Kako bi se kućanstvima s najvećom potrošnjom energije pružila potpora u ispunjavanju ambicija utvrđenih u Zakonu o energetici i klimi donesenom 2019., dodatni bonus za minimalne premijske stope koristit će vlasnicima koji provode radove obnove kako bi svoje domove izvukli iz statusa energetskih sita (oznake F i G). Drugi bonus dodijelit će se vlasnicima koji provode obnovu kojom se kući omogućuje da dosegne najučinkovitije oznake (A ili B). Ti bonusi dosežu 1 500 EUR za najsiromašnija kućanstva, 1 000 EUR za kućanstva sa srednjim dohotkom i 500 EUR za najbogatija kućanstva. Osim toga, kako bi se potaknula učinkovitija energetska obnova (tj. osim „gesti” obnove), mjerom se predviđa stvaranje globalne potpore za obnovu pod uvjetom da se ostvari najmanje 55 % uštede energije: omotnica se kreće od 3 500 EUR do 7 000 EUR za kućanstva sa srednjim do visokim dohotkom.
Općenito, radovi energetske obnove koji se provode u privatnim stambenim objektima imaju za cilj u prosjeku ostvariti najmanje 30 % uštede energije.
Ulaganje 2 (C1.I2): Energetska obnova i opsežna obnova socijalnih stanova
Ta se mjera sastoji od pružanja potpore organizaciji socijalnog stanovanja („uredi HLM – Habitation à Loyer modéré” uredi su za stanovanje s niskim primanjima) i lokalnih vlasti koje upravljaju socijalnim stanovima kako bi se podržala temeljita obnova zgrada. Cilj je postići najviše standarde kao što je oznaka za obnovu BBC-ja 3 i postupno ukloniti energetska sita. Bespovratna sredstva dodjeljuju se pod uvjetom da postojeći programi (kao što su écoPLS i CEE 4 ), koji se mogu kombinirati s tom novom potporom, nisu dovoljni za financiranje operacija obnove.
Mjerom se uvode i industrijska rješenja za energetsku obnovu u zgradama socijalnih stanova kako bi se postigla nulta ili pozitivna neto energetska bilanca.
Početak prvih operacija očekuje se u drugom tromjesečju 2021., a financijsku omotnicu dodjeljuju državne službe na regionalnoj i lokalnoj razini na temelju istraživanja kojim se utvrđuju potrebe. Projekti se odabiru putem poziva za projekte pokrenutog 2020. ili putem subvencija kojima upravljaju decentralizirane državne službe ili lokalna tijela. Za operacije bi se trebale preuzeti obveze 2021. i 2022., a bit će dovršene do kraja 2024.
Ulaganje 3 (C1.I3): Toplinska obnova javnih zgrada
Radovi na obnovi javnih zgrada moraju biti u skladu s uredbom donesenom primjenom članka 175. Zakona o ELAN-u 5 , kojom se predviđa smanjenje potrošnje energije za 40 % do 2030. (u usporedbi s 2010.) za tercijarne zgrade. Za javne zgrade koje pripadaju državi organizirane su dvije vrste poziva na podnošenje projekata:
·jedan koji se odnosi na zgrade visokog obrazovanja i istraživanja te sveučilišta, koji je pokrenut i pod nadzorom je Ministarstva visokog obrazovanja, istraživanja i inovacija;
·drugi za sve druge zgrade koje pripadaju državi ili njezinim operaterima, a koje je uglavnom pod nadzorom DIE-a (Direction de l’Immobilier de l’Etat).
Prva dva poziva na podnošenje projekata objavljena su u jesen 2020., a u prosincu 2020. odabrano je više od 4 000 projekata.
Za zgrade koje pripadaju lokalnim i regionalnim vlastima uspostavljeni su posebni mehanizmi:
·za zgrade koje su u vlasništvu ili kojima upravljaju regionalna tijela (uglavnom srednje škole), „kreditne delegacije” dodjeljuje država, a regije su zadužene za odabir projekata;
·za zgrade koje pripadaju podregionalnim tijelima 6 (uglavnom školama i osnovnim školama) država dodjeljuje bespovratna sredstva za ulaganja.
Projekti se odabiru na temelju dvaju glavnih kriterija: zrelost (i brza provedba) te energetska učinkovitost i učinak na potrošnju energije, s ciljem postizanja prosječne uštede energije od najmanje 30 %. Za sve zgrade javnog sektora cilj je da svi ugovori budu prijavljeni do kraja 2021. i dovršeni do kraja 2024.
Ulaganje 4 (C1.I4): Energetska obnova vrlo malih poduzeća te malih i srednjih poduzeća
To ulaganje dio je plana koji je vlada pokrenula u lipnju 2020. kako bi popratila vrlo mala i srednja poduzeća u ekološkoj tranziciji. Kako bi se poduprla toplinska obnova njihovih zgrada, u okviru tog ulaganja uspostavljena su dva mehanizma potpore:
Glavni je program potpore porezni kredit u iznosu od 30 % troškova prihvatljivih mjera (kao što su izolacija krovova, tavana, zidova; zajednički solarni grijač vode i toplinske crpke 7 ) s ograničenjem na 25 000 EUR po poduzetniku. Ovaj je program otvoren za troškove nastale od 1. listopada 2020. do 31. prosinca 2021. Porezni kredit naplaćuje se od poreza na dobit ili poreza na dobit koji porezni obveznik mora platiti za kalendarsku godinu u kojoj su nastali prihvatljivi rashodi (tj. 2020. ili 2021.).
Drugim programom potpore financiraju se popratne mjere za potporu obrtnicima, malim trgovcima i samozaposlenim osobama u njihovim radovima obnove. Omotnica se troši kroz obrtničke komore (CMA) i trgovačke i industrijske komore (CCI) u četiri koraka:
·Informiranost: tim se korakom nastoji osvijestiti poslovne predvodnike o izazovima energetske obnove zgrada u kontekstu ekološke tranzicije; to djelovanje uključuje nacionalnu komunikacijsku kampanju i lokalno djelovanje, u suradnji s lokalnim tijelima i profesionalnim organizacijama.
·Dijagnoza: energetski pregled provodi savjetnik iz CMA-a ili CCI-ja kako bi se razradio akcijski plan za početak radova obnove na temelju ekološke zrelosti svakog poduzeća.
·Provedba: stručnjak pomaže u provedbi akcijskog plana pružanjem tehničke i financijske pomoći (kao što je osnivanje velikih aplikacija).
·Promicanje: mjere koje poduzimaju poduzeća u području obnove zgrada promiču se za različitu publiku, kao što su potrošači, poduzeća i lokalna tijela.
A.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Mjera |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
1-1 |
C1.R1 Stambena politika |
Ključna etapa |
Reforma APL-a (aides personnel au logement) |
Stupanje na snagu |
Q1 |
2021. |
Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena za preispitivanje načina izračuna APL-a kako bi se odrazio trenutačni dohodak kućanstava. |
|||
|
1-2 |
C1.R1 Stambena politika |
Ključna etapa |
Reforma programa Pinel/PTZ |
Stupanje na snagu |
Q1 |
2023. |
Stupanje na snagu zakonodavnih izmjena poreznog odbitka Pinel kako bi se poboljšala njegova učinkovitost s obzirom na povećanje stambene ponude u područjima u kojima je tržište pod pritiskom te donošenje i stupanje na snagu zakonodavnih izmjena sustava PTZ. |
|||
|
1- 3 |
C1.R2 Revidirana toplinska uredba RE2020 |
Ključna etapa |
Revizija toplinske uredbe RE2020 |
Stupanje na snagu |
Q1 |
2022. |
Stupanje na snagu zakonodavnih promjena uključenih u novi program RE2020 kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova iz novih građevina, poboljšala energetska učinkovitost novih zgrada i nove zgrade prilagodile klimatskim promjenama. |
|||
|
1- 4 |
C1.I1 Energetska obnova privatnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj validiranih MPR-a |
Broj |
0 |
400 000 |
Q4 |
2021. |
Broj kućanstava kojima je odobrena minimalna premijska stopa. |
|
|
1- 5 |
C1.I1 Energetska obnova privatnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj validiranih MPR-a |
Broj |
400 000 |
700 000 |
Q4 |
2022. |
Broj kućanstava kojima je odobrena minimalna premijska stopa. |
|
|
1- 6 |
C1.I2 Energetska obnova socijalnih stanova |
Ciljna vrijednost |
Broj stanova unutar kategorije socijalnih stanova koji primaju bespovratna sredstva za obnovu |
Broj |
0 |
20 000 |
Q4 |
2021. |
Broj stambenih objekata u kategoriji socijalnih stanova koji primaju bespovratna sredstva za obnovu, s ciljem postizanja prosječne uštede energije od najmanje 30 %. |
|
|
1- 7 |
C1.I2 Energetska obnova socijalnih stanova |
Ciljna vrijednost |
Broj stanova unutar kategorije socijalnih stanova koji primaju bespovratna sredstva za obnovu |
Broj |
20 000 |
40 000 |
Q4 |
2022. |
Broj stambenih objekata u kategoriji socijalnih stanova koji primaju bespovratna sredstva za obnovu, s ciljem postizanja prosječne uštede energije od najmanje 30 %. |
|
|
1- 8 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata obnove javnih lokacija koje pripadaju državi za koje je prijavljen ugovor o radovima obnove |
Broj projekata |
0 |
2 900 |
Q4 |
2021. |
Broj projekata obnove javnih lokacija koje pripadaju državi za koje je prijavljen najmanje jedan ugovor o obnovi s ciljem postizanja prosječne uštede energije od najmanje 30 %. |
|
|
1- 9 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj javnih zgrada koje pripadaju lokalnim i regionalnim vlastima i za koje je država ili regionalno vijeće za radove energetske obnove poslalo obavijest o subvenciji |
Broj subvencioniranih zgrada |
0 |
1 954 |
Q2 |
2022. |
Broj javnih zgrada koje pripadaju lokalnim i regionalnim vlastima (uključujući općine i grupiranje općina) za koje je država ili regionalno vijeće dostavilo obavijest o subvencijama za radove energetske obnove, s ciljem postizanja najmanje 30 % uštede energije u prosjeku. |
|
|
1- 10 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj m² katova javnih lokacija koje pripadaju državi u kojima su radovi energetske obnove dovršeni |
Broj četvornih metara (u milijunima) |
0 |
20 |
Q4 |
2023. |
Broj m² katova javnih lokacija koje pripadaju državi u kojima je dovršena energetska obnova, s ciljem postizanja prosječne uštede energije od najmanje 30 %. |
|
|
1- 11 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj m² katova javnih lokacija koje pripadaju državi u kojima su radovi energetske obnove dovršeni |
Broj četvornih metara (u milijunima) |
20 |
28,75 |
Q4 |
2024. |
Broj m² katova javnih lokacija koje pripadaju državi u kojima je dovršena energetska obnova, s ciljem postizanja prosječne uštede energije od najmanje 30 %. |
|
|
1- 12 |
C1.I3 Toplinska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj škola, visokih škola ili srednjih škola u kojima su završeni radovi energetske obnove |
Broj |
0 |
681 |
Q4 |
2024. |
Broj škola, visokih škola ili srednjih škola u kojima su dovršeni radovi energetske obnove, s ciljem postizanja prosječne uštede energije od najmanje 30 %. |
|
|
1- 13 |
C1.I4 Energetska obnova malih i srednjih poduzeća te malih i srednjih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća koja ostvaruju korist od poreznog odbitka i programa potpore |
Broj |
0 |
5 000 |
Q4 |
2023. |
Broj poduzeća koja ostvaruju korist od poreznog odbitka za energetsku obnovu malih i srednjih poduzeća i zgrada tercijarne namjene i/ili potpore trgovačkih i obrtničkih komora (CMA) i gospodarskih i industrijskih komora (CCI). |
|
B. KOMPONENTA 2.: Ekologija i bioraznolikost
Francuska je u nadolazećim godinama suočena s velikim potrebama za ulaganjima kako bi ispunila ciljeve održivog razvoja, posebno u pogledu bioraznolikosti, kvalitete vode i kružnog gospodarstva. Pravni okvir općenito je uspostavljen za prijelaz na zelenije i otpornije gospodarstvo, ali ga Francuska mora provesti, posebno podupiranjem ulaganja kojima se poboljšava bioraznolikost, smanjuje onečišćenje i denaturiranje tla, poboljšava recikliranje i ponovna uporaba materijala i resursa.
U tom kontekstu planirana ulaganja u okviru te sastavnice 2. francuskog plana za oporavak i otpornost usmjerena su na smanjenje ekološkog učinka trenutačnih načina proizvodnje i potrošnje očuvanjem bioraznolikosti, dekarbonizacijom industrijskih proizvodnih procesa, razvojem kružnog gospodarstva i ubrzavanjem poljoprivredne tranzicije. Takva ulaganja podupiru se reformskim zakonom o klimi i otpornosti koji se temelji na Konvenciji o klimi čiji je cilj pridonijeti cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Osim toga, dekreti o provedbi Zakona o kružnom gospodarstvu doneseni 2020. stupaju na snagu 2022.
Ta je sastavnica uglavnom povezana s preporukom (CSR 3, 2020.) o usmjeravanju ulaganja na zelenu tranziciju, a u manjoj mjeri s preporukom (CSR 3/2019) o energetskoj učinkovitosti. Tom se komponentom doprinosi očuvanju okoliša i prilagodbi klimatskim promjenama, čime se jača ekološka, socijalna i gospodarska otpornost.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
B.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. (C2.R1): Zakon o klimi i otpornosti
Zakon o klimi i otpornosti bit će proglašen početkom 2022. Neke mjere koje imaju izravnu primjenjivost stupaju na snagu odmah nakon proglašenja, dok se očekuje da će druge mjere stupiti na snagu na odgođen način, u roku koji odredi zakonodavac. Na temelju prijedloga građanske konvencije o klimi zakonom se predviđaju mjere u području klime i okoliša kojima će se doprinijeti cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Očekuje se da će Zakon pridonijeti ostvarenju od pola do dvije trećine načina koji će se pokriti između emisija 2019. i ciljne vrijednosti za 2030. zahvaljujući procijenjenom smanjenju od ukupno 56 do 74 milijuna tona ekvivalenta CO2. Zakonom je obuhvaćeno sljedećih šest elemenata koji obuhvaćaju cjelokupni opseg gospodarstva:
·„Potrošnja”: zakonom su obuhvaćene mjere za promjenu obrazaca potrošnje informiranjem i uvođenjem proizvoda i usluga s manjim emisijama ugljika te za pružanje poticaja za smanjenje prekomjerne potrošnje oglašavanjem.
·„Proizvodnja i rad”: zakonom su obuhvaćene mjere za potporu prijelazu industrijskih modela i modela proizvodnje energije na niskougljična rješenja, jačanje zaštite ekosustava boljim nadzorom industrijskih aktivnosti i predviđanje promjena u načinu rada.
·„Promet”: zakonom su obuhvaćene mjere za smanjenje emisija iz svih prijevoznih sredstava, i to poticajima i financijskom potporom predmetnim sektorima te utvrđivanjem stabilnog regulatornog okvira.
·„Način života”: zakonom su obuhvaćene mjere za promjenu načina urbanističkog planiranja i promjenu načina života u gradovima. Sadržava mjere za ubrzanje obnove toplinskih sita, kao i mjere za prepolovljavanje stope denaturiranja tla.
·„Prehrana”: zakon uključuje mjere za potporu ekologizaciji poljoprivrede i razvoju novih prehrambenih navika i poljoprivrednih praksi kako bi se smanjio njezin učinak na emisije stakleničkih plinova.
·„Jačanje sudske zaštite okoliša”: zakon će sadržavati mjere za bolje i učinkovitije sprečavanje i kažnjavanje štete nanesene okolišu.
Provedbeni dekret stupit će na snagu 2025. kako bi se uspostavile zone niskih emisija u aglomeracijama s više od 150 000 stanovnika 8 zabranom pristupa vozilima s naljepnicama Crit’Air 3, 4 i 5 9 , čime se poboljšava kvaliteta zraka u gradovima i pridonosi smanjenju emisija stakleničkih plinova.
Reforma 2. (C2.R2): Zakon o kružnom gospodarstvu
Cilj je Zakona donesenog 10. veljače 2020. rješavanje problema otpada i promicanje kružnoga gospodarstva radi promjene modela kojim se definira novi gospodarski okvir kojim se olakšava vrednovanje, a ne odlaganje otpada, te stvaranje uvjeta za prikupljanje gotovo 100 % otpada koji se može reciklirati.
Reforma se odnosi na donošenje provedbenih akata („odluke”) koji proizlaze iz Zakona iz 2020., a koji stupa na snagu 2022.:
·Uredba o uspostavi programa proširene odgovornosti proizvođača za građevinski otpad i otpad od materijala za javne radove;
·Uredba o utvrđivanju minimalnih stopa za ugradnju recikliranih sirovina u posebne proizvode prije odobrenja za stavljanje na tržište kako bi se povećalo recikliranje i ostvarili ciljevi utvrđeni zakonom (čl. 61.);
·Uredba o udjelu ponovno korištene ambalaže koja se svake godine stavlja na tržište kako bi se povećao udio ponovno korištene ambalaže na tržištu u usporedbi s jednokratno korištenom ambalažom i time ograničio otpad (članak 67. Zakona).
Ulaganje 1. (C2.I1): Dekarbonizacija industrije
Cilj je tog ulaganja pridonijeti dekarbonizaciji industrijskog sektora koji je odgovoran za oko 21 % emisija stakleničkih plinova u Francuskoj. Mehanizam za oporavak i otpornost upotrebljava se za smanjenje potrošnje energije industrijskih poduzeća (uključujući energetski intenzivne industrije) i/ili za ulaganje s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Sredstva se dodjeljuju na dva načina:
·Bespovratna sredstva dodjeljuju se nakon poziva na podnošenje prijedloga za projekte koje provodi ADEME (Agencija za ekološku tranziciju) za veće projekte koji predstavljaju ulaganje iznad 3 000 000 EUR. Ti projekti obuhvaćaju ulaganja u energetsku učinkovitost ili ulaganja za poboljšanje industrijskih procesa kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Između tih dviju vrsta projekata ne postoji unaprijed određena omotnica jer se odabir provodi u skladu s različitim kriterijima, uključujući uspješnost u pogledu emisija stakleničkih plinova u usporedbi s traženom potporom.
·Ti pozivi na projekte dopunjeni su jedinstvenom potporom koju dodjeljuje javna agencija ASP (Agence de Services et de Paiement) za manje i standardizirane projekte za poboljšanje energetske učinkovitosti (s ulaganjima manjima od 3 000 000 EUR) na temelju popisa prihvatljive opreme utvrđene dekretom.
U opisu poslova za predstojeće pozive na podnošenje projekata zahtijeva se da se ulaganjima u postrojenja sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) omogući smanjenje emisija CO2 ispod referentne vrijednosti iz Direktive o ETS-u 10 na način kojim se osigurava da je mjera u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” iz Uredbe (EU) 2021/241.
Ulaganje 2. (C2.I2): Urbana densifikacija: održiva gradnja
Cilj je te mjere pomoći općinama da povećaju gustoću stambenih objekata u područjima pogođenima nestašicom stambenih objekata. Potpora za gustoću stambenih objekata pomaže u ograničavanju nekontroliranog širenja urbanih područja i očuvanju bioraznolikosti i poljoprivrednog zemljišta. Nadalje, na te se operacije primjenjuje nova toplinska uredba RE2020 (usp. reformu 2. ove komponente), čiji je cilj smanjiti ugljični učinak novih zgrada i povećati njihovu energetsku učinkovitost.
Paušalna potpora dodjeljuje se općinskim tijelima ako je ispunjeno nekoliko uvjeta: i. ispunjavanje obveza iz „Zakona o solidarnosti i urbanoj obnovi” iz 2000., prema kojem socijalni stanovi moraju predstavljati 20 % stambenog fonda; ii. program izgradnje mora uključivati najmanje dva stana koja premašuju određene pragove gustoće i podliježu prethodnom urbanom odobrenju.
Pragovi gustoće, izraženi u kvadratnim metrima podnih površina izgrađenih po kvadratnim metrima površine zemljišta, rezultat su unakrsne analize u kojoj se kombiniraju kriteriji za broj stanovnika (veličina i gustoća u općini ili skupini općina) i tipologija stambenog fonda (kao što su izgrađena gustoća, slobodno radno mjesto, udio socijalnih stanova i drugi dom te prosječna veličina kućanstva).
Ulaganje 3. (C2.I3): Urbana densifikacija: napuštena i neiskorištena industrijska područja
Cilj je te mjere rehabilitirati i reciklirati napuštena i otpadna zemljišta koja predstavljaju značajan izvor zemljišta kako bi se doprinijelo putanji „nulte neto stope denaturiranja” do 2050. koju je utvrdila francuska vlada, s ciljem kontroliranja nekontroliranog širenja urbanih područja i podupiranja urbane revitalizacije, a time i ograničavanja potrošnje prirodnih područja.
Korisnici „fonda za napuštena i neiskorištena industrijska područja” moraju biti vlasnici lokacije: to mogu biti općine, lokalne javne ustanove koje imenuju lokalna tijela, javni operateri države, javna lokalna poduzeća kao što je SEM (sociétés d’économie mixte), socijalni stanodavci ili privatna poduzeća uz suglasnost nadležnog tijela za urbanističko planiranje.
Projekte odabire država putem regionalnih poziva na podnošenje ponuda uz pomoć tehničkih službi (na nacionalnoj i regionalnoj razini). Nakon odabira sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava država i korisnik potpisuju sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava.
Iz fonda za napuštena područja mogu se podupirati dvije kategorije projekata:
·recikliranje napuštenih i neiskorištenih industrijskih područja: industrijska (bez djelatnosti uklanjanja onečišćenja), komercijalna, upravna područja ili napušteni otoci, u okviru urbane obnove ili premještanja proizvodnih djelatnosti;
·recikliranje urbaniziranog zemljišta: prekvalifikacija starih prostora za stanovanje i trgovinu, revitalizacija ili preobrazba gospodarskih zona na ulazu u gradove, obnova ili diversifikacija stambenih područja, obnova trgovina.
Osim toga, omotnica će biti namijenjena razvoju alata znanja o zemljištu kako bi se lokalnim vlastima pružila potpora u popisu odlagališta otpada i operativnoj provedbi postupaka recikliranja.
Ulaganje 4. (C2.I4): Bioraznolikost
Cilj je ove mjere pomoći lokalnim vlastima, udrugama i drugim upravljačkim tijelima u prirodnim područjima da ulažu u projekte zaštite bioraznolikosti i obnove u kojima su ekosustavi u opasnosti. U okviru francuskog plana oporavka i otpornosti financiraju se dvije vrste mjera:
·Ekološka obnova podupire se četirima vrstama ulaganja:
oŠest vodnih agencija provodi projekte usmjerene na očuvanje vodnih resursa, obnovu bioraznolikosti i ekološki kontinuitet vodenih okoliša, održavanje ekosustava; sredstva se dodjeljuju putem poziva na podnošenje projekata ili u skladu s logikom „sve na jednom mjestu”, u okviru koji je potvrdio Upravni odbor Agencije i primjenom sporazuma potpisanog s Ministarstvom ekološke tranzicije.
oEkološki kontinuitet riba (riblje staze) na branama Rhinau i Marckolsheim na rijeci Rajni. To je ulaganje inženjerski i infrastrukturni projekt koji se provodi u partnerstvu s EDF-om (Electricité de France, francuski postojeći operator električne energije), lokalnim tijelima, nacionalnim stručnjacima, agencijom za vode Rajna – Meuse i Francuskim uredom za bioraznolikost. Riječ je o projektu suradnje sa zemljama koje graniče s Rajnom.
oFrancuski Ured za bioraznolikost (OFB) upravlja s nekoliko vrsta projekata: atlas bioraznolikosti na općinskoj razini, mjere za očuvanje i obnovu biološke raznolikosti koje provode „voditelji projekata” odabrani nakon poziva na podnošenje ponuda.
oDržava provodi pilot-mjere za ekološku obnovu u kontinentalnoj Francuskoj i u DOM-u (Départements d’Outre Mer). Projekti se biraju putem poziva na podnošenje projekata ili na temelju načela „sve na jednom mjestu” u okviru koji je utvrdilo Ministarstvo ekološke tranzicije.
·Potpora zaštićenim područjima:
oDržava provodi pilot-projekte za zaštićena područja u kontinentalnoj Francuskoj i u DOM-u. Projekti se biraju putem poziva na podnošenje projekata ili na temelju načela „sve na jednom mjestu” u okviru koji je utvrdilo Ministarstvo ekološke tranzicije.
oFrancuski ured za bioraznolikost (OFB) podupire zaštićena područja u prirodnim morskim parkovima.
oU 11 nacionalnih parkova u Francuskoj ulaže se u očuvanje prirodne, kulturne i krajobrazne baštine, razvoj znanja o bioraznolikosti i obrazovanju o okolišu te održivom razvoju.
U 2021. i 2022. projekti u području ekološke obnove i zaštićenih područja utvrđuju se putem poziva na podnošenje ponuda koje organiziraju operatori (kao što su vodne agencije, OFC itd.), a prve obveze počinju prije 31. prosinca 2021. Najmanje 700 projekata u okviru ove komponente bit će dovršeno do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 5. (C2.I5): Sprečavanje seizmičkih rizika u DOM-u (Antili)
Cilj je te mjere provesti radove jačanja prioritetnih javnih zgrada otpornih na potrese u „Antilima” (npr. Martinique i Guadeloupe), uzimajući u obzir i otpornost na ciklone. Mjera je usmjerena na tri vrste javnih zgrada:
·zgrade, prefekture i podprefekture za upravljanje krizama;
·prioritetne bolnice;
·škole, srednje škole i fakulteti.
Države odabiru zgrade nakon podnošenja zahtjeva do 31. prosinca 2020. Pravna obveza dovršava se do 31. prosinca 2021., a radovi za najmanje 15 zgrada započinju do 31. prosinca 2023.
Ulaganje 6. (C2.I6): Sigurne vodoopskrbne mreže
Cilj je ove mjere obnova i ponovna uspostava 450 kilometara mreža u Francuskoj, uključujući DOM, do 31. prosinca 2022.
Tom se mjerom financiraju sljedeće tri podmjere (prve dvije provode se u kontinentalnoj Francuskoj, a zadnja se odnosi samo na DOM):
·Vodne agencije podupiru ulaganja u modernizaciju mreža za distribuciju čiste vode i sanitarnih usluga. Također ulažu u nadogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i isključivanje ispusta kišnice iz mreža.
·Ulaganja u dezinfekciju više od 35 000 tona kanalizacijskog mulja kako bi se omogućilo širenje.
·Prioritetna ulaganja u poboljšanje vodoopskrbnih i sanitarnih mreža u okviru Akcijskog plana za vode DOM-a.
Za prve dvije podmjere šest agencija za vode odabire projekte putem namjenskih poziva na podnošenje projekata ili u skladu s načelom „sve na jednom mjestu” u okviru koji je potvrdio Odbor Agencije. Agencije su također odgovorne za operativnu provedbu projekata. Lokalne vlasti suočene s nemogućnošću širenja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda moraju od agencije o kojoj ovise zatražiti pomoć i financijsku potporu.
U DOM-u sredstva se raspodjeljuju između Državnih uprava za okoliš, planiranje i stanovanje (posebno za preliminarne studije i tehničku pomoć u Guadeloupeu i Martiniqueu) i francuskog Ureda za bioraznolikost (OFB), koji je zadužen za financiranje Akcijskog plana za vode DOM-a. Projekti se biraju u skladu s ovim Planom.
Ulaganje 7. (C2.I7): Modernizacija centara za sortiranje
Sortiranje i recikliranje otpada ključni je cilj Zakona o energetskoj tranziciji i zelenom rastu (LTECV) donesenog 2015., čiji je cilj smanjenje količine otpada od odlagališta za 50 % do 2025.
Ovom se mjerom rješavaju problemi sortiranja i recikliranja svih vrsta otpada, posebno otpada iz kućanstava i bolničkog otpada. Potpore za ulaganja dodjeljuju se za sljedeće:
•potpora recikliranju otpada putem investicijske potpore lokalnim vlastima ili bilo kojoj instituciji otvorenoj za javnost u cilju modernizacije centara za sortiranje (javnih i privatnih) i uvođenja selektivnih postrojenja za razvrstavanje na javnim površinama;
•nabava opreme za ubrzavanje sortiranja na izvoru, prikupljanje i vrednovanje biootpada i kućanskog otpada (npr. u obnovljivi bioplin ili kvalitetno gnojivo), pri čemu treba osigurati da se time ne potiču postrojenja za mehaničko-biološku obradu;
•poboljšanje obrade zaraznog opasnog otpada u bolnicama zahvaljujući trivialiserima.
Ta se mjera provodi pozivima na podnošenje projekata ili financijskim okvirom koji uspostavlja ADEME (Agencija za ekološku tranziciju). Cilj je do 2026. modernizirati 32 centra za sortiranje. Ostala ulaganja u biootpad/otpad iz kućanstava i obradu bolničkog otpada još nisu kvantificirana.
Obveze za ulaganja dodjeljuju se 2021. i 2022., a dovršavaju se do kraja 2024.
Ulaganje 8. (C2.I8): Recikliranje i ponovna uporaba
Ta mjera ima sljedeća tri cilja: i. poduprijeti smanjenje uporabe plastike (posebno za jednokratnu upotrebu), ii. promicati uključivanje reciklirane plastike i iii. ubrzati razvoj popravka i ponovne uporabe (plastike), u skladu sa Zakonom o borbi protiv otpada za kružno gospodarstvo donesenim 2020.
Podupiru se dvije vrste intervencija:
·potpora za ponovnu uporabu ili popravak plastičnih ili neplastičnih proizvoda i aktivnosti za smanjenje plastične ambalaže:
orazvoj i modernizacija postrojenja za recikliranje;
opodupiranje poduzeća kako bi se zamijenila plastična ambalaža (uključujući sam sektor ambalaže);
oindustrijalizacija ambalažnih rješenja koja se mogu ponovno upotrijebiti i reciklirati;
onabava alternativnih rješenja za upotrebu plastike (posebno za jednokratnu uporabu) ili prilagodba njezinoj uporabi (oprema za pranje, prilagodba proizvodnih alata), na primjer u kolektivnom ugostiteljstvu;
oeksperimentalni pilot-projekti za alternativna rješenja za plastiku za jednokratnu upotrebu.
·Potpora za recikliranje plastike:
ostudije i ispitivanja izvedivosti za pripremu, recikliranje ili ugradnju reciklirane plastike, posebno za poduzeća koja ih još ne integriraju;
oulaganja u prilagodbu poslovne opreme za pripremu, recikliranje ili integraciju više reciklirane plastike u svoj proces;
opotpora za opskrbu materijalima od reciklirane plastike izravnim financiranjem poduzeća za preradu plastike kako bi se podržala potražnja.
Potporama upravlja Agencija za ekološku tranziciju (ADEME) putem „fonda za kružno gospodarstvo” i „fonda za dekarbonizaciju industrije” za mjere povezane s potporom za uključivanje reciklirane plastike u poslovne procese, a podržani projekti odabiru se pozivima na podnošenje projekata ili odgovarajućim financijskim okvirom ADEME-a. Mjerom se mora omogućiti izbjegavanje kumulativne proizvodnje 275 000 tona plastike.
Ta se ulaganja odobravaju do 31. prosinca 2022. i moraju biti dovršena do 31. prosinca 2024.
Ulaganje 9. (C2.I9): Plan za biljne bjelančevine
Ta je mjera dio općeg plana za proteinske kulture, čiji je cilj smanjiti ovisnost poljoprivrede o sirovinama (životinjska hrana, dušična gnojiva) uvezenima iz trećih zemalja. Njime se pruža potpora ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva i proizvodne strukture, posebno za jačanje i poticanje novih lanaca opskrbe u poljoprivredi namijenjenih biljnim bjelančevinama.
Mjerom se pruža potpora ulaganjima za:
·opremu poljoprivrednih gospodarstava koja proizvode usjeve bogate proteinima;
·restrukturiranje lanca opskrbe biljnim bjelančevinama, uključujući ulaganja u poduzeća za prikupljanje i preradu biljnih bjelančevina (kao što su silosi, jedinice za pohranu, jedinice za prešanje sjemena, sušionice lucerne i optički trimeri).
U siječnju 2021. FranceAgriMer, nacionalna agencija za plaćanja u sektoru poljoprivrede i ribarstva, objavila je prve pozive na podnošenje projekata. Do 31. prosinca 2022. posljednje financijske obveze preuzimaju se za najmanje 1 200 projekata.
Ulaganje 10. (C2.I10): Šume
Francuski sektor šumskog drva omogućuje kompenzaciju oko 20 % francuskih emisija CO2 skladištenjem ugljika u šumama i drvnim proizvodima te zamjenom fosilnih goriva i energetski intenzivnijih materijala. Međutim, klimatske promjene utječu na šumske površine u Francuskoj koje su narušene ili su postale osjetljive na nametnike, suše i požare. Kako bi se očuvale višestruke usluge zaštite okoliša koje pružaju šume, osigurala njihova raznolikost i održivost te zajamčila opskrba francuske industrije koja se temelji na šumama, ovom se mjerom nastoje mobilizirati sredstva za javne i privatne vlasnike šuma radi dinamičnog i održivog gospodarenja šumama.
