OBRAZLOŽENJE

1. KONTEKST PREPORUKE

Terorizam te teški i organizirani kriminal sve su dinamičnije, globaliziranije i složenije pojave koje zahtijevaju snažan i koordiniran odgovor tijela kaznenog progona Europske unije. Osim toga, terorizam i teška kaznena djela sve su više mobilne, transnacionalne i prekogranične pojave. Zato je potrebna jača i učinkovitija suradnja s međunarodnim tijelima, kao što je Interpol, koja može poslužiti kao most između EU-a i međunarodnih tijela kaznenog progona.

Kontekst postojeće suradnje između Europola i EU-a

Međunarodna organizacija kriminalističke policije (Interpol) 1 ima 194 države članice, što je čini najvećom svjetskom međuvladinom organizacijom kriminalističke policije. Interpol olakšava suradnju tijela kaznenog progona, primjerice omogućivanjem razmjene podataka povezanih s kaznenim progonom i pristupa tim podacima. Sklopio je više sporazuma o suradnji s brojnim međunarodnim organizacijama u područjima od zajedničkog interesa. Sve države članice EU-a članice su Interpola.

Od donošenja prvih pravila o obradi policijskih informacija 1983. Interpol je tijekom godina ažurirao svoje postupke u skladu s načelom da je poštovanje privatnosti pojedinaca temelj za razmjenu informacija u kontekstu kaznenog progona. Postojeća pravila Interpola o obradi osobnih podataka posljednji su put ažurirana 2019. 2

EU i Interpol dugotrajno i blisko surađuju u nizu područja povezanih s kaznenim progonom. Interpol je ključni partner EU-a u području unutarnje i vanjske sigurnosti, uključujući borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, te u integriranom upravljanju granicama.

Primjerice, u Zajedničkom stajalištu Vijeća 2005/69/PUP 3 države članice pozivaju se da poduzmu mjere koje su potrebne za unapređenje suradnje između svojih nadležnih tijela za kazneni progon te suradnje između njih i nadležnih tijela trećih zemalja razmjenom podataka iz putovnice 4 s Interpolom radi sprečavanja i suzbijanja teškog i organiziranog kriminala, uključujući terorizam.

Interpol aktivno sudjeluje i u operativnoj provedbi ciklusa politika EU-a/EMPACT-a 5 podupiranjem operativnih djelovanja država članica u suradnji s agencijama EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove 6 koje blisko surađuju s Interpolom na temelju niza sporazuma ili dogovora 7 . Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) 8 osnovan je 2017. kao dodatno tijelo EU-a u području prekograničnih istraga i kaznenog progona. Budući da će EPPO uskoro početi s radom, potrebno je uspostaviti i regulirati njegovu suradnju s Interpolom.

Naposljetku, EU je jedan od najvećih donatora sredstava Interpolu. Ta se sredstva dodjeljuju projektima koje provodi Interpol ili u kojima je on projektni partner. Posebno su namijenjena za razmjenu informacija i kazneni progon, uključujući suradnju u području upravljanja granicama i aktivnosti izgradnje kapaciteta, te projekte i programe za borbu protiv različitih oblika terorizma i teških kaznenih djela, koji su uglavnom namijenjeni regijama Afrike, Azije i Latinske Amerike.

Potreba za sporazumom o suradnji između EU-a i Interpola

U strategiji EU-a za sigurnosnu uniju iz 2020. 9 države članice pozivaju se na jačanje suradnje između EU-a i Interpola jer je ona ključna za poboljšanje suradnje i razmjenu informacija. U strategiji se uzima u obzir da Interpol kao jedna od najvećih međuvladinih organizacija kriminalističke policije ima važnu ulogu u tom pogledu. Komisija će stoga razmotriti načine za jačanje suradnje s Interpolom, uključujući mogući pristup Interpolovim bazama podataka te jačanje operativne i strateške suradnje. Nadalje, u Agendi EU-a za borbu protiv terorizma iz 2020. 10 ističe se da je Interpol jedan od ključnih partnera u borbi protiv terorizma, kojoj pridonosi, primjerice, svojim stručnim znanjem o stranim terorističkim borcima, da postoje područja u kojima bi trebalo uspostaviti ili ojačati suradnju te da je određenim tijelima EU-a potreban pristup Interpolovim bazama podataka da bi mogla izvršavati svoje zadaće.

Iako suradnja s Interpolom postoji, u određenim bi se područjima mogla i trebala ojačati ili bi je čak trebalo uspostaviti u novim područjima kako bi se odgovorilo na niz ključnih operativnih potreba i proveli postojeći pravni akti radi pružanja bolje potpore državama članicama u sprečavanju i suzbijanju terorizma i organiziranog kriminala. Da bi se mogle ispuniti te operativne potrebe, potrebno je sklopiti sporazum o suradnji s Interpolom.

U sljedećim se stavcima detaljno opisuju te potrebe.

Prvo, potreban je novi sporazum o suradnji između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol 11 ) i Interpola. Europol i Interpol već su 2001. 12 , odnosno znatno prije stupanja na snagu Uredbe o Europolu 1. svibnja 2017., sklopili sporazum o suradnji kojim se predviđa razmjena osobnih podataka. Međutim, njime se Europolu ne omogućuje ni izravan ni neizravan pristup informacijama i Interpolovim bazama podataka, posebno obavijestima koje sadržavaju informacije o teroristima 13 . Osim toga, Agencija razmjenjuje informacije s Interpolom i pristupa njegovim bazama podataka radi obavljanja svojih zadaća isključivo preko časnika za vezu Interpola pri Europolu ili časnika za vezu Agencije pri Interpolu. Stoga je potreban novi sporazum 14 kojim bi se uredili odnosi između Agencije i Interpola kako bi se uzela u obzir najnovija postignuća u suzbijanju terorizma i prekograničnog i transnacionalnog teškog organiziranog kriminala te kako bi se upravljalo sadašnjim operativnim potrebama, mandatom Europola 15 i EU-ovim najnovijim sustavom zaštite podataka 16 .