Obuhvaćene su tri vrste intervencija:
·poboljšanje stanja šuma niske gospodarske i ekološke kvalitete;
·obnova šuma koje su ozbiljno pogođene ili uništene kornjašima u istočnoj Francuskoj (uglavnom u regijama Grand-Est i Bourgogne-Franche-Comté);
·prilagodba šumskih površina osjetljivih na posljedice klimatskih promjena.
Cilj je mjere obuhvatiti najmanje 30 000 ha do kraja prvog tromjesečja 2023. Od 19. veljače 2021. mogu se podnositi zahtjevi za potporu. Plaćanja se vrše do 31. prosinca 2024.
B.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
|
Mjera |
Ključna etapa / Ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelj za ključne etape |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Vrijeme |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
2-1 |
C2.R1 Zakon o klimi i otpornosti |
Ključna etapa |
Zakon o klimi i otpornosti |
Objava zakona i stupanje na snagu odredbi s izravnom primjenjivošću |
Q2 |
2022. |
Donošenje zakona i stupanje na snagu onih odredbi koje se izravno primjenjuju kako bi se u zakon prenijelo nekoliko preporuka građanske konvencije o klimi o sljedećih šest tema: potrošnja, proizvodnja i rad, promet, način života, prehrana i jačanje sudske zaštite okoliša. |
|||
|
2-2 |
C2.R1 Zakon o klimi i otpornosti |
Ključna etapa |
Zakon o klimi i otpornosti – provedbeni akt |
Stupanje na snagu |
Q4 |
2025. |
Stupanje na snagu uredbe o zonama s niskim emisijama stakleničkih plinova u gradovima s više od 150 000 stanovnika. |
|||
|
2-3 |
C2.R2 Zakon o kružnom gospodarstvu |
Ključna etapa |
Odluke o provedbi Zakona o suzbijanju otpada i kružnom gospodarstvu |
Stupanje na snagu |
Q1 |
2022. |
Stupanje na snagu sljedećih uredbi i odluka: Odluka o uspostavi industrije građevinskog otpada i građevinskih materijala 1. siječnja 2022. Uredba o minimalnim stopama uporabe recikliranih sirovina (članak 61. Zakona o AGEC-u) Uredba o udjelu ponovno korištene ambalaže koja se stavlja na tržište (članak 67. Zakona o AGEC-u) |
|||
|
2-4 |
C2.I1 Dekarbonizacija industrije |
Ciljna vrijednost |
Izbjegnute emisije stakleničkih plinova |
MtCO2eq (u milijunima tona ekvivalenta CO2) |
0 |
3,5 |
Q2 |
2021. |
Izbjegnute emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog trajanja projekta, izračunane usporedbom situacije „prije ulaganja”, koje je operator definirao u odgovoru na poziv na podnošenje ponuda, s ciljem da se ulaganjima u postrojenja ETS-a omogući smanjenje emisija CO2 ispod referentne vrijednosti uključene u Direktivu o ETS-u. |
|
|
2-5 |
C2.I1 Dekarbonizacija industrije |
Ciljna vrijednost |
Izbjegnute emisije stakleničkih plinova |
MtCO2eq (u milijunima tona ekvivalenta CO2) |
3,5 |
5 |
Q4 |
2022. |
Izbjegnute emisije stakleničkih plinova tijekom cijelog trajanja projekta, izračunane usporedbom situacije „prije ulaganja”, koje je operator definirao u odgovoru na poziv na podnošenje ponuda, s ciljem da se ulaganjima u postrojenja ETS-a omogući smanjenje emisija CO2 ispod referentne vrijednosti uključene u Direktivu o ETS-u. |
|
|
2-6 |
C2.I2 Urbana densifikacija: održiva gradnja |
Ciljna vrijednost |
Broj općina koje imaju koristi od potpore |
Broj |
0 |
1 200 |
Q4 |
2021. |
Broj općina koje primaju potporu za održivu izgradnju u urbanim područjima. |
|
|
2-7 |
C2.I3 Urbana densifikacija: napuštena i neiskorištena industrijska područja |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva za recikliranje otpadnog zemljišta ili urbaniziranog područja |
Broj |
0 |
90 |
Q1 |
2022. |
Broj projekata za koje je potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava, bilo za recikliranje otpadnog zemljišta, bilo za recikliranje urbaniziranog zemljišta. |
|
|
2-8 |
C2.I3 Urbana densifikacija: napušteno i neiskorišteno industrijsko područje |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva za recikliranje otpadnog zemljišta ili urbaniziranog područja |
Broj |
90 |
200 |
Q1 |
2023. |
Broj projekata za koje je potpisan sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava, bilo za recikliranje otpadnog zemljišta, bilo za recikliranje urbaniziranog zemljišta. |
|
|
2-9 |
C2.I4 Bioraznolikost |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata kojima je dodijeljena potpora u području ekološke obnove i zaštićenih područja |
Broj |
0 |
700 |
Q4 |
2022. |
Broj projekata povezanih s ekološkom obnovom i očuvanjem bioraznolikosti u zaštićenim područjima. |
|
|
2-10 |
C2.I5 Sprečavanje seizmičkih rizika u DOM-u |
Ciljna vrijednost |
Broj predmetnih zgrada – seizmički rizici u DOM-u |
Broj |
0 |
15 |
Q4 |
2023. |
Broj javnih zgrada (kao što su zgrade za upravljanje kriznim situacijama, prefekture i podprefekture, prioritetne bolnice ili škole, srednje škole i fakulteti) u zemlji podrijetla u kojoj su započeti radovi protiv potresa. |
|
|
2-11 |
C2.I6 Sigurne vodoopskrbne mreže |
Ciljna vrijednost |
Broj linearnih kilometara mreža za pitku vodu i podržanih sanitarnih mreža |
km |
0 |
450 |
Q4 |
2022. |
Broj kilometara mreža za pitku vodu ili sanitarne mreže za koje su započeli radovi na obnovi. |
|
|
2-12 |
C2.I7 Modernizacija centara za sortiranje |
Ciljna vrijednost |
Broj potpisanih ugovora za modernizaciju centara za sortiranje |
Broj |
0 |
32 |
Q4 |
2022. |
Broj potpisanih ugovora za modernizaciju centara za sortiranje |
|
|
2-13 |
C2.I7 Modernizacija centara za sortiranje |
Ključna etapa |
Ulaganje u razvrstavanje i prikupljanje otpada te u obradu medicinskog otpada |
Dostava popisa korisnika |
Q4 |
2022. |
Dovršetak poziva na podnošenje prijedloga i programa potpore te odabir primatelja za sljedeće programe: ·potpora ulaganjima u razvrstavanje i prikupljanje otpada izvan kuće (AFH); ·potpora sortiranju, prikupljanju i oporabi biootpada; ·potpora ulaganjima u opremu za dezinfekciju zaraznog medicinskog otpada. |
|||
|
2-14 |
C2.I7 Modernizacija centara za sortiranje |
Ciljna vrijednost |
Broj moderniziranih centara za sortiranje |
Broj |
0 |
32 |
Q4 |
2025. |
Broj postojećih javnih i privatnih centara za sortiranje koji su dovršili svoje radove na modernizaciji. |
|
|
2-15 |
C2.I8 Recikliranje i ponovna uporaba |
Ciljna vrijednost |
Količina izbjegnutih plastičnih materijala |
Tone |
0 |
275 000 |
Q4 |
2025. |
Kumulativna stvarna količina izbjegnutih plastičnih materijala recikliranjem ili integracijom u industrijske procese. |
|
|
2-16 |
C2.I9 Plan za biljne bjelančevine |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata koji se financiraju iz „plana za bjelančevine” radi ulaganja u proizvodnju proteinskih kultura |
Broj |
0 |
1 200 |
Q1 |
2022. |
Broj projekata koji primaju sredstva iz „plana za bjelančevine” radi ulaganja u proizvodnju proteinskih kultura, nakon odabira na temelju poziva na podnošenje ponuda. |
|
|
2-17 |
C2.I10 Šume |
Ciljna vrijednost |
Površina šume za koju su dodijeljena bespovratna sredstva za poboljšanje, prilagodbu, obnovu ili rekonstrukciju šume |
Hektari |
0 |
30 000 |
Q1 |
2023. |
Površina šume za koju su dodijeljena bespovratna sredstva za poboljšanje, prilagodbu, obnovu ili rekonstrukciju šume. |
|
C. KOMPONENTA 3.: Infrastruktura i zelena mobilnost
Prometni sektor jedan je od glavnih izvora emisija CO2 u Francuskoj te je 2017. iznosio 38 % ukupnih emisija. Cestovni promet odgovoran je za 96 % tih emisija, od kojih više od polovine dolazi iz privatnih vozila. Prometna infrastruktura ima ključnu ulogu u učinkovitoj provedbi zelene tranzicije. Njezinim održavanjem i razvojem korisnicima se mogu staviti na raspolaganje ekološke alternative praksi koja emitira ugljik. Mjere u okviru te komponente francuskog plana za oporavak i otpornost usmjerene su na razvoj javnog prijevoza (metro, tramvaj, autobus) te obnovu i poboljšanje nacionalne željezničke mreže za putnike i prijevoz tereta. Komponenta uključuje i mjere za obnavljanje voznog parka uprave električnim ili hibridnim vozilima kako bi se poboljšala održivost luka i olakšala zelena tranzicija u ruralnim područjima.
Tom su komponentom obuhvaćene i dvije reforme povezane s mobilnošću i izradom zelenog proračuna kako bi se povećala transparentnost utjecaja nacionalnog proračuna na okoliš.
Tim se ulaganjima i reformama pridonosi rješavanju preporuka upućenih Francuskoj u protekle dvije godine o potrebi da se „politika ulaganja usmjeri na [...] energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i međupovezanost s ostatkom Unije” (CSR 3, 2019.) i „osigura učinkovita provedba mjera kojima se podupire likvidnost poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća. [...] Usmjeriti ulaganja na zelenu [...] tranziciju, posebno na održivi promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije, energetsku infrastrukturu te istraživanje i inovacije.” (CSR 3, 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
C.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. (C3.R1): Zakon o mobilnosti (Loi d’Orientation des Mobilités)
Cilj je zakona o mobilnosti dubinska transformacija prometa i mobilnosti u cilju poboljšanja svakodnevnih usluga, zadovoljavanja potreba cjelokupnog stanovništva i ubrzane dekarbonizacije sektora. Zakon sadržava sveobuhvatan paket instrumenata politike o upravljanju, propisima i planovima ulaganja.
Tijekom vremenskog okvira RRF-a provodit će se niz sekundarnih zakona povezanih sa zakonom o mobilnosti. Kao prvo, 2020. je na snagu stupila uredba kojom se utvrđuju uvjeti pod kojima putovanja mogu podrazumijevati dodjelu financijskih sredstava vozačima koji su ponudili zajedničko korištenje automobila bez putnika. Drugo, propisi će se izmijeniti 2021. kako bi se omogućio prijenos upravljanja lokalnom željezničkom mrežom na regije. Treće, vlada revidira i ažurira financijsko i operativno programiranje državnih ulaganja u prometnu infrastrukturu do 31. prosinca 2023., kako je predviđeno zakonom.
Reforma 2. (C3.R2): Izrada zelenog proračuna
Cilj je objavljivanja Zelenog proračuna uspostava standardiziranog i sveobuhvatnog okvira za informiranje Parlamenta i civilnog društva o utjecaju državnog proračuna na okoliš.
Francuska je, osim Zakona o proračunu za 2021., objavila metodologiju zelenog proračuna prema kojoj se svaki rashod državnog proračuna klasificira u skladu s učinkom na svaki od šest ciljeva utvrđenih u Uredbi (EU) 2020/852 11 („Uredba o taksonomiji”): ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prelazak na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ.
Prihodi se klasificiraju kao porez za zaštitu okoliša u skladu s definicijom Eurostata: „porez čija je osnovica fizička jedinica (ili približna vrijednost fizičke jedinice) nečega što ima specifičan i dokazan negativan učinak na okoliš.” 12 .
Za proračun za 2022. objavljuje se novi zeleni proračun. On se oslanja na već utvrđene prakse i poboljšava ih primjenom nove metodologije za uzimanje u obzir operativnih rashoda.
Ulaganje 1. (C3.I1): Potpora željezničkom sektoru
Kako bi ostvarila cilj ugljične neutralnosti do 2050., Francuska nastoji povećati uporabu željeznice kao alternative cestovnom prijevozu. Cilj je mjere poboljšati i modernizirati željezničku mrežu.
Prvi dio ulaganja provodi Agencija odgovorna za ulaganje u prometnu infrastrukturu (AFITF). Vlada je ovlastila tu javnu agenciju da ulaže u unaprijed odabrane projekte prometne infrastrukture. Mjerom se financira obnova lokalnih željezničkih pruga koja se provodi u suradnji s državom i regijama. Također doprinosi obnovi teretnih linija i ugrađenih logističkih platformi. Ulaganja će se uglavnom provesti 2021. i 2022.
Drugi dio ulaganja koristi se za dokapitalizaciju francuskog željezničkog prijevoznika SNCF. Sredstva se izravno prenose društvu SNCF Réseau, mrežnom operateru koji je dio SNCF grupe. Pri provedbi mjere morat će se navesti kako se osigurava usklađenost sa zahtjevima transparentnosti i pravilima o državnim potporama, s posebnim naglaskom na računovodstveno razdvajanje kako bi se izbjeglo unakrsno subvencioniranje gospodarskih i negospodarskih djelatnosti društva SNCF Réseau. Ulaganje provedeno između 2021. i 2023. dijeli se na tri mjere.
Prva mjera usmjerena je na obnovu nacionalne željezničke mreže s pomoću velikih ulaganja kako bi se zamijenili kolosijeci, križišta i kolosiječni zastor. Osim toga, ulaže se i u zamjenu prekidača, kontaktnih vodova i signalizaciju.
Drugom se mjerom nastoji poboljšati sigurnost i pouzdanost mreže. Njome će se financirati istraživanje i razvoj te proizvodi i oprema za zamjenu herbicida glifosata alternativnim proizvodima koji su manje štetni za okoliš. Osim toga, mjerom se financira obnova tunela.
Trećom mjerom financira se potpuna obnova lokalnih željezničkih pruga (kao što su pruge, tračnice, kolosiječni zastor i željeznički uređaji).
Ulaganje 2. (C3.I2): Potpora potražnji za čistim vozilima (plan za automobile)
Cilj je tog ulaganja poduprijeti potražnju za čistim vozilima, uglavnom onu kućanstava. Mjera uključuje „ekološki bonus” za laka vozila za potporu kupnji električnog vozila, hibridnog vozila s pogonom na vodik ili hibridnog vozila s punjenjem s emisijama CO2 manjima ili jednakima 50 g/km. Iznos bonusa ovisi o vrsti vozila (električni, plug-in hibrid, vodik), vrsti korisnika (kućanstvo ili poduzeće) i cijeni vozila (veći bonus za jeftinije automobile).
Razina bonusa postupno se smanjuje od srpnja 2021. kako se konkurentnost tih vozila povećava u usporedbi s njihovim toplinskim alternativama. Mjera uključuje i istu vrstu bonusa za teška vozila: od siječnja 2021. uvodi se bonus za kupnju kamiona u iznosu od 50 000 EUR i 30 000 eura za obične i putničke autobuse s pogonom na vodik.
Ulaganje 3. (C3.I3): Dnevna mobilnost: razvoj javnog prijevoza
Cilj je mjere financiranje razvoja željezničke infrastrukture za svakodnevnu mobilnost u gradskim područjima kako bi se povećala njihova privlačnost. Mjera će biti usmjerena na regiju Ile de France oko Pariza kako bi se riješili ponavljajući problemi u vezi sa zagušenjem prometa. Također će sudjelovati u stvaranju novih gradskih linija podzemne željeznice u velikim gradovima u regijama. Prihvatljivi projekti uglavnom se temelje na električnoj vuči, koja sudjeluje u dekarbonizaciji prometa. Mjerom se podupiru različiti koraci u postupku, od potrebnih ex ante studija do stvarnih radova.
Mjerom se posebno sufinancira poboljšanje gradskih željezničkih pruga (RER E, B i D), uvođenje tramvajskih linija (T3, T1) i autobusa na visokoj razini (TZ 2 i 3). U regijama se mjerom podupire stvaranje nove linije podzemne željeznice u Toulouseu. Ulaganja će se odvijati od 2021. do 2026.
Ulaganje 4. (C3.I4): Ubrzavanje rada na prometnoj infrastrukturi
Svrha je mjere modernizacija postojeće prometne infrastrukture kako bi je se prilagodilo novim prijevoznim sredstvima, lokalnim potrebama i zelenoj tranziciji. Olakšava integraciju automobila za zajednički prijevoz i električnih vozila kao alternativu osobnim automobilima. Njome se također povećava digitalizacija i integracija novih tehnologija za funkcioniranje i nadzor riječne infrastrukture kako bi ona postala vjerodostojna alternativa cestovnom prijevozu tereta.
Mjera se provodi uglavnom preko francuske Agencije za financiranje prometne infrastrukture (AFITF), javne agencije koju je vlada ovlastila za ulaganje u prethodno odabrane projekte prometne infrastrukture. Ulaganje se odnosi na nekoliko projekata. Njime se financira postavljanje novih električnih punionica na nacionalnim i brzim cestama. Prednost se daje javnom prijevozu i zajedničkom prijevozu uz izgradnju rezerviranih trakova i ugradnji uređaja za njihovu kontrolu, kao i stvaranju zona s niskim emisijama. Predviđena je i obnova riječnih mreža, posebno provodnica i brana, zajedno s modernizacijom sustava digitalnog upravljanja pomorskim pitanjima i mreže CROSS (regionalna operativna središta za praćenje i spašavanje).
Ulaganje 5. (C3.I5): Ekologizacija državne flote
Cilj je mjere obnoviti vozni park triju uprava: policija i žandarmerija (Ministarstvo unutarnjih poslova), Glavna uprava za carinu (Ministarstvo financija) i zatvorska uprava (Ministarstvo pravosuđa). Kombinirani vozni parkovi tih triju tijela predstavljaju većinu državnih vozila, ali istodobno pokazuju znakove starosti, veliku kilometražu i nisku stopu obnove. U planu ekologizacije voznog parka za 2021. i 2022. prednost se daje kupnji čistih vozila (električna ili hibridna vozila na punjenje). Ulaganje će pomoći u kupnji 3 833 čista vozila za Ministarstvo unutarnjih poslova, 570 za carinu i 530 za Pravosuđe. Mjerom se podupire i kupnja punionica.
Ulaganje 6. (C3.I6): Ekologizacija luka
Luke su ključni resurs francuskoga gospodarstva. Mjerom se omogućuju daljnja ulaganja u skladu sa zahtjevom klimatske tranzicije podupiranjem plovila za alternativna goriva i čišćih plovila. Mjera je podijeljena na dvije podmjere. Njome se financira postavljanje devet novih električnih priključaka za ponudu alternativnog goriva na dokovima za brodove za kružna putovanja koji koriste mrežu pristaništa Havre-Rouen-Pariz, putničke brodove i kontejnerske brodove koji koriste dokove u Marseilleu te kontejnerskim brodovima koji koriste pristanište Pointe des grives u luci Martinique do 2023. Osim toga, iz njega se financiraju nova plovila koja emitiraju manje emisija za ribarsku flotu iz odjela nadležnog za pomorstvo Ministarstva ekologije.
Ulaganje 7. (C3.I7): Jačanje otpornosti elektroenergetskih mreža i energetske tranzicije u ruralnim područjima
Cilj je te mjere povećati otpornost elektroenergetskih mreža, s naglaskom na ruralnim područjima. Mjerom se povećava kvaliteta sustava distribucije električne energije u regijama u kojima se uglavnom razvijaju obnovljivi izvori energije, a električna mobilnost predstavlja ključni izazov.
Korisnici mjere su tijela koja organiziraju javnu distribuciju električne energije 13 .
Ulaganjem se povećava proračunska linija financijskog akta (loi de finances) posvećena elektrifikaciji ruralnih područja. Mjerom se financiraju različiti potprogrami do 2023.
Prvim potprogramom za „energetsku tranziciju” i „razvoj inovativnih rješenja” financira se energetska tranzicija u ruralnim područjima poticanjem integracije obnovljivih izvora energije u mrežu, izgradnju postrojenja za skladištenje i infrastrukturu za električno punjenje. Također se ubrzava uvođenje pametnih brojila.
Drugim potprogramom „klimatski incidenti” financiraju se radovi popravka dijelova električne mreže koji su oštećeni ekstremnim vremenskim uvjetima.
Preostala ulaganja dodjeljuju se za obnovu starih električnih kablova i instalacija te za povećanje sigurnosti mreže, što trenutačno nedostaje u ruralnim područjima.
C.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / Ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelj za ključne etape |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Vrijeme |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
3-1 |
C3.R1 Zakon o mobilnosti |
Ključna etapa |
Članak 35. stavak 2. Zakona o mobilnosti br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. |
Stupanje na snagu |
Q3 |
2020. |
Stupanje na snagu provedbenog dekreta Zakona o mobilnosti kojim su obuhvaćeni uvjeti pod kojima putovanja mogu podrazumijevati dodjelu financijskih sredstava vozačima koji su ponudili zajedničko korištenje automobila u odsutnosti putnika (članak 35. stavak 2. Zakona o mobilnosti). |
|||
|
3-2 |
C3.R1 Zakon o mobilnosti |
Ključna etapa |
Članak 172. Zakona o mobilnosti br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. |
Stupanje na snagu |
Q2 |
2021. |
Stupanje na snagu mjera za prilagodbu pravila kako bi se osigurao prijenos upravljanja u regije željezničke mreže od lokalnog interesa u skladu s člankom 172. Zakona o mobilnosti br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. |
|||
|
3-3 |
C3.R1 Zakon o mobilnosti |
Ključna etapa |
Članak 3. Zakona br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. |
Utvrđivanje ažuriranja |
Q4 |
2023. |
Ažuriranje revidiranog zakonodavstva o ažuriranju financijskog i operativnog programiranja državnih ulaganja u promet, kako je utvrđeno Zakonom o mobilnosti br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. u skladu s člankom 3. tog zakona, prije 30. lipnja 2023. |
|||
|
3-4 |
C3.R2 Zeleni proračun |
Ključna etapa |
Zeleni proračun sa zakonom o financiranju |
Objava Vlade |
Q4 |
2021. |
Objava zelenog proračuna zajedno s nacrtom zakona o proračunu za 2022., uključujući poboljšanu metodologiju za uzimanje u obzir operativnih rashoda. |
|||
|
3-5 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ključna etapa |
Sklapanje sporazumâ o financiranju |
Donošenje od strane Odbora AFITF-a |
|
|
|
Q3 |
2021. |
Odbor AFITF-a donosi sporazume o financiranju. |
|
3-6 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Sklopke |
Broj |
0 |
272 |
Q1 |
2022. |
Broj novih ugrađenih sklopki (ukupno). |
|
|
3- 7 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Kontaktni vodovi |
km |
0 |
182 |
Q1 |
2022. |
Kilometri postavljenih novih kontaktnih vodova (ukupno). |
|
|
3- 8 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Obnovljene željezničke pruge |
km |
0 |
863 |
Q4 |
2022. |
Kilometri obnovljenih željezničkih pruga (ukupno). |
|
|
3- 9 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Tuneli |
Metri |
0 |
3 305 |
Q4 |
2022. |
Metri ojačanih tunela (ukupno). |
|
|
3-10 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ključna etapa |
Ekološki tretman željeznica |
Informacije koje treba dostaviti društvo SNCF Réseau |
Q4 |
2022. |
Zamjena upotrebe glifosata ekološki prihvatljivijom alternativom. |
|||
|
3- 11 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Lokalne željezničke pruge |
km |
0 |
500 |
Q4 |
2023. |
Kilometri obnovljenih manjih lokalnih pruga (ukupno). |
|
|
3- 12 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Obnovljene teretne pruge |
km |
0 |
150 |
Q4 |
2023. |
Kilometri obnovljenih teretnih pruga (ukupno). |
|
|
3- 13 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Lokalne željezničke pruge |
km |
500 |
827 |
Q4 |
2025. |
Kilometri obnovljenih manjih lokalnih pruga (ukupno). |
|
|
3- 14 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Obnovljene teretne pruge |
km |
150 |
330 |
Q4 |
2025. |
Kilometri obnovljenih teretnih pruga (ukupno). |
|
|
3-15 |
C3.I2 Potpora za kupnju čistih vozila |
Ciljna vrijednost |
Ekološki bonusi |
Broj |
0 |
85 000 |
Q1 |
2021. |
Broj ekoloških bonusa dodijeljenih za laka vozila od lipnja 2020. |
|
|
3-16 |
C3.I2 Potpora za kupnju čistih vozila |
Ciljna vrijednost |
Ekološki bonusi |
Broj |
0 |
127 000 |
Q1 |
2022. |
Broj ekoloških bonusa dodijeljenih za laka vozila 2021. |
|
|
3-17 |
C3.I2 Potpora za kupnju čistih vozila |
Ciljna vrijednost |
Ekološki bonusi |
Broj |
0 |
1 700 |
Q1 |
2022. |
Broj ekoloških bonusa dodijeljenih za teška vozila od početka programa ekoloških bonusa (2018.). |
|
|
3-18 |
C3.I3 Dnevna mobilnost |
Ključna etapa |
Sporazumi AFITF-a o financiranju |
Donošenje od strane Odbora AFITF-a |
Q1 |
2021. |
Odbor AFITF-a donosi sporazume o financiranju. |
|||
|
3-19 |
C3.I3 Dnevna mobilnost |
Ciljna vrijednost |
Vozni trakovi rezervirani za javni prijevoz |
km |
0 |
20 |
Q4 |
2024. |
Broj kilometara obnovljenih novostvorenih voznih trakova rezerviranih za javni prijevoz. |
|
|
3-20 |
C3.I3 Dnevna mobilnost |
Ciljna vrijednost |
Vozni trakovi rezervirani za javni prijevoz |
km |
20 |
100 |
Q2 |
2026. |
Broj kilometara obnovljenih novostvorenih voznih trakova rezerviranih za javni prijevoz. |
|
|
3- 21 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ključna etapa |
Sporazumi AFITF-a o financiranju |
Donošenje od strane Odbora AFITF-a |
Q1 |
2021. |
Donošenje sporazuma o financiranju od strane Odbora AFITF-a. |
|||
|
3- 22 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ključna etapa |
ASP (l’Agence de Services et de Paiement) potpisuje sporazum o financiranju novih punionica |
ASP donosi sporazume o financiranju |
Q4 |
2021. |
ASP (l’Agence de Services et de Paiement) potpisuje sporazum o financiranju novih punionica. |
|||
|
3- 23 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ciljna vrijednost |
Punionice |
Broj |
0 |
1 500 |
Q2 |
2023. |
Broj punionica otvorenih za javnost. |
|
|
3- 24 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ciljna vrijednost |
Dovršeni kilometri rezerviranih trakova |
km |
0 |
20 |
Q2 |
2023. |
Dovršeni kilometri rezerviranih trakova za javni prijevoz ili zajednički prijevoz. |
|
|
3- 25 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ciljna vrijednost |
Projekti ostvareni na plovnim putovima |
Broj |
0 |
100 |
Q4 |
2024. |
Dovršetak obnove i modernizacije projekata za plovne putove, uključujući provodnice i brane. |
|
|
3- 26 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ključna etapa |
Modernizacija mreže CROSS i brojčanog sustava za pomorska pitanja |
Izvješće o dokumentiranju dovršetka radova |
Q2 |
2023. |
Dovršetak modernizacije mreže CROSS i brojčanog sustava za pomorska pitanja. |
|||
|
3- 27 |
C3.I5 Ekologizacija državnog voznog parka |
Ciljna vrijednost |
Broj električnih i hibridnih vozila na punjenje koja je kupila francuska uprava |
Broj |
0 |
1 291 |
Q2 |
2021. |
Ukupno električnih i hibridnih vozila na punjenje za Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavnu upravu za carinu i trošarine i Ministarstvo pravosuđa (kumulativno). |
|
|
3- 28 |
C3.I5 Ekologizacija državnog voznog parka |
Ciljna vrijednost |
Broj električnih i hibridnih vozila na punjenje koja je kupila francuska uprava |
Broj |
1 291 |
4 200 |
Q3 |
2023. |
Ukupno električnih i hibridnih vozila na punjenje za Ministarstvo unutarnjih poslova, Glavnu upravu za carinu i trošarine i Ministarstvo pravosuđa (kumulativno). |
|
|
3- 29 |
C3.I6 Ekologizacija luka |
Ključna etapa |
Sporazumi AFITF-a o financiranju |
Donošenje od strane Odbora AFITF-a |
Q1 |
2021. |
Odbor AFITF-a donosi sporazume o financiranju. |
|||
|
3- 30 |
C3.I6 Ekologizacija luka |
Ciljna vrijednost |
Nove električne veze na dokovima |
Broj |
0 |
9 |
Q4 |
2022. |
Dovršetak postavljanja nove električne veze na dokovima u mreži pristaništa Havre-Rouen-Pariz, luci Marseille i pristaništu Pointe des grives u luci Martinique. |
|
|
3- 31 |
C3.I6 Ekologizacija luka |
Ključna etapa |
Kupnja plovila |
Izvješće o dokumentiranju kupnje |
Q2 |
2023. |
Dovršetak nabave plovila za pomorsku službu. |
|||
|
3-32 |
C3.I7 Jačanje otpornosti elektroenergetskih mreža |
Ključna etapa |
Početak projekata |
Izvješće o dokumentiranju dovršetka |
Q4 |
2023. |
Početak projekata na elektroenergetskim mrežama u ruralnim područjima. |
|||
D. KOMPONENTA 4.: Zelene energije i tehnologije
Francuska je donijela cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. i cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. Za postizanje tih ciljeva potrebno je ubrzati istraživanja i inovacije kako bi se razvile zelene tehnologije. Ulaganjem u ključne održive tehnologije pridonosi se stavljanju francuske industrije u povoljniji položaj u odnosu na zelena tržišta u nastajanju.
U tom kontekstu ta sastavnica francuskog plana za oporavak i otpornost obuhvaća ulaganja za potporu inovacijama u zelenim tehnologijama u okviru četvrtog programa Programme d’investissements d’avenir (PIA4) definiranjem strategija u ključnim odabranim sektorima povezanima sa zelenom tranzicijom i podupiranjem industrije da poduzme korake za provedbu tih strategija. To je dopunjeno reformom upravljanja PIA-om kako bi se povećala njegova učinkovitost, za koju se očekuje da će donijeti koristi ne samo za aktivnosti PIA4 u području zelenih inovacija, već i u drugim područjima (npr. digitalne inovacije, inovativna poduzeća i potpora obrazovnim, istraživačkim, promidžbenim i inovacijskim ekosustavima – vidjeti mjere u sastavnicama 6 i 9).
Ta sastavnica sadržava i dvije usmjerenije mjere ulaganja: i. promicanje razvoja vodika iz obnovljivih izvora i vodika s niskim emisijama ugljika kao načina podupiranja dekarbonizacije gospodarstva te ii. pružanje potpore zrakoplovnoj industriji u prevladavanju trenutačnih gospodarskih poteškoća i prijelazu na industriju s niskim emisijama ugljika.
Tim se mjerama pridonosi cilju zelene tranzicije i postizanju klimatskog cilja. Njima se pridonosi i rješavanju preporuka po državama članicama upućenih Francuskoj o potrebi da se politika povezana s ulaganjima usmjeri na zelenu i digitalnu tranziciju, posebno na održivi promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije te na istraživanje i inovacije (CSR3, 2019. i CSR3, 2020.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
D.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. (C4R1): Upravljanje programom Programme d’investissements d’avenir (PIA)
Cilj je te reforme poboljšati upravljanje programom Programme d’Investissements d’Avenir (PIA) oslanjajući se na iskustvo stečeno u prethodnim programima.
Francuska je 2010. pokrenula programe PIA s ciljem poticanja i financiranja inovacija u strateškim područjima, od nastanka ideja do širenja novih usluga i proizvoda na tržištima. Francuska sada provodi svoj četvrti program Programme d’Investissements d’Avenir (PIA4) kojim je obuhvaćeno petogodišnje razdoblje od 2021. do 2025. u cilju doprinosa oblikovanju budućnosti Francuske u razdoblju do 2030. PIA4 podijeljen je na dva dijela: tematsko područje „usmjerene inovacije” (volet dirigé) za financiranje izvanrednih ulaganja u prioritetne sektore i ključne tehnologije za budućnost; i „strukturni” potprogram (volet structurel) za financiranje strukturnih ulaganja i inovacija u ekosustavima visokog obrazovanja i istraživanja.
U okviru ove reforme, na temelju preporuka Comité de Surveillance des investissements d’ avenir, PIA4 ima koristi od jasnijeg strateškog usmjeravanja uspostavom međuministarskog vijeća na visokoj razini koje okuplja relevantne ministre oko premijera radi odlučivanja o smjernicama i prioritetima politike inovacija. Misije Comité de Surveillance des investissements d’avenir same se proširuju na savjetodavnu ulogu za Conseil interministériel de l’innovation u razvoju inovacijskih politika i utvrđivanju novih prioriteta ulaganja.