Drugo, potrebno je osigurati interoperabilnost. EU i Interpol održali su preliminarne razgovore o potrebi za sklapanjem sporazuma o suradnji nakon donošenja uredbi 17 o interoperabilnosti informacijskih sustava EU-a u području granica i viza te policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija te Uredbe o europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) 18 .

Uredbama o sustavu za interoperabilnost i europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja državama članicama EU-a i agencijama EU-a omogućuje se kontrolirani pristup dvjema Interpolovim bazama podataka 19 putem europskog portala za pretraživanje (ESP). To su baza podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i baza podataka o putnim ispravama povezanima s obavijestima (TDAWN). One sadržavaju veliku količinu podataka o putnim ispravama državljana trećih zemalja. Korištenjem tih baza podataka može se nadoknaditi nedostatak informacija i povećati broj podudaranja, čime se mogu poboljšati operativni rezultati europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja.

U dvjema prethodno navedenim uredbama navodi se da se upiti Interpolovim bazama podataka moraju provesti tako da se nikakve informacije ne otkriju osobi na koju se odnosi upozorenje Interpola. Sporazumom o suradnji s Interpolom osigurat će se potrebna pravna osnova, uključujući zaštitne mjere i jamstva za zaštitu podataka te odobrenje europskom portalu za pretraživanje za povezivanje s Interpolovim bazama podataka. Sporazumom o suradnji osigurat će se mogućnost za uspostavu sigurne veze između europskog portala za pretraživanje i europskog sustava za odobrenje za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja te informatičke strukture Interpola, čime će se omogućiti pristup Interpolovim bazama podataka. Cilj je pomoći u sprečavanju i istraživanju kaznenih djela terorizma.

U istom kontekstu Komisija je 2018. objavila prijedlog 20 izmjene Uredbe o viznom informacijskom sustavu 21 , kojom će se, slično europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja, odobriti postavljanje automatiziranih upita sustavima EU-a za upravljanje granicama i sigurnost te Interpolovim bazama podataka. U prosincu 2020. Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o tom prijedlogu, a službeno će ga donijeti kroz nekoliko mjeseci. Politički dogovor uključuje odredbu koja je slična onoj iz Uredbe o europskom sustavu za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja. Stoga bi u pregovorima s Interpolom o sklapanju sporazuma o suradnji trebalo uzeti u obzir i izmjenu Uredbe o viznom informacijskom sustavu. Time će se pomoći i u sprečavanju i istrazi kaznenih djela terorizma.

Treće, tijela kaznenog progona i pravosudna tijela trebaju ažurirane informacije o kriminalcima i kaznenim djelima. Interpol upravlja različitim bazama podataka koje sadržavaju te informacije na globalnoj razini, a podatke za njih dostavljaju njegove 194 države članice. Interpolovih 18 baza podataka 22 sadržava više od 100 milijuna evidencija tijelâ kaznenog progona s informacijama o pojedincima kao što su imena i otisci prstiju, ukradena imovina kao što su putovnice i vozila, oružje i vatreno oružje.

Te informacije Europolu, Frontexu 23 , Eurojustu i EPPO-u pomažu u obavljanju zadaća u skladu s njihovim mandatima. Njima se povećava učinkovitost tih tijela jer pružaju dodanu operativnu vrijednost, osobito u podupiranju država članica u otkrivanju, sprečavanju i suzbijanju terorizma i drugih teških kaznenih djela. Ti izvori informacija agencijama i EPPO-u omogućuju da poboljšaju točnost i kvalitetu informacija koje su im već dostupne, utvrde veze ili druge poveznice među informacijama, riješe problem nedostatka informacija te tako pruže cjelovitu i jedinstvenu obavještajnu potporu državama članicama. Međutim, iako države članice EU-a izravno mogu pristupiti bazama podataka kao države članice Interpola, Frontex, Eurojust i EPPO trenutačno nemaju pristup u skladu sa svojim mandatima (ni izravan ni pristup samo na temelju pronađenog/nepronađenog podatka) jer još uvijek nije sklopljen sporazum s Interpolom 24 .

U nastavku su navedena pitanja koja se odnose na pojedine agencije.

Europol

Agencija trenutačno razmjenjuje informacije s Interpolom, a pristup njegovim bazama podataka radi obavljanja zadaća omogućen joj je posredstvom Interpolovih časnika za vezu pri Europolu ili časnika za vezu Agencije pri Interpolu u okviru važećeg sporazuma o suradnji između Europola i Interpola 25 . Međutim, praksa je pokazala da bi taj postupak trebalo poboljšati, ubrzati i pojednostavniti kako bi se olakšao brz pristup informacijama, ponajprije onima u Interpolovim bazama podataka povezanima s borbom protiv terorizma, osobito obavijestima koje sadržavaju informacije o teroristima. Time bi se Europolu omogućilo da za operativnu potporu državama članicama, a posebno svoju analitičku sposobnost, upotrebljava Interpolove informacije. Izravan ili neizravan pristup Interpolovim bazama podataka stoga bi poboljšao operativnu suradnju, uzimajući u obzir ograničenja koja su nametnuli vlasnici podataka.

Frontex

Frontex ima zadaću osigurati integrirano upravljanje vanjskim granicama EU-a kako bi upravljanje njima bilo učinkovito i u potpunosti u skladu s temeljnim pravima 26 . Nadzor granica jedna je od sastavnica europskog integriranog upravljanja granicama, a uključuje mjere olakšavanja zakonitog prelaska granica i, prema potrebi, mjere povezane sa sprečavanjem i otkrivanjem prekograničnog kriminala na vanjskim granicama, posebice terorizma, krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima 27 . U tom kontekstu postoji operativna potreba da osoblje stalnih snaga Frontexa kategorije 1 (statutarno osoblje 28 ) ima pristup Interpolovim bazama podataka radi obavljanja svojih zadaća. Konkretno, člankom 82. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1896 predviđa se da članovi timova kategorije 1 moraju biti osposobljeni za obavljanje zadaća i izvršavanje ovlasti u vezi s nadzorom državne granice 29 predviđene Uredbom (EU) 2016/399 30 (Zakonik o schengenskim granicama). To uključuje provjeru državljana trećih zemalja u Interpolovim bazama podataka (pogotovo baze podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama) na vanjskim granicama u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (a) podtočkom i. 31 , člankom 8. stavkom 3. točkom (a) podtočkom ii. 32 i člankom 6. stavkom 1. točkom (e) 33 Zakonika o schengenskim granicama. To će pomoći u sprečavanju i istragama kaznenih djela terorizma, osobito pri graničnim kontrolama na vanjskim granicama EU-a.

Eurojust

Agencija ima ključnu operativnu potrebu za jačanjem suradnje s Interpolom 34 i uspostavom pravne osnove za razmjenu osobnih podataka za obavljanje svojih zadaća 35 . Konkretnije, postoji potreba za strukturiranim i strukturnim uključivanjem Interpola u Eurojustove predmete, uključujući koordinacijske sastanke, koordinacijske centre i zajedničke istražne timove 36 . To se osobito odnosi na slučajeve kada se potpora Eurojusta traži radi koordinacije provedbe sudskih mjera, a pojedinci se moraju uhititi u trećim zemljama, pri čemu bi uključivanje Interpola donijelo dodanu vrijednost, ubrzalo pokretanje sudskog postupka i olakšalo rad Eurojusta 37 . Postoji i potreba da Eurojust s Interpolom razmjenjuje informacije o sumnjivim stranim terorističkim borcima 38 , posebno uzimajući u obzir Registar za borbu protiv terorizma 39 koji vodi Eurojust. Kanali Interpola već se upotrebljavaju za slanje zahtjeva za izručenje 40 , a uskoro bi mogli biti dostupni za slanje zahtjeva za uzajamnu pravnu pomoć 41 .

EPPO

EPPO je neovisno tijelo EU-a nadležno za istraživanje, kazneni progon i podizanje optužnica protiv počinitelja i supočinitelja kaznenih djela protiv financijskih interesa EU-a. Ovlašten je provoditi istrage, izvršavati naloge za pokretanje kaznenog progona i obavljati funkcije tužitelja pred nadležnim sudovima država članica. U tom kontekstu operativne potrebe EPPO-a u pogledu suradnje s Interpolom iste su kao i svih nacionalnih istražnih tijela i tijela kaznenog progona u državama članicama, što uključuje pristup informacijama koje posjeduje Interpol 42 i razmjenu informacija s Interpolom i trećim zemljama preko Interpola. Ta je potreba još veća zbog prekogranične prirode kaznenih djela za koja je nadležan EPPO i potrebe za suradnjom s trećim zemljama. Osim toga, očekuje se da će EPPO trebati pomoć Interpola u olakšavanju razmjene informacija, posebno u pogledu uzajamne pravne pomoći. Suradnju između EPPO-a i Interpola tek treba uspostaviti i urediti, u skladu s odredbama mandata EPPO-a o suradnji s međunarodnim organizacijama, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njegovih zadaća 43 .

Interpol i njegove članice isto tako priznaju i potvrđuju potrebu za sklapanjem sporazuma o suradnji. Na 88. sjednici održanoj u listopadu 2019. Glavna skupština Interpola donijela je Rezoluciju br. 5 o ovlašćivanju Glavnog tajništva Interpola za početak pregovora s EU-om o sklapanju sporazuma o suradnji.

Drugi oblici suradnje

Usporedno s time, postoji potreba da se obuhvate drugi oblici suradnje s Interpolom, koju će Komisija nastojati održati u ime EU-a u suradnji s visokim predstavnikom za ZVSP i u okviru zasebnog instrumenta s Interpolom, na temelju članka 220. UFEU-a. Ta će suradnja biti u skladu s člankom 220. stavkom 2. UFEU-a u smislu definiranja općeg okvira za suradnju i utvrđivanja okvira za strukturirani dijalog na višoj i tehničkoj razini između EU-a i Interpola. U okviru te suradnje Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Vijeću i Parlamentu pružit će se pristup specifičnim Interpolovim bazama podataka za sigurnosne pozadinske provjere, istrage i unutarnje istrage državljana trećih zemalja, te će se Komisija ovlastiti za unos i izdavanje kontroliranih obavijesti o izgubljenim, ukradenim i ukinutim propusnicama EU-a u Interpolovu bazu podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama.

2.PREDVIĐENI SPORAZUM O SURADNJI

Predviđenim sporazumom o suradnji između EU-a i Interpola nastojat će se ostvariti sljedeći ciljevi:

–urediti suradnju između Europola i Interpola, uzimajući u obzir najnovija postignuća u suzbijanju terorizma, prekograničnog i transnacionalnog teškog organiziranog kriminala, trenutačne operativne potrebe, mandat Europola i EU-ov najnoviji sustav zaštite podataka,

–osigurati zaštitne mjere i jamstva koji su potrebni kako bi se državama članicama i agencijama EU-a dao kontrolirani pristup Interpolovim bazama podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i putnim ispravama povezanima s obavijestima (TDAWN) putem europskog portala za pretraživanje radi obavljanja njihovih zadaća u skladu s njihovim pravima pristupa i pravom EU-a ili nacionalnim pravom kojim je obuhvaćen takav pristup te potpuno u skladu sa zahtjevima EU-a u pogledu zaštite podataka i temeljnim pravima,