Inovacije se potiču putem „strategija ubrzanja” koje razvijaju posebne radne skupine sa znanstvenim stručnjacima za ključne prioritetne tehnologije i tržišta s visokim potencijalom rasta. Nakon što se potvrde „strategije ubrzanja”, objavljuju se pozivi na iskaz interesa i/ili pozivi na podnošenje prijedloga, koji su prilagođeni posebnim potrebama svake strategije. Projekti se zatim odabiru natjecateljskim postupcima. Sredstva se dodjeljuju u okviru pokretanja poziva na podnošenje projekata i odabira projekata. U okviru ove reforme postupci za razvoj i provedbu „strategija ubrzanja” pojednostavnjeni su kako bi se osigurao precizniji i integriraniji pristup (regulatorni, fiskalni, pomoćno orijentirani itd.) utvrđenim problemima te kako bi se doprinijelo kvaliteti ulaganja strogim odabirom, praćenjem i sustavnim postupcima evaluacije.
Francuska je u svoj plan za oporavak i otpornost uključila nekoliko mjera povezanih s projektom PIA4, a cilj je te reforme donijeti koristi u okviru tih mjera – ne samo u pogledu ulaganja 1 u zelene inovacije kao dio sadašnje komponente, već i u drugim područjima (digitalne inovacije, inovativna poduzeća i potpora poučavanju, istraživanju, vrednovanju i inovacijskim ekosustavima – vidjeti mjere u sastavnicama 6 i 9).
Ulaganje 1. (C4I1): Inovacije za zelenu tranziciju
Cilj je tog ulaganja ubrzati i povećati ulaganja u napredne tehnologije za zelenu tranziciju, u kontekstu četvrtog programa ulaganja (PIA4).
Tim se ulaganjem financiraju inovacijski projekti, nadovezujući se na sedam „strategija ubrzanja” o zelenoj tranziciji, razvijenih u okviru volet dirigé programa PIA4.
Prva od tih „strategija ubrzanja” usmjerena je na dekarbonizirani vodik. Već je potvrđen u rujnu 2020. i dovodi do operativnih aktivnosti: i. poziva na podnošenje projekata Briques technologiques et démonstrateurs, čiji je cilj razvoj ili poboljšanje sastavnih dijelova i sustava povezanih s proizvodnjom, prijevozom i upotrebom vodika te podupiranje demonstracijskih projekata te ii. izgradnje IPCEI-ja za vodik (usp. ulaganje 2.), čemu doprinosi okvir PIA4.
Uspostavlja se sljedećih šest „strategija ubrzanja”:
·Dekarbonizacija industrije u cilju jačanja i primjene postojećih tehnoloških rješenja, kao i disruptivnih tehnologija, pri čemu je izazov industrijalizirati demonstratora, patent i stavljanje na tržište inovativnog rješenja. Strategija je posebno usmjerena na poboljšanje energetske učinkovitosti postupaka, dekarbonizaciju kombinacije izvora energije u industriji (posebno topline) i primjenu procesa bez ugljika te hvatanje i skladištenje ili upotrebu ugljika.
·Održivi poljoprivredni sustavi, potpora poljoprivrednoj opremi koja doprinosi zelenoj tranziciji omogućivanjem prelaska s mehanizacije na pametnu i povezanu poljoprivrednu opremu, zamjenom ili ograničavanjem upotrebe fosilnih ili sintetičkih sirovina i razvojem odabira višestrukih i otpornih životinjskih i biljnih populacija.
·Recikliranje i reinkorporacija recikliranih materijala u cilju stvaranja modela utemeljenog na recikliranim sirovinama koje zamjenjuju neobrađene materijale s pomoću usklađenog i integriranog vrijednosnog lanca recikliranja. U ovoj je fazi kao prioritet utvrđeno pet materijala: strateški metali, plastika, kompoziti, papir/karton i tekstil.
·Održivi gradovi i inovativne zgrade. Kako bi se smanjilo širenje urbanih područja na štetu poljoprivrednog zemljišta i prirodnih površina te kako bi gradovi postali resursno učinkovitiji, otporniji, uključiviji i produktivniji, tom se strategijom podupiru inovativni regionalni demonstracijski projekti koji se mogu reproducirati, s posebnim naglaskom na definiranju alata i metoda za promicanje opsežnog uvođenja energetske obnove zgrada; strukturiranje sektora drva i geoizvora materijala s ciljem postizanja ugljične neutralnosti; te digitalna tranzicija gradova i umjetna inteligencija.
·Digitalizacija i dekarbonizacija mobilnosti radi kontrole emisija stakleničkih plinova ubrzavanjem zelene tranzicije u tom sektoru, uz istodobno razvijanje i poboljšanje ponude svakodnevnih prometnih rješenja u svim regijama. Prioritetna područja su optimizacija operacija i infrastrukture, digitalna transformacija i automatizacija. Strategijom se nastoje obuhvatiti sve vrste prijevoza – putnički prijevoz, ali i logistika. Posebno se usredotočuje na demonstratore i pilot-projekte sustava i usluga, uklanjanje prepreka širenju poslovanja, testiranje poslovnih modela i pripremu prilagodbe regulatornog okvira ako je to potrebno.
·Bioproizvodi i industrijske biotehnologije – održiva goriva, čiji je cilj promicanje razvoja industrijskih biotehnologija u Francuskoj te bioproizvoda, posebno radi zamjene naftnih derivata. Cilj je strategije stoga razviti francuski industrijski sektor bioproizvoda i održivih goriva, osobito za zrakoplovni sektor. Njome se rješava i potražnja za proizvodima dobivenima od bioloških sirovina.
Nakon što se potvrde do kraja 2021., te strategije dovode do poziva na podnošenje projekata ili poziva na iskaz interesa (koji će se objaviti do kraja 2022.) kako bi se odabrala i podržala provedba konkretnih mjera. Ulaganje u francuski plan za oporavak i otpornost namijenjeno je pokrivanju dijela povezanih troškova.
Opis poslova za buduće pozive na podnošenje projekata uključuje kao kriterij prihvatljivosti osiguranje okolišne neutralnosti primjena financiranog rješenja na način kojim se osigurava da je mjera u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” iz Uredbe (EU) 2021/241. Time se dopunjuje činjenica da su, kad god je to primjenjivo, okolišni kriteriji dio kriterija odabira projekata te da subjekti moraju izraditi kritičku analizu svojih prijedloga na temelju internog i vanjskog stručnog znanja; da je zelena tranzicija zakonom navedena kao jedan od ciljeva PIA-e i da upravljačka tijela PIA-e moraju osigurati primjenu tih ciljeva, što se prati s pomoću namjenskog pokazatelja. To dovodi do isključivanja: i. djelatnosti povezanih s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 14 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 15 ; iii. djelatnosti povezanih s odlagalištima otpada, spalionicama 16 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 17 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu.
Ulaganje 2. (C4I2): Razvoj dekarboniziranog vodika
Cilj je te mjere razviti francuske vrijednosne lance za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora i vodika s niskim emisijama ugljika te za uporabu vodika u silaznim sektorima krajnje potrošnje, kao što su promet i industrija.
Ta je mjera dio šireg konteksta „Nacionalne strategije za razvoj dekarboniziranog vodika” koju je Francuska donijela 8. rujna 2020., a koja sama predstavlja jednu od „strategija ubrzanja” uspostavljenih u okviru PIA-e (usp. ulaganje 1.). Tom se strategijom definira vizija za 2030., uključujući cilj uspostave 6,5 GW instaliranog kapaciteta za elektrolizu za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora i vodika s niskim udjelom ugljika. U tom kontekstu ta su ulaganja dio šireg skupa mjera koje će se provoditi do 2030.
To ulaganje temelji se na dvjema podmjerama:
·Prva se podmjera sastoji od uspostave mehanizma za potporu proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora i vodika s niskim emisijama ugljika. Tim se mehanizmom podupiru proizvođači vodika kako bi se povećala njihova proizvodnja vodika na temelju elektrolizatora. Potpora ima oblik potpore za ulaganja i operativne potpore. Operativnom potporom nastoje se nadoknaditi viši operativni troškovi u usporedbi s proizvodnjom vodika iz fosilnih goriva i osigurati tok prihoda, čime se ulagačima omogućuje da unaprijed pokriju troškove ulaganja. Projekti koji primaju potporu moraju biti dovršeni i operativni prije 31. kolovoza 2026. Odabiru se na temelju natjecateljskog poziva za podnošenje ponuda predviđenog za drugu polovinu 2022.
·Druga se podmjera sastoji od pokretanja i provedbe planiranih važnih projekata od zajedničkog europskog interesa (IPCEI-ovi) o vodiku iz obnovljivih izvora i vodiku s niskim emisijama ugljika, u suradnji s drugim državama članicama. Planirani projekti od zajedničkog europskog interesa trenutačno su u fazi zajedničkog oblikovanja s drugim državama članicama. Projekti su usmjereni na razvoj i prvo industrijsko uvođenje rješenja za poticanje vrijednosnog lanca vodika iz obnovljivih izvora i vodika s niskim emisijama ugljika na europskoj razini. Očekuje se da će Francuska pridonijeti planiranim projektima pružanjem potpore koja je u konačnici usmjerena na: i. stavljanje u pogon gigatvornice elektrolizatora u Francuskoj do 31. prosinca 2023.; ii. stavljanje u pogon gigatvornice gorivnih ćelija i općenito spremnika i materijala kako bi se omogućio razvoj teških vozila na bazi vodika do 31. prosinca 2023. i iii. pretvaranje industrijskih postrojenja u vodik iz obnovljivih izvora ili vodika s niskim udjelom ugljika do 31. prosinca 2024. Djelovanje Francuske u okviru projekta podupire se i kao dio mjere „Inovacije za zelenu tranziciju” koja se temelji na „Strategiji ubrzanja” za vodik donesenoj u kontekstu PIA4 18 .
Ulaganje 3. (C4I3): Plan potpore zrakoplovnom sektoru
Cilj je tog ulaganja pomoći zrakoplovnoj industriji da prevlada postojeće gospodarske izazove održavanjem i diversifikacijom svojih kapaciteta te povećanjem svoje ekološke i digitalne učinkovitosti; i uložiti u transformativno istraživanje i razvoj za dekarbonizaciju zračnog prometa.
To ulaganje temelji se na dvjema podmjerama:
·Prva se podmjera sastoji od investicijskog fonda za promicanje diversifikacije, modernizacije te digitalne i ekološke transformacije poduzeća. Iz fonda se dodjeljuje potpora poduzećima iz zrakoplovnog sektora. Prvi poziv na podnošenje projekata organiziran je u drugoj polovini 2020., a drugi pozivi na podnošenje projekata bit će organizirani u nadolazećim godinama. Kako bi se osiguralo da je ta podmjera u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu”, operatori zrakoplova (posebno zračne luke i zračni prijevoznici) izričito se isključuju iz poziva na podnošenje projekata u okviru ove podmjere.
·Druga podmjera sastoji se od potpore istraživanju i razvoju u tehnologijama „zelenih zrakoplova”. Usmjeren je na poticanje disruptivnih i transformativnih inovacija u zrakoplovnom sektoru kako bi se ostvario njegov zeleni prijelaz, nadovezujući se na integrirani pristup usmjeren na rješavanje svih utvrđenih tehnoloških izazova. U tu svrhu podupire pojedinačne ili suradničke projekte istraživanja i razvoja usmjerene na tehnološku pripremu nove generacije zrakoplova „ultra sober” ili zrakoplova s nultim emisijama. Najmanje 70 % napora izravno doprinosi energetskoj učinkovitosti i smanjenju klimatskih učinaka budućih zrakoplova, a ostatak neizravno smanjenjem ciklusa i troškova tijekom cijelog životnog ciklusa zrakoplova, čime se omogućuje brža integracija zelenih tehnologija u flotu u uporabi. Projekti se odabiru na temelju poziva na podnošenje ponuda i obično se dovršavaju u razdoblju od 2 do 3 godine.
Opis poslova za buduće pozive na podnošenje projekata u okviru obiju podmjera uključuje kao kriterij prihvatljivosti da odabrane mjere doprinose zelenoj tranziciji.
D.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
4-1 |
C4.R1: Reforma upravljanja programom Programme d’investissements d’avenir (PIA) |
Ključna etapa |
Revidirano upravljanje programom Programme d’investissements d’avenir |
Stupanje na snagu |
- |
- |
- |
Q1 |
2021. |
Stupanje na snagu zakonodavne promjene i okvirnog sporazuma kojim se uspostavlja novo upravljanje, posebno: – uspostava međuministarskog vijeća za inovacije koje okuplja nadležne ministre oko premijera te odlučuje o smjernicama i prioritetima za inovacijsku politiku, – proširenje misija Nadzornog odbora za buduća ulaganja na savjetovanje Vijeća za međuministarske inovacije u razvoju inovacijskih politika i davanje savjetodavnog mišljenja o utvrđivanju novih prioriteta ulaganja. |
|
4-2 |
C4.I1: Inovacije za zelenu tranziciju |
Ciljna vrijednost |
Broj potvrđenih „strategija ubrzanja” |
- |
Broj |
0 |
7 |
Q4 |
2021. |
Broj potvrđenih „strategija ubrzanja” (dekarbonizirani vodik, dekarbonizacija industrije, održivi poljoprivredni sustavi, recikliranje i ponovno uključivanje recikliranih materijala, održivi gradovi i inovativne zgrade, digitalizacija i dekarbonizacija mobilnosti, biološki proizvodi i industrijske biotehnologije – održiva goriva). |
|
4-3 |
C4.I1: Inovacije za zelenu tranziciju |
Ključna etapa |
Pokretanje poziva na podnošenje prijedloga ili poziva na iskaz interesa |
Objava na internetskoj stranici SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement) |
- |
- |
- |
Q4 |
2022. |
Svi pozivi na podnošenje prijedloga ili pozivi na podnošenje prijedloga u okviru ove mjere za strategije donesene u okviru cilja 4-2, s opisom poslova koji uključuje kao kriterij prihvatljivosti osiguranje okolišne neutralnosti primjena financiranog rješenja. |
|
4-4 |
C4.I1: Inovacije za zelenu tranziciju |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
Izvješće SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement) |
- |
- |
- |
Q4 |
2023. |
Provedbena odluka predsjednika vlade nakon zatvaranja poziva na podnošenje prijedloga/poziva na iskaz interesa pokrenutih u okviru ključne etape 4-3; omogućivanje potpisivanja ugovora s korisnicima putem sporazuma ili drugih ugovora za dodjelu sredstava koje treba potpisati. |
|
4-5 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora u okviru mehanizma potpore |
Objava na internetskoj stranici |
- |
- |
- |
Q3 |
2022. |
Dodjela ugovora u okviru poziva na podnošenje projekta u okviru mehanizma za potporu proizvodnji vodika. |
|
4-6 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ciljna vrijednost |
Količina vodika proizvedenog u okviru mehanizma potpore |
- |
Tone |
0 |
12 000 |
Q4 |
2022. |
Količina vodika proizvedena u odabranim projektima koji primaju potporu u okviru mehanizma za potporu proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora i vodika s niskim emisijama ugljika (kumulativno). |
|
4-7 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ciljna vrijednost |
Količina vodika proizvedenog u okviru mehanizma potpore |
- |
Tone |
12 000 |
100 000 |
Q4 |
2025. |
Količina vodika proizvedena u odabranim projektima koji primaju potporu u okviru mehanizma za potporu proizvodnji vodika iz obnovljivih izvora i vodika s niskim emisijama ugljika (kumulativno). |
|
4-8 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ključna etapa |
Potpisivanje odluke o dodjeli financijske potpore privatnim promotorima u okviru IPCEI-ja za vodik |
Objava na internetskoj stranici |
- |
- |
- |
Q3 |
2022. |
Potpisivanje odluke o dodjeli financijske potpore privatnim promotorima u okviru IPCEI-ja za vodik. |
|
4-9 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ciljna vrijednost |
Proizvodni kapacitet elektrolizatora |
MW godišnje |
140 |
Q4 |
2025. |
Proizvodni kapacitet elektrolizatora koji iznosi 140 MW godišnje instaliranog proizvodnog kapaciteta koji se financira iz IPCEI-ja za vodik. |
||
|
4-10 |
C4.I3: Plan potpore zrakoplovnom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata odabranih za potporu u okviru fonda za potporu ulaganjima |
- |
Broj |
0 |
300 |
Q1 |
2022. |
Broj odabranih projekata, na temelju opisa poslova koji uključuje kao kriterij prihvatljivosti da odabrane mjere doprinose zelenoj tranziciji, koji će primati potporu iz fonda za potporu ulaganjima radi promicanja diversifikacije, modernizacije te digitalne i okolišne transformacije poduzeća (kumulativno). |
|
4-11 |
C4.I3: Plan potpore zrakoplovnom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Broj odabranih projekata u području istraživanja i razvoja za promicanje niskougljičnih i energetski učinkovitih zrakoplova |
- |
Broj |
0 |
200 |
Q4 |
2022. |
Broj projekata u području istraživanja i razvoja za promicanje niskougljičnih i energetski učinkovitih zrakoplova, odabranih na temelju opisa poslova koji uključuje kao kriterij prihvatljivosti da odabrane mjere doprinose zelenoj tranziciji (kumulativno). |
|
4-12 |
C4.I3: Plan potpore zrakoplovnom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Broj dovršenih projekata u okviru fonda za potporu ulaganjima |
- |
Broj |
0 |
180 |
Q4 |
2025. |
Broj dovršenih projekata nakon potpore iz fonda za potporu ulaganjima radi promicanja diversifikacije, modernizacije te digitalne i ekološke transformacije poduzeća (kumulativno). |
E. KOMPONENTA 5.: Financiranje poduzeća
Šok uzrokovan krizom doveo je do smanjenja korporativnog vlasničkog kapitala i nedostatka održivog kapitala. Time se oslabljuje sposobnost poduzeća za otplatu i smanjuje sposobnost apsorpcije šokova u slučaju nove krize. Nedostatak vlasničkog kapitala može dovesti i do toga da poduzeća donesu strategije razduživanja: smanjenje ulaganja kako bi se povećale marže i ojačale bilance, čime se pojačava šok uzrokovan krizom za gospodarstvo u cjelini. Ta situacija financiranja, zajedno s regulatornim opterećenjem, posebno za usluge, čini prepreku ulaganjima.
Sastavnicom 5. francuskog plana za oporavak i otpornost nastoje se riješiti ti izazovi jačanjem vlasničkog kapitala MSP-ova i pojednostavnjenjem regulatornog okruženja kako bi se podržao dinamičan oporavak. Cilj joj je osigurati i da poduzeća koja imaju koristi od potpora poštuju druge kriterije, kao što su društvena i ekološka transformacija, koji su ključni za oporavak.
Komponenta je povezana s CSR-om 2019.4 i 2020.4 o smanjenju regulatornih ograničenja i poticanju rasta poduzeća te s CSR-om 2020.3.1. o potpori likvidnosti poduzeća, posebno za mala i srednja poduzeća.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
E.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma C5.R1: Zakon o ubrzavanju i pojednostavnjenju javnog djelovanja (loi ASAP)
Cilj je Zakona o ASAP-u 19 , koji je proglašen u prosincu 2020., približiti upravu građanima, olakšati razvoj poslovanja i pojednostavniti administrativne postupke za poduzeća i pojedince. Cilj je reforme provedba nekih od preostalih provedbenih odredbi:
·Zakonom je predviđeno da, ako se propisi, posebno u pitanjima okoliša, trebaju izmijeniti tijekom ispitivanja industrijskog projekta, projektni zahtjev i dalje podliježe istim regulatornim odredbama koje su bile na snazi u trenutku podnošenja zahtjeva. Izmjene nekoliko odredaba o okolišu utvrđuju se posebnim uredbama, kao što su uvjeti pod kojima ministar okoliša može zatražiti novu procjenu primjene industrijskog projekta, precizni uvjeti pod kojima se može zahtijevati nova procjena utjecaja na okoliš za projekte urbanističkog planiranja ili rokovi za izdavanje okolišne dozvole za radove koji se odnose na izvanredna stanja.
·Zakonom se predviđa i pojednostavnjenje pravila koja se primjenjuju na prodaju lijekova na internetu. Dovoljno je da ljekarne prijave otvaranje internetske stranice, a ne da čekaju prethodno odobrenje.
·Racionalizacija savjetodavnih povjerenstava: više od 15 odbora ukida se ili spaja, pri čemu se posebni uvjeti za spajanje ili ukidanje utvrđuju u zasebnim dekretima. Među ukinutim odborima nalaze se Observatoire de la récidive ili Conseil supérieur de la mutualité, dok se drugi, kao što su Conseil supérieur de l’égalité professionnelle i Haut conseil à l’égalité (HCE), kao i različita savjetodavna tijela o radnim odnosima, spajaju.
Reforma C5.R2: Doprinos poduzeća gospodarskim, društvenim i ekološkim promjenama u kontekstu oporavka
Ta se reforma odnosi na članak 244. Zakona o financiranju (loi de finances) za 2021., koji je donesen posebno kako bi se osiguralo da se poduzeća koja primaju potporu u okviru francuskog plana za oporavak i otpornost (i u širem smislu nacionalnog plana) uključe u ekološki tranzicijski pristup, promiču rodnu ravnopravnost te uključe svoje zaposlenike i informiraju ih. Njome se poduzećima koja primaju potporu u okviru nacionalnog plana France Relance 20 nameću sljedeće obveze:
·Sva poduzeća s više od 50 zaposlenika obvezna su do 31. prosinca 2022. (31. prosinca 2023. za poduzeća s između 51 i 250 zaposlenika) objaviti pojednostavnjenu bilancu emisija stakleničkih plinova 21 koja će se naknadno ažurirati svake tri godine.
·Obveze su povećane u području rodne ravnopravnosti. Osim što moraju objaviti ukupnu ocjenu dobivenu u indeksu ravnopravnosti na radu 22 , kao što je trenutačno slučaj, korisnici u okviru plana za oporavak i otpornost objavljuju pojedinosti o dobivenim rezultatima za svaki potpokazatelj koji čini indeks. Prag za određivanje unutarnjih ciljeva za svaki potpokazatelj (koji, ako nisu ispunjeni, može dovesti do novčanih kazni u iznosu od 1 % rashoda za plaće) smanjuje se uredbom s trenutačne ukupne ocjene indeksa od 75.
·Ojačano je korporativno upravljanje: tijekom godišnjeg savjetovanja o „strateškim smjernicama poduzetnika” koje su već predviđene zakonom 23 , Socijalni i gospodarski odbor obaviješten je o iznosu, prirodi i upotrebi potpore koju je poduzetnik primio na temelju mjera plana oporavka.
Ulaganje C5-I1: Doprinos regionalnim investicijskim fondovima
Cilj je ove mjere jačanje kapitala malih MSP-ova u francuskim regijama radi jačanja njihove konkurentnosti i sposobnosti ulaganja, među ostalim kako bi im se omogućilo da odgovore na izazove ekološke tranzicije i digitalne transformacije.
Ta se mjera odnosi na ulaganje države u iznosu od 250 000 000 EUR u „fond fondova” koji je osnovao Bpifrance, investicijska banka koja je neizravno u 100 %-tnom vlasništvu francuske države. Fondom se ulaže 250 000 000 EUR u regionalne investicijske fondove, koji već postoje ili će se osnovati, pari passu s regijama. S druge strane, regionalni investicijski fondovi imaju izričitu svrhu ostvarivanja privatnih ulaganja i ulaganja u vlasnički kapital MSP-ova. Financiranjem koje osigurava država pridonosi se poticanju privatnih ulaganja kako bi se povećao učinak regionalnih ulagačkih instrumenata. Ukupni udio države u ulaganjima ne smije premašiti 50 %, pri čemu su ciljana ukupna ulaganja najmanje 1 000 000 000 EUR: 250 000 000 EUR od strane države (dio koji se financira u okviru plana za oporavak i otpornost), 250 000 000 EUR od strane regija i najmanje 500 000 000 EUR od privatnih ulagača.
Odluke o ulaganju regionalnih fondova donose privatna društva za upravljanje specifična za svaku regiju, sa zajedničkim ciljem jačanja vlasničkog kapitala MSP-ova. Pojedinačna ulaganja fonda iznose najviše 5 000 000 EUR.
Jačanjem financijskog položaja poduzeća korisnika ovim se ulaganjem nastoji poboljšati njihova konkurentnost i sposobnost ulaganja.
Intervencijskim načelom investicijske banke Bpifrance podupire se ekološka i energetska tranzicija. Intervencijom vlasničkim kapitalom financiraju se investicijski fondovi namijenjeni, među ostalim, potpori industrijskim poduzećima u njihovu prijelazu na niskougljične proizvodne sustave.
Osim toga, u politici odgovornog ulaganja investicijske banke Bpifrance uzimaju se u obzir okolišni, socijalni i upravljački kriteriji. ESG kriteriji primjenjuju se na ulaganja Bpifrance-a, ali obuhvaćaju i društva za upravljanje fonda (kao poduzetnika i njegovu djelatnost kao ulagača) i temeljne poduzetnike. Intervencijskim načelom investicijske banke Bpifrance utvrđuju se i kriteriji za isključenje, posebno u pogledu vlasničkih udjela koji se bave vađenjem ugljena ili proizvodnjom električne energije iz termalnog ugljena.
Sva vraćena sredstva (npr. povrat na kapital) povezana s fondovima koji bi se ostvarili reinvestiraju se za iste ciljeve politike, uključujući razdoblje nakon 2026.
E.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
5-1 |
C5.R1 Provedba Zakona o ASAP-u |
Ključna etapa |
Zakon br. 2020-1525 (loi ASAP) |
Stupanje na snagu |
Q2 |
2022. |
Stupanje na snagu provedbenih uredbi Zakona o ASAP-u koje obuhvaćaju barem sljedeće: -Provedba postupaka javne nabave/obnove članstva u sportskom klubu i liječničke potvrde, -uputa o zahtjevima za okolišno odobrenje u hitnim građanskim okolnostima, -odredbe koje se odnose na sporazume o podjeli dobiti, suodlučivanju ili ugovorima o štednji zaposlenika. |
|||
|
5-2 |
C5.R2 Doprinosi poduzeća gospodarskim, socijalnim i ekološkim transformacijama |
Ključna etapa |
Članak 244. Zakona br. 2020-1721 (loi de finances 2021) |
Objava na internetskim stranicama Ministarstva rada (podpokazatelji) |
Q1 |
2023. |
Objava potpokazatelja indeksa jednakosti na radnom mjestu, kao i ciljeva napretka za svaki od tih potpokazatelja ispod praga utvrđenog dekretom. |
|||
|
5-3 |
C5.I1 Regionalni investicijski fondovi |
Ključna etapa |
Bespovratna sredstva za regionalne investicijske fondove |
Izvješće društva Bpifrance |
Q4 |
2022. |
Isplata iz fonda koji je osnovalo društvo Bpifrance u iznosu od 250 000 000 EUR u regionalne fondove u skladu s pravilima o ulaganjima društva BPI. |
|||
|
5-4 |
C5.I1 Regionalni investicijski fondovi |
Ciljna vrijednost |
Doprinos regionalnim investicijskim fondovima |
Iznos |
0 |
1 000 000 000 EUR |
Q4 |
2022. |
Ukupna financijska poluga (koja se sastoji od državnog financiranja u iznosu od 250 000 000 EUR te doprinosa regija (250 000 000 EUR) i privatnih ulagača (500 000 000 EUR). |
|
F. KOMPONENTA 6.: Tehnološka suverenost i otpornost
Udio Francuske u rashodima za istraživanje i razvoj u BDP-u od oko 2,2 % u 2019. i dalje je ispod cilja od 3 % utvrđenog Lisabonskom strategijom te je niži od udjela vodećih zemalja u području inovacija i tehnologije.
Cilj sastavnice 6. francuskog plana za oporavak i otpornost jest poduprijeti ulaganja u istraživanje i inovacije kako bi se poboljšala uspješnost Francuske u području inovacija i njezina strateška autonomija/tehnološki suverenitet. Usmjeren je na razvoj strateških tehnologija i inovacija u ključnim sektorima budućnosti kako bi se ojačao položaj Francuske u tim sektorima i povećala otpornost gospodarstva.
U tom kontekstu komponenta uključuje dva horizontalna ulaganja u okviru četvrtog programa Programme d’Investissments d’Avenir (PIA4): i. prvom je cilj poduprijeti razvoj ključnih digitalnih tržišta (kibertehnologije, računalstvo u oblaku, kvantna tehnologija, tehnologija edTech, umjetna inteligencija te kulturni i kreativni sektor) kako bi se ojačao položaj Francuske u strateškim sektorima budućnosti; ii. drugom je cilj potpora inovacijama poduzeća u strateškim sektorima. Komponenta uključuje i ulaganje u potporu svemirskom sektoru i financiranje istraživanja svemira, kao i ulaganje u potporu zapošljavanju u području istraživanja i razvoja. Ta su ulaganja dopunjena reformom (Zakon o programiranju istraživanja), čiji je cilj ojačati javno financiranje istraživanja i razvoja, povećati privlačnost znanstvenih karijera i povećati veze između poslovnog i akademskog sektora.
Ovom se komponentom pridonosi provedbi preporuka za Francusku o potrebi da se „usmjere investicijske politike povezane s istraživanjem i inovacijama” (CSR 2019.3) ili da se ulaganja „usmjere na [...] istraživanje i inovacije” (CSR 2020.3.).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
F.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma C6.R1: Strukturni aspekti Zakona o planiranju istraživanja
Zakon o planiranju istraživanja 24 donesen je u prosincu 2020. i usmjeren je na tri cilja: jačanje financiranja i organizacije istraživanja; povećanje privlačnosti znanstvenih radnih mjesta i karijera; te poboljšanje interakcije istraživanja s gospodarstvom i društvom. Kako bi se postigli ti ciljevi, provedba zakona, koja će podrazumijevati donošenje dekreta, bit će usmjerena na sljedeća područja:
·Povećanje internih rashoda za istraživanje i razvoj u upravama i poduzećima na najmanje 3 % godišnjeg BDP-a, što je povećanje u odnosu na 2,19 % u 2019. U usporedbi s početnim zakonom o financiranju, više od 30 000 000 000 EUR dodatno se ulaže u razdoblju od 2021. do 2030. u korist istraživačkih organizacija, sveučilišta i drugih istraživačkih ustanova.
·Osiguravanje povećanja godišnjih sredstava Nacionalne agencije za istraživanje u iznosu od 1 000 000 EUR do 2027., s ciljem povećanja stope uspješnosti poziva za projekte na 30 %, što je porast sa sadašnjih 16 %. Proračun za plaće osoblja u području istraživanja i visokog obrazovanja povećan je: dodatnih 92 000 000 EUR godišnje predviđeno je od 2021. do 2027.
·Jačanje veze između znanosti i gospodarstva. Zakonom o planiranju istraživanja javnim istraživačima olakšava se osnivanje poduzeća, sudjelovanje u poslovnom životu ili kombiniranje istraživanja s privatnim aktivnostima na nepuno radno vrijeme.
Ulaganje C6-I1: Očuvanje radnih mjesta u privatnom sektoru istraživanja i razvoja
Ovom se mjerom podupire zapošljavanje u području istraživanja i razvoja; razvoja jačanjem suradnje između javnih istraživačkih laboratorija i privatnih poduzeća te poticanjem poduzeća da zapošljavaju mlade osobe s diplomom u području istraživanja ili da se njihovi postojeći istraživači uključe u doktorske ili postdoktorske studije. Potonji program omogućuje istraživačima da razviju svoje vještine i poboljšaju zapošljivost.
Četiri posebna oblika suradnje prihvatljiva su za potporu:
·Poduzeća koja dodjeljuju osoblje u području istraživanja i razvoja u razdoblju od 12 do 24 mjeseca javnim istraživačkim laboratorijima u kontekstu zajedničkog istraživačkog projekta, pri čemu dotični istraživač(i) provodi(e) najmanje 80 % vremena na projektu.
·Poduzeća koja osoblju u području istraživanja i razvoja omogućuju da započnu doktorski studij tijekom svoje karijere u trajanju od najviše 36 mjeseci, pri čemu istraživač(i) rade puno radno vrijeme na doktoratu i provedu najmanje 50 % svojeg radnog vremena u istraživačkom laboratoriju.
·Mladi diplomirani studenti diplomskog studija zaposleni u javnoj istraživačkoj ustanovi koji su zaposleni u poduzeću na razdoblje od 12 do 24 mjeseca kako bi radili na zajedničkom istraživačkom projektu, pri čemu istraživač(i) radi(e) najmanje 80 % svojeg vremena u poduzeću.
·Mladi doktorandi zaposleni u javnoj istraživačkoj ustanovi koji započinju postdoktorat u industriji na razdoblje od 12 do 24 mjeseca, pri čemu istraživač(i) provodi(e) najmanje 50 % svojeg radnog vremena u poduzeću.
Mjerom je obuhvaćeno između 50 % i 80 % plaće dotičnih istraživača, ovisno o vrsti suradnje, uz paušalnu subvenciju u iznosu od 15 000 EUR po istraživaču godišnje. Potpora se primjenjuje tijekom trajanja projekata suradnje te se nakon toga povlači. Mjerom se podupire ukupno 2 000 istraživača, pri čemu projekti ispunjavaju uvjete za potporu samo ako postoji plan da dotični istraživač ili istraživači ostanu ili postanu u potpunosti zaposleni na kraju razdoblja suradnje.
Ulaganje C6-I2: Inovacije za otpornost naših poslovnih modela
Cilj je ove mjere poduprijeti ulaganja u razvoj ključnih digitalnih tehnologija u okviru volet dirigé četvrtog programa Programme d’Investissements d’Avenir (PIA4).