–osigurati zaštitne mjere i jamstva koji su potrebni kako bi se državama članicama EU-a i Frontexu (središnja jedinica europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja) odobrio pristup Interpolovim bazama podataka putem europskog portala za pretraživanje u skladu sa zahtjevima EU-a u pogledu zaštite podataka i temeljnim pravima,

–osigurati zaštitne mjere i jamstva koji su potrebni za provedbu izmijenjene Uredbe o viznom informacijskom sustavu kojom se državama članicama EU-a pri obradi zahtjevâ za vizu ili boravišnu dozvolu omogućava pristup Interpolovim bazama podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (SLTD) i putnim ispravama povezanima s obavijestima (TDAWN) putem europskog portala za pretraživanje potpuno u skladu sa zahtjevima EU-a u pogledu zaštite podataka i temeljnim pravima,

–uspostaviti i urediti suradnju između Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), kako je uspostavljen Uredbom (EU) 2017/1939, i Interpola u skladu s njihovim mandatima i potpuno u skladu sa zahtjevima EU-a u pogledu zaštite podataka i temeljnim pravima,

–osigurati pravnu osnovu za odobravanje pristupa Europolu, osoblju kategorije 1 Frontexa (statutarno osoblje stalnih snaga) i EPPO-u relevantnim Interpolovim bazama podataka 44 radi obavljanja njihovih zadaća potpuno u skladu sa zahtjevima EU-a u pogledu zaštite podataka i temeljnim pravima,

–osigurati pravnu osnovu za davanje odobrenja Eurojustu i EPPO-u za razmjenu operativnih informacija s Interpolom potpuno u skladu sa zahtjevima EU-a u pogledu zaštite podataka i temeljnim pravima.

Svi navedeni ciljevi moraju biti u potpunosti u skladu sa sustavom zaštite podataka EU-a 45 .

3.NADLEŽNOST EU-A

Člankom 3. stavkom 2. UFEU-a predviđeno je da Unija ima isključivu nadležnost „za sklapanje međunarodnog sporazuma [...] u mjeri u kojoj bi njegovo sklapanje moglo utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg”. Međunarodni sporazum može utjecati na zajednička pravila ili izmijeniti njihov opseg ako se područje na koje se on odnosi preklapa sa zakonodavstvom EU-a ili je u velikoj mjeri obuhvaćeno pravom EU-a. Europska unija donijela je zajednička pravila o aspektima koji se odnose na sporazum o suradnji na temelju članaka 16., 77., 79., 85., 86., članka 87. stavaka 1. i 2. i članka 88. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

Postojeći pravni okvir Europske unije uključuje:

–Uredbu (EU) 2016/794 o Europolu, Uredbu (EU) 2019/1896 o Frontexu, Uredbu (EU) 2018/1727 o Eurojustu i Uredbu (EU) 2017/1939 o EPPO-u, uključujući odredbe o suradnji s međunarodnim organizacijama kao što je Interpol,

–Uredbe (EU) 2019/817, (EU) 2019/818 i (EU) 2018/1240 kojima se predviđa kontrolirani pristup država članica i agencija EU-a Interpolovim bazama podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama te putnim ispravama povezanima s obavijestima,

–Uredbu (EU) 2017/458 o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 (Zakonik o schengenskim granicama) čiji je cilj povećanje broja provjera u relevantnim bazama podataka na vanjskim granicama, među ostalim u Interpolovoj bazi podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama kao jednoj od baza podataka koju treba pretražiti.

Ova je Preporuka u skladu s odredbama navedenih pravnih akata.

4. PRAVNA OSNOVA

Cilj je ove Preporuke da Komisija dobije odobrenje Vijeća za vođenje pregovora o budućem sporazumu o suradnji između EU-a i Interpola u ime EU-a. Pravna osnova na temelju koje Vijeće može odobriti otvaranje pregovora jest članak 218. stavci 3. i 4. UFEU-a.

5. PREGOVORI

U skladu s člankom 218. UFEU-a Komisija će biti imenovana pregovaračem EU-a za sporazum o suradnji između EU-a i Interpola.

Komisija će voditi pregovore u skladu s pregovaračkim smjernicama navedenima u prilogu odluci i uz savjetovanje s posebnim odborom koji će imenovati Vijeće.

Komisija će o tijeku pregovora pravodobno i detaljno informirati Europski parlament.

Preporuka za

ODLUKU VIJEĆA

o odobravanju otvaranja pregovora o sporazumu o suradnji između Europske unije i Međunarodne organizacije kriminalističke policije (ICPO-INTERPOL)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 218. stavke 3. i 4.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

budući da:

(1)Trebalo bi otvoriti pregovore radi sklapanja sporazuma o suradnji („Sporazum”) između Europske unije i Interpola. Sporazumom će se nastojati urediti suradnja između EU-a i Interpola u području kaznenog progona u skladu s člancima 87. i 88. UFEU-a, pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u skladu s člancima 82., 85. i 86. UFEU-a te sigurnosti granica (kao dio upravljanja granicama) u skladu s člankom 77. UFEU-a.

(2)Sporazumom bi trebalo urediti suradnju između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva („Europol”) i Interpola, uzimajući u obzir najnovija postignuća u suzbijanju terorizma, prekograničnog i transnacionalnog teškog organiziranog kriminala, trenutačne operativne potrebe i mandat Europola.

(3)Sporazumom bi trebalo osigurati potrebne zaštitne mjere i jamstva kako bi se državama članicama i agencijama Unije odobrio kontrolirani pristup Interpolovim bazama podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama („SLTD”) i putnim ispravama povezanim s obavijestima („TDAWN”) putem europskog portala za pretraživanje u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća u skladu s njihovim pravima pristupa i pravom Unije ili nacionalnim pravom kojim je obuhvaćen takav pristup.

(4)Sporazumom bi trebalo osigurati potrebne zaštitne mjere i jamstva kako bi se državama članicama Unije i središnjoj jedinici europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja („ETIAS”) u okviru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu („Frontex”) odobrio pristup Interpolovim bazama podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama i putnim ispravama povezanima s obavijestima putem europskog portala za pretraživanje.

(5)Sporazumom bi trebalo osigurati zaštitne mjere i jamstva koji su potrebni za provedbu izmijenjene Uredbe o viznom informacijskom sustavu kojom se državama članicama Unije pri obradi zahtjevâ za vizu ili boravišnu dozvolu odobrava pristup Interpolovim bazama podataka putem europskog portala za pretraživanje.

(6)Sporazumom bi trebalo olakšati uspostavljanje i uređivanje suradnje između Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) i Interpola.

(7)Sporazumom bi trebalo osigurati pravnu osnovu za odobravanje pristupa Europolu, osoblju kategorije 1 Frontexa (statutarno osoblje stalnih snaga) i Uredu europskog javnog tužitelja relevantnim Interpolovim bazama podataka radi obavljanja njihovih zadaća.

(8)Sporazumom bi trebalo osigurati pravnu osnovu za ovlašćivanje Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu („Eurojust”) i Ureda europskog javnog tužitelja za razmjenu operativnih informacija s Interpolom.

(9)Člankom 23. stavcima 1., 2. i 5. Uredbe (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća 46 predviđa se da Europol i međunarodne organizacije razmjenjuju osobne podatke u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje zadaća Europola, kako su definirane u članku 4. Uredbe (EU) 2016/794.

(10)U skladu s člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća 47 , člankom 9. stavkom 5. Uredbe (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća 48 i člankom 12. Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća 49 upite Interpolovim bazama podataka trebalo bi provoditi na način da se unositelju Interpolova upozorenja ne otkrije nijedna informacija. U skladu s člankom 65. Uredbe (EU) 2018/1240 osobni podaci ne smiju se prenositi niti stavljati na raspolaganje nijednoj trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ni privatnom subjektu uz iznimku prijenosâ Interpolu u svrhu obavljanja automatizirane obrade u Interpolovim bazama podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama i putnim ispravama povezanima s obavijestima te takvi prijenosi podliježu Uredbi (EU) 2018/1725 50 .

(11)Člancima 80., 99. i 104. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 51 posebno se utvrđuju odnosi i predviđa razmjena informacija između Ureda europskog javnog tužitelja i međunarodnih organizacija.

(12)S obzirom na uvodnu izjavu 33. Uredbe (EU) 2016/794 i uvodnu izjavu 46. Uredbe (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća 52 primjereno je ojačati suradnju između Europola i Interpola odnosno Eurojusta i Interpola poticanjem učinkovite razmjene osobnih podataka.

(13)Člankom 68. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća 53 predviđa se mogućnost suradnje Frontexa s međunarodnim organizacijama, među kojima je i Interpol. U skladu s člankom 82. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/1896 članovi timova stalnih snaga Frontexa moraju biti sposobni obavljati zadaće i izvršavati ovlasti u području nadzora državne granice koje su utvrđene u Uredbi (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća 54 (Zakonik o schengenskim granicama). U skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (a) podtočkom i. 55 , člankom 8. stavkom 3. točkom (a), podtočkom ii. 56 i člankom 6. stavkom 1. točkom (e) 57 Uredbe (EU) 2016/399 to uključuje kontrolu državljana trećih zemalja provjerom u Interpolovim bazama podataka (pogotovo Interpolova baza podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama) na vanjskim granicama država članica i trećih zemalja koje su se pridružile provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine u pogledu nadzora osoba na vanjskim granicama.

(14)Člankom 47. stavkom 1., člankom 47. stavcima 5. i 6. te člancima 52. i 56. Uredbe (EU) 2018/1727 utvrđuju se odnosi i predviđa razmjena osobnih podataka između Eurojusta i međunarodnih organizacija.

(15)S obzirom na uvodnu izjavu 96. Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 primjereno je ojačati suradnju između Unije i Interpola poticanjem učinkovite razmjene osobnih podataka.

(16)Člankom 94. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 58 , utvrđuju se uvjeti za prijenos operativnih osobnih podataka međunarodnim organizacijama.

(17)Sporazum trebao bi biti u cijelosti usklađen s odredbama Europske unije o zaštiti podataka utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 59 , Uredbi (EU) 2018/1725 i Direktivi 2016/680 60 Europskog parlamenta i Vijeća.

(18)Sporazumom bi se trebala poštovati temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), posebice pravo na privatni i obiteljski život iz članka 7. Povelje, pravo na zaštitu osobnih podataka iz članka 8. Povelje te pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje iz članka 47. Povelje. Sporazum bi se trebao primjenjivati u skladu sa svim pravima i načelima sadržanima u Povelji.

(19)Komisija bi se trebala savjetovati s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka tijekom pregovora o sporazumu, a u svakom slučaju prije sklapanja sporazuma.

(20)Komisiju bi trebalo imenovati pregovaračem Unije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Komisiju se ovlašćuje da u ime Europske unije pregovara o Sporazumu između Europske unije i Međunarodne organizacije kriminalističke policije o suradnji i koordinaciji u sprečavanju i suzbijanju terorizma i teških kaznenih djela te o osiguravanju europskog integriranog upravljanja granicama na vanjskim granicama država članica i trećih zemalja koje su se pridružile provedbi, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine u pogledu nadzora osoba na vanjskim granicama.

Članak 2.