Konkretnije, njime se financiraju projekti u okviru šest „strategija ubrzanja” opisanih u nastavku:
·Strategija za razvoj kvantnih tehnologija: U području izračuna cilj je do 2024. imati cjelovit prototip općeg kvantnog računala prve generacije. Cilj mu je i ovladati kvantnim tehnologijama (uključujući akceleratore, simulatore i kvantna računala, poslovne programe za kvantno računalstvo, senzore, komunikacijske sustave) s ciljem udvostručenja francuskog udruženja stručnjaka osposobljavanjem 6 600 liječnika, magistara, inženjera i tehničara te osigurati samodostatnost Francuske u opskrbi resursima za razvoj kvantnih tehnologija. Strategijom se također želi ovladati ključnim industrijskim kapacitetima u kvantnim tehnologijama, posebno ulaganjem u kriogenike i lasere za kvantne tehnologije. Cilj joj je i uspostava potpunog industrijskog proizvodnog lanca za Silicij 28, posebno kako bi se omogućila moguća proizvodnja kubita.
·Strategija za kibersigurnost: Cilj je strategije ubrzati inovacije kako bi Francuska svladala ključne tehnologije u ključnim primjenama (kao što su industrija, zdravlje i mobilnost) te ojačati kapacitete u području kibersigurnosti u industriji i društvu. Ciljevi su omogućiti sektoru da poveća svoj promet udvostručenjem broja radnih mjesta u tom sektoru i pomoći u stvaranju vodećih svjetskih poduzeća u tom sektoru.
·Obrazovanje i digitalna strategija: Strategija obuhvaća digitalnu transformaciju obrazovanja, od vrtića do sveučilišta, s ciljem poboljšanja učinkovitosti obrazovnog sustava, podupiranja tehnologije EdTech 25 i potpore vodstvu Francuske u tom sektoru. Cilj mu je osposobiti nastavnike u inovativnim pedagoškim praksama i podupirati postojeća poduzeća u prikupljanju sredstava.
·Strategija za kulturne i kreativne industrije: Cilj je strategije razviti proizvodnju digitalnog sadržaja. Ulaganjima se podupiru tehnološke inovacije, digitalno stvaranje i širenje informacija u tom sektoru. Ciljevi su udvostručiti trenutačni tempo prelaska s MSP-ova na ETI za kulturne ustanove, povećati izvozni promet i uspostaviti kulturna središta do 2025. radi pružanja podrške probnim područjima.
·Strategija za 5G i buduću telekomunikacijsku tehnologiju: Cilj je te strategije razviti rješenja u vezi s telekomunikacijskim mrežama i postići potpunu kontrolu tih rješenja pružanjem potpore za opskrbu, istraživanje i razvoj te osposobljavanjem, uz istodobno razvijanje uporabe 5G tehnologije u korist regija i industrije. Cilj je strategije 5G razviti upotrebu 5G tehnologije u najsuvremenijim industrijskim sektorima i poduprijeti uvođenje pametnih regija. Osim toga, cilj mu je ulagati u istraživanje i razvoj izvan područja 5G i 6G (buduće mrežne tehnologije, heterogena povezivost povezanih objekata, energetska učinkovitost mreža itd.). Cilj mu je i odgovoriti na potrebe za vještinama u osmišljavanju i uvođenju budućih mreža.
·Strategija ubrzanja računalstva u oblaku: strategijom se nastoje stvoriti konkurentna rješenja u oblaku u tehnološkim segmentima (infrastruktura, platforme i softver) kako bi se poduprlo vodstvo Francuske i Europe u pogledu te ključne tehnologije, među ostalim i provedbom važnog projekta od zajedničkog interesa za infrastrukturu i usluge u oblaku sljedeće generacije, za koji je Francuska koordinator. Očekivani učinci su razvoj ponude pouzdanog oblaka čiji je cilj smanjenje ugljičnog otiska i izgradnja gospodarstva temeljenog na podacima.
Nakon pokretanja strategija objavljuju se pozivi na iskaz interesa i pozivi na podnošenje prijedloga, prilagođeni posebnim potrebama svake strategije. Projekti (koje obično provode poduzeća ili istraživački subjekti) zatim se odabiru natjecateljskim postupcima. Odobrena sredstva dodjeljuju se u okviru pokretanja poziva na podnošenje projekata i odabira projekata.
Opis poslova za buduće pozive na podnošenje projekata uključuje kao kriterij prihvatljivosti osiguranje okolišne neutralnosti primjena financiranog rješenja na način kojim se osigurava da je mjera u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” iz Uredbe (EU) 2021/241. Time se dopunjuje činjenica da su, kad god je to primjenjivo, okolišni kriteriji dio kriterija odabira projekata te da subjekti moraju izraditi kritičku analizu svojih prijedloga na temelju internog i vanjskog stručnog znanja; da je zelena tranzicija zakonom navedena kao jedan od ciljeva PIA-e i da upravljačka tijela PIA-e moraju osigurati primjenu tih ciljeva, što se prati s pomoću namjenskog pokazatelja. To dovodi do isključivanja: i. djelatnosti povezanih s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 26 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 27 ; iii. djelatnosti povezanih s odlagalištima otpada, spalionicama 28 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 29 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu.
Ulaganje C6-I3: Potpora inovativnim poduzećima
Cilj je ove mjere financirati ulaganja u istraživanje i razvoj za inovativna poduzeća u okviru volet structurel četvrtog programa Programme d’Investissements d’Avenir (PIA4). Usmjerena je na inovativna poduzeća kojima je, pojedinačno ili u okviru programa suradnje, potreban pristup financiranju kako bi se pokrio rizik svojstven njihovu istraživanju i razvoju te projektima razvoja. Obuhvaća:
·Potpora za inovacije društva Bpifrance: ova potpora namijenjena je MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima (uključujući tehnološki intenzivna novoosnovana poduzeća, poznata kao deep tech) kako bi im se omogućilo financiranje studija izvedivosti, industrijskog istraživanja i/ili eksperimentalnog razvoja s ciljem razvoja inovativnih proizvoda, procesa ili usluga s konkretnim mogućnostima za industrijalizaciju i komercijalizaciju.
·Inovacijski natječaji za novoosnovana poduzeća i MSP-ove: ova potpora prati osnivanje i rast inovativnih tehnoloških poduzeća kroz pomoć za usmjeravanje mladih istraživača prema osnivanju poduzeća, za iskorištavanje rezultata javnog istraživanja te za financiranje novoosnovanih poduzeća i inovacijskih projekata MSP-ova s velikim potencijalom. Pobjednici natjecanja u inovacijama dolaze iz niza sektora: digitalne tehnologije, zdravstvo, promet i održiva mobilnost, energija iz obnovljivih izvora itd.
·Potpora strukturiranim projektima u području istraživanja i razvoja: ova potpora bit će popraćena suradničkim projektima koji uključuju velika poduzeća s MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije („ETI” 30 ), uz poticaj za suradnju s istraživačkim laboratorijima na projektima koji proizlaze iz Comités stratégiques de filière. Ti projekti okupljaju konzorcij od najmanje dva poduzeća u cilju stvaranja sinergija i poticanja prijenosa znanja te jačanja dubine i tehnološkog intenziteta novih inovativnih proizvoda ili usluga.
Opis poslova za buduće pozive na podnošenje projekata uključuje kao kriterij prihvatljivosti osiguranje okolišne neutralnosti primjena financiranog rješenja na način kojim se osigurava da je mjera u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” iz Uredbe (EU) 2021/241. Time se dopunjuje činjenica da su, kad god je to primjenjivo, okolišni kriteriji dio kriterija odabira projekata te da subjekti moraju izraditi kritičku analizu svojih prijedloga na temelju internog i vanjskog stručnog znanja; da je zelena tranzicija zakonom navedena kao jedan od ciljeva PIA-e i da upravljačka tijela PIA-e moraju osigurati primjenu tih ciljeva, što se prati s pomoću namjenskog pokazatelja. To dovodi do isključivanja: i. djelatnosti povezanih s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 31 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 32 ; iii. djelatnosti povezanih s odlagalištima otpada, spalionicama 33 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 34 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu.
Ulaganje C6-I4: Svemir
Mjerom se podupiru tri različita djelovanja:
·ad hoc doprinos Europskoj svemirskoj agenciji (ESA) u iznosu od 165 000 000 EUR kao odgovor na pozive za financiranje koje je pokrenula ESA radi financiranja svemirskih programa, kao što su znanstvene misije, razvoj satelitskih programa ili financiranje programa Ariane 6, program razvoja sustava za lansiranje raketa kojim upravlja Europska svemirska agencija (ESA). Ti se programi temelje na dobrovoljnim doprinosima država članica („neobvezni program”). Autonoman pristup svemiru ključan je kako bi se omogućile europske znanstvene i istraživačke misije, kao i provedba svemirskih programa EU-a kao što su Galileo i Copernicus.
·Projekti u području istraživanja i razvoja na sljedeće načine: i. javna nabava ograničena na istraživanja u području strateških tehnologija definiranih s Nacionalnim centrom za svemirske studije (CNES) s civilnom i dvojnom primjenom; ii. pozivi na izradu projekata u područjima relevantnima za svemirski sektor, kao što su optička komunikacija, fleksibilni telekomunikacijski sustavi i satelitski telekomunikacijski terminali; iii. poziv na podnošenje projekata za potporu ključnim tehnologijama u području nanosatelita; iv. nacionalni natječaj za svemirske aplikacije („Space Tour 2021”) koji se upotrebljava za odabir projekata istraživanja i razvoja za inovativne i perspektivne svemirske aplikacije koje provode novoosnovana poduzeća ili MSP-ovi.
·Projekti u Vernonu, lokaciji na kojoj će ESA provesti prva ispitivanja za razvoj „Prometheusa”, ponovno upotrebljivog i cjenovno povoljnog raketnog motora. Mjerom se podupire modernizacija postrojenja za ispitivanje raketnih motora u Vernonu i stvaranje parka solarnih panela od 10 hektara koji će proizvoditi količinu električne energije potrebnu za proizvodnju potrebnih količina vodika na lokaciji putem elektrolize. Naposljetku, tom se mjerom podupire projekt u okviru kojeg se vodik proizveden na lokaciji kao nusproizvod industrijskih procesa (hydrogène fatal) oporabljuje u gorivnoj ćeliji.
F.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
6-1 |
C6.R1 Zakon o planiranju istraživanja |
Ciljna vrijednost |
Loi n° 2020-1674 du 24 décembre 2020 – stupanje na snagu odluka |
Udio odluka |
0 % |
60 % |
Q4 |
2023. |
Na snagu je stupilo najmanje 60 % odluka. |
|
|
6-2 |
C6.R1 Zakon o planiranju istraživanja |
Ciljna vrijednost |
Loi n° 2020-1674 du 24 décembre 2020 – regrutirani kandidati za stalno |
Osoba |
0 |
100 |
Q4 |
2022. |
Broj regrutiranih kandidata za stalno (kumulativno razdoblje 2021.–2022.). |
|
|
6-3 |
C6.R1 Zakon o planiranju istraživanja |
Ciljna vrijednost |
Loi n° 2020-1674 du 24 décembre 2020 – povećanje javnog financiranja istraživanja |
Iznos |
12,9 milijardi EUR |
14,7 milijardi EUR |
Q3 |
2025. |
Povećanje javnog financiranja istraživanja u odnosu na 2020., kako je navedeno u izvješću DGRI-ja. |
|
|
6-4 |
C6.I1 Očuvanje zaposlenosti u području istraživanja i razvoja |
Ciljna vrijednost |
Broj osoblja u području istraživanja i razvoja koje ostvaruje korist od mjere |
Osoba |
0 |
2 000 |
Q4 |
2022. |
Ukupan broj osoblja u području istraživanja i razvoja koje ostvaruje korist od četiriju mjera za potporu zapošljavanju u području istraživanja i razvoja. |
|
|
6-5 |
C6.I2 PIA – ključne digitalne tehnologije |
Ciljna vrijednost |
Broj potvrđenih strategija |
Broj |
0 |
6 |
Q4 |
2021. |
Svih šest strategija (kvantne tehnologije, kibersigurnost, digitalno obrazovanje, kulturne i kreativne industrije, 5G, oblak) potvrđeno je i objavljeno na internetskoj stranici SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement). |
|
|
6-6 |
C6.I2 PIA – ključne digitalne tehnologije |
Ključna etapa |
Pokretanje poziva na podnošenje prijedloga ili poziva na iskaz interesa |
Objava na internetskoj stranici SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement) |
Q4 |
2023. |
Svi pozivi na podnošenje prijedloga ili pozivi na podnošenje prijedloga u okviru ove mjere za strategije donesene u okviru ciljne vrijednosti 6-5, s opisom poslova uključujući i kao kriterij prihvatljivosti kako bi se osigurala okolišna neutralnost primjena financiranog rješenja. |
|||
|
6-7 |
C6.I2 PIA – ključne digitalne tehnologije |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
Izvješće SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement) |
Q4 |
2024. |
Provedbena odluka predsjednika vlade nakon zaključenja poziva na podnošenje prijedloga/poziva na iskaz interesa pokrenutih u okviru ključne etape 6-6; omogućivanje potpisivanja ugovora s korisnicima putem sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava ili drugih ugovora za dodjelu sredstava. |
|||
|
6-8 |
C6.I3 PIA – inovativna poduzeća |
Ključna etapa |
Pokretanje poziva na podnošenje prijedloga ili poziva na iskaz interesa |
Objava na internetskoj stranici SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement) |
Q4 |
2022. |
Svi pozivi na podnošenje prijedloga u okviru ove mjere objavljeni su za strategije potpore za inovacije Bpifrancea, natjecanja u inovacijama za novoosnovana poduzeća i MSP-ove te projekte istraživanja i razvoja, uključujući i kao kriterij prihvatljivosti kako bi se osigurala okolišna neutralnost primjena financiranog rješenja. |
|||
|
6-9 |
C6.I3 PIA – inovativna poduzeća |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
Izvješće SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement) |
Q4 |
2024. |
Provedbena odluka predsjednika vlade nakon zaključenja poziva na podnošenje prijedloga/poziva na iskaz interesa pokrenutih u okviru ključne etape 6-8; omogućivanje potpisivanja ugovora s korisnicima dodjelom potpore. |
|||
|
6-10 |
C6.I4 Svemir |
Ciljna vrijednost |
Dodjela ugovora korisnicima |
Iznosi (u milijunima) |
0 |
200 |
Q1 |
2022. |
200 000 000 EUR ugovorenih s korisnicima: i. poziva na podnošenje projekata u područjima relevantnima za svemirski sektor i nacionalnog natjecanja za svemirske aplikacije („Space Tour 2021”); i ii. projekata u Vernonu (oporaba vodika, park solarnih ploča, modernizacija postrojenja za ispitivanje raketnih motora). |
|
|
6-11 |
C6.I4 Svemir |
Ciljna vrijednost |
Broj korisnika |
Broj |
0 |
80 |
Q1 |
2022. |
Broj korisnika poziva na podnošenje prijedloga za projekte u područjima relevantnima za svemirski sektor i nacionalnog natjecanja za svemirske aplikacije („Space Tour 2021”). |
|
|
6-12 |
C6.I4 Svemir |
Ključna etapa |
Ulaganja u Ariane 6 |
Praćenje napretka Europske svemirske agencije od strane Nacionalnog centra za svemirske studije (CNES) |
Q4 |
2024. |
Realizacija programa Ariane 6 |
|||
G. KOMPONENTA 7.: Digitalizacija države, državnih područja, poduzeća, kulturnog sektora
Ta sastavnica francuskog plana za oporavak i otpornost odnosi se na ulaganja i reforme u području digitalizacije države, državnih područja, MSP-ova, potpore kulturnom sektoru i reformi u administrativnom pojednostavnjenju i području javnih financija.
Digitalizacija, posebno poduzeća, ključna je za povećanje produktivnosti u Francuskoj, kako je istaknuo Nacionalni odbor za produktivnost.
Cilj digitalizacije države nije samo povećati uspješnost javne uprave tehnološkom nadogradnjom, već se njome želi pridonijeti i većoj uključivosti, uz reforme komponente usmjerene na pojednostavnjenje i decentralizaciju (Zakon 4D).
Cilj je mjera potpore kulturnom sektoru oporavak snažno pogođenog sektora ciljanim ulaganjima u obnovu, baštinu, zapošljavanje u području umjetnosti i modernizaciju sektora osposobljavanja, kinematografije, tiska i knjiga, s naglaskom na klimatsku tranziciju i mlade.
Naposljetku, dvjema reformama u području javnih financija pridonosi se odgovoru na preporuke za Francusku 2019.1.2 i 2020.1.1 o upravljanju javnim dugom i rashodima, osobito dugoročno usmjeravanjem na održive javne financije nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Ulaganjima u digitalizaciju pridonosi se preporukama za Francusku u području digitalne infrastrukture 2019.3.3 i 2020.3.4 i 3.7. Reformama pojednostavnjenja obuhvaćeni su dijelovi preporuka za Francusku 2020.4.1 i 4.2. Ulaganjima u kulturu pridonosi se pojačanom financiranju javnih ulaganja u okviru radova obnove baštine (preporuka za Francusku 2020.3.2) i ublažavanju učinka krize na zapošljavanje (CSR 2020.2.1). Konačno, reformama javnih financija obuhvaćeni su dijelovi preporuka za Francusku 2019.1.3 (ušteda rashoda i učinkovitost) i 2020.1.1 (fiskalne politike usmjerene na postizanje razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanje održivosti duga).
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
G.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. (C7.R1): Zakon o diferencijaciji, decentralizaciji, dekoncentraciji i raznim mjerama za pojednostavnjenje lokalnog javnog djelovanja (4D)
Mjerom se povećava učinkovitost i prilagodljivost lokalne javne usluge u skladu s lokalnim posebnostima.
Zakonom o „diferencijaciji, decentralizaciji, dekoncentraciji i dekompleksifikaciji” (bill 4D) predviđa se niz odredbi u području stanovanja, prometa, ekološke tranzicije, zdravlja i solidarnosti. Ima četiri cilja: (1) decentralizacija: učiniti javno djelovanje razumljivijim i učinkovitijim dovršavanjem prijenosa određenih blokova nadležnosti na lokalne vlasti; (2) promicanje diferencijacije: osigurati da svako područje može pružiti odgovore na njegove posebnosti, koristeći se odgovarajućim alatima i resursima; (3) jačanje dekoncentracije: da se država približi tom području i da se donošenje odluka bolje prilagodi lokalnim okolnostima; (4) dekompleksifikacija: pojednostavnjenje provedbe prethodnih ciljeva.
Evaluacija odredaba kojima se nastoji olakšati javno djelovanje u skladu s četirima zakonski predviđenim načelima (decentralizacija, diferencijacija, dekoncentracija i dekompleksifikacija) provodi se do 30. lipnja 2025.
Reforma 2. (C7.R2): Organski zakon o pojednostavnjenju eksperimenata provedenih na temelju članka 72. četvrtog stavka Ustava
Mjerom se utjelovljuje pravo na diferencijaciju tako da se lokalnim tijelima omogući da, najprije u eksperimentalnom okviru, a zatim, pod određenim uvjetima, trajno primjenjuju pravila koja se odnose na izvršavanje njihovih različitih ovlasti kako bi se uzele u obzir njihove posebnosti.
Organskim zakonom predviđa se da lokalne vlasti mogu jednostavnom odlukom odlučiti sudjelovati u eksperimentu, a da za to ne moraju biti ovlaštene uredbom. Njime se pojednostavnjuju postupci kojima se uređuje stupanje na snagu odluka koje donose u kontekstu eksperimenta, kao i uvjeti za izvršavanje nadzora zakonitosti tih odluka. Eksperimentalne mjere mogu se provoditi u svim ili nekim dijelovima lokalnih vlasti koje su sudjelovale u eksperimentu, a mogu se proširiti i na druge. Standardi kojima se uređuje izvršavanje lokalne nadležnosti, a koji su bili predmet eksperimenta, mogu se izmijeniti na kraju eksperimenta.
Do 30. lipnja 2025. provodi se evaluacija prvih eksperimenata provedenih na temelju sljedećih pokazatelja. U evaluaciji se uzimaju u obzir barem sljedeći čimbenici: broj zajednica koje sudjeluju u svakom eksperimentu, broj dana potrebnih za objavu u Službenom listu vijećanja kojima zajednice sudjeluju u eksperimentima, rok za stupanje na snagu akata o odstupanju koje su zajednice koje provode eksperiment poduzele za svaki eksperiment.
Reforma 3. (C7.R3): Preobrazba javne službe
Preobrazbom javne službe želi se odgovoriti na nekoliko izazova: veća reprezentativnost javne službe u društvu, doprinos profesionalnoj integraciji mladih i niskokvalificiranih osoba, inovacije u radnim organizacijama, vrednovanje zasluga, kompetencija, predanosti, jamčenje ravnopravnosti žena i muškaraca te borba protiv svih oblika diskriminacije. Ta se politika temelji na provedbi zakona o transformaciji javne službe od 6. kolovoza 2019.
Mjera se sastoji od provedbe dvaju akcijskih planova.
Akcijski plan za profesionalizaciju javne usluge temelji se na 8 mjera: (1) razvoj brenda države – poslodavca, (2) organizacija postupaka zapošljavanja, (3) profesionalizacija i osposobljavanje sudionika, (4) poboljšanje integracije pridošlica, (5) reorganizacija internetske stranice Place de ľemploi public, (6) nabava, (7) stvaranje baze talenata i (8) strateško upravljanje zapošljavanjem.
Akcijski plan za jednake mogućnosti temelji se na tri stupa: (1) utvrđivanje i podupiranje mladih talenata u cijeloj zemlji prema uspjehu; (2) novo konkurentno testiranje za pristup javnoj službi; (3) razvoj profesionalne karijere bez diskriminacije.
Mjere predviđene u tim dvama akcijskim planovima provode se do 31. ožujka 2022.
Reforma 4. (C7.R4): Upravljanje javnim financijama
Cilj je ove reforme upravljanja javnim financijama uspostaviti strategiju za srednjoročnu i dugoročnu konsolidaciju javnih financija. Ta se strategija temelji na preporukama Komisije Commission sur l’Avenir des Finances Publiques (izvješće od 18. ožujka 2021.). Neke od tih preporuka provode se na vrijeme stupanjem na snagu organskog zakona koji će se primjenjivati na proračun za 2023. i sljedeći zakon o programiranju javnih financija. Organskim zakonom proširuju se ovlasti Visokog vijeća javnih financija i uspostavlja se pravilo višegodišnjih rashoda za rashode opće države. Ta pravila o rashodima osiguravaju dosljednost između godišnjih proračunskih računa i višegodišnjih ciljeva. Provedba tog novog okvira upravljanja, kao i višegodišnji plan za javne financije kojim se omogućuje stabiliziranje i smanjenje udjela duga utvrđuje se novim zakonom o programiranju javnih financija za 2023. Vlada također uspostavlja strategiju namjenskih fondova za dugove povezane s bolešću COVID-19 u cilju dodjele posebnih sredstava za njegovu otplatu.
Reforma 5. (C7.R5): Procjena kvalitete javnih rashoda
Uz reformu upravljanja javnim financijama, ova se mjera odnosi na evaluaciju javne potrošnje koja će se provesti nakon krize s ciljem utvrđivanja najučinkovitijih rashoda koji pogoduju rastu, socijalnoj uključenosti te ekološkoj i digitalnoj tranziciji. Očekuje se da će javna potrošnja biti usmjerena na one koji promiču tu vrstu rasta, smanjujući pritom one koji su neučinkoviti ili suvišni u odnosu na druge izvore financiranja. Stoga je ključno točno procijeniti učinak javne potrošnje s obzirom na ciljeve javne politike koji se njima nastoje ostvariti i traženje učinkovitosti u njihovu kratkoročnom i srednjoročnom ostvarenju.
Mjera uključuje pregled rezultata reformi o učinkovitosti javnog djelovanja tijekom predsjedničkog mandata, objavljivanje revizorskog izvješća o javnim financijama Revizorskog suda i uključivanje ocjene javnih rashoda u buduće proračunske zakone.
Revizorsko izvješće o javnim financijama koje objavljuje Revizorski sud također je doprinos definiranju strategije postupnog napuštanja mehanizama potpore uspostavljenih od ožujka 2020. kako bi se odgovorilo na gospodarske učinke zdravstvene krize.
Procjene učinka na javne rashode jačaju se u vezi sa stupanjem na snagu novog zakona o programiranju javnih financija od 1. siječnja 2023., nakon što prođe zdravstvena kriza. Temeljna putanja rashoda zatim se detaljno opisuje u sljedećim financijskim zakonima godišnje.
Procjena kvalitete javne potrošnje provodi se redovito, s jasnim opsegom i vremenskim rasporedom, a mjere koje se poduzimaju za poboljšanje kvalitete i učinkovitosti javne potrošnje ocjenjuju se svake godine.
Ulaganje 1. (C7.I1): Digitalizacija poduzeća
Za modernizaciju poduzeća provode se dvije podmjere.
Prva je podmjera nastavak postojeće inicijative „France Num” i njome će se podupirati poduzeća u njihovoj digitalnoj transformaciji u digitalnom razvoju poslovanja. U okviru inicijative „France Num” nudi se nekoliko programa potpore: 17 500 digitalnih dijagnoza i do 5 000 priloženih dijelova Gospodarske i industrijske komore (CCI) i obrtničke komore (CMA); provodi se 150 000 osposobljavanja te produkcija i emitiranje televizijskog programa za širu javnost kako bi se podigla svijest mikropoduzeća koja još nisu digitalno opremljena.
Drugom podmjerom podupiru se ulaganja u industrijske MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije nadogradnjom i podupiranjem njihove srednjoročne/dugoročne strategije digitalizacije usvajanjem novih tehnologija. Potpora ima oblik subvencije za stjecanje imovine koja je registrirana kao dugotrajna imovina i dodijeljena industrijskoj djelatnosti u unaprijed određenim prihvatljivim kategorijama: robotska oprema, aditivna proizvodnja, virtualna ili proširena stvarnost, projektna programska oprema, integrirani strojevi za računalstvo visokih performansi, numerički upravljani strojevi za proizvodnju te softver ili oprema za čiju je upotrebu potrebna umjetna inteligencija.
Ulaganje 2. (C7.I2): Digitalna nadogradnja za državu i državna područja
Tim se ulaganjem utvrđuju inovativni digitalni pristupi kojima se omogućuje poboljšanje učinkovitosti javnog djelovanja i kvalitete radnog okruženja javnih službenika, uključujući e-mobilnost.
U tu će se svrhu Fondom za digitalne projekte Public Agent Digital Backpack za projekte modernizirati radna stanica državnih službenika i „Fond za inovacije i digitalnu transformaciju” podupirati digitalne inicijative s velikim učinkom unutar države i lokalnih vlasti, uz istodobno podupiranje digitalnog sektora.
Kako bi se osiguralo učinkovitije, kolaborativnije i mobilnije digitalno radno okruženje za državne službenike, financirani projekti obuhvaćaju pet tema: veća učinkovitost mreža za prijenos podataka; razvoj federalne digitalne identifikacije za državne službenike; rješenja za siguran daljinski pristup digitalnim alatima; jedinstvena komunikacijska rješenja na međuministarskoj razini; te potpora upraviteljima i timovima za stjecanje digitalnih metoda rada.
Kako bi se potaknule digitalne inovacije i ubrzala digitalna transformacija države, financirani projekti obuhvaćaju osam tema: kvalitetna dematerijalizacija administrativnih postupaka kojima se građani i poduzeća najviše služe; nove nacionalne digitalne javne politike; razvoj najboljih digitalnih praksi nastalih u lokalnim državnim službama; profesionalizacija javnih digitalnih sektora; razvoj uporabe podataka u službi javnog djelovanja; proučavanje i eksperimentiranje s upotrebom novih digitalnih tehnologija i pristupa; digitalna transformacija lokalnih vlasti; potpora projektima strukturiranja kojima se mobiliziraju višestruke poluge za transformaciju.
Ulaganje 3. (C7.I3): Kibersigurnost državnih usluga
Ulaganjem se podupire jačanje kibersigurnosnih sposobnosti za javne usluge; poticanje razvoja konkurentne i inovativne ponude kibersigurnosti u korist gospodarstva i društva te jačanje sposobnosti sprečavanja kibernapada i odgovora na njih.
Posebno se provode sljedeći projekti:
·osnivanje timova za odgovor na incidente na državnim područjima;
·uvođenje dijagnostičkih i sigurnosnih paketa za prihvatljive korisnike,
·stjecanje sigurnosnih proizvoda u korist države i javnih službi;
·povećanje nacionalnih kapaciteta za otkrivanje kibernapada.
Ulaganje 4. (C7.I4): Državna digitalna nadogradnja: digitalni identitet
Provode se dvije podmjere: digitalna nacionalna osobna iskaznica i razvoj sustava za digitalnu identifikaciju koju jamči država. Te dvije mjere također doprinose poboljšanju sigurnosti i interoperabilnosti.
Kako bi se podržalo uvođenje novih osobnih iskaznica, bez ometanja usluge za korisnike, prilagođavaju se sustavi, oprema i povezane IT mreže. Konkretno, ti se sustavi moderniziraju kako slijedi: aplikacija Titres électroniques sécurisés (i naknadna nadogradnja kibersigurnosti), uvođenje uređaja za uzimanje otisaka prstiju i korisnički portal Nacionalne agencije za sigurne nazive (Agence nationale des titres sécurisés) kako bi se korisnicima omogućio pristup njihovim postupcima.
Razvoj sustava za digitalnu identifikaciju koji jamči država zamjenjuje praksu korisničkog imena/lozinke sigurnijim sustavom digitalne identifikacije. Novi sustav razvija se u europskom kontekstu digitalne interoperabilnosti (Uredba o eIDAS-u). To rješenje omogućuje razvoj novih osjetljivih javnih i privatnih uporaba te borbu protiv internetskih prijevara i krađe identiteta.
Ulaganje 5. (C7.I5): Oprema i infrastruktura Ministarstva unutarnjih poslova
Mjerom se razvijaju aplikacije Ministarstva unutarnjih poslova i osigurava njihova otpornost. Projekti kojima je dodijeljena potpora odnose se posebno na nekoliko tehničkih infrastruktura:
·državna međuministarska mreža: postupno ukidanje telefonske mreže RIMBAUD i udvostručavanje postojećih mrežnih veza;
·IT temelj teritorijalne državne uprave: izgradnja baze i nove organizacije za koordinaciju mreže međuministarskih informacijskih i komunikacijskih sustava;
·plan za videozaštitu policijskih prefektura: razvoj i ponuda novih kapaciteta za pohranu i umrežavanje za sustav videozaštite u Pariškoj policijskoj upravi, posebno s obzirom na Olimpijske igre 2024.;
·sigurnost mreže: jačanje digitalne sigurnosti Ministarstva (kiberobrana);
·otpornost podatkovnih centara: infrastrukturni radovi na osiguravanju energetske otpornosti podatkovnih centara Ministarstva;
·sustav za uzbunjivanje i informiranje stanovništva: razvoj sustava za uzbunjivanje i informiranje stanovništva, posebno u cilju provedbe novog sustava FR-Alert (vidjeti i mjeru „Aplikacije Ministarstva unutarnjih poslova”).
Ulaganje 6. (C7.I6): Aplikacije Ministarstva unutarnjih poslova
Ovom će se mjerom razviti nove ili nadograditi postojeće digitalne aplikacije za Ministarstvo unutarnjih poslova:
·SI Elections: aplikacija reorganizira računalni sustav osmišljen za izbore povećanjem ukupne pouzdanosti sustava i povezivanjem posebno s drugim aplikacijama kao što je nacionalni direktorij izabranih dužnosnika.
·Pritužba na internetu: aplikacija korisniku omogućuje da u određenim slučajevima ograniči svoje kretanje i podnese pritužbu izravno putem interneta. Projektom se najprije osigurava prva faza internetske podrške korisniku/žrtvi za koje je putovanje možda otežano.
·FR-Alert: aplikacijom se provodi Direktiva 2018/1972 o uspostavi sustava upozoravanja putem mobilnog telefona prije 30. lipnja 2022. Aplikacija odmah šalje upozorenja korisniku.
·Marcus 112: u okviru projekta Marcus 112 uspostavljaju se aktivnosti i eksperimenti potrebni za racionalizaciju nekoliko telefonskih brojeva hitnih službi koji trenutačno postoje u Francuskoj.
·Sustav registracije vozila (SIV): aplikacija rekonstruira sustav registracije vozila optimizacijom korisničkog iskustva i poboljšanjem učinkovitosti.
·LOG MI: aplikacija osigurava centralizirani logistički sustav koji je zajednički svim dionicima Ministarstva unutarnjih poslova.
·IT projekt „Priprema za budućnost”: aplikacija olakšava provođenje istraga novim digitalnim sredstvima i jača mobilnost agenata u tom području.
Ulaganje 7. (C7.I7): Mobilnost i rad na daljinu u Ministarstvu unutarnjih poslova
Ovim se ulaganjem podupire niz mjera namijenjenih poticanju razvoja mobilnosti i rada na daljinu u Ministarstvu unutarnjih poslova. Provode se tri mjere:
·Poboljšanje digitalnog okruženja i razvoj rada na daljinu: promicanje razvoja kolaborativnih radnih rješenja, nabava radnih stanica za rad na daljinu i uvođenje sustava koji službenicima omogućuju rad na daljinu.