Pregovaračke smjernice utvrđene su u Prilogu.

Članak 3.

Pregovori se vode uz savjetovanje s [ime posebnog odbora upisuje Vijeće].

Članak 4.

Ova je Odluka upućena Komisiji.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik

(1) Statut ICPO-Interpola [I/CONS/GA/1956 (2017)].

(2) Pravila Interpola o obradi podataka [III/IRPD/GA/2011 (2019)].

(3) Zajedničko stajalište Vijeća 2005/69/PUP od 24. siječnja 2005. o razmjeni određenih podataka s Interpolom, SL L 27, 29.1.2005., str. 61.

(4) Podaci koji se nalaze na izdanim i neispunjenim putovnicama koje su ukradene, izgubljene ili protupravno prisvojene i oblikovane za uključivanje u poseban informacijski sustav. Podaci iz putovnica koji se unose u Interpolovu bazu podataka sastoje se samo od broja putovnice, države u kojoj je izdana i vrste dokumenta [članak 2. stavak 1. Zajedničkog stajališta Vijeća 2005/69/PUP].

(5) Cilj je višegodišnjeg ciklusa politike EU-a suzbijanje najvažnijih prijetnji koje organizirani i teški međunarodni kriminal predstavljaju za EU na dosljedan i metodološki način poboljšanjem i jačanjem suradnje između relevantnih službi država članica, institucija i agencija EU-a, kao i trećih zemalja i organizacija, uključujući, prema potrebi, privatni sektor.

(6) Agencije za pravosuđe i unutarnje poslove agencije su EU-a uspostavljene na temelju glave V. UFEU-a „Područje slobode, sigurnosti i pravde”. Agencije u području PUP-a jesu Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL) i Agencija Europske unije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA).

(7) Sporazum o suradnji između Interpola i Europola potpisan je 5. studenoga 2001. Memorandum o razumijevanju o suradnji između Eurojusta i Interpola potpisan je 15. srpnja 2013. Radni dogovor između Interpola i Frontexa potpisan je 27. svibnja 2009. Radni dogovor između CEPOL-a i Glavnog tajništva Interpola potpisan je 6. prosinca 2017. Sporazum o suradnji između Interpola i EMCDDA-e potpisan je 25. rujna 2001.

(8) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”), SL L 283, 31.10.2017., str. 1.

(9) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju, Bruxelles, 24.7.2020., COM(2020) 605 final.

(10) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor, Bruxelles, 9.12.2020., COM(2020) 795 final.

(11) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP. SL L 135, 24.5.2016., str. 53.

(12) Sporazum je kasnije dopunjen s nekoliko dokumenata o suradnji koje su usuglasile ili potpisale organizacije, primjerice o suradnji putem časnikâ za vezu i uspostavi, provedbi i radu sigurne komunikacijske linije za razmjenu informacija.

(13) Obavijesti Interpola međunarodni su zahtjevi za suradnju ili upozorenja kojima se tijelima kaznenog progona omogućuje razmjena ključnih informacija o kaznenim djelima, uključujući informacije o terorizmu. Uključuju upozorenja o kriminalnim aktivnostima osoba koje se smatraju potencijalnom prijetnjom za javnu sigurnost, upozorenja o događajima, osobama, predmetima ili postupcima koji predstavljaju ozbiljnu i neposrednu prijetnju javnoj sigurnosti, kao i informacije o načinu rada, predmetima, uređajima i metodama prikrivanja kojima se koriste kriminalci.

(14) Člankom 25. Uredbe o Europolu predviđa se da Komisija mora ispitati odredbe iz sporazuma o suradnji koji su sklopljeni prije stupanja na snagu Uredbe o Europolu, kao što je sporazum s Interpolom. O rezultatima tog ispitivanja mora obavijestiti Europski parlament i Vijeće, a Vijeću prema potrebi može podnijeti preporuku za donošenje odluke o odobrenju otvaranja pregovora o sklapanju međunarodnih sporazuma u skladu s člankom 218. UFEU-a, čime se osiguravaju odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu privatnosti i temeljnih prava i sloboda pojedinaca.

(15) Od sklapanja sporazuma o suradnji između Europola i Interpola mandat Europola dva puta je izmijenjen i to 2009. i 2017. (Odluka Vijeća 2009/371/PUP, Uredba (EU) 2016/794). Komisija je 9. prosinca 2020. predložila produljenje mandata Europola [Bruxelles, 9.12.2020., COM(2020) 796 final].

(16) Od stupanja na snagu sporazuma o suradnji između Europola i Interpola iz 2001. sustav zaštite podataka u EU-u znatno se promijenio. Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, SL L 119, 4.5.2016., str. 1.), Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.), Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.) (Direktiva o zaštiti podataka za potrebe kaznenog progona). Treba napomenuti i da su odredbe o zaštiti podataka u okviru mandata Europola ažurirane od stupanja na snagu sporazuma o suradnji između Europola i Interpola iz 2001.

(17) Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.) i Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85).

(18) Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).

(19) U kontekstu uredbi o interoperabilnosti i ETIAS-u [članak 4. stavak 17. uredbi (EU) 2019/817 i (EU) 2019/818 te članak 12. Uredbe (EU) 2018/1240] „Interpolove baze podataka” znači samo Interpolova baza podataka o ukradenim i izgubljenim putnim ispravama (baza podataka SLTD) i Interpolova baza podataka o putnim ispravama povezanima s obavijestima (baza podataka TDAWN).

(20) COM(2018) 302 final, 16.5.2018.

(21) Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u), SL L 218, 13.8.2008., str. 60.

(22) Obavijesti (podaci se pohranjuju u kriminalističko-obavještajni sustav Interpola – ICIS), nominalni podaci, međunarodna baza podataka o seksualnom iskorištavanju djece , otisci prstiju, profili DNK-a i prepoznavanje lica, ukradene i izgubljene putne isprave (SLTD), ukradene službene isprave (SAD), krivotvorene isprave, Edison, ukradena motorna vozila (SMV), plovila i umjetnine (WOA), Interpolova referentna tablica vatrenog oružja , Interpolova referentna tablica za vatreno oružje (iARMS), Interpolova mreža balističkih podataka (IBIN), mreže organiziranog kriminala i pomorsko gusarstvo.

(23) Frontex znači Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624 (SL L 295, 14.11.2019., str. 1.–131.).

(24) U skladu s člankom 6. stavkom 2. i člankom 27. Pravilnika Interpola o obradi podataka [III/IRPD/GA/2011 (2019)], da bi međunarodni subjekti mogli pristupiti Interpolovom informacijskom sustavu, prvo moraju sklopiti sporazum s Interpolom.

(25) U članku 3. Memoranduma o razumijevanju iz 2009., kako je navedeno u članku 4. stavku 1. Sporazuma između Interpola i Europola iz 2001., predviđa se da je časnik za vezu pri drugoj stranci odgovoran za olakšavanje praktične razmjene informacija.

(26) Članak 1. Uredbe (EU) 2019/1896.

(27) Članak 3. stavak 1. točka (a) Uredbe (EU) 2019/1896.

(28) U skladu s člankom 54. Uredbe (EU) 2019/1896 stalne snage europske granične i obalne straže moraju se sastojati od četiri kategorije operativnog osoblja. Kategorija 1 uključuje članove statutarnog osoblja koji su raspoređeni u timove u operativna područja u skladu s člankom 55. te uredbe. Agencija je svoje statutarno osoblje (kategorija 1) dužna staviti na raspolaganje stalnim snagama koje se raspoređuju u operativna područja kao članovi timova sa zadaćama i ovlastima iz članka 82. te uredbe. Njihove zadaće uključuju borbu protiv prekograničnog kriminala i terorizma.

(29) U skladu s člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/399, kretanja preko vanjskih granica podliježu kontrolama službenika graničnog nadzora. To mogu biti i kontrole prijevoznih sredstava i predmeta u posjedu osobe koja prelazi granicu.

(30) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama), SL L 77, 23.3.2016., str. 1.–52., pročišćeni tekst, kako je izmijenjena uredbama (EU) 2016/1624, (EU) 2017/458 i (EU) 2019/817.

(31) Državljani trećih zemalja pri ulasku i izlasku podliježu temeljitim kontrolama, koje uključuju provjeru njihova identiteta i državljanstva te vjerodostojnosti i valjanosti putne isprave za prelazak granice. To uključuje provjeru u odgovarajućoj bazi podataka, posebno (ali ne samo) u Interpolovoj bazi podataka SLTD.

(32) Navedena kontrola uključuje provjeru je li putnoj ispravi, prema potrebi, priložena potrebna viza ili boravišna dozvola.

(33) Uvjeti ulaska državljana trećih zemalja, među ostalim, uključuju to da ih se ne smatra prijetnjom za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od država članica, a posebno ako u nacionalnim bazama podataka država članica nije izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska iz istih razloga.

(34) U uvodnoj izjavi 46. Uredbe (EU) 2018/1727 navodi se da je primjereno ojačati suradnju između EU-a i Interpola poticanjem učinkovite razmjene osobnih podataka, osiguravajući pritom poštovanje temeljnih prava i sloboda u vezi s automatskom obradom osobnih podataka. Ako se operativni osobni podaci iz Eurojusta prenose Interpolu i zemljama koje imaju svoje predstavnike u Interpolu, trebala bi se primjenjivati Uredba (EU) 2018/1727, a osobito odredbe o međunarodnim prijenosima.

(35) U skladu s člankom 2. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) 2018/1727, Eurojust podupire i jača koordinaciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima za koja je nadležan kada ta kaznena djela pogađaju dvije ili više država članica ili zahtijevaju zajednički kazneni progon, na temelju radnji koje su proveli i informacija koje su pribavili tijela država članica, Europol, EPPO i OLAF. Eurojust mora obavljati svoje zadaće na zahtjev nadležnih tijela država članica, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev EPPO-a u okviru granica nadležnosti EPPO-a.

(36) U skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1727, Eurojust mora pomagati nadležnim tijelima država članica u osiguravanju najbolje moguće koordinacije istraga i kaznenog progona, pružati operativnu, tehničku i financijsku potporu prekograničnim operacijama i istragama koje provode države članice, među ostalim zajedničkim istražnim timovima, i podupirati djelovanje država članica u pogledu suzbijanja oblika teških kaznenih djela za koje je nadležna Agencija.

(37) U skladu s člankom 2. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2018/1727 Eurojust mora olakšati izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju i odluka o pravosudnoj suradnji, među ostalim zahtjeva i odluka koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja.

(38) Strani teroristički borci definiraju se kao „pojedinci koji putuju u državu koja nije njihova država boravišta ili državljanstva radi počinjenja, planiranja ili pripreme terorističkih djela ili sudjelovanja u terorističkim djelima odnosno radi održavanja ili pohađanja terorističke obuke, među ostalim obuke povezane s oružanim sukobom” [Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2178 (2014)].

(39) Registar za borbu protiv terorizma (CTR) pokrenut je 2019. u Eurojustu kako bi se ojačao pravosudni odgovor država članica na terorističke prijetnje i poboljšala sigurnost građana. U njemu su centralizirane ključne pravosudne informacije radi uspostavljanja veza u postupcima protiv osumnjičenika za kaznena djela terorizma. CTR-om upravlja Eurojust u Haagu 24 sata dnevno i pruža se proaktivna potpora nacionalnim pravosudnim tijelima. Te centralizirane informacije pomoći će tužiteljima da aktivnije koordiniraju i identificiraju osumnjičenike ili mreže koji se istražuju u određenim slučajevima s mogućim prekograničnim implikacijama.