·Radijska mreža budućnosti: razvoj mreže dugoročnog razvoja za sudionike u javnoj i privatnoj sigurnosti (kao što su državna policija, vatrogasci, hitne službe i općinska policija). Osigurava učinkovita i otporna sredstva komunikacije kojima se omogućuje prilagođen odgovor na potrebe tijela kaznenog progona i odgovora na krizne situacije.
·Postaje NEO: proširivanje policijske opreme s 40 000 sigurnih mobilnih terminala. Terminali i prateći sustav prijave omogućuju službenicima za provedbu zakona da provode aktivnosti koje su se prethodno provodile u profesionalnim uredima tijekom službenog putovanja na terenu. Stoga ograničavaju putovanje i za agenta i za korisnika te osiguravaju veću sveukupnu učinkovitost.
Ulaganje 8. (C7.I8): Administrativni kontinuitet: digitalna nadogradnja upravljanja obrazovnim sustavom
Tim će se ulaganjem ubrzati digitalna transformacija Ministarstva obrazovanja, mladih i sporta zahvaljujući razvoju njegovih informacijskih sustava, koji se više oslanjaju na podatke, kako bi postali učinkovitiji, pristupačniji i sigurniji. Tim se ulaganjem također jača dematerijalizacija postupaka i usluga za korisnike.
Provodi se pet mjera:
·Modernizacija informatičkih alata za obrazovanje prvog stupnja: uspostava informacijskih sustava za razmjenu podataka s lokalnim zajednicama i pojednostavnjenje postupaka upravljanja.
·Pojednostavnjenje informacijskih sustava za pokusno izvođenje i upravljanje u okviru obrazovanja drugog stupnja.
·Razvoj razmjene podataka s partnerskim ministarstvima: na primjer, s Ministarstvom financija za upravljanje bespovratnim sredstvima za visoko obrazovanje.
·Generalizacija alata i usluga koji omogućuju rad na daljinu u sigurnom okruženju za administrativne službenike, rukovodeće i inspekcijsko osoblje, posebno prilagodbom infrastrukture i namjenskih sigurnih aplikacija.
·Nadogradnja infrastrukture i alata za razmjenu podataka i digitalnih usluga tijekom školovanja učenika (kao što su lokalne zajednice, roditelji i visoko obrazovanje), osnivanje novih radnih organizacija, promicanje učinkovitosti agenata i kvalitete života na radnom mjestu te pojednostavnjenje korisničkih postupaka i uzimanje u obzir iskustva korisnika.
Ulaganje 9. (C7.I9): Kontinuitet obrazovanja: digitalna transformacija škole
Tim se ulaganjem podupire instaliranje mobilne digitalne opreme u učionice, što je preduvjet za razvoj hibridnog obrazovanja. Njime se podupiru i ulaganja u videoprojektore, zajedničku mobilnu opremu, opremu karakterističnu za osnovnu školu te mrežu koja omogućuje poučavanje na licu mjesta i učenje na daljinu putem posudbe materijala učenicima. Također financira usluge i resurse za osnovno obrazovanje te opremu koja omogućuje hibridno poučavanje u srednjoj školi. Mjera će se provoditi putem konkurentnih poziva na podnošenje ponuda.
Nastavnici se osposobljavaju za ovladavanje novim alatima i uslugama digitalnog obrazovanja te novim digitalnim okruženjem.
Ulaganje 10. (C7.I10): Digitalizacija javnih usluga: razvoj pristupa visokom obrazovanju u cijeloj zemlji zahvaljujući digitalizaciji
Ulaganjem se financira uvođenje nematerijaliziranih modula tečajeva u visokom obrazovanju, kao i postavljanje potrebne digitalne infrastrukture. Razvoj tečajeva učenja na daljinu i odgovarajuće infrastrukture omogućuje prilagodbu trenutačnoj zdravstvenoj situaciji izbjegavanjem prenapučenosti u dvoranama za predavanja i učionicama. Njime se također utire put dugoročnoj strategiji pristupačnosti visokog obrazovanja koja bi trebala doprijeti do šire javnosti na cijelom državnom području, ali i u inozemstvu. Osim toga, omogućuje predlaganje raznovrsnije i cjelovitije ponude osposobljavanja koja odgovara ograničenjima određenih studenata koji moraju uskladiti studij s profesionalnom aktivnošću.
Ulaganjima se podupiru projekti za:
·stvaranje digitalnih i dostupnih internetskih modula u visokim učilištima;
·digitalno osposobljavanje nastavnika i istraživača sa sveučilišta;
·razvoj nacionalnih platformi (virtualna učionica, internetski seminar, ispiti na daljinu, sustav upravljanja učenjem) koje će u konačnici nuditi sve preddiplomske i diplomske module;
·poziv na podnošenje projekata posvećenih digitalnim uslugama s naglaskom na korisničko iskustvo učenika.
Ulaganje 11. (C7.I11): Potpora kulturnim sektorima i obnovi baštine
Ulaganjem se podupire obnova kulturne baštine, promicanje izvedbenih umjetnosti, konsolidacija velikih francuskih kulturnih gospodarskih sektora i uspostava strategije za kulturne i kreativne industrije.
Ulaganjem se podupiru tri podmjere: ulaganje u kulturnu baštinu radi obnove povijesnih spomenika kako bi se osigurala njihova trajna održivost i time doprinijelo promicanju lokalnih turističkih ekosustava; ulaganje u modernizaciju zapošljavanja i osposobljavanja te ulaganje u strateške kulturne sektore.
Ulaganjem u kulturnu baštinu podupiru se lokaliteti baštine u regijama i promiču obrtništvo te znanje i iskustvo. Tim se ulaganjem podupire pet mjera obnove:
·„Plan katedrala” kako bi se ubrzali potrebni radovi na sigurnosti i zaštiti te projekti obnove za 47 vjerskih zgrada koje pripadaju državi;
·obnova povijesnih spomenika koji pripadaju lokalnim vlastima i privatnim vlasnicima. To uključuje potporu za obnovu crkve u Turenneu (Nova Akvitanija), dvorca Meauce (Bourgogne-Franche-Comté) i palače Rontaunay (Réunion);
·restauracija 14 spomenika kojima upravlja Centar za povijesne spomenike na cijelom državnom području, kao što su Château d’Angers ili opatija Mont-Saint-Michel;
·restauracija dvorca Villers-Cotterêts kako bi postao međunarodni grad francuskog jezika;
·obnova objekata kulturne baštine kao što su regionalni muzeji, departmanski i općinski arhivi te konzervacijska i studijska središta namijenjena očuvanju ostataka arheoloških iskopavanja.
Ulaganjem u umjetničko zapošljavanje i modernizaciju osposobljavanja podupiru se tri aktivnosti:
·„fond za ekološku tranziciju” kojim se financiraju projekti usmjereni na ekološku i digitalnu tranziciju koje provode institucije za umjetničko stvaralaštvo (oznake i mjesta za izvedbu uživo i vizualne umjetnosti);
·plan modernizacije kulturnih visokoškolskih ustanova koje ulažu u energetsku prilagodbu, podupiru osposobljavanje i jačaju njihovu digitalizaciju modernizacijom svojih nastavnih alata i IT infrastrukture;
·izniman program javnog reda kako bi se dao novi poticaj stvaranju u svim disciplinama. Cilj je ovog programa osobito pružiti potporu mladim dizajnerima. To je stoga jednokratni trošak u korist stjecanja umjetničkih djela, svih disciplina zajedno.
Ulaganjem u strateške sektore podupiru se tri zasebne mjere, od kojih svaka odgovara strateškom sektoru: plan za tiskovni sektor, plan za sektor knjiga, plan za sektor kinematografije.
Planom za tiskovni sektor podržava se sljedećih pet podmjera:
·plan za preobrazbu uređaja za tiskanje tiska, posebno za regionalnu mrežu dnevnih tiska. To uključuje ad hoc financiranje mjera potpore, kao i aktivnosti osposobljavanja i prekvalifikacije zaposlenika u korist stjecanja novih vještina kako bi se pronašlo odgovarajuće zaposlenje u kontekstu restrukturiranja sektora;
·jačanje strateškog fonda za razvoj medija kako bi se pružila potpora širokom rasponu projekata tiskovnih poduzeća (tisak, internetske usluge tiska i novinske agencije) u realizaciji investicijskih projekata koji predstavljaju inovaciju, povećavaju njihovu produktivnost ili poboljšavaju i diversificiraju urednički oblik;
·potpora modernizaciji televizijskih kuća koje žele obnoviti svoju prodajnu površinu ili optimizirati upravljanje novinskim proizvodima;
·fond za ekološku tranziciju za financiranje projekata istraživanja i razvoja usmjerenih na smanjenje ugljičnog otiska sektora i pružanje inovativnih rješenja za potporu tranziciji sektora;
·fond za borbu protiv nesigurnosti za najugroženija zanimanja (samostalni djelatnici, fotoreporteri, novinski karikaturisti) i za poboljšanje njihove otpornosti.
Plan za sektor knjiga borit će se protiv najtrajnijih učinaka zdravstvene krize i podupirati potrebne promjene u sektoru. Podupire tri podmjere.
·U okviru operacije „Mladi u knjižarama” promiče se lokalna kulturna trgovina i potiču mladi da kupuju knjige. Riječ je o programu umjetničkog i kulturnog obrazovanja koji mladima omogućuje da otkriju knjige i njihovu ulogu u promicanju djela i autora.
·Ulaganje u modernizaciju knjiga poboljšava njihove uvjete prihvata za javnost i stvara povećanje produktivnosti. Potiče ih se da razviju svoje alate za digitalnu prodaju na daljinu u kontekstu u kojem ih uzastopna ograničenja kretanja potiču na provedbu tih novih razvojnih strategija.
·Naposljetku, potrebno je privremeno ojačati dodjelu sredstava za decentralizaciju opće knjižnice kako bi se produžilo radno vrijeme i strukturna ulaganja. Tim se ulaganjima posebno financiraju radovi obnove i nadogradnja toplinskih i energetskih standarda zgrada.
Planom za sektor kinematografije podupire se industrija novim mjerama kojima će joj se omogućiti da u izlasku iz krize gleda u budućnost na svim razinama proizvodnog lanca; potpora stvarateljima, potpora proizvodnji, modernizaciji tehničke industrije i razvoju internacionalizacije. Planom za sektor kinematografije podupire se osam podmjera.
·Prva podmjera nadoknadit će kašnjenje u proizvodnji kina proizvodnjom novih djela. Povećava se automatska potpora koju mogu mobilizirati proizvođači, a produktivna pomoć povećava se kako bi se potaknulo pokretanje novih radova.
·Druga podmjera potiče distributere filma da se okrenu kinu. Donose se posebne mjere kako bi se distributere potaknulo na iskorištavanje njihovih filmova tijekom dugog razdoblja oporavka, na primjer povećanjem automatske podrške.
·Trećom podmjerom jača se održivost kina dopiranjem do publike sutrašnjice u svim regijama.
·Četvrta podmjera uhvatit će korak s kašnjenjem u audiovizualnoj produkciji, kao i u kinu, produkcijom novih djela povećanjem automatske potpore.
·Petom podmjerom ubrzava se modernizacija tehničke industrije kako bi se stvorilo industrijsko tkivo koje može stvoriti vrijednost u kontekstu sve veće ponude.
·Šestom podmjerom modernizira se vrednovanje baštine, za koju se čini da srednjoročno i dugoročno raste potražnja javnosti.
·Sedmom podmjerom jača se internacionalizacija sektora s ciljem globalnog oživljavanja sektora. Donose se ciljane mjere kako bi se u obzir uzela sve veća važnost platformi.
·Osmom podmjerom potiču se talenti budućnosti, posebno usmjeravanjem na autore kako bi kriza postala kreativni trenutak. Te nove mjere podupiru stručnjake s ciljem razvoja novih umjetničkih prijedloga. To uključuje pokretanje i jačanje potpore za autorski program ponovnim pokretanjem kreativnog i kulturnog istraživanja i razvoja. Također se planiraju bespovratna sredstva i ciljana potpora timovima mladih diplomanata.
Kontrola i revizija:
Provedbu plana za oporavak i otpornost prati Secrétariat Général France Relance pridružen premijeru i ministru gospodarstva, financija i oporavka. Provedba je delegirana ministarstvima putem „konvencija” i chartes de gestion. Kad je riječ o sustavu unutarnje kontrole, tijela nadležna za postrojenje za oporavak i otpornost u Francuskoj oslanjaju se na nacionalni sustav uspostavljen u Francuskoj za kontrolu nacionalnog proračuna. CiCC (Commission interministérielle de coordination des contrôles) imenuje se nacionalnim koordinatorom za reviziju i kontrolu.
Predsjednik vlade potpisuje okružnicu u kojoj se navode:
-organizacija sustava i obveze svake strukture u smislu osiguravanja pouzdanosti i kontrole podataka koji se odnose na pokazatelje,
-postupci za prikupljanje i pohranu podataka o svim vrstama krajnjih korisnika.
S obzirom na to da se očekuje da će se okružnicom definirati važni elementi sustava kontrole i revizije, koji još nisu dostupni na dan podnošenja plana, ključna etapa koja se odnosi na potpisivanje tih okružnica pruža dodatno jamstvo. Nadalje, ključna etapa uključuje i izvješće CICC-a u kojem se detaljno navodi njegova revizijska strategija i opisuje predviđeni revizijski rad na zahtjevima za plaćanje.
G.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
|
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / Ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljeve) |
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
7-1 |
C7.R1 Zakon 4D |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakona 4D |
Stupanje na snagu |
Q1 |
2022. |
Cilj je stupanja na snagu Zakona 4D jačanje učinkovitosti javnih usluga promicanjem diferencijacije, decentralizacije, dekoncentracije i dekompleksifikacije. |
|||
|
7-2 |
C7.R1 Zakon 4D |
Ključna etapa |
Evaluacija Zakona 4D |
Izvješće o evaluaciji |
Q2 |
2025. |
Evaluacija odredaba kojima se nastoji olakšati javno djelovanje u skladu s četirima zakonski predviđenim načelima (decentralizacija, diferencijacija, dekoncentracija i dekompleksifikacija). |
|||
|
7-3 |
C7.R2 Iskustvo u području organskog prava |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona kojim se želi utvrditi pravo na diferencijaciju |
Stupanje na snagu |
Q2 |
2021. |
Stupanje na snagu zakona kojim se želi uvesti pravo na diferencijaciju proširenjem mogućnosti lokalnih vlasti da pribjegavaju eksperimentima kako bi se uzele u obzir njihove posebnosti (pojednostavnjenje pravnog okvira i posvećenost novih ishoda eksperimentiranju). |
|||
|
7-4 |
C7.R2 Iskustvo u području organskog prava |
Ključna etapa |
Trenutačno stanje prvih provedenih pokusa |
Izvješće o evaluaciji |
Q2 |
2025. |
Ocjena prvih pokusa provedenih na temelju sljedećih pokazatelja (koji su uključeni u mjerenje): broj zajednica koje sudjeluju u svakom eksperimentu odobrenom zakonom ili propisom, broj dana potrebnih za objavu u Službenom listu rasprava u kojima zajednice sudjeluju u eksperimentima, rok za stupanje na snagu akata o odstupanju koje su zajednice koje provode eksperiment poduzele za svaki eksperiment odobren zakonom ili propisom). |
|||
|
7-5 |
C7.R3 Preobrazba javne službe |
Ključna etapa |
Provedba mjera utvrđenih u okviru projekata pokrenutih u području zapošljavanja i jednakih mogućnosti |
Izvješće o provedbi |
Q1 |
2022. |
Provedba plana za jednake mogućnosti, sa sljedećim ciljevima: povećanje broja mladih naučnika, radnika s invaliditetom, planiranje rodne ravnopravnosti u višem državnom rukovodstvu, obnova pristupa javnoj službi novim konkurentnim testiranjem, potpora uspjehu mladih talenata na cijelom državnom području, razvoj obuke i mentorstva za jednake mogućnosti. |
|||
|
7-6 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Podnošenje izvješća CAFP-a (Commission sur l’Avenir de Finances Publiques) |
Podnošenje izvješća |
Q1 |
2021. |
Podnošenje izvješća CAFP-a (Commission sur l’Avenir de Finances Publiques) o proračunskoj strategiji nakon krize i obnovi okvira za upravljanje javnim financijama. |
|||
|
7-7 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Provedba odabranih preporuka iz izvješća CAFP-a |
Stupanje na snagu |
Q4 |
2021. |
Pravovremena provedba odabranih preporuka iz izvješća CAFP-a donošenjem ekoloških zakonodavnih odredbi, koje posebno imaju sljedeće ciljeve, počevši od proračuna za 2023.: – proširenje ovlasti HCFP-a (Haut Conseil des Finances Publiques), – uspostavljanje pravila o višegodišnjim rashodima kao pravila upravljanja. Ovim pravilom o rashodima osigurava se dosljednost između godišnjih proračunskih računa i višegodišnjih ciljeva. |
|||
|
7-8 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Provedba programa ograničavanja duga u kontekstu bolesti COVID-19 |
Provedba programa ograničavanja duga u kontekstu bolesti COVID-19 |
Q4 |
2021. |
Provedba programa ograničavanja duga u kontekstu bolesti COVID-19 u nacrtu proračunskog plana. |
|||
|
7-9 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Novi zakon o programiranju javnih financija (LPFP – Loi de Programmation des Finances Publiques) |
Stupanje na snagu |
Q1 |
2023. |
Stupanje na snagu novog Zakona o programiranju javnih financija (LPFP – Loi de Programmation des Finances Publiques) kojim se provode nove organske zakonodavne odredbe i uspostavlja put javnih financija, čime se omogućuje stabiliziranje i potom smanjenje udjela duga. |
|||
|
7-10 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Objava rezultata reformi produktivnosti |
Objava izvješća |
Q4 |
2021. |
Objava rezultata reformi produktivnosti javnog djelovanja provedenih tijekom petogodišnjeg predsjedničkog mandata. |
|||
|
7-11 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Izvješće o revizijskoj misiji Revizorskog suda o javnim financijama |
Objava izvješća |
Q2 |
2021. |
Izvješće o revizijskoj misiji Revizorskog suda u području javnih financija. |
|||
|
7-12 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Ukidanje hitnih mjera u skladu sa sanitarnim uvjetima |
Ukidanje hitnih mjera |
Q4 |
2022. |
Ukidanje hitnih mjera u skladu sa sanitarnim uvjetima, na temelju preporuka iz izvješća revizijskog posjeta Revizorskog suda. |
|||
|
7-13 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Izrada financijskih zakona u skladu s evaluacijama javnih rashoda kojima je obuhvaćen opseg javne uprave u skladu s putanjom rashoda iz zakona o izradi programa javnih financija |
Izrada financijskih zakona |
Q4 |
2022. |
Izrada financijskih zakona u skladu s evaluacijama javnih rashoda kojima je obuhvaćen opseg javne uprave u skladu s putanjom rashoda iz zakona o planiranju javnih financija. |
|||
|
7-14 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Godišnja ocjena mjera poduzetih za poboljšanje kvalitete javne potrošnje provedenih u proračunskom zakonu za 2023. |
Objava ocjene |
Q1 |
2024. |
Godišnja ocjena mjera poduzetih za poboljšanje kvalitete javne potrošnje provedenih u proračunskom zakonu za 2023. |
|||
|
7-15 |
C7.I1 Digitalna nadogradnja poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća koja su primila subvenciju za poticanje digitalnih ulaganja |
Broj |
0 |
3 320 |
Q1 |
2022. |
Broj poduzeća koja su primila potporu za poticanje digitalnih ulaganja u okviru programa „Industrije budućnosti”. |
|
|
7-16 |
C7.I1 Digitalna nadogradnja poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj digitalnih rješenja za poduzeća |
Broj |
0 |
200 000 |
Q3 |
2024. |
Broj digitalnih osposobljavanja i digitalnih provjera pruženih poduzećima u okviru programa „FranceNum”. |
|
|
7-17 |
C7.I2 Digitalna nadogradnja države i lokalnih vlasti |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća koja imaju koristi od javnih naloga |
Broj |
0 |
200 |
Q1 |
2023. |
Broj poduzeća koja imaju koristi od javnih naloga u okviru fondova „Inovacije i numerička transformacija” i Sac à dos numérique de l’Agent public za digitalnu nadogradnju države i lokalnih vlasti. |
|
|
7-18 |
C7.I2 Digitalna nadogradnja države i lokalnih vlasti |
Ciljna vrijednost |
Postotak državnih službenika opremljenih za rad na daljinu |
Postotak |
95 % |
Q3 |
2023. |
Postotak državnih službenika koji su opremljeni za rad na daljinu na temelju godišnjih studija koje su proveli službenici francuske uprave. |
||
|
7-19 |
C7.I3 Kibersigurnost središnje države |
Ključna etapa |
Ulaganja za povećanje državne kibersigurnosti |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2024. |
Dovršetak četiriju mjera za povećanje kibersigurnosti državnih tijela: ·osnivanje timova za odgovor; ·uvođenje dijagnostičkih paketa; ·nabava alata za kibersigurnost; ·povećanje kapaciteta za otkrivanje kibernapada. |
|||
|
7-20 |
C7.I4 Digitalna nadogradnja države – digitalna identifikacija |
Ciljna vrijednost |
Broj izrađenih digitalnih osobnih iskaznica |
Broj |
3 000 000 |
Q1 |
2022. |
Broj novih osobnih iskaznica, proizvedenih i u optjecaju. |
||
|
7-21 |
C7.I4 Digitalna nadogradnja države – digitalna identifikacija |
Ciljna vrijednost |
Broj građana koji se koriste digitalnom osobnom aplikacijom |
Broj |
12 500 000 |
Q4 |
2023. |
Broj jedinstvenih korisnika novorazvijene aplikacije za digitalni identitet. |
||
|
7-22 |
C7.I5 Oprema Ministarstva unutarnjih poslova |
Ključna etapa |
Ulaganja u jačanje digitalne opreme Ministarstva unutarnjih poslova |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2023. |
Završetak šest mjera za jačanje digitalne opreme Ministarstva unutarnjih poslova: • državna međuministarska mreža • IT temelj teritorijalne državne uprave • plan za videozaštitu policijskih prefektura • sigurnost mreže • otpornost podatkovnih centara • sustav za uzbunjivanje i informiranje stanovništva |
|||
|
7-23 |
C7.I6 Aplikacije Ministarstva unutarnjih poslova |
Ključna etapa |
Ulaganja u digitalne aplikacije koje je razvilo Ministarstvo unutarnjih poslova |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q2 |
2025. |
Ispunjavanje sedam digitalnih aplikacija za Ministarstvo unutarnjih poslova: • SI Elections • pritužbe na internetu • FR-Alert • Marcus 112 • sustav registracije vozila • LOG MI • IT projekt „Priprema za budućnost” |
|||
|
7-24 |
C7.I7 Rad na daljinu u Ministarstvu unutarnjih poslova |
Ključna etapa |
Ulaganja u jačanje digitalne povezanosti Ministarstva unutarnjih poslova |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2023. |
Završetak mjera za jačanje digitalne povezanosti Ministarstva unutarnjih poslova: • Poboljšanje digitalnog okruženja i razvoj rada na daljinu (dovršetak) • NEO postaje (dovršetak) • Radijska mreža budućnosti (prvi koraci) |
|||
|
7-25 |
C7.I8 Digitalna nadogradnja obrazovnog sustava |
Ključna etapa |
Ulaganje u nadogradnju digitalnih usluga Ministarstva nacionalnog obrazovanja |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q2 |
2026. |
Završetak pet mjera za nadogradnju digitalnih usluga Ministarstva nacionalnog obrazovanja: • modernizacija informatičkih alata za obrazovanje u 1. stupnju (projekt Onde, alat za upravljanje za ravnatelje) • uvođenje jedinstvenog sustava za provjeru autentičnosti za pristup uslugama i resursima digitalnog obrazovanja i proširenje opsega korisnika • uvođenje sigurnog rješenja za pristup digitalnim resursima u osnovnim školama (projekt GAR) • preobrazba i modernizacija akademske infrastrukture i alata • generalizacija alata i usluga koji omogućuju rad na daljinu |
|||
|
7-26 |
C7.I9 Digitalna transformacija škole |
Ciljna vrijednost |
Broj digitalno opremljenih razreda u školama |
Broj |
0 |
45 000 |
Q4 |
2022. |
Broj razreda u školama digitalno opremljenih digitalnim resursima u osnovnoj školi, kao i hibridne nastave u srednjoškolskom obrazovanju, zajedno s potporom za promjene za dotično osoblje. |
|
|
7-27 |
C7.I10 Digitalni pristup visokom obrazovanju |
Ciljna vrijednost |
Broj studenata koji imaju pristup digitalnom osposobljavanju |
Broj |
0 |
1 400 000 |
Q4 |
2024. |
Broj studenata koji imaju pristup kapacitetima za digitalno osposobljavanje u sustavu visokog obrazovanja. |
|
|
7-28 |
C7.I11 Kultura |
Ciljna vrijednost |
Katedrale i nacionalni povijesni spomenici |
Broj |
0 |
62 |
Q4 |
2025. |
Broj dovršenih projekata obnove katedrala i nacionalnih povijesnih spomenika koji pripadaju državi. |
|
|
7-29 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Spomenici koji pripadaju lokalnim vlastima i privatnim vlasnicima |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2025. |
Dovršetak svih radova obnove spomenika koji pripadaju lokalnim i regionalnim vlastima te privatnim vlasnicima. |
|||
|
7-30 |
C7.I11 Kultura |
Ciljna vrijednost |
Broj obnovljenih škola za umjetnost i arhitekturu |
Broj |
0 |
13 |
Q4 |
2024. |
Broj dovršenih radova obnove umjetničkih i arhitektonskih škola. |
|
|
7-31 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Programi za potporu umjetničkom stvaralaštvu |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2024. |
Završetak dvaju programa za potporu institucijama usmjerenima na stvaranje umjetnina i potporu umjetnicima putem javnog programa nabave umjetnina. |
|||
|
7-32 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Ulaganja u „Plan za tiskovni sektor” |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2022. |
Završetak šest mjera za ulaganje u tiskovni sektor („Plan za tiskovni sektor”) ·Ulaganja u restrukturiranje objekata za tiskanje tiska ·Ulaganje u modernizaciju televizijskih kuća ·Plan transformacije za regionalni tisak ·Fond za borbu protiv nesigurnosti ·Strateški fond za razvoj medija ·Fond za ekološku tranziciju |
|||
|
7-33 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Ulaganja u „Plan za sektor knjiga” |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2022. |
Dovršetak triju mjera za ulaganje u sektor knjiga („Plan za sektor knjiga”): ·Program „Mladi u knjigama” ·Ulaganja u modernizaciju knjiga ·Ulaganja u modernizaciju knjiga u okviru općeg programa bespovratnih sredstava za decentralizaciju |
|||
|
7-34 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Ulaganje u „plan za sektor kinematografije” |
Izvješće francuske vlade u kojem se navode dokazi o dovršetku |
Q4 |
2022. |
Završetak osam mjera za ulaganje u sektor kinematografije („Plan za sektor kinematografije”): ·Sustizanje proizvodnje proizvodnjom novih filmova ·Poticati distributere filmova da se okrenu kinima ·Jačanje održivosti kina (mladih građana) ·Sustizanje proizvodnje proizvodnjom novog audiovizualnog sadržaja ·Ubrzati modernizaciju tehničkih industrija ·Modernizacija vrednovanja baštine ·Jačanje internacionalizacije sektora kinematografije Izravno podupirati talente budućnosti |
|||
|
7-35 |
Postupci kontrole i revizije u provedbi RRF-a |
Ključna etapa |
Organizacija sustava i obrada podataka te organizacija revizija |
Potpis okružnice i izvješće CICC-a |
Q4 |
2021. |
Utvrđivanje kontrola i revizijskih postupaka s pomoću sljedeća dva elementa: ·Predsjednik vlade potpisuje okružnicu u kojoj se navode uloge i odgovornosti koordinacijskog tijela i ministarstava te postupak prikupljanja i pohrane podataka koji se odnose na pokazatelje, uključujući osiguravanje njihove pouzdanosti i pristupa prikupljenim podacima svih vrsta krajnjih korisnika; ·Dovršavanje izvješća koje sadržava opis predviđene revizijske strategije, uključujući opis revizijskog rada na zahtjevima za plaćanje. |
|||
H. KOMPONENTA 8.: Zaštita radnih mjesta, mladi, invaliditet, strukovno osposobljavanje
U 2019. nezaposlenost u Francuskoj dosegla je najnižu razinu od krize 2008. i iznosila je 8,1 %. Međutim, zbog zdravstvene krize, prema INSEE-u, od kraja 2019. do kraja 2020. uništeno je 284 000 radnih mjesta. Porast nezaposlenosti uvelike je ublažen mjerama zadržavanja radne snage, posebno programima skraćenog radnog vremena. Međutim, potrebna je daljnja potpora za stanovništvo koje je osjetljivije na promjene na tržištu rada kako bi se izbjeglo strukturno povećanje nezaposlenosti s pomoću histereze.
U okviru te komponente francuskog plana za oporavak i otpornost niz mjera usmjeren je na podupiranje ulaska mladih na tržište rada, uključujući one kojima prijeti najveća opasnost od isključenosti.
Strukovno osposobljavanje, omogućivanjem promjena u karijeri i povećanjem produktivnosti gospodarstva, imat će ključnu ulogu u zelenoj i digitalnoj transformaciji gospodarstva. Osim toga, kriza je istaknula nisku digitalizaciju strukovnog osposobljavanja (iako digitalizacija može poduprijeti inovativne metode učenja, primjerice virtualnom stvarnošću za bavljenje posebnim profesionalnim proizvodima), koje nadležna tijela nastoje dodatno poduprijeti ciljanim ulaganjima.
Pomaganjem u ublažavanju učinka krize na zapošljavanje i socijalnih pitanja te promicanjem vještina i potpore tražiteljima zaposlenja ta ulaganja i reforme odgovaraju na preporuku za Francusku 2020.2. Tim se mjerama pridonosi i potpori uključivanju svih tražitelja zaposlenja u tržište rada te rješavanju problema nedostatka i neusklađenosti vještina, kako je navedeno u preporuci za Francusku 2019.2.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
H.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma C8.R1: Pružanje usluga agencije za zapošljavanje (Pôle Emploi)
Ta se reforma odnosi na reorganizaciju pružanja usluga vodeće nacionalne agencije za zapošljavanje Pôle Emploi.
Tom reformom omogućuje se ubrzavanje liječenja i individualne dijagnoze situacije tražitelja zaposlenja, čime se olakšava brz povratak ljudi na tržište rada. Njime se pruža veća potpora ranjivijim skupinama stanovništva za koje se preklapaju socijalne i profesionalne poteškoće. Boljim poslovnim uslugama i osposobljavanjem tražitelja zaposlenja poboljšat će se usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada te smanjiti sve veće napetosti u zapošljavanju u nekim sektorima.
Provedba dvaju aspekata detaljnije se nadzire: integracija Cap’Emploi, specijalizirane za zapošljavanje osoba s invaliditetom, i integracija savjetnika za naknadu štete u agencijama Pôle Emploi.
Reforma C8.R2: Prilagodba programa skraćenog radnog vremena
Na vrhuncu krize uzrokovane bolešću COVID-19 u proljeće 2020. uveden je izvanredni program skraćenog radnog vremena kako bi se ograničio učinak na zapošljavanje i dohodak zbog smanjene gospodarske aktivnosti tijekom razdoblja ograničenja kretanja.
Tijekom 2021., kako se poboljšava drugi val pandemije i gospodarski uvjeti, taj se redovni program skraćenog radnog vremena, posvećen cikličkim smanjenjima aktivnosti, postrožuje. Konkretno:
-Zaposlenici primaju naknadu u iznosu od 60 % (umjesto trenutačnih 70 %) njihova prethodnog bruto dohotka (oko 72 % njihova neto dohotka).
-Poslodavci primaju naknadu u iznosu od 36 % prethodnog bruto dohotka zaposlenika koji su djelomično zaposleni (umjesto trenutačnih 60 %). Razdoblje odobrenja za uporabu Zajedničke parlamentarne skupštine produžuje se s 12 mjeseci na tri mjeseca, s mogućnošću produljenja na najviše šest mjeseci, tijekom referentnog razdoblja od 12 mjeseci.
-Zaštićeni sektori i administrativno zatvorena poduzeća u dogledno vrijeme više ne ostvaruju koristi od povećanih stopa potpore.
Osim tog općeg programa skraćenog radnog vremena (ADPC), uspostavljen je i dugoročni program skraćenog radnog vremena (APLD) kako bi se pružila potpora poduzećima koja se suočavaju s trajnim šokom, ali sa znatnim izgledima za oporavak u srednjoročnom razdoblju. APLD je stupio na snagu 1. srpnja 2020. i dostupan je sklapanjem sporazuma o podružnici, društvu ili osnivanju. Na temelju socijalnog dijaloga, u sporazumima APLD-a detaljno su opisane obveze poslodavaca u pogledu zadržavanja radnih mjesta i stručnog osposobljavanja. U 2021. razina financijske potpore smanjuje se:
-poslodavci primaju naknadu u iznosu od 60 % prethodnog bruto dohotka zaposlenika koji su zaposleni djelomično, umjesto 70 % koji trenutačno primaju u zaštićenim sektorima i zatvorenim poduzećima.
Reforma C8.R3: Zdravlje i sigurnost na radu
U lipnju 2020. pokrenuti su međustrukovni pregovori s ciljem pozivanja socijalnih partnera da nastave razvijati prevenciju u poduzećima i prilagoditi taj model upravljanja. To je dovelo do nacionalnog međustrukovnog sporazuma „o poboljšanoj prevenciji i boljem pružanju zdravstvenih usluga na radnom mjestu i u radnim uvjetima” od 10. prosinca 2020., kojim se jača prevencija bolesti na radnom mjestu u poduzećima i poboljšava pružanje usluga poduzećima i zaposlenicima putem SPST-a (službe za prevenciju i zdravlje na radu). Taj međustrukovni sporazum prenesen je u zakon koji je donijela Nacionalna skupština 17. veljače 2021. kako bi se osigurao učinkovitiji i preventivni sustav radne snage u području medicine rada i spriječio profesionalni umor povezivanjem izloženosti s rizicima i karijerama. Namjerava se sljedeće:
-poboljšati prevenciju unutar poduzeća kao dio pristupa procjeni rizika putem socijalnog dijaloga, definiranja godišnjeg programa prevencije i stvaranja putovnice za prevenciju,
-definirati uslugu koju pružaju službe za prevenciju i zdravlje na radu (SPST) s temeljnim skupom usluga u području prevencije profesionalnih rizika, pojedinačnog praćenja i sprečavanja nepoticajnih profesionalnih mjera,
-pružiti potporu privremenom osoblju ili ugovarateljima, kao i samozaposlenim radnicima daljnjom uključenošću SPST-a,
-bolje riješiti problem profesionalne isključenosti uz pomoć namjenskih službi SPST-a, uvođenjem liječničkih pregleda „u sredini karijere” i „pregleda prije povratka” radi pripreme za uspješan povratak na posao,
-bolje integrirati zdravlje na radu u sveobuhvatni zdravstveni sustav kako bi se liječnicima koji su osposobljeni za osposobljavanje u području medicine rada omogućilo praćenje zdravlja na radu,
-jačati timove SPST-a omogućivanjem rada kvalificiranih medicinskih sestara u naprednoj praksi te delegiranjem zadataka u okviru SPST-a,
-prilagoditi upravljanje zdravljem na radu osnivanjem Nacionalnog odbora za prevenciju i zdravlje na radu sa zadaćom definiranja obveznih usluga koje nudi SPST i okvira za certificiranje SPST-a.
U okviru plana za oporavak i otpornost mjera se sastoji od donošenja niza izmjena kojima se nastoji povećati usmjerenost sustava „zdravlje na radu” na prevenciju, kao i reorganizirati upravljanje i funkcioniranje institucija odgovornih za „zdravlje na radu”.
Reforma C8.R4: Reforma osiguranja u slučaju nezaposlenosti
Reforma osiguranja u slučaju nezaposlenosti, osmišljena radi promicanja održivog zapošljavanja i ograničavanja prekomjerne uporabe kratkoročnih ugovora, prvotno je trebala postupno stupiti na snagu između studenoga 2019. i ožujka 2021., ali je odgođena zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Cilj je te reforme ojačati poticaje za povratak na stabilno zaposlenje i ograničiti izmjenjivanje kratkih ugovora i razdoblja nezaposlenosti. Poduzećima je cilj ograničiti prekomjernu uporabu kratkih ugovora. Reforma se sastoji od tri glavne mjere u vezi s naknadom, kao i od mjere „bonus-malus” kojom se utvrđuju doprinosi poslodavaca programu.
Drugi dio reforme, koji je uključen u plan za oporavak i otpornost, sastoji se od sljedećih mjera:
-nova metoda za izračun referentne dnevne plaće (SJR), koja je osnova za određivanje iznosa naknade,
-klizna ljestvica za smanjenje naknada koje se dodjeljuju primateljima s visokim dohotkom nakon šest mjeseci isplate naknade,
-ograničenje uvjeta za pristup povlasticama (šest mjeseci umjesto četiri mjeseca),
-bonus-malus doprinosa poslodavaca za osiguranje u slučaju nezaposlenosti kako bi se obeshrabrilo prekomjerno korištenje kratkoročnih ugovora.
Te mjere stupaju na snagu najranije 2021. čim dostignu unaprijed utvrđene razine gospodarske djelatnosti i zaposlenosti, mjereno sljedećim pokazateljima:
-smanjenje broja nezaposlenih prijavljenih u agenciju Pôle Emploi za 130 000 (više od šest mjeseci),
-više od 2 700 000 izjava o zapošljavanju za ugovore koji traju dulje od jednog mjeseca (kumulativno tijekom četiri mjeseca).
Ulaganje C8.I1: Osposobljavanje FNE
Osposobljavanje FNE posvećeno je osposobljavanju zaposlenika koji imaju koristi od programa skraćenog radnog vremena. Cilj je tog stručnog osposobljavanja poticanje usavršavanja i prekvalifikacije. Poduzeća koja svoje zaposlenike stavljaju u djelomičnu zaposlenost često moraju ulagati u osposobljavanje kako bi im pomogla da se oporave i prilagode se najnovijim tehnološkim ili gospodarskim promjenama. Iako je potrebno, poduzećima je teže ulagati u vrijeme gospodarskog pada. Osposobljavanje FNE sudjeluje u podupiranju i poticanju takvog osposobljavanja, koje koristi i zaposleniku, čime se poboljšava njegova zapošljivost, i poduzeću, čime se poboljšava njegova konkurentnost. To u širem opsegu koristi i gospodarstvu jer se njime promiče razvoj vještina s velikom potražnjom na tržištu rada.
Mjerom se financira osposobljavanje korisnika u programima skraćenog radnog vremena 2020. (počevši od 1. ožujka te godine) i 2021., pri čemu se razine potpore kreću od 40 % do 100 % ovisno o veličini poduzeća i vremenskom okviru tijekom kojeg je osposobljavanje započelo.
Ulaganje C8.I2: Prekvalifikacija putem dvojnih programa osposobljavanja (Pro-A)
U kontekstu velikih promjena na tržištu rada, program „Pro-A” omogućuje zaposlenicima, osobito onima s nedostatnim kvalifikacijama, da se usredotoče na svoj profesionalni razvoj i olakšaju promjenu zanimanja putem dvojnog osposobljavanja koje dovodi do stručnog certificiranja.
Zaposlenik se mijenja između osposobljavanja u formalnom okruženju koje provodi tijelo za osposobljavanje i stručne aktivnosti u poduzeću, u trajanju od 6 do 12 mjeseci (moguće produljenje na 24 za određene kvalifikacije i ciljane populacije). Osposobljavanje se može odvijati tijekom ili nakon radnog vremena. Voditelj vještina može pokriti dio ili sve troškove izobrazbe, troškove prijevoza i smještaja, kao i naknadu za zaposlenika tijekom njegova programa „Pro-A”.
Tom će se mjerom financirati profesionalna tranzicija za 90 000 korisnika u razdoblju od 2021. do 2023.
Ulaganje C8.I3: Subvencije za zapošljavanje za naukovanje
Mjera se sastoji od financijske subvencije za poslodavce naučnika tijekom prve godine njihova ugovora, u iznosu do najviše 8 000 EUR za osobe starije od 18 godina i 5 000 EUR za maloljetnike.
Iako je potpora dostupna svim poduzećima, poduzeća s 250 ili više zaposlenika moraju ispunjavati jedan od sljedećih uvjeta:
-dosegnuti 5 % ugovora kojima se podupire profesionalno uključivanje 2021. (ugovor o naukovanju i profesionalizaciji, VIE, CIFRE),
-ili najmanje 3 % njihove radne snage koja sudjeluje u programima dvojnog obrazovanja (ugovor o naukovanju i profesionalizaciji) 2021., pod uvjetom da se od 2020. poveća za najmanje 10 %.
Za svaki ugovor o naukovanju koji dostavi operator stručnosti (Opco) potpora se isplaćuje mjesečno prije naknade koju plaća Služba za usluge i platni promet (ASP) i od početka ugovora.
Ulaganje C8.I4: Subvencije za zapošljavanje za ugovore o profesionalizaciji
Tim ciljanim subvencijama za zapošljavanje pruža se potpora poslodavcima koji zapošljavaju zaposlenike koji se pripremaju za diplomu, potvrdu ili stručne kvalifikacije navedene u nacionalnoj klasifikaciji svjedodžbi.
Mjera se sastoji od mjesečne financijske subvencije za poslodavce tijekom prve godine ugovora o profesionalizaciji u iznosu od najviše 8 000 EUR za zaposlenike u dobi od 18 do 30 godina i 5 000 EUR za maloljetnike. Ti iznosi čine 50 % plaće osoba mlađih od 18 godina, 65 % plaće osoba u dobi od 21 do 30 godina i 50 % plaće osoba u dobi od 21 do 30 godina.
Ulaganje C8.I5: Subvencije za zapošljavanje za osobe mlađe od 26 godina
Mjere se sastoje od subvencije za zapošljavanje osoba mlađih od 26 godina na umjereno kvalificiranim radnim mjestima ili radnim mjestima na početnoj razini (plaća ograničena na dvostruku minimalnu plaću) koja se isplaćuje za sklapanje ugovora na određeno vrijeme u trajanju od najmanje tri mjeseca ili ugovora na neodređeno vrijeme u razdoblju od 1. kolovoza 2020. do 31. ožujka 2021. Maksimalna razina potpore iznosi 4 000 EUR godišnje, a isplate se vrše četiri puta godišnje. Ta je mjera produljena do 31. svibnja 2021., ali je sada ograničena na plaću koja je 1,6 puta veća od minimalne plaće.
Ulaganje C8.I6: Otvaranje radnih mjesta za mlade u sportskom sektoru
Tom se mjerom pruža financijska potpora u trajanju do dvije godine nakon otvaranja radnih mjesta u sportskom sektoru s ciljem zapošljavanja mlađih od 25 godina. Nakon isteka potpore 80 % radnih mjesta koje podupire Nacionalna agencija za sport nastavlja se na radna mjesta. Tom se mjerom stoga podupire otvaranje trajnih i neprenosivih radnih mjesta, čime se mladima pomaže da trajno uđu na tržište rada, a istodobno se promiču mogućnosti za zdravlje i tjelovježbu za opće stanovništvo.
Ulaganje C8.I7: Internati za izvrsnost
Internatima za izvrsnost nastoji se posebno učenicima iz sredina u nepovoljnom položaju pružiti okruženje koje je prikladnije za učenje, razvijanje vještina i širenje obrazovnih težnji.
Međutim, mnogi postojeći internati više nisu dobro prilagođeni trenutačnim potrebama, što dovodi do niske popunjenosti. Obnova pridonosi uštedi energije i modernizaciji tih objekata, čime se povećava privlačnost tih obrazovnih mogućnosti. Tom će se mjerom financirati obnova ili izgradnja 1 500 mjesta u internatima za izvrsnost do rujna 2022. Primijenit će se stopa sufinanciranja od 50 %, pri čemu lokalna tijela financiraju polovinu troškova te obnove.
Ulaganje C8.I8: „Povezani za uspjeh” (Cordées de la réussite)
Program „Povezani za uspjeh” dugoročni je program osposobljavanja između studenata visokog obrazovanja („mentori”) i učenika srednjih škola iz siromašnih područja (prioritetno obrazovanje i ruralna područja). Cilj je proširiti ambicije i vidike tih studenata te im pomoći u izgradnji vlastitog i profesionalnog projekta. To se postiže kombinacijom osobnog mentorstva i grupnih aktivnosti kojima se potiče daljnja kulturna i društvena otvorenost (npr. posjet muzejima i javnim institucijama, posjet različitim profesionalnim sektorima i radnim mjestima, sudjelovanje na konferencijama, aktivnosti podizanja svijesti o stereotipima, razvoj mekih vještina kao što je javno govorenje). Aktivnosti su prilagođene dobi učenika jer se mogu upisati u program u dobi od oko 13 godina i očekuje se da će nastaviti sudjelovati do završetka srednjoškolskog obrazovanja.
Program se temelji na partnerstvu između, s jedne strane, sveučilišta ili visokoškolskih ustanova (kao što su srednje škole koje također nude dvogodišnju pripremnu nastavu post-baccalauréate) i, s druge strane, srednjih škola iz ruralnih područja ili područja u nepovoljnom položaju koje se obvežu uključiti 30 % svojih učenika u određenu dobnu skupinu. Ta trogodišnja partnerstva odabiru regionalni odbori putem poziva na podnošenje projekata.
Tom će se mjerom financirati sudjelovanje 185 000 studenata u programu.
Ulaganje C8.I9: Državna jamstva za studentske zajmove
Studentskim zajmovima koji su osigurani državnim jamstvima nastoji se pomoći studentima mlađima od 28 godina da financiraju studij. Državno jamstvo studentima koji ne mogu pružiti osobno jamstvo omogućuje pristup kreditu koji je potreban za financiranje njihova studija.
Otplata kredita može se odgoditi do stjecanja diplome. Pozajmljeni iznos iznosi najviše 15 000 EUR tijekom najmanje dvije godine. Povećanje državnih pričuva, koje se financiraju tom mjerom, trebalo bi omogućiti pet puta većem broju studenata da iskoriste te zajamčene zajmove. Stoga bi se tom mjerom trebala financirati državna jamstva za najmanje 100 000 studentskih zajmova.
Ulaganje C8.I10: Personalizirani putovi za mlade od 16 do 18 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju
Tom se mjerom pruža kratkoročna potpora osobama koje rano napuštaju školovanje, posebno s obzirom na njihove dodatne poteškoće nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 i ograničenja kretanja koja iz toga proizlaze, kako bi se dugoročno riješio problem isključenosti niskokvalificiranih mladih s tržišta rada.
Mjerom se pruža prilagođena potpora maloljetnicima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju. Cilj je svim osobama u dobi od 16 do 18 godina za koje je utvrđeno da ne ispunjavaju obvezu osposobljavanja ponuditi rješenje u skladu s njihovim potrebama i profesionalnim projektom. Program od 15 tjedana osmišljen je kako bi se mladima pružila prilika da rade na mekim vještinama, otkriju mogućnosti za razvoj karijere i dobiju sveobuhvatnu potporu (društvenu, sportsku, kulturnu) u okviru potpuno imerzivnog programa za obroke i smještaj.
Ulaganje C8.I11: Stvaranje mjesta u visokom obrazovanju
Izvanredni rezultati na maturalnom ispitu (bakalaureat) doveli su do znatnog povećanja broja studenata koji su započeli visoko obrazovanje u jesen 2020. Mjera se sastoji od stvaranja dodatnih mjesta za osposobljavanje u visokom obrazovanju, čiji je cilj pružanje rješenja mladima i povećanje ponude osposobljavanja za gospodarske sektore s velikom potražnjom.
Mjera uključuje otvaranje dodatnih mjesta za kratko i strukovno osposobljavanje; u preddiplomskim školama sestrinstva i u paramedicinskoj izobrazbi, posebno u skladu s trenutačnim kontekstom i sporazumom Ségur de la Santé.
Ulaganje C8.I12: Plan za mlade: visoko obrazovanje za studente postbakalaureata
S obzirom na potrebu za dodatnim mjestima u visokom obrazovanju, tim se ulaganjem dopunjuje ulaganje u stvaranje mjesta za visoko obrazovanje, otvaranjem mjesta na kraćim dvogodišnjim diplomama i jednogodišnjim osposobljavanjem.
Do rujna 2021. uspostavljaju se dodatna mjesta u sljedećim područjima:
-mjesta za dvogodišnji BTS,
-mjesta za jednogodišnji CAP,
-otvoreno osposobljavanje u okviru lokalnih inicijativa i druga dodatna osposobljavanja,
-mjesta za trogodišnji CAP.
Ulaganje C8.I13: „Personalizirane smjernice za zapošljavanje i autonomiju” (PACEA) i Garancija za mlade
„Personalizirane smjernice za zapošljavanje i autonomiju” (PACEA) sastoje se od integriranog ugovornog okvira za potporu mladima koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju (16–25 godina) kojima prijeti isključenost s tržišta rada. Početna dijagnoza pomaže u utvrđivanju potreba i očekivanja svake mlade osobe, nakon čega slijede faze pojedinačne potpore različitog trajanja, do najviše 24 mjeseca. Te su faze definirane na pojedinačnoj osnovi i mogu uključivati osposobljavanje ili stručnu praksu, sudjelovanje u građanskoj službi ili volonterski rad.
Jamstvo za mlade, u okviru programa PACEA, objedinjuje 12-mjesečni program koji se sastoji od radnog iskustva i osposobljavanja te personaliziranog usmjeravanja, s mjesečnim subvencijama za potporu njihovu sudjelovanju u programu.
Tom se mjerom financiraju subvencije isplaćene mladima koji sudjeluju u programu PACEA i „Jamstvu za mlade”.
Ulaganje C8.I14: Subvencionirani ugovori za mlade (PEC i CIE)
Mladi koji ulaze na tržište rada među onima su koji su najviše pogođeni negativnim posljedicama krize uzrokovane bolešću COVID-19. Pomaganje mladima koji su najudaljeniji od zapošljavanja stoga zahtijeva pojačane mjere, kao što su subvencionirani ugovori usmjereni na mlade, i u neprofitnom (PEC) i u profitnom sektoru (Ugovori o inicijativi za zapošljavanje (CIE)).
Ti subvencionirani ugovori, koji traju od 6 do 24 mjeseca (osim iznimaka navedenih u Zakoniku o radu), kombiniraju ponudu zaposlenja s povećanim pristupom osposobljavanju i individualiziranim savjetovanjem sa savjetnikom za zapošljavanje.
U neprofitnom sektoru (PEC) mjesečna naknada isplaćena poslodavcu iznosi 65 % minimalne bruto plaće za odrađene sate, pri čemu ugovori u prosjeku iznose 21,3 sata tjedno (najmanje dvadeset sati).
U profitnom sektoru (CIE) naknada isplaćena poslodavcu iznosi 47 % minimalne bruto plaće, pri čemu ugovori u prosjeku iznose 30 sati tjedno (najmanje dvadeset sati).
Tom se mjerom financira 65 000 ugovora kojima je dodijeljena potpora (PEC i CIE zajedno) sklopljenih 2020. i 2021.
Ulaganje C8.I15: Potpora poslodavcima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (AMEETH)
Ta se ciljana subvencija za zapošljavanje isplaćuje svakom poslodavcu koji u razdoblju od 1. rujna 2020. do 30. lipnja 2021. zaposli zaposlenika s invaliditetom, na ugovor na određeno vrijeme u trajanju od najmanje tri mjeseca ili na ugovor na neodređeno vrijeme. Subvencija za zapošljavanje dodjeljuje se za radna mjesta s plaćom koja je dvostruko veća od minimalne plaće, a najveći iznos potpore iznosi 4 000 EUR godišnje.
Tom se mjerom financira najmanje 12 500 subvencija za zapošljavanje u 2021. za zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Ulaganje C8.I16: Proširenje plana „vođenog zapošljavanja” za osobe s invaliditetom
Program potpore „Vođeno zapošljavanje” sastoji se od pružanja individualiziranih smjernica osobama s invaliditetom kako bi se pomoglo u osmišljavanju prilagođenog projekta koji se temelji na pristupu „zaposliti i osposobiti”. I poslodavac i zaposlenik mogu primati potporu u srednjoročnom razdoblju na temelju intenziteta potreba (od dva sata mjesečno do više od dvanaest sati mjesečno za najintenzivnije faze).
Ovaj program potpore temelji se na četiri različita modula koji se mogu prilagoditi pojedinačnoj situaciji:
a)ocjena situacije radnika s invaliditetom, uzimajući u obzir njegov profesionalni projekt, njegove sposobnosti i potrebe te, prema potrebi, potrebe poslodavca;
b)razrada profesionalnog projekta i pomoći u njegovoj provedbi s ciljem brze integracije zapošljavanja u standardno radno okruženje;
c)pomoć korisniku u pronalasku zaposlenja;
d)potpora tijekom zaposlenja kako bi se olakšao pristup osposobljavanju i procjenama vještina te, prema potrebi, pružanje posredovanja s poslodavcem radi prilagodbe radnih uvjeta i okruženja posebnim potrebama.
Potporu uglavnom pruža osposobljeni savjetnik za posao koji djeluje kao referentna točka za zaposlenika i poslodavca. Tom se mjerom financira produljenje programa potpore. Iako broj korisnika nije unaprijed poznat zbog znatnih razlika u razini pružene potpore, o tome se izvješćuje ex post nakon potpune provedbe produljenja.
Ulaganje C8.I17: Tečajevi osposobljavanja na daljinu
Razvojem tečajeva učenja na daljinu pridonosi se socijalnoj i teritorijalnoj koheziji pružanjem mogućnosti osposobljavanja osobama koje su prethodno bile isključene zbog ograničenja mobilnosti (osobe s invaliditetom ili osobe koje borave u ruralnim područjima ili se brinu o drugim osobama) te se stoga bolje dopire do ciljnih skupina, uključujući nezaposlene osobe, te promiče cjeloživotno učenje. Osim toga, opća digitalizacija tečajeva može pridonijeti stjecanju i razvoju osnovnih digitalnih vještina.
Ovim ulaganjem financira se otvaranje dodatnih 30 000 tečajeva osposobljavanja na daljinu koje organizira nacionalna agencija za zapošljavanje Pôle Emploi. Mjera uključuje i naknadu tijekom osam mjeseci za procijenjenih 42 % sudionika.
Ulaganje C8.I18: Digitalni obrazovni sadržaj: platforme za digitalni sadržaj
Kriza uzrokovana COVID-om 19 i posljedične zdravstvene mjere upozorili su na važnost učenja na daljinu te digitalnih alata i modula. Stručno osposobljavanje trebalo bi nuditi s većom fleksibilnošću, kombiniranjem mogućnosti učenja na licu mjesta, hibridnog učenja i učenja na daljinu. Kako bi se iskoristio potencijal tih novih digitalnih alata, mjera se sastoji od podupiranja osposobljavanja s inovativnim „imerzivnim” modulima. Integracija imerzivnih modula (na primjer na temelju virtualne stvarnosti) u tečajeve razvija se na temelju 15 pilot-tečajeva. To se zatim proširuje na oko 100 dodatnih tečajeva s imerzivnim modulima. Nadalje, pozivima na iskaz interesa i projektima financira se prijelaz na hibridne modele osposobljavanja za tijela za osposobljavanje podupiranjem inovativnih projekata.
Ulaganje C8.I19: Dodatna dodijeljena sredstva za udruge „Pro transitions” (AT Pro) za financiranje profesionalne tranzicije
Promjene radnog mjesta i preusmjeravanje omogućuju preraspodjelu resursa među gospodarskim sektorima jer zaposlenicima pružaju vještine koje su bolje prilagođene trenutačnom gospodarskom kontekstu. Profesionalne tranzicije financiraju prije svega posebna udruženja „Transition Pro” (AT Pro) koja pokrivaju troškove osposobljavanja i druge troškove, naknade i povezane socijalne troškove. Postoji velika potražnja za takvim vođenim promjenama u karijeri jer je 2019. zaprimljeno više od 35 000 zahtjeva, a financirano je samo 18 231. Mjera se sastoji od financiranja dodatnih prijelaza za koje postoji velika potražnja.
Na regionalnoj razini udruženja „Transition Pro” zadužena su za sastavljanje sveobuhvatnog popisa radnih mjesta i certifikata koji bi mogli imati koristi od financiranja u okviru plana za oporavak i otpornost. Taj će popis biti usmjeren na radna mjesta s velikim izgledima za zapošljavanje u regiji, u skladu s prioritetima utvrđenima u planu za oporavak i otpornost (zelena tranzicija, digitalna transformacija gospodarstva).
Ulaganje C8.I20: Nadopuna računa za učenje o digitalnim vještinama
Kako bi se potaknulo stjecanje digitalnih vještina u cijeloj radnoj snazi, pristup osposobljavanju koje je posebno usmjereno na digitalne vještine ili digitalne karijere ojačat će se tako što će se pojedincima omogućiti da se prijave za takvo osposobljavanje putem svojih individualnih računa za učenje. Time se neće samo povećati zapošljivost sudionika, već će se na široj razini pridonijeti rješavanju problema neusklađenosti vještina među radnom snagom.
Pojedinačnim računima za učenje dodaje se iznos od 1 000 EUR koji se može upotrijebiti za osposobljavanje povezano s digitalnim vještinama ili digitalnim karijerama. Za tu je uporabu odobreno oko 400 osposobljavanja, koja se mogu pohađati tijekom radnog vremena pod uvjetom da poslodavac pristane na to. Nakon završetka osposobljavanja trošak se plaća tijelu za osposobljavanje.
Ulaganje C8.I21: Povećanje sredstava za France Compétences
Mjera se odnosi na dodjelu bespovratnih sredstava France Compétences, nacionalnom tijelu odgovornom za regulaciju i financiranje naukovanja i stručnog osposobljavanja, podložno glasovanju Upravnog vijeća o uspostavi uravnoteženog proračuna za 2022. do 30. studenoga 2021. Zbog manje sredstava povezanih s gospodarskom krizom bila je potrebna dodatna jednokratna potpora kako bi Francuska mogla odgovoriti na vrlo povećanu potražnju za naukovanjem. Mjerom se financira očekivanih dodatnih 160 000 ugovora o naukovanju do 31. prosinca 2023.
Tim se ulaganjem privremeno povećavaju plaćanja France Compétences operatorima vještina (OPCO), koja posebno pokrivaju troškove osposobljavanja naučnika. Osiguranje pokrivanja troškova obrazovanja važan je čimbenik u korištenju naukovanja za poslodavca.
Ulaganje C8.I22: Povećanje resursa agencije Pôle Emploi
Pôle Emploi zapošljava 1 000 savjetnika s ugovorima na određeno vrijeme koji pružaju dodatnu potporu tražiteljima zaposlenja u razdobljima gospodarskih poteškoća. Ta dodatna zapošljavanja omogućuju Agenciji da pruži smjernice dodatnim tražiteljima zaposlenja koji su posljedica trenutačne gospodarske krize, za koje se očekuje da će se dodatno povećati nakon postupnog ukidanja gospodarske potpore poduzećima (kao što su programi skraćenog radnog vremena).
Nadalje, dodatni savjetnici provode nove usluge agencije Pôle Emploi kako su definirane u trostranom sporazumu za razdoblje 2019.–2022. To uključuje „početni paket” za novoregistrirane tražitelje zaposlenja, dvodnevni indukcijski program koji zamjenjuje prethodni 40-minutni intervju, čiji je cilj od samog početka osigurati učinkovitu potporu zapošljavanju. Općenitije gledano, za uvođenje „globalnog pristupa” kojim se pruža intenzivna potpora najranjivijim tražiteljima zaposlenja u prosjeku 9,5 mjeseci također su potrebni dodatni resursi koje agencija Pôle Emploi osigurava tim zapošljavanjem.
H.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelji (za ključne etape) |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Indikativni vremenski plan dovršetka |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Mjerna jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
8-1 |
C8.R1: Reforma pružanja usluga agencije za zapošljavanje |
Ciljna vrijednost |
Agencije koje imaju integrirane usluge Cap’Emploi |
Broj |
0 |
700 |
Q4 |
2022. |
Broj agencija Pôle Emploi koje imaju integrirane usluge Cap’Emploi. |
|
|
8-2 |
C8.R1: Reforma pružanja usluga agencije za zapošljavanje |
Ciljna vrijednost |
Agencije sa savjetnikom za naknade |
Broj |
0 |
700 |
Q4 |
2022. |
Broj agencija Pôle Emploi koje su provele osnivanje „savjetnika za naknade”. |
|
|
8-3 |
C8.R2: Reforma programa skraćenog radnog vremena |
Ključna etapa |
Reforma programa skraćenog radnog vremena radi poticanja gospodarske aktivnosti postupnim ograničavanjem velikodušnosti i strožim uvjetima pristupa sustavima |
Stupanje na snagu |
Q3 |
2021. |
Prilagodbe se sastoje od: ·smanjenja razina naknada za poslodavce i zaposlenike ·smanjenja valjanosti razdoblja odobrenja za primjenu programa skraćenog radnog vremena (s 12 mjeseci na tri mjeseca, obnovljivo tijekom razdoblja od 12 mjeseci) ·postupnog ukidanja povećane stope potpore za zaštićene sektore i administrativno zatvorena poduzeća |
|||
|
8-4 |
C8.R3: Reforma zdravlja i sigurnosti na radu |
Ključna etapa |
Donošenje izmjena zakona kojima se Francuskoj želi pružiti učinkovitiji sustav „zdravlja na radu” s naglaskom na prevenciji, a s druge strane reorganizirati upravljanje i funkcioniranje institucija odgovornih za „zdravlje na radu” |
Stupanje na snagu |
Q4 |
2021. |
Donošenje izmjena zakona kojima se Francuskoj želi osigurati učinkovitiji sustav „zdravlja na radu” s naglaskom na prevenciji, a s druge strane reorganizirati upravljanje i funkcioniranje institucija odgovornih za „zdravlje na radu”. |
|||
|
8-5 |
C8.R3: Reforma zdravlja i sigurnosti na radu |
Ciljna vrijednost |
Usluge za zdravlje i sigurnost na radu opremljene sigurnim digitalnim alatima |
Broj |
0 |
165 |
Q2 |
2026. |
Broj usluga za zdravlje i sigurnost na radu opremljenih sigurnim digitalnim alatima. |
|
|
8-6 |
C8.R4: Reforma osiguranja u slučaju nezaposlenosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nekoliko mjera reforme sustava nezaposlenosti |
Stupanje na snagu |
Q4 |
2021. |
Stupanje na snagu nekoliko mjera koje se odnose na sljedeće: ·nova metoda izračuna referentne dnevne plaće (SJR); ·klizna ljestvica za smanjenje naknada koje se dodjeljuju primateljima s visokim dohotkom nakon osam mjeseci isplate naknade; ·stupanje na snagu prvog koraka „bonus malusa”. |
|||
|
8-7 |
C8.R4: Reforma osiguranja u slučaju nezaposlenosti |
Ključna etapa |
Automatsko stupanje na snagu preostalih mjera nakon poboljšanja gospodarskih uvjeta |
Stupanje na snagu |
Q4 |
2022. |
Automatsko stupanje na snagu preostalih mjera nakon poboljšanja gospodarskih uvjeta: ·ograničenje uvjeta za pristup povlasticama (šest mjeseci umjesto četiri mjeseca); ·klizna ljestvica za smanjenje naknada koje se dodjeljuju primateljima s visokim dohotkom nakon osam mjeseci isplate naknade. |
|||
|
8-8 |
C8.I1. Osposobljavanje FNE |
Ciljna vrijednost |
Sudionici tečajeva osposobljavanja za osposobljavanje u okviru FNE-a |
Broj |
0 |
400 000 |
Q4 |
2022. |
Broj osposobljavanja i drugih aktivnosti (potvrđivanje pravne stečevine, procjena stručnosti). |
|
|
8-9 |
C8.I2. Prekvalifikacija putem dvojnih programa osposobljavanja (Pro A) |
Ciljna vrijednost |
Zaposlenici koji ostvaruju korist od programa Pro-A |
Broj |
0 |
90 000 |
Q4 |
2023. |
Broj zaposlenika koji sudjeluju u prekvalifikaciji putem dvojnih programa osposobljavanja (Pro-A). |
|
|
8-10 |
C8.I3. Subvencija za zapošljavanje za ugovore o naukovanju |
Ciljna vrijednost |
Subvencije za zapošljavanje plaćene za ugovore o naukovanju |
Broj |
0 |
333 374 |
Q4 |
2021.
|
Broj ugovora o naukovanju za koje je poslodavac primio subvenciju za zapošljavanje. |
|
|
8-11 |
C8.I4. Subvencija za zapošljavanje za ugovore o profesionalizaciji |
Ciljna vrijednost |
Subvencije za zapošljavanje plaćene za ugovore o profesionalizaciji |
Broj |
0 |
100 000 |
Q1 |
2022.
|
Broj ugovora o profesionalizaciji za koje je poslodavac primio iznimnu subvenciju za profesionalizaciju. |
|
|
8-12 |
C8.I5. Subvencija za zapošljavanje osoba mlađih od 26 godina |
Ciljna vrijednost |
Subvencije za zapošljavanje koje se isplaćuju za ugovore o zapošljavanju osoba mlađih od 26 godina |
Broj |
0 |
337 000 |
Q1 |
2021.