(40) Glavna skupština Interpola donijela je na 83. sjednici pravni instrument kojim se uređuje upotreba sustava e-izručenja (pravila e-izručenja) (Monako, 3.–7. studenoga 2014., Rezolucija AG-2014-RES-20).

(41) U okviru inicijative e-MLA nastoji se razviti alat Interpola za siguran elektronički prijenos uzajamne pravne pomoći (MLA). Rezolucijom GA-2018-87-RES-04 (Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati, 18.–21. studenoga 2018.) Glavnom tajništvu, u dogovoru s državama članicama Interpola, dodijeljena je zadaća da podnosi izvješća o tehničkom razvoju sustava e-MLA i da Glavnoj skupštini dostavi odgovarajuća pravila kojima se uređuje upotreba tog novog instrumenta Interpola za odobrenje na budućoj sjednici ako se za to osiguraju odgovarajuća financijska sredstva.

(42) Na primjer, obavijesti o pojedincima koje su posebno važne u slučajevima korupcije i prijevare, baza podataka SLTD, baza podataka Dial-Doc, u kojoj se mogu dobiti informacije o novim načinima krivotvorenja isprava, razne baze podataka o ukradenoj imovini za potrebe istrage i povrata imovine.

(43) U članku 99. stavku 3. i članku 104. Uredbe (EU) 2017/1939 o EPPO-u predviđa se suradnja između EPPO-a i međunarodnih organizacija, kao što je Interpol, u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje zadaća EPPO-a. U uvodnoj izjavi 96. Uredbe o EPPO-u navodi se sljedeće: „Sve države članice Europske unije učlanjene su u Međunarodnu organizaciju kriminalističke policije (Interpol). Kako bi ispunio svoju misiju, Interpol prima, pohranjuje i prosljeđuje osobne podatke radi pružanja pomoći nadležnim tijelima u sprečavanju i suzbijanju međunarodnog kriminala. Stoga je primjereno ojačati suradnju između Unije i Interpola poticanjem učinkovite razmjene osobnih podataka, osiguravajući pritom poštovanje temeljnih prava i sloboda u vezi s automatskom obradom osobnih podataka. Ako se operativni osobni podaci iz EPPO-a prenose Interpolu i zemljama koje imaju svoje predstavnike u Interpolu, trebala bi se primjenjivati ova Uredba, a osobito odredbe o međunarodnim prijenosima.” Nadalje, u skladu s uvodnom izjavom 97. Uredbe o EPPO-u, „[k]ada EPPO operativne osobne podatke prenosi tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji ili Interpolu na temelju međunarodnog sporazuma sklopljenog u skladu s člankom 218. UFEU-a, odgovarajućim zaštitnim mjerama za zaštitu privatnosti i temeljnih prava i sloboda pojedinaca trebalo bi osigurati poštovanje odredaba o zaštiti podataka iz ove Uredbe”.

(44) Osim pristupa bazama podataka SLTD i TDAWN putem ESP-a, Interpolove baze podataka o kojima će EU pregovarati s Interpolom kako bi se Europolu, Frontexu, Eurojustu i EPPO-u osigurao pristup tim bazama dodatno će se odrediti u skladu s mandatima tih tijela i njihovim operativnim potrebama.

(45) Uredba (EU) 2018/1725, Uredba (EU) 2018/1725 i Direktiva (EU) 2016/680.

(46) Uredba (EU) 2016/794 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) te zamjeni i stavljanju izvan snage odluka Vijeća 2009/371/PUP, 2009/934/PUP, 2009/935/PUP, 2009/936/PUP i 2009/968/PUP (SL L 135, 24.5.2016., str. 53.).

(47) Uredba (EU) 2019/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području granica i viza i izmjeni uredaba (EZ) br. 767/2008, (EU) 2016/399, (EU) 2017/2226, (EU) 2018/1240, (EU) 2018/1726 i (EU) 2018/1861 Europskog parlamenta i Vijeća te odluka Vijeća 2004/512/EZ i 2008/633/PUP (SL L 135, 22.5.2019., str. 27.).

(48) Uredba (EU) 2019/818 Europskog parlamenta i vijeća od 20. svibnja 2019. o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 (SL L 135, 22.5.2019., str. 85.).

(49) Uredba (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) br. 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236, 19.9.2018., str. 1.).

(50) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ, SL L 295, 21.11.2018, str. 39.

(51) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).

(52) Uredba (EU) 2018/1727 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o Agenciji Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) te zamjeni i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 2002/187/PUP (SL L 295, 21.11.2018., str. 138.).

(53) Uredba (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624, SL L 295, 14.11.2019., str. 1.

(54) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).

(55) Državljani trećih zemalja pri ulasku i izlasku podliježu temeljitim kontrolama, koje uključuju provjeru njihova identiteta i državljanstva te vjerodostojnosti i valjanosti putne isprave za prelazak granice. To uključuje provjeru u odgovarajućoj bazi podataka, posebno (ali ne samo) u Interpolovoj bazi podataka SLTD.

(56) Navedena kontrola uključuje provjeru je li putnoj ispravi, prema potrebi, priložena potrebna viza ili boravišna dozvola.

(57) Uvjeti ulaska državljana trećih zemalja, među ostalim, uključuju to da ih se ne smatra prijetnjom za javni poredak, unutarnju sigurnost, javno zdravlje ili međunarodne odnose bilo koje od država članica, a posebno ako u nacionalnim bazama podataka država članica nije izdano upozorenje u svrhu zabrane ulaska iz istih razloga.

(58) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018, str. 39.).

(59) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(60) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.) (Direktiva o zaštiti podataka za potrebe kaznenog progona).