|
Broj ugovora za koje je subvencija za zapošljavanje mladih isplaćena poslodavcu. |
|
|
8-13 |
C8.I6. Otvaranje radnih mjesta za mlade u sportskom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Radna mjesta otvorena u sportskom sektoru koja primaju subvenciju |
Broj |
0 |
2 500 |
Q3 |
2023. |
Broj otvorenih radnih mjesta u sportskom sektoru koja primaju subvenciju. |
|
|
8-14 |
C8.I7. Internati za izvrsnost |
Ciljna vrijednost |
Izgrađena ili obnovljena mjesta |
Broj |
0 |
1 500 |
Q3 |
2022. |
Broj izgrađenih ili obnovljenih mjesta u „Internatima za izvrsnost”. |
|
|
8-15 |
C8.I8. „Povezani za uspjeh” |
Ciljna vrijednost |
Studenti koji sudjeluju u programu Cordées de la réussite |
Broj |
0 |
185 000 |
Q3 |
2021. |
Broj studenata koji sudjeluju u programu Cordées de la réussite. |
|
|
8-16 |
C8.I9. Državna jamstva za studentske zajmove |
Ciljna vrijednost |
Korisnici studentskih zajmova za koje jamči država |
Broj |
0 |
100 000 |
Q4 |
2022. |
Broj korisnika studentskih zajmova za koje jamči država, nakon izmjene sporazuma s društvom Bpifrance, čime je povećana državna rezervacija. |
|
|
8-17 |
C8.I10. Personalizirani putovi za mlade od 16 do 18 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju |
Ciljna vrijednost |
Mladi koji sudjeluju u aktivnostima AFPA-e |
Broj |
0 |
10 500 |
Q1 |
2022. |
Broj mladih u dobi od 16 do 18 godina koji pohađaju individualizirani tečaj koji nudi nacionalna agencija za stručno osposobljavanje odraslih (AFPA). |
|
|
8-18 |
C8.I11. Stvaranje mjesta u visokom obrazovanju |
Ciljna vrijednost |
Stvorena mjesta u visokom obrazovanju |
Broj |
0 |
30 000 |
Q4 |
2022. |
Broj stvorenih mjesta u visokom obrazovanju, kako je navedeno u aplikaciji Parcoursup. |
|
|
8-19 |
C8.I12. Plan za mlade: visoko obrazovanje |
Ciljna vrijednost |
Stvorena mjesta u visokom obrazovanju |
Broj |
0 |
16 000 |
Q3 |
2021. |
Broj stvorenih mjesta u visokom obrazovanju, kako je navedeno u anketama akademija. |
|
|
8-20 |
C8.I13. PACEA i Jamstvo za mlade |
Ciljna vrijednost |
Dodatni korisnici jamstava za PACEA-u i jamstva za mlade od 2021. |
Broj |
0 |
130 000 |
Q1 |
2022. |
Broj mladih koji su u 2021. ušli u program PACEA i Jamstvo za mlade, kako su izvijestile lokalne misije. |
|
|
8-21 |
C8.I14. Subvencionirani ugovori za mlade (PEC i CIE) |
Ciljna vrijednost |
Dodatni subvencionirani ugovori |
Broj |
0 |
65 000 |
Q1 |
2022. |
Broj dodatnih subvencioniranih ugovora, za PEC za mlade i CIE za mlade, kako je prijavila agencija Pôle Emploi. |
|
|
8-22 |
C8.I15. Potpora poslodavcima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (AMEETH) |
Ciljna vrijednost |
Isplaćene subvencije |
Broj |
0 |
12 500 |
Q2 |
2021. |
Broj subvencija za zapošljavanje plaćenih za zapošljavanje zaposlenika s invaliditetom. |
|
|
8-23 |
C8.I16. Proširenje plana „mentorstva u zapošljavanju” |
Ključna etapa |
Potpuna primjena produljenja plana „mentorstva u zapošljavanju” |
Izvješćivanje o dokumentiranju dovršetka |
Q2 |
2023. |
Potpuna primjena proširenja plana „mentorstva u zapošljavanju” kojim se podupiru osobe s invaliditetom. |
|||
|
8-24 |
C8.I17. Tečajevi osposobljavanja na daljinu |
Ciljna vrijednost |
Upisi na tečajeve osposobljavanja na daljinu |
Broj |
0 |
30 000 |
Q4 |
2023. |
Broj upisa na tečajeve učenja na daljinu kako je predložila agencija Pôle Emploi. |
|
|
8-25 |
C8.I18. Digitalni obrazovni sadržaj: platforme za digitalni sadržaj |
Ciljna vrijednost |
Tijela za osposobljavanje koja prijavljuju da su djelomično ili u potpunosti obučili sudionike učenjem na daljinu |
Broj |
0 |
15 000 |
Q4 |
2023. |
Broj tijela za osposobljavanje koja su u svojem obrazovanju i financijskom izvještaju izjavila da su djelomično ili u potpunosti osposobljavala sudionike učenjem na daljinu. |
|
|
8-26 |
C8.I18. Digitalni obrazovni sadržaj: platforme za digitalni sadržaj |
Ključna etapa |
Potpora za pomoć u upravljanju projektima radi potpore osmišljavanju i širenju digitalnog sadržaja |
Prijenos rezultata |
Q4 |
2022. |
Rezultati izrađeni u okviru potpore za pomoć u upravljanju projektima s ciljem podupiranja osmišljavanja i širenja digitalnog sadržaja (uključujući projektne datoteke za 15 pilot-tečajeva koji će se izraditi) |
|||
|
8-27 |
C8.I19. Dodatna dodijeljena sredstva za udruge „Pro Transitions” (AT pro) za financiranje profesionalne tranzicije |
Ciljna vrijednost |
Financirani dodatni profesionalni prijelazi |
Broj |
15 937 |
19 837 |
Q4 |
2022. |
Povećanje broja (+ 3 900) financiranih stručnih prijelaza započelo je 2021. u usporedbi s ukupnim brojem stručnih prijelaza financiranih u 2020. |
|
|
8-28 |
C8.I20. Nadopuna računa za učenje o digitalnim vještinama |
Ciljna vrijednost |
Osobe koje su se koristile dodatnim ILA-om za sudjelovanje u osposobljavanju za stjecanje digitalnih vještina koje su registrirane u nacionalnom repozitoriju profesionalnih vještina |
Broj |
0 |
22 500 |
Q1 |
2022. |
Osobe koje su se koristile dodatnim ILA-om za sudjelovanje u osposobljavanju za stjecanje digitalnih vještina koje su registrirane u nacionalnom repozitoriju profesionalnih vještina. |
|
|
8-29 |
C8.I21. Povećanje sredstava France Compétences |
Ključna etapa |
Potpisivanje sporazuma s France Compétences |
Potpisivanje sporazuma |
Q1 |
2021. |
Francuska Država i France Compétences potpisuju sporazum o povećanju financijskih sredstava France Competences za 750 000 000 EUR. |
|||
|
8-30 |
C8.I21. Povećanje sredstava France Compétences |
Ciljna vrijednost |
Dodatni potpisani ugovori o naukovanju |
Broj |
335 421 |
495 000 |
Q4 |
2023. |
Broj dodatnih potpisanih ugovora o naukovanju (+ 160 000) od 2021. do 2023. u usporedbi s osnovnim scenarijem za 2019., kako su izvijestili operatori kompetencija. |
|
|
8-31 |
C8.I22. Povećanje resursa agencije Pôle Emploi |
Ciljna vrijednost |
Zaposleni savjetnici agencije Pôle Emploi |
Broj |
0 |
1 000 |
Q4 |
2022. |
Broj savjetnika agencije Pôle Emploi koji su zaposleni na temelju ugovora na određeno vrijeme. |
|
I. KOMPONENTA 9.: Istraživanje, zdravlje i ovisnost, teritorijalna kohezija
Opći cilj ove komponente francuskog plana za oporavak i otpornost jest jačanje socijalne i teritorijalne kohezije u širem smislu. Konkretno, usmjeren je na zdravstvo, digitalno, istraživačko i visoko obrazovanje s osam ulaganja i trima reformama.
Komponenta uključuje ulaganja u zdravstveni sektor diljem državnog područja, uključujući modernizaciju i obnovu infrastrukture i digitalizaciju zdravstva. Ta ulaganja popraćena su s nekoliko reformi zdravstvenog sustava usmjerenih na poboljšanje karijera njegovatelja, definiranje ulagačkih politika, pojednostavnjenje organizacije te reformu skrbi i autonomije starijih osoba.
Sastavnica uključuje i mjeru za ubrzavanje digitalne povezivosti na cijelom državnom području povećanjem ulaganja u plan za ultrabrzi širokopojasni pristup France très haut débit. Popraćen je mjerom digitalne uključenosti kako bi se svima omogućio pristup digitalnim alatima.
Javno istraživanje podupire se dodatnim financiranjem Nacionalne agencije za istraživanje, čime se omogućuje veća stopa uspješnosti poziva na podnošenje prijedloga za istraživanja. U okviru Plana ulaganja za budućnost (PIA4) pozivi na projekte usmjereni su na poboljšanje standarda u visokom obrazovanju promicanjem izvrsnosti, pomaganjem u potrazi za financijskim sredstvima i poboljšanjem organizacije.
U sastavnici 9 odgovara se na preporuku za Francusku 2020.1.2 o poboljšanju otpornosti zdravstvenog sustava, preporuke za Francusku 2019.3.3, 2020.3.4 i 2020.3.7 o ulaganju u digitalnu tranziciju i infrastrukturu te preporuke za Francusku 2019.3.1 i 2020.3.8 o ulaganju u istraživanje i razvoj. U njemu se uzimaju u obzir i preporuke za Francusku 2020.3.2 i 2020.3.3. poticanjem javnih ulaganja uz istodobno promicanje privatnih ulaganja.
Očekuje se da se nijednom mjerom u ovoj komponenti ne nanosi bitna šteta okolišnim ciljevima u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852, uzimajući u obzir opis mjera i mjere ublažavanja utvrđene u planu za oporavak i otpornost u skladu s Tehničkim smjernicama DNSH-a (2021/C58/01).
I.1. Opis reformi i ulaganja za programe bespovratne financijske potpore
Reforma 1. (C9R1): Nacionalna strategija za preobrazbu zdravstvenog sustava
Nacionalna strategija „Ma Santé2022” oblikovana je u srpnju 2019. donošenjem Zakona o organizaciji i transformaciji zdravstvenog sustava. Njezin je cilj bolja organizacija zdravstvenog sustava na lokalnoj razini, posebno uspostavom novih lokalnih zdravstvenih struktura s ciljem bolje koordinacije između segmenata skrbi (kao što su teritorijalne profesionalne zdravstvene zajednice). Ta nacionalna strategija ojačana je nizom uzastopnih područja reformi, uključujući plan Investir pour l’Hôpital (studeni 2019.), plan Ségur de la Santé (srpanj 2020.) i zakon čiji je cilj pojednostavnjenje upravljanja bolnicama (loi visant à améliorer le système de santé par la confiance et la simplification koji je Parlament donio u travnju 2021.). Cilj je potonjeg, kao mjere u okviru francuskog plana za oporavak i otpornost, reformirati upravljanje bolnicama kako bi se omogućila veća fleksibilnost u organizaciji i funkcioniranju bolnica te osigurala veća uloga bolničkih jedinica u donošenju odluka.
Reforma 2. (C9R2): Stvaranje nove grane socijalne sigurnosti koja pokriva rizik od gubitka samostalnosti
Kako bi se poboljšalo pružanje skrbi starijim osobama i osobama s invaliditetom, mjerom se predviđa stvaranje pete grane u okviru općeg sustava socijalne sigurnosti koja pokriva rizik od gubitka samostalnosti uz već postojeće grane (obuhvaća rizike od bolesti, mirovinu, obitelj, nesreće na radu i profesionalne bolesti). Zakonom o financiranju socijalne sigurnosti (LFSS) za 2021. utvrđuju se prve mjere za organizaciju upravljanja tom petom granom i njezina financiranja. Cjelokupno financiranje zdravstveno-socijalnih ustanova prenosi se u petu granu socijalne sigurnosti.
Ulaganje 1. (C9I1): Digitalno zdravstvo
Cilj je mjere ubrzati razvoj digitalnih alata u zdravstvenom sektoru.
Sastoji se od četiri podmjere:
·državna digitalna infrastruktura u području zdravstva:
Tim će se ulaganjem ubrzati uvođenje državnih informacijskih sustava: zajednički zdravstveni karton, digitalna zdravstvena platforma, jedinstvena kontaktna točka za sve digitalne usluge za zdravstvene djelatnike, elektroničke identifikacijske iskaznice za zdravstvene djelatnike.
·interoperabilnost i sigurnost softvera koji se upotrebljava u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru
Cilj je tog ulaganja nadogradnja postojećeg softvera koji se već upotrebljava u javnom i privatnom sektoru kako bi ga se uskladilo sa zahtjevima u pogledu interoperabilnosti i sigurnosti koje nameće država. U okviru tog ulaganja prednost se daje tehnološkom ulaganju radi promicanja razmjene zdravstvenih podataka kao što su dokumenti o otpustu iz bolnice, biološka izvješća, radiološka izvješća i snimke, recepti i dopisi za vezu.
·podupiranje i poticanje zdravstvenih djelatnika u digitalnoj tranziciji
Tim se ulaganjem financira uvođenje softvera i potpora korisnicima. Također pruža financijsku potporu kako bi potaknuo zdravstvene djelatnike da se koriste digitalnim uslugama, posebno zajedničkom zdravstvenom evidencijom.
·dostizanje digitalnih standarda u socijalnoj medicini
Cilj je tog ulaganja opremanje ustanova socijalne medicine digitalnom infrastrukturom kao što su internetske veze, računala i softveri. Konkretno, stručnjaci iz iste regije zajednički ulažu kako bi smanjili troškove i osigurali koherentnost.
Ulaganje 2. (C9I2): Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi
Kao što je najavljeno u planu Health Segur, vlada se obvezala povećati investicijsku potporu bolnicama i ustanovama za zdravstvenu skrb. Dio tih ulaganja odnosi se na potpunu obnovu i modernizaciju bolničkih zgrada, među ostalim u cilju povećanja njihove energetske učinkovitosti (poboljšana izolacija zgrada radi poboljšanja toplinske ugodnosti, bolja učinkovitost tehničkih instalacija, smanjenje potrošnje). Drugi projekti ulaganja odnose se na izgradnju izvanbolničkih objekata i modernizaciju medicinske infrastrukture i opreme (kao što su oprema kirurških soba i razvoj ambulantnih usluga).
Mjerom se također financiraju ulaganja radi usklađivanja sa sigurnosnim i ekološkim standardima (kao što su sigurnost opreme i zdravstvenih proizvoda, oprema za poboljšanje radnih uvjeta, gospodarenje otpadom).
Regionalne zdravstvene agencije odgovorne su za utvrđivanje i ispitivanje investicijskih potreba bolnica s obzirom na posebne potrebe njihovih državnih područja.
Ulaganje 3. (C9I3): Obnova medicinsko-socijalnih ustanova.
To je ulaganje usmjereno na obnovu, preobrazbu i opremanje francuskog medicinsko-socijalnog sektora, posebno objekata za uzdržavane starije osobe (EHPAD) u razdoblju od 2021. do 2025., kako bi se povećao njihov kapacitet smještaja i skrbi uoči budućih demografskih promjena i pridonijelo ekološkoj tranziciji s pomoću energetski učinkovitih projekata.
Ta se mjera sastoji od potpore ulaganjima u medicinsko-socijalnom sektoru za obnovu ili rekonstrukciju najstarijeg EHPAD-a, uglavnom u javnom sektoru. Primjeri ulaganja uključuju projekte obnove i proširenja javnih EHPAD-a, uključujući izgradnju ili obnovu pojedinačnih soba i pojedinačnih sanitarnih objekata, razvoj prihvatnih prostora, nadogradnju objekata u skladu sa standardima pristupačnosti i izgradnju objekata prilagođenih osobama s kognitivnim poremećajima.
Kriterije odabira projekata na nacionalnoj razini utvrđuje odbor koji uključuje Caisse nationale de solidarité pour l’autonomie (CNSA) i Glavnu upravu za socijalnu koheziju Ministarstva solidarnosti i zdravlja. Tu mjeru provodi CNSA od 1. siječnja 2021. nadalje, koja svake godine regionalnim zdravstvenim agencijama delegira dio ulagačkih kredita tijekom petogodišnjeg razdoblja. Svaka regionalna zdravstvena agencija provodi svoj godišnji program, nakon pregleda projekata koje su podnijeli upravitelji objekata, u skladu s kriterijima prihvatljivosti utvrđenima na nacionalnoj razini.
Ulaganje 4. (C9I4): Nacionalna telefonska linija za sprečavanje samoubojstava
Provedba nacionalne telefonske linije za prevenciju samoubojstava dio je nacionalne zdravstvene strategije za razdoblje 2018.–2022. i jedna je od mjera najavljenih u planu Ségur de la santé. Mjera obuhvaća uvođenje nacionalnog čvorišta i regionalnih platformi.
Ulaganje 5. (C9I5): Plan za širokopojasne mreže velike brzine
Početnim planom za brzi širokopojasni pristup (plan France très haut débit) nastojalo se poboljšati povezivost na državnom području i do 2022. omogućiti „vrlo brz pristup” brzine od najmanje 30 Mbps diljem zemlje. Strategija je revidirana kako bi se povećala razina ambicije i poboljšala povezanost u ruralnim područjima, uz potporu francuskog plana za oporavak i otpornost.
Mjerom se potiče ubrzavanje uvođenja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA), posebno optičkih vlakana, brzine veće od 100 Mbps i općenito veće od 1 Gbps. Projekti se provode u takozvanim „mrežama javnih inicijativa”, zonama u kojima je teško privući privatna ulaganja te se odnose na sljedeća područja: Aude, Auvergne, Bretagne, Cher, Dordogne, Doubs, Haute-Savoie, Indre, Manche, Mayotte, Sarthe i Seine-et-Marne. Dio sredstava namijenjen je i prostorima sa složenim tehničkim vezama u cijeloj zemlji. Glavni je cilj vlade osigurati potpuni pristup NGA mrežama do 2025., u skladu s ciljevima gigabitnog društva.
Ulaganje 6. (C9I6): Digitalna uključenost
Djelovanje se temelji na postojećoj inicijativi za potporu digitalnoj uključenosti i njime će se osposobiti dodatnih 4 000 digitalnih savjetnika koji će biti domaćini lokalnih tijela i privatnih aktera iz udruga ili iz socijalnog i solidarnog gospodarstva (kao što su gradske vijećnice, knjižnice, domovi umirovljenika, domovi za starije i nemoćne osobe, centri za socijalnu akciju i lokalne udruge). Ti digitalni savjetnici organiziraju radionice i nude tečajeve osposobljavanja kako bi se svima omogućilo da postupno preuzmu odgovornost za svakodnevne digitalne zadatke, kao što su zaštita osobnih podataka, ovladavanje društvenim mrežama, provjera izvora informacija, izrada životopisa, prodaja predmeta, kupnja na internetu, rad na daljinu ili planiranje termina liječnika. Osposobljeni su prije početka svojih aktivnosti i stalno kako bi ponudili kvalitetne usluge osobama kojima je pružena potpora, ali i kako bi se pripremili za nastavak svoje misije nakon dvije godine uz potporu plana za oporavak i otpornost.
Mjerom se istodobno podupiru lokalne mreže koje nude digitalne aktivnosti (jasno označivanje, razvoj kompleta za osposobljavanje, potpora razvoju pedagoških rješenja) te se podupire razvoj „digitalnih pomagača” (Aidants Connect) koji izravno pomažu ljudima u obavljanju digitalnih zadaća.
Ulaganje 7. (C9I7): Strategija oporavka u području istraživanja i razvoja (Nacionalna agencija za istraživanje)
Zakonom o planiranju istraživanja (vidjeti sastavnicu 6.) utvrđuje se trend povećanja proračuna Nacionalne agencije za istraživanje sa 1 190 000 000 EUR u 2021. na 1 674 000 000 EUR u 2027. Tom će se mjerom to povećanje dopuniti povećanjem dodijeljenih sredstava u 2021. i 2022.
Tim dodatnim ulaganjima povećava se stopa uspješnosti poziva na podnošenje prijedloga za projekte sa sadašnjih 16 % na 23 %, što je usporedivo s najboljim istraživačkim agencijama diljem svijeta. Očekuje se da će prijelazni korak doseći 20 % do 2021. u otprilike 2 300 odabranih projekata od 10 000 do 11 500 projekata podnesenih za tu godinu. Njime se bolje financiraju temeljna istraživanja u svim disciplinama i posebno osigurava financiranje svih projekata izvrsnosti, uključujući rizične i inovativne projekte na kojima se očekuje da će se oporavak temeljiti.
Ulaganje 8. (C9I8): Potpora ekosustavima za poučavanje, istraživanje, razvoj i inovacije (PIA4)
Ova omotnica PIA4 (Ulaganja za budućnost, Plan d’Investissements d’Avenir) namijenjena je podupiranju inovacija u području poučavanja (od vrtića do sveučilišta) i istraživanja. Mjera se odnosi na tri poziva na podnošenje projekata.
·Prvim, „Izvrsnost u svim oblicima”, podupiru se projekti preobrazbe visokih učilišta kako bi se postigli najbolji međunarodni standardi. Transformacija se smatra svakim značajnim razvojem institucije ili lokacije koji doprinosi razvoju njihovih potencijala u svim njihovim misijama ili misijama koje se smatraju najvažnijima za instituciju ili lokaciju kao dio njihova strateškog projekta. Cilj je konsolidirati i ojačati francuske akademske zajednice u svoj njihovoj raznolikosti kako bi im se pomoglo da ostvare svoje ambicije.
·Drugim se podupire diversifikacija izvora financiranja ustanova visokog obrazovanja i istraživačkih ustanova. Pruža potporu u stvaranju ili preobrazbi usluga namijenjenih potpori pri uspostavi projekata i dopunjavanju financijskih sredstava koja su primile institucije. To bi predstavljalo polugu za poticanje institucija da diversificiraju svoje resurse (sredstva dobivena od Europske unije u pogledu osposobljavanja i sredstava prikupljenih u okviru filantropije i sponzorstva).
·Treći poziv na podnošenje projekata namijenjen je preobrazbi školskog obrazovanja promicanjem inovacija i novih oblika organizacije i upravljanja. Slijedi nekoliko prioriteta:
oObrazovna hitna područja: utvrditi učenike koji napuštaju školovanje u ciljnim područjima kako bi se ojačali obrazovni resursi kako bi ih se uskladilo s normama.
oNacionalna platforma „roditeljstvo”: ponuda novog pristupa, posebno putem digitalne tehnologije, kojim se jača uloga, povezanost i predanost roditelja u školi.
oPodručja s nultom stopom napuštanja školovanja: postaviti ambiciju za potpunim smanjenjem prekida školovanja u srednjoškolskom i visokom obrazovanju inovativnim međuministarskim, asocijativnim i regionalnim metodama intervencije.
oPodručja oblika učenja: u suradnji s poduzećima znatno povećati osposobljavanje na radnom mjestu razvojem inovativnih rješenja, promicanjem rješenja za integriranu skrb za mlade (stanovanje, mobilnost, ugovor o radu) te osiguravanjem praćenja za mlade kako bi se izbjegli prekidi.
Opis poslova za buduće pozive na podnošenje projekata uključuje kao kriterij prihvatljivosti osiguranje okolišne neutralnosti primjena financiranog rješenja na način kojim se osigurava da je mjera u skladu s načelom „ne nanosi bitnu štetu” iz Uredbe (EU) 2021/241. Time se dopunjuje činjenica da su, kad god je to primjenjivo, okolišni kriteriji dio kriterija odabira projekata te da subjekti moraju izraditi kritičku analizu svojih prijedloga na temelju internog i vanjskog stručnog znanja; da je zelena tranzicija zakonom navedena kao jedan od ciljeva PIA-e i da upravljačka tijela PIA-e moraju osigurati primjenu tih ciljeva, što se prati s pomoću namjenskog pokazatelja. To dovodi do isključivanja: i. djelatnosti povezanih s fosilnim gorivima, uključujući silaznu uporabu 35 ; ii. aktivnosti u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) kojima se postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu niže od relevantnih referentnih vrijednosti 36 ; iii. djelatnosti povezanih s odlagalištima otpada, spalionicama 37 i postrojenjima za mehaničku biološku obradu 38 ; i iv. aktivnosti u kojima dugoročno odlaganje otpada može naštetiti okolišu.
I.2. Ključne etape, ciljne vrijednosti, pokazatelji i vremenski raspored za praćenje i provedbu programa bespovratne financijske potpore
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
Kvalitativni pokazatelj za ključne etape |
Kvantitativni pokazatelji (za ciljne vrijednosti) |
Vrijeme |
Opis svake ključne etape i ciljne vrijednosti |
|||
|
Jedinica |
Osnovna vrijednost |
Cilj |
Tromjesečje |
Godina |
||||||
|
9-1 |
C9.R1 Nacionalna strategija za preobrazbu zdravstvenog sustava |
Ključna etapa |
Glasovanje i objava zakona za poboljšanje zdravstvenog sustava (pojednostavnjenje upravljanja bolnicama). |
Stupanje na snagu |
Q4 |
2021. |
Stupanje na snagu zakona za poboljšanje zdravstvenog sustava s pomoću povjerenja i pojednostavnjenja, čime će se ustanovama omogućiti veća fleksibilnost u organizaciji, resocijalizacija upravljanja bolnicama i davanje većeg mjesta bolničkoj službi u donošenju odluka. |
|||
|
9-2 |
C9.R1 Nacionalna strategija za preobrazbu zdravstvenog sustava |
Ciljna vrijednost |
Stopa kreditnih obveza za poboljšanje ljudskih potencijala u zdravstvu |
Postotak |
90 % |
Q4 |
2023. |
Stopa kreditnih obveza za poboljšanje ljudskih potencijala u zdravstvu. |
||
|
9-3 |
C9.R2 Stvaranje nove grane socijalne sigurnosti koja pokriva rizik od gubitka samostalnosti |
Ključna etapa |
Zakon o stvaranju nove grane socijalne sigurnosti posvećene potpori neovisnosti starijih osoba i osoba s invaliditetom |
Stupanje na snagu |
Q3 |
2020. |
Objava u Službenom listu Zakona br. 2020-991 od 7. kolovoza 2020. o socijalnom dugu i autonomiji, kojim se predviđa stvaranje nove grane socijalne sigurnosti posvećene potpori neovisnosti starijih osoba i osoba s invaliditetom. |
|||
|
9-4 |
C9.I1 Dostizanje tehničkih standarda za digitalno zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Državna digitalna infrastruktura u području zdravstva |
Broj (u milijunima) |
9,5 |
40 |
Q4 |
2024. |
Broj pacijenata koji imaju nacionalnu elektroničku zdravstvenu evidenciju i sigurnu adresu e-pošte za zdravlje. |
|
|
9-5 |
C9.I1 Dostizanje tehničkih standarda za digitalno zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Dovršetak interoperabilnosti i sigurnosti instaliranog softvera za flotu te potpora i poticanje zdravstvene skrbi |
Broj (u milijunima) |
3 |
15 |
Q4 |
2024. |
Digitalni dokumenti koje je pripremio zdravstveni djelatnik (kao što su biološka izvješća, radiološka izvješća, bolnička izvješća i certifikati) i koji su pohranjeni u novom sustavu. |
|
|
9-6 |
C9.I1 Dostizanje tehničkih standarda za digitalno zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Dostizanje digitalnih standarda u socijalnoj medicini |
Broj |
0 |
410 000 |
Q4 |
2024. |
Broj aktivnih elektroničkih medicinsko-socijalnih zapisa. |
|
|
9-7 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
Objekti kojima se pruža potpora za njihova ulaganja u tehničke instalacije, opremu ili laku obnovu |
Broj |
0 |
800 |
Q1 |
2023. |
Broj objekata kojima je ARS (Regionalna zdravstvena agencija) dodijelio ulagačke kredite za tehničke instalacije, opremu ili laku obnovu. Kumulativni izračun: broj različitih zdravstvenih ustanova koje su dobile te kredite. |
|
|
9-8 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata ulaganja u izgradnju, energetsku obnovu i modernizaciju medicinskih ustanova (> 20 milijuna EUR) (kumulativno)
|
Broj |
0 |
20 |
Q4 |
2024. |
Broj objekata za koje je ARS (Regionalna zdravstvena agencija) potvrdio projekt potpore ulaganjima u izgradnju, energetsku obnovu i modernizaciju medicinskih ustanova u iznosu većem od 20 000 000 EUR. Kumulativni izračun. |
|
|
9-9 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata ulaganja u izgradnju, energetsku obnovu i modernizaciju medicinskih ustanova (> 20 milijuna EUR)
|
Broj |
20 |
30 |
Q2 |
2026. |
Broj objekata za koje je ARS (Regionalna zdravstvena agencija) potvrdio projekt potpore ulaganjima u izgradnju, energetsku obnovu i modernizaciju medicinskih ustanova u iznosu većem od 20 000 000 EUR. Kumulativni izračun. |
|
|
9-10 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
objekti kojima se pruža potpora za njihova ulaganja u tehničke instalacije, opremu ili laku obnovu |
Broj |
1 000 |
Q4 |
2025. |
Broj objekata kojima je ARS (Regionalna zdravstvena agencija) dodijelio ulagačke kredite za tehničke instalacije, opremu ili laku obnovu. Kumulativni izračun: broj različitih zdravstvenih ustanova koje su dobile te kredite. |
||
|
9-11 |
C9.I3 Obnova medicinskih ustanova i ustanova socijalne skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj domova za starije osobe koji su primili pomoć s opremom za poboljšanje uvjeta prihvata za starije osobe („dnevno ulaganje”) (kumulativno) |
Broj |
3 000 |
Q4 |
2022. |
Broj domova za uzdržavane starije osobe koji su primili sredstva u okviru programa „dnevna ulaganja” |
||
|
9-12 |
C9.I3 Obnova medicinskih ustanova i ustanova socijalne skrbi |
Ciljna vrijednost |
Rješenja za smještaj starijih osoba koje su imale koristi od potpore za ulaganje u nekretnine |
36 000 |
Q2 |
2026. |
Smještajne jedinice izgrađene ili obnovljene u EHPAD-u ili domovi za starije ili uzdržavane osobe. |
|||
|
9-13 |
C9.I4 Nacionalna telefonska linija za sprečavanje samoubojstava |
Ključna etapa |
Aktivacija telefonske linije za sprečavanje samoubojstava |
Aktivacija dežurne telefonske linije |
Q4 |
2022. |
Aktivacija telefonske linije za sprečavanje samoubojstava. |
|||
|
9-14 |
C9.I5 Plan za širokopojasne mreže velike brzine (Plan France très haut débit) |
Ciljna vrijednost |
Dodatni smještaj i poslovni prostori prihvatljivi za priključivanje na svjetlovodnu mrežu |
Broj |
0 |
1 700 000 |
Q1 |
2022. |
Broj dodatnih (u usporedbi s 2020.) stambenih objekata i poslovnih prostora prihvatljivih za priključivanje na svjetlovodnu mrežu 2021. |
|
|
9-15 |
C9.I5 Plan za širokopojasne mreže velike brzine (Plan France très haut débit) |
Ciljna vrijednost |
Dodatni smještaj i poslovni prostori prihvatljivi za priključivanje na svjetlovodnu mrežu |
Broj |
0 |
2 500 000 |
Q4 |
2023. |
Broj dodatnih (u usporedbi s 2022.) stambenih objekata i poslovnih prostora prihvatljivih za priključivanje na svjetlovodnu mrežu 2023. |
|
|
9-16 |
C9.I6 Digitalna uključenost |
Ciljna vrijednost |
Osposobljeni savjetnici za digitalne usluge u France Services |
Broj |
0 |
3 600 |
Q4 |
2022. |
Broj digitalnih savjetnika za usluge u France Services koji su osposobljeni u okviru kampanje osposobljavanja i zapošljavanja. |
|
|
9-17 |
C9.I7 Strategija oporavka u području istraživanja i razvoja – Nacionalna agencija za istraživanje |
Ciljna vrijednost |
Globalna stopa uspješnosti za opće i posebne pozive na podnošenje projekata |
Postotak |
16 |
20 |
Q2 |
2022. |
Omjer broja projekata koje je odabrala nacionalna agencija za istraživanje i broja projekata podnesenih u generičkim i posebnim pozivima. Omjer za pozive za projekte pokrenute u 2021. mjeri se u drugom tromjesečju 2022. |
|
|
9-18 |
C9.I8 PIA4 – Potpora obrazovnim, istraživačkim, promidžbenim i inovacijskim ekosustavima |
Ključna etapa |
Sva tri poziva na podnošenje projekata („ExcellencES”, „Diversifikacija resursa ustanova visokog obrazovanja i istraživačkih ustanova” i „Transformacija školskog obrazovanja promicanjem inovacija i novih oblika organizacije i upravljanja”) |
Objava poziva na web-mjestu |
Q4 |
2021. |
Svi pozivi na podnošenje prijedloga za projekte pokrenute u okviru ove mjere s opisom poslova uključujući i kao kriterij prihvatljivosti kako bi se osigurala okolišna neutralnost primjena financiranog rješenja. |
|||
|
9-19 |
C9.I8 PIA4 – Potpora obrazovnim, istraživačkim, promidžbenim i inovacijskim ekosustavima |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
Izvješće SGPI-ja (Secrétariat Général pour l’Investissement) |
Q4 |
2023. |
Provedbena odluka predsjednika vlade nakon zatvaranja poziva na podnošenje prijedloga/poziva na iskaz interesa pokrenutih u okviru ključne etape 9-18; omogućivanje potpisivanja ugovora s korisnicima odobravanjem sredstava za sve korisnike. |
|||
2.Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost
Procijenjeni ukupni troškovi plana za oporavak i otpornost Francuske iznose 40 950 000 000 EUR.
DIO 2.: FINANCIJSKA POTPORA
1.Financijski doprinos
1.1.Prvi obrok (nepovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
1-1 |
C1.R1 Stambena politika |
Ključna etapa |
Reforma APL-a (aides personnel au logement) |
|
1-4 |
C1.I1 Energetska obnova privatnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj validiranih MPR-a |
|
1-6 |
C1.I2 Energetska obnova socijalnih stanova |
Ciljna vrijednost |
Broj stanova unutar kategorije socijalnih stanova koji primaju bespovratna sredstva za obnovu |
|
1-8 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata obnove javnih lokacija koje pripadaju državi za koje je prijavljen ugovor o radovima obnove |
|
2-4 |
C2.I1 Dekarbonizacija industrije |
Ciljna vrijednost |
Izbjegnute emisije stakleničkih plinova |
|
2-6 |
C2.I2 Urbana densifikacija: održiva gradnja |
Ciljna vrijednost |
Broj općina koje imaju koristi od potpore |
|
3-1 |
C3.R1 Zakon o mobilnosti |
Ključna etapa |
Članak 35. stavak 2. Zakona o mobilnosti br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. |
|
3-2 |
C3.R1 Zakon o mobilnosti |
Ključna etapa |
Članak 172. Zakona o mobilnosti br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. |
|
3-4 |
C3.R2 Zeleni proračun |
Ključna etapa |
Zeleni proračun sa zakonom o financiranju |
|
3-5 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ključna etapa |
Sklapanje sporazumâ o financiranju |
|
3-15 |
C3.I2 Potpora za kupnju čistih vozila |
Ciljna vrijednost |
Ekološki bonusi |
|
3-18 |
C3.I3 Dnevna mobilnost |
Ključna etapa |
Sporazumi AFITF-a o financiranju |
|
3-21 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ključna etapa |
Sporazumi AFITF-a o financiranju |
|
3-22 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ključna etapa |
ASP (l’Agence de Services et de Paiement) potpisuje sporazum o financiranju novih punionica |
|
3-27 |
C3.I5 Ekologizacija državnog voznog parka |
Ciljna vrijednost |
Broj električnih i hibridnih vozila na punjenje koja je kupila francuska uprava |
|
3-29 |
C3.I6 Ekologizacija luka |
Ključna etapa |
Sporazumi AFITF-a o financiranju |
|
4-1 |
C4.R1: Reforma upravljanja programom Programme d’investissements d’avenir (PIA) |
Ključna etapa |
Revidirano upravljanje programom Programme d’investissements d’avenir |
|
4-2 |
C4.I1: Inovacije za zelenu tranziciju |
Ciljna vrijednost |
Broj potvrđenih „strategija ubrzanja” |
|
6-5 |
C6.I2 PIA – ključne digitalne tehnologije |
Ciljna vrijednost |
Broj potvrđenih strategija |
|
7-3 |
C7.R2 Iskustvo u području organskog prava |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu zakona kojim se želi utvrditi pravo na diferencijaciju |
|
7-6 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Podnošenje izvješća CAFP-a (Commission sur l’Avenir de Finances Publiques) |
|
7-7 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Provedba odabranih preporuka iz izvješća CAFP-a |
|
7-8 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Provedba programa ograničavanja duga u kontekstu bolesti COVID-19 u nacrtu proračunskog plana |
|
7-10 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Objava rezultata reformi produktivnosti |
|
7-11 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Izvješće o revizijskoj misiji Revizorskog suda o javnim financijama |
|
7-35 |
Postupci kontrole i revizije u provedbi RRF-a |
Ključna etapa |
Organizacija sustava i obrada podataka te organizacija revizija |
|
8-3 |
C8.R2 Reforma programa skraćenog radnog vremena |
Ključna etapa |
Reforma programa skraćenog radnog vremena radi poticanja gospodarske aktivnosti postupnim ograničavanjem velikodušnosti i strožim uvjetima pristupa sustavima |
|
8-4 |
C8.R3 Reforma zdravlja i sigurnosti na radu |
Ključna etapa |
Donošenje izmjena zakona kojima se Francuskoj želi osigurati učinkovitiji sustav „zdravlja na radu” s naglaskom na prevenciji, a s druge strane reorganizirati upravljanje i funkcioniranje institucija odgovornih za „zdravlje na radu”. |
|
8-6 |
C8.R4 Reforma osiguranja u slučaju nezaposlenosti |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu nekoliko mjera reforme sustava nezaposlenosti |
|
8-10 |
C8.I3 Subvencija za zapošljavanje za ugovore o naukovanju |
Ciljna vrijednost |
Subvencije za zapošljavanje plaćene za ugovore o naukovanju |
|
8-12 |
C8.I5 Subvencija za zapošljavanje osoba mlađih od 26 godina |
Ciljna vrijednost |
Subvencije za zapošljavanje koje se isplaćuju za ugovore o zapošljavanju osoba mlađih od 26 godina |
|
8-15 |
C8.I8 „Povezani za uspjeh” |
Ciljna vrijednost |
Studenti koji sudjeluju u programu Cordées de la réussite |
|
8-19 |
C8.I12 Plan za mlade: visoko obrazovanje |
Ciljna vrijednost |
Stvorena mjesta u visokom obrazovanju |
|
8-22 |
C8.I15 Potpora poslodavcima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (AMEETH) |
Ciljna vrijednost |
Isplaćene subvencije |
|
8-29 |
C8.I21 Povećanje sredstava France Compétences |
Ključna etapa |
Potpisivanje sporazuma s France Compétences |
|
9-1 |
C9.R1 Nacionalna strategija za preobrazbu zdravstvenog sustava |
Ključna etapa |
Glasovanje i objava zakona za poboljšanje zdravstvenog sustava (pojednostavnjenje upravljanja bolnicama). |
|
9-3 |
C9.R2 Stvaranje nove grane socijalne sigurnosti koja pokriva rizik od gubitka samostalnosti |
Ključna etapa |
Zakon o stvaranju nove grane socijalne sigurnosti posvećene potpori neovisnosti starijih osoba i osoba s invaliditetom |
|
9-18 |
C9.I8 PIA4 – Potpora obrazovnim, istraživačkim, promidžbenim i inovacijskim ekosustavima |
Ključna etapa |
Sva tri poziva na podnošenje projekata („ExcellencES”, „Diversifikacija resursa ustanova visokog obrazovanja i istraživačkih ustanova” i „Transformacija školskog obrazovanja promicanjem inovacija i novih oblika organizacije i upravljanja”) |
|
Iznos obroka |
8 505 747 126 EUR |
1.2.Drugi obrok (nepovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
1-3 |
C1.R2 Revidirana toplinska uredba RE2020 |
Ključna etapa |
Revizija toplinske uredbe RE2020 |
|
1-5 |
C1.I1 Energetska obnova privatnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj validiranih MPR-a |
|
1-7 |
C1.I2 Energetska obnova socijalnih stanova |
Ciljna vrijednost |
Broj stanova unutar kategorije socijalnih stanova koji primaju bespovratna sredstva za obnovu |
|
1-9 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj javnih zgrada koje pripadaju lokalnim i regionalnim vlastima i za koje je država ili regionalno vijeće za radove energetske obnove poslalo obavijest o subvenciji |
|
2-1 |
C2.R1 Zakon o klimi i otpornosti |
Ključna etapa |
Zakon o klimi i otpornosti |
|
2-3 |
C2.R2 Zakon o kružnom gospodarstvu |
Ključna etapa |
Odluke o provedbi Zakona o suzbijanju otpada i kružnom gospodarstvu |
|
2-5 |
C2.I1 Dekarbonizacija industrije |
Ciljna vrijednost |
Izbjegnute emisije stakleničkih plinova |
|
2-7 |
C2.I3 Urbana densifikacija: napuštena i neiskorištena industrijska područja |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva za recikliranje otpadnog zemljišta ili urbaniziranog područja |
|
2-9 |
C2.I4 Bioraznolikost |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata kojima je dodijeljena potpora u području ekološke obnove i zaštićenih područja |
|
2-11 |
C2.I6 Sigurne vodoopskrbne mreže |
Ciljna vrijednost |
Broj linearnih kilometara mreža za pitku vodu i podržanih sanitarnih mreža |
|
2-12 |
C2.I7 Modernizacija centara za sortiranje |
Ciljna vrijednost |
Broj potpisanih ugovora za modernizaciju centara za sortiranje |
|
2-13 |
C2.I7 Modernizacija centara za sortiranje |
Ključna etapa |
Ulaganje u razvrstavanje i prikupljanje otpada te u obradu medicinskog otpada |
|
2-16 |
C2.I9 Plan za biljne bjelančevine |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata koji se financiraju iz „plana za bjelančevine” radi ulaganja u proizvodnju proteinskih kultura |
|
3-6 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Sklopke |
|
3-7 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Kontaktni vodovi |
|
3-8 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Obnovljene željezničke pruge |
|
3-9 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Tuneli |
|
3-10 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ključna etapa |
Ekološki tretman željeznica |
|
3-16 |
C3.I2 Potpora za kupnju čistih vozila |
Ciljna vrijednost |
Ekološki bonusi |
|
3-17 |
C3.I2 Potpora za kupnju čistih vozila |
Ciljna vrijednost |
Ekološki bonusi |
|
3-30 |
C3.I6 Ekologizacija luka |
Ciljna vrijednost |
Nove električne veze na dokovima |
|
4-3 |
C4.I1: Inovacije za zelenu tranziciju |
Ključna etapa |
Pokretanje poziva na podnošenje prijedloga ili poziva na iskaz interesa |
|
4-5 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora u okviru mehanizma potpore |
|
4-6 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ciljna vrijednost |
Količina vodika proizvedenog u okviru mehanizma potpore |
|
4-8 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ključna etapa |
Potpisivanje odluke o dodjeli financijske potpore privatnim promotorima u okviru IPCEI-ja za vodik |
|
4-10 |
C4.I3: Plan potpore zrakoplovnom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata odabranih za potporu u okviru fonda za potporu ulaganjima |
|
4-11 |
C4.I3: Plan potpore zrakoplovnom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Broj odabranih projekata u području istraživanja i razvoja za promicanje niskougljičnih i energetski učinkovitih zrakoplova |
|
5-1 |
C5.R1 Provedba Zakona o ASAP-u |
Ključna etapa |
Zakon br. 2020-1525 (loi ASAP) |
|
5-3 |
C5.I1 Regionalni investicijski fondovi |
Ključna etapa |
Bespovratna sredstva za regionalne investicijske fondove |
|
5-4 |
C5.I1 Regionalni investicijski fondovi |
Ciljna vrijednost |
Doprinos regionalnim investicijskim fondovima |
|
6-2 |
C6.R1 Zakon o planiranju istraživanja |
Ciljna vrijednost |
Loi n° 2020-1674 du 24 décembre 2020 – regrutirani kandidati za stalno |
|
6-4 |
C6.I1 Očuvanje zaposlenosti u području istraživanja i razvoja |
Ciljna vrijednost |
Broj osoblja u području istraživanja i razvoja koje ostvaruje korist od mjere |
|
6-8 |
C6.I3 PIA – inovativna poduzeća |
Ključna etapa |
Pokretanje poziva na podnošenje prijedloga ili poziva na iskaz interesa |
|
6-10 |
C6.I4 Svemir |
Ciljna vrijednost |
Dodjela ugovora korisnicima |
|
6-11 |
C6.I4 Svemir |
Ciljna vrijednost |
Broj korisnika |
|
7-1 |
C7.R1 Zakon 4D |
Ključna etapa |
Stupanje na snagu Zakona 4D |
|
7-5 |
C7.R3 Preobrazba javne službe |
Ključna etapa |
Provedba mjera utvrđenih u okviru projekata pokrenutih u području zapošljavanja i jednakih mogućnosti |
|
7-12 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Ukidanje hitnih mjera u skladu sa sanitarnim uvjetima |
|
7-13 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Izrada financijskih zakona u skladu s evaluacijama javnih rashoda kojima je obuhvaćen opseg javne uprave u skladu s putanjom rashoda iz zakona o izradi programa javnih financija |
|
7-15 |
C7.I1 Digitalna nadogradnja poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća koja su primila subvenciju za poticanje digitalnih ulaganja |
|
7-20 |
C7.I4 Digitalna nadogradnja države – digitalna identifikacija |
Ciljna vrijednost |
Broj izrađenih digitalnih osobnih iskaznica |
|
7-26 |
C7.I9 Digitalna transformacija škole |
Ciljna vrijednost |
Broj digitalno opremljenih razreda u školama |
|
7-32 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Ulaganja u „Plan za tiskovni sektor” |
|
7-33 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Ulaganja u „Plan za sektor knjiga” |
|
7-34 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Ulaganje u „plan za sektor kinematografije” |
|
8-1 |
C8.R1 Reforma pružanja usluga agencije za zapošljavanje |
Ciljna vrijednost |
Agencije koje imaju integrirane usluge Cap’Emploi |
|
8-2 |
C8.R1 Reforma pružanja usluga agencije za zapošljavanje |
Ciljna vrijednost |
Agencije sa savjetnikom za naknade |
|
8-7 |
C8.R4 Reforma osiguranja u slučaju nezaposlenosti |
Ključna etapa |
Automatsko stupanje na snagu preostalih mjera nakon poboljšanja gospodarskih uvjeta |
|
8-8 |
C8.I1 Osposobljavanje FNE |
Ciljna vrijednost |
Sudionici tečajeva osposobljavanja za osposobljavanje u okviru FNE-a |
|
8-11 |
C8.I4 Subvencija za zapošljavanje za ugovore o profesionalizaciji |
Ciljna vrijednost |
Subvencije za zapošljavanje plaćene za ugovore o profesionalizaciji |
|
8-14 |
C8.I7 Internati za izvrsnost |
Ciljna vrijednost |
Izgrađena ili obnovljena mjesta |
|
8-16 |
C8.I9 Državna jamstva za studentske zajmove |
Ciljna vrijednost |
Korisnici studentskih zajmova za koje jamči država |
|
8-17 |
C8.I10 Personalizirani putovi za mlade od 16 do 18 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju |
Ciljna vrijednost |
Mladi koji sudjeluju u aktivnostima AFPA-e |
|
8-18 |
C8.I11 Stvaranje mjesta u visokom obrazovanju |
Ciljna vrijednost |
Stvorena mjesta u visokom obrazovanju |
|
8-20 |
C8.I13 PACEA i Jamstvo za mlade |
Ciljna vrijednost |
Dodatni korisnici jamstava za PACEA-u i jamstva za mlade od 2021. |
|
8-21 |
C8.I14 Subvencionirani ugovori za mlade (PEC i CIE) |
Ciljna vrijednost |
Dodatni subvencionirani ugovori |
|
8-26 |
C8.I18 Digitalni obrazovni sadržaj: platforme za digitalni sadržaj |
Ključna etapa |
Potpora za pomoć u upravljanju projektima radi potpore osmišljavanju i širenju digitalnog sadržaja |
|
8-27 |
C8.I19 Dodatna dodijeljena sredstva za udruge „Pro Transitions” (AT pro) za financiranje profesionalne tranzicije |
Ciljna vrijednost |
Financirani dodatni profesionalni prijelazi |
|
8-28 |
C9.I20 Nadopuna računa za učenje o digitalnim vještinama |
Ciljna vrijednost |
Osobe koje su se koristile dodatnim ILA-om za sudjelovanje u osposobljavanju za stjecanje digitalnih vještina koje su registrirane u nacionalnom repozitoriju profesionalnih vještina |
|
8-31 |
C8.I22 Povećanje resursa agencije Pôle Emploi |
Ciljna vrijednost |
Zaposleni savjetnici agencije Pôle Emploi |
|
9-11 |
C9.I3 Obnova medicinskih ustanova i ustanova socijalne skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj domova za starije osobe koji su primili pomoć s opremom za poboljšanje uvjeta prihvata za starije osobe („dnevno ulaganje”) (kumulativno) |
|
9-13 |
C9.I4 Nacionalna telefonska linija za sprečavanje samoubojstava |
Ključna etapa |
Aktivacija telefonske linije za sprečavanje samoubojstava |
|
9-14 |
C9.I5 Plan za širokopojasne mreže velike brzine (Plan France très haut débit) |
Ciljna vrijednost |
Dodatni smještaj i poslovni prostori prihvatljivi za priključivanje na svjetlovodnu mrežu |
|
9-16 |
C9.I6 Digitalna uključenost |
Ciljna vrijednost |
Osposobljeni savjetnici za digitalne usluge u France Services |
|
9-17 |
C9.I7 Oporavak u području istraživanja i razvoja |
Ciljna vrijednost |
Globalna stopa uspješnosti za opće i posebne pozive na podnošenje projekata |
|
Iznos obroka |
14 597 701 149 EUR |
1.3.Treći obrok (nepovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
1-2 |
C1.R1 Stambena politika |
Ključna etapa |
Reforma programa Pinel/PTZ |
|
1-10 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj m² katova javnih lokacija koje pripadaju državi u kojima su radovi energetske obnove dovršeni |
|
1-13 |
C1.I4 Energetska obnova malih i srednjih poduzeća te malih i srednjih poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća koja ostvaruju korist od poreznog odbitka i programa potpore |
|
2-8 |
C2.I3 Urbana densifikacija: napušteno i neiskorišteno industrijsko područje |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva za recikliranje otpadnog zemljišta ili urbaniziranog područja |
|
2-10 |
C2.I5 Sprečavanje seizmičkih rizika u DOM-u |
Ciljna vrijednost |
Broj predmetnih zgrada – seizmički rizici u DOM-u |
|
2-17 |
C2.I10 Šume |
Ciljna vrijednost |
Površina šume za koju su dodijeljena bespovratna sredstva za poboljšanje, prilagodbu, obnovu ili rekonstrukciju šume |
|
3-3 |
C3.R1 Zakon o mobilnosti |
Ključna etapa |
Članak 3. Zakona br. 2019-1428 od 24. prosinca 2019. |
|
3-11 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Lokalne željezničke pruge |
|
3-12 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Obnovljene teretne pruge |
|
3-23 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ciljna vrijednost |
Punionice |
|
3-24 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ciljna vrijednost |
Dovršeni kilometri rezerviranih trakova |
|
3-26 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ključna etapa |
Modernizacija mreže CROSS i brojčanog sustava za pomorska pitanja |
|
3-28 |
C3.I5 Ekologizacija državnog voznog parka |
Ciljna vrijednost |
Broj električnih i hibridnih vozila na punjenje koja je kupila francuska uprava |
|
3-31 |
C3.I6 Ekologizacija luka |
Ključna etapa |
Kupnja plovila |
|
3-32 |
C3.I7 Jačanje otpornosti elektroenergetskih mreža |
Ključna etapa |
Početak projekata |
|
4-4 |
C4.I1: Inovacije za zelenu tranziciju |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
|
5-2 |
C5.R2 Doprinosi poduzeća gospodarskim, socijalnim i ekološkim transformacijama |
Ključna etapa |
Članak 244. Zakona br. 2020-1721 (loi de finances 2021) |
|
6-1 |
C6.R1 Zakon o planiranju istraživanja |
Ciljna vrijednost |
Loi n° 2020-1674 du 24 décembre 2020 – stupanje na snagu odluka |
|
6-6 |
C6.I2 PIA – ključne digitalne tehnologije |
Ključna etapa |
Pokretanje poziva na podnošenje prijedloga ili poziva na iskaz interesa |
|
7-9 |
C7.R4 Upravljanje javnim financijama |
Ključna etapa |
Novi zakon o programiranju javnih financija (LPFP – Loi de Programmation des Finances Publiques) |
|
7-17 |
C7.I2 Digitalna nadogradnja države i lokalnih vlasti |
Ciljna vrijednost |
Broj poduzeća koja imaju koristi od javnih naloga |
|
7-18 |
C7.I2 Digitalna nadogradnja države i lokalnih vlasti |
Ciljna vrijednost |
Postotak državnih službenika opremljenih za rad na daljinu |
|
7-21 |
C7.I4 Digitalna nadogradnja države – digitalna identifikacija |
Ciljna vrijednost |
Broj građana koji se koriste digitalnom osobnom aplikacijom |
|
7-22 |
C7.I5 Oprema Ministarstva unutarnjih poslova |
Ključna etapa |
Ulaganja u jačanje digitalne opreme Ministarstva unutarnjih poslova |
|
7-24 |
C7.I7 Rad na daljinu u Ministarstvu unutarnjih poslova |
Ključna etapa |
Ulaganja u jačanje digitalne povezanosti Ministarstva unutarnjih poslova |
|
8-9 |
C8.I2 Prekvalifikacija putem dvojnih programa osposobljavanja (Pro A) |
Ciljna vrijednost |
Zaposlenici koji ostvaruju korist od programa Pro-A |
|
8-13 |
C8.I6 Otvaranje radnih mjesta za mlade u sportskom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Radna mjesta otvorena u sportskom sektoru koja primaju subvenciju |
|
8-23 |
C8.I16 Proširenje plana „mentorstva u zapošljavanju” |
Ključna etapa |
Potpuna primjena produljenja plana „mentorstva u zapošljavanju” |
|
8-24 |
C8.I17 Tečajevi osposobljavanja na daljinu |
Ciljna vrijednost |
Upisi na tečajeve osposobljavanja na daljinu |
|
8-25 |
C8.I18. Digitalni obrazovni sadržaj: platforme za digitalni sadržaj |
Ciljna vrijednost |
Tijela za osposobljavanje koja prijavljuju da su djelomično ili u potpunosti obučila sudionike učenjem na daljinu |
|
8-30 |
C8.I21 Povećanje sredstava France Compétences |
Ciljna vrijednost |
Dodatni potpisani ugovori o naukovanju |
|
9-2 |
C9.R1 Nacionalna strategija za preobrazbu zdravstvenog sustava |
Ciljna vrijednost |
Stopa kreditnih obveza za poboljšanje ljudskih potencijala u zdravstvu |
|
9-7 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
Objekti kojima se pruža potpora za njihova ulaganja u tehničke instalacije, opremu ili laku obnovu |
|
9-15 |
C9.I5 Plan za širokopojasne mreže velike brzine (Plan France très haut débit) |
Ciljna vrijednost |
Dodatni smještaj i poslovni prostori prihvatljivi za priključivanje na svjetlovodnu mrežu |
|
9-19 |
C9.I8 PIA4 – Potpora obrazovnim, istraživačkim, promidžbenim i inovacijskim ekosustavima |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
|
Iznos obroka |
7 931 034 483 EUR |
1.4.Četvrti obrok (nepovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
1-11 |
C1.I3 Energetska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj m² katova javnih lokacija koje pripadaju državi u kojima su radovi energetske obnove dovršeni |
|
1-12 |
C1.I3 Toplinska obnova javnih zgrada |
Ciljna vrijednost |
Broj škola, visokih škola ili srednjih škola u kojima su završeni radovi energetske obnove |
|
3-19 |
C3.I3 Dnevna mobilnost |
Ciljna vrijednost |
Vozni trakovi rezervirani za javni prijevoz |
|
3-25 |
C3.I4 Ubrzavanje radova na prometnoj infrastrukturi |
Ciljna vrijednost |
Projekti ostvareni na plovnim putovima |
|
6-7 |
C6.I2 PIA – ključne digitalne tehnologije |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
|
6-9 |
C6.I3 PIA – inovativna poduzeća |
Ključna etapa |
Dodjela ugovora – provedbena odluka predsjednika vlade |
|
6-12 |
C6.I4 Svemir |
Ključna etapa |
Ulaganja u Ariane 6 |
|
7-14 |
C7.R5 Procjena kvalitete javne potrošnje |
Ključna etapa |
Godišnja ocjena mjera poduzetih za poboljšanje kvalitete javne potrošnje provedenih u proračunskom zakonu za 2023. |
|
7-16 |
C7.I1 Digitalna nadogradnja poduzeća |
Ciljna vrijednost |
Broj digitalnih rješenja za poduzeća |
|
7-19 |
C7.I3 Kibersigurnost središnje države |
Ključna etapa |
Ulaganja za povećanje državne kibersigurnosti |
|
7-27 |
C7.I10 Digitalni pristup visokom obrazovanju |
Ciljna vrijednost |
Broj studenata koji imaju pristup digitalnom osposobljavanju |
|
7-30 |
C7.I11 Kultura |
Ciljna vrijednost |
Broj obnovljenih škola za umjetnost i arhitekturu |
|
7-31 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Programi za potporu umjetničkom stvaralaštvu |
|
9-4 |
C9.I1 Dostizanje tehničkih standarda za digitalno zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Državna digitalna infrastruktura u području zdravstva |
|
9-5 |
C9.I1 Dostizanje tehničkih standarda za digitalno zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Dovršetak interoperabilnosti i sigurnosti instaliranog softvera za flotu te potpora i poticanje zdravstvene skrbi |
|
9-6 |
C9.I1 Dostizanje tehničkih standarda za digitalno zdravstvo |
Ciljna vrijednost |
Dostizanje digitalnih standarda u socijalnoj medicini |
|
9-8 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata ulaganja u izgradnju, energetsku obnovu i modernizaciju medicinskih ustanova (> 20 milijuna EUR) (kumulativno) |
|
Iznos obroka |
3 793 103 448 EUR |
1.5.Peti obrok (nepovratna potpora):
|
Redni broj |
Povezana mjera (reforma ili ulaganje) |
Ključna etapa / ciljna vrijednost |
Naziv |
|
2-2 |
C2.R1 Zakon o klimi i otpornosti |
Ključna etapa |
Zakon o klimi i otpornosti – provedbeni akt |
|
2-14 |
C2.I7 Modernizacija centara za sortiranje |
Ciljna vrijednost |
Broj moderniziranih centara za sortiranje |
|
2-15 |
C2.I8 Recikliranje i ponovna uporaba |
Ciljna vrijednost |
Količina izbjegnutih plastičnih materijala |
|
3-13 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Lokalne željezničke pruge |
|
3-14 |
C3.I1 Potpora željezničkom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Obnovljene teretne pruge |
|
3-20 |
C3.I3 Dnevna mobilnost |
Ciljna vrijednost |
Vozni trakovi rezervirani za javni prijevoz |
|
4-7 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ciljna vrijednost |
Količina vodika proizvedenog u okviru mehanizma potpore |
|
4-9 |
C4.I2: Razvoj dekarboniziranog vodika |
Ciljna vrijednost |
Proizvodni kapacitet elektrolizatora |
|
4-12 |
C4.I3: Plan potpore zrakoplovnom sektoru |
Ciljna vrijednost |
Broj dovršenih projekata u okviru fonda za potporu ulaganjima |
|
6-3 |
C6.R1 Zakon o planiranju istraživanja |
Ciljna vrijednost |
Loi n° 2020-1674 du 24 décembre 2020 – povećanje javnog financiranja istraživanja |
|
7-2 |
C7.R1 Zakon 4D |
Ključna etapa |
Evaluacija Zakona 4D |
|
7-4 |
C7.R2 Iskustvo u području organskog prava |
Ključna etapa |
Trenutačno stanje prvih provedenih pokusa |
|
7-23 |
C7.I6 Aplikacije Ministarstva unutarnjih poslova |
Ključna etapa |
Ulaganja u digitalne aplikacije koje je razvilo Ministarstvo unutarnjih poslova |
|
7-25 |
C7.I8 Digitalna nadogradnja obrazovnog sustava |
Ključna etapa |
Ulaganje u nadogradnju digitalnih usluga Ministarstva nacionalnog obrazovanja |
|
7-28 |
C7.I11 Kultura |
Ciljna vrijednost |
Katedrale i nacionalni povijesni spomenici |
|
7-29 |
C7.I11 Kultura |
Ključna etapa |
Spomenici koji pripadaju lokalnim vlastima i privatnim vlasnicima |
|
8-5 |
C8.R3 Reforma zdravlja i sigurnosti na radu |
Ciljna vrijednost |
Usluge za zdravlje i sigurnost na radu opremljene sigurnim digitalnim alatima |
|
9-9 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
Broj projekata ulaganja u izgradnju, energetsku obnovu i modernizaciju medicinskih ustanova (> 20 milijuna EUR) |
|
9-10 |
C9.I2 Modernizacija i restrukturiranje bolnica i zdravstvene skrbi |
Ciljna vrijednost |
Objekti kojima se pruža potpora za njihova ulaganja u tehničke instalacije, opremu ili laku obnovu |
|
9-12 |
C9.I3 Obnova medicinskih ustanova i ustanova socijalne skrbi |
Ciljna vrijednost |
Rješenja za smještaj starijih osoba koje su imale koristi od potpore za ulaganje u nekretnine |
|
Iznos obroka |
4 540 732 267 EUR |
DIO 3.: DODATNI ARANŽMANI
1.Aranžmani za praćenje i provedbu plana za oporavak i otpornost
Provedbom francuskog plana za oporavak i otpornost administrativno upravlja Ministarstvo gospodarstva, financija i oporavka, u bliskoj suradnji s Glavnim tajništvom europskih poslova (SGAE) u suradnji s premijerom. SGAE koordinira središnje uprave uključene u plan, a podupire ga u postupku provedbe i praćenja „Tajništvo za oporavak” zaduženo za plan France Relance (čiji su dio ulaganja francuskog plana za oporavak i otpornost). Tajništvo za oporavak izravno je povezano s premijerom i ministrom gospodarstva, financija i oporavka. Tajništvo za oporavak prati provedbu plana na razini svake mjere, u bliskoj suradnji s regionalnim prefektima i voditeljima svakog ministarstva.
Provedbu reformi pomnije prati svako relevantno ministarstvo. U pratnji svakog ministra savjetnik je posebno odgovoran za praćenje i provedbu reformi uključenih u plan za oporavak i otpornost te izvješćivanje o njima. Koordinaciju među ministarstvima osigurava SGAE, koji je zadužen za prikupljanje, zajedno s Ministarstvom gospodarstva, financija i oporavka, popratnih dokumenata kojima se dokazuje dovršetak ključnih etapa reformi planiranih u okviru plana za oporavak i otpornost.
Kontrole ključnih etapa i ciljnih vrijednosti delegiraju se ministarstvima zaduženima za provedbu komponenata putem convention de délégation de gestion. Delegiranje odgovornosti podrazumijeva da svako ministarstvo u svojem području primjene utvrđuje sustav unutarnje kontrole koji je definiralo Ministarstvo gospodarstva, financija i oporavka. Misije provjere, inspekcije i revizije organiziraju se kako bi se osigurala učinkovitost tih sustava i kontrolirala kvaliteta dostavljenih podataka. Conventions de délégation de gestion detaljno opisuje dodjelu proračunskih sredstava, a upravljanje i provjere koje provode resorna ministarstva navode se u chartes de gestion, koje su još u fazi razvoja.
2.Aranžmani kojima se Komisiji pruža potpun pristup osnovnim relevantnim podacima
Ispunjavanje ciljeva i ključnih etapa povezanih s ulaganjima podliježe redovitom i centraliziranom nadzoru Tajništva za oporavak na temelju informacija koje su prikupile i prijavile dotične javne uprave. Podaci o pokazateljima povezanima s ključnim etapama i ciljevima dostavljaju se u posebnom informatičkom alatu (Propilot) koji uspostavlja Tajništvo za oporavak. Ti se podaci prikupljaju na lokalnoj razini i centraliziraju na nacionalnoj razini te se upotrebljavaju za izvješćivanje o ostvarenju ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u okviru plana za oporavak i otpornost. Tajništvo za oporavak izvlači ih iz informatičkog alata „Propilot” i redovito ih šalje Upravi za proračun Ministarstva gospodarstva, financija i povrata kako bi se dovršili zahtjevi za plaćanje koji se šalju Europskoj komisiji.
U skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/241, nakon završetka relevantnih dogovorenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz odjeljka 2.1. ovog Priloga, Francuska Komisiji dostavlja propisno obrazložen zahtjev za plaćanje financijskog doprinosa. Francuska osigurava da Komisija na zahtjev ima potpuni pristup osnovnim relevantnim podacima kojima se potkrepljuje propisno obrazloženje zahtjeva za plaćanje, i za procjenu zahtjeva za plaćanje u skladu s člankom 24. stavkom 3. Uredbe (EU) 2021/241 i za potrebe revizije i kontrole.
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za aktivnosti i postrojenja obuhvaćena područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
Autorités organisatrices de la distribution publique d’électricité (AODE) u skladu s člankom L.322-6 Zakona o energiji.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama „ne nanosi bitnu štetu” (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
IPCEI-ovi podliježu obvezi obavješćivanja i obvezi mirovanja iz članka 108. stavka 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Odabir i posebnosti predloženih projekata mogu zahtijevati prilagodbe kako bi se osigurala usklađenost s primjenjivim pravilima o državnim potporama.
EdTech, koji se obično naziva EdTech za „obrazovnu tehnologiju”, objedinjuje tehnološke resurse i digitalna rješenja za znanje, prijenos, učenje i primjenu.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama „ne nanosi bitnu štetu” (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama „ne nanosi bitnu štetu” (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
Osim projekata u okviru ove mjere u području proizvodnje električne energije i/ili topline te povezane infrastrukture za prijenos i distribuciju, u kojima se upotrebljava prirodni plin, koji su u skladu s uvjetima iz Priloga III. Tehničkim smjernicama „ne nanosi bitnu štetu” (2021/C58/01).
Ako se aktivnostima koje se podupiru postižu predviđene emisije stakleničkih plinova koje nisu znatno niže od relevantnih referentnih vrijednosti, potrebno je objasniti razloge zašto to nije moguće. Referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica za djelatnosti obuhvaćene područjem primjene sustava trgovanja emisijama, kako je utvrđeno u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2021/447.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.
To se izuzeće ne primjenjuje na mjere u okviru ove mjere u postrojenjima koja su namijenjena isključivo obradi opasnog otpada koji se ne može reciklirati i postojećim postrojenjima, u kojima su mjere u okviru ove mjere namijenjene povećanju energetske učinkovitosti, hvatanju ispušnih plinova za skladištenje ili uporabi ili oporabi materijala iz pepela za spaljivanje, pod uvjetom da takve radnje u okviru ove mjere ne dovode do povećanja kapaciteta postrojenja za obradu otpada ili produljenja životnog vijeka postrojenja; za koje postoje dokazi na razini postrojenja.