EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.2.2021.

COM(2021) 87 final

2021/0048(NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru Obzora Europa

{SEC(2021) 100 final} - {SWD(2021) 37 final} - {SWD(2021) 38 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

·Razlozi i ciljevi prijedloga

· Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Europska partnerstva ključan su dio Obzora Europa. Njima se nadopunjuje postojeći politički okvir rješavanjem globalnih izazova i prioriteta EU-a za koje je potrebna kritična masa i dugoročna vizija o kojoj su se dogovorili i na koju su se obvezali odgovarajući sektori. Radi rješavanja izazova povezanih s klimatskim promjenama i pitanjima okoliša, postizanja vodećeg položaja Europe u području tehnologije i otvorene strateške autonomije te osiguravanja održivog i uključivog oporavka potrebno je raspršena nastojanja u području istraživanja i inovacija usmjeriti prema zajedničkoj viziji potrebnog procesa preobrazbe.

Povezivanjem s javnim i privatnim sektorom europska partnerstva pomažu pri bržem iznalaženju novih rješenja, osobito onih kojima se mogu smanjiti emisije stakleničkih plinova do 2030. u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, i onih koja mogu pridonijeti postizanju zelene i digitalne tranzicije. Ona omogućuju sustavnu interakciju s nizom dionika i krajnjih korisnika, uključujući normizacijska tijela i međunarodne partnere, kako bi se osiguralo da se nova rješenja prihvate i mogu doprinijeti ostvarenju ambicioznih ciljeva. Partnerstva također doprinose jačanju europskog istraživačkog prostora usklađivanjem agenda za istraživanje i inovacije, unapređenjem vještina i povećanjem apsorpcijskih kapaciteta europskih poduzeća.

·Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Europa kao kružno biogospodarstvo: ovim će se partnerstvom uvelike doprinijeti klimatskim ciljevima za 2030., otvoriti put prema klimatskoj neutralnosti do 2050. te povećati održivost i kružnost sustava proizvodnje i potrošnje, u skladu s europskim zelenim planom. Cilj mu je razviti i proširiti održivu nabavu i pretvorbu biomase u biotehnološke proizvode usmjeravanjem na višestupanjsku preradu u biorafinerijama te primjenom pristupa kružnog gospodarstva kao što je iskorištavanje biološkog otpada iz poljoprivrede, industrije i komunalnog sektora. Namijenjeno je i potpori uvođenju biotehnoloških inovacija na regionalnoj razini uz aktivno sudjelovanje lokalnih aktera i radi revitalizacije ruralnih, obalnih i perifernih regija.

Čisto zrakoplovstvo: ovim se partnerstvom zrakoplovstvo usmjerava prema klimatskoj neutralnosti, i to bržim razvojem, integracijom i vrednovanjem uglavnom disruptivnih rješenja u području istraživanja i inovacija kako bi se mogla što prije primijeniti. Uz to, cilj mu je razviti iduću generaciju iznimno učinkovitih niskougljičnih zrakoplova opremljenih novim izvorima energije, motorima i sustavima, koji će biti rezultat faze istraživanja i demonstracije na visokim razinama tehnološke spremnosti. Potporom istraživanjima i inovacijama u području zrakoplovstva poboljšava se konkurentnost i zapošljavanje u tom sektoru, što će biti posebno važno za oporavak. Neki od ciljeva koje treba ostvariti do 2030. su dokazati da se disruptivnim tehnološkim inovacijama u zrakoplovima neto emisije stakleničkih plinova do 2030. mogu smanjiti za najmanje 55 % u usporedbi s razinama iz 1990. te otvoriti put prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050.

Čisti vodik: ovim će se partnerstvom ubrzati razvoj i primjena europskog vrijednosnog lanca za tehnologije vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora te time doprinijeti održivom, dekarboniziranom i potpuno integriranom energetskom sustavu u skladu s Komunikacijom „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” (COM(2020) 301). Pritom se naglasak stavlja na proizvodnju, distribuciju i skladištenje čistog vodika te opskrbljivanje sektora koje je teško dekarbonizirati kao što je teška industrija i primjena u prijevozu teškim vozilima. Jedan od ciljeva za razdoblje do 2030. jest proizvodnja čistog vodika po cijeni od otprilike 1,5–3 EUR po kilogramu, za što će trebati postići ciljeve za 2030. u pogledu veće učinkovitosti i nižih kapitalnih izdataka. Osim toga, pretpostavlja se i dostupnost energije iz obnovljivih izvora po povoljnim cijenama te omogućivanje prodora na masovna tržišta, kao i smanjenje troškova distribucije na manje od 1 EUR po kilogramu za velike količine vodika.

Europska željeznica: ovim će se partnerstvom ubrzati razvoj i primjena inovativnih tehnologija (posebno digitalizacije i automatizacije) kako bi se postigla korjenita preobrazba željezničkog sustava i ostvarili ciljevi europskog zelenog plana, primjerice preusmjeravanje znatnog dijela od 75 % kopnenog tereta koji se danas prevozi cestama na prijevoz željeznicom i unutarnjim plovnim putovima. U okviru partnerstva razvit će se rješenja koja imaju široku potporu u cijelom EU-u, što će dovesti do prihvaćenosti na tržištu koja bi do 2030. mogla iznositi i do 75 %, povećati konkurentnost željeznice i pridonijeti tehnološkom vodstvu Europe u željezničkom sektoru.

Globalno zdravlje EDCTP3: ovim će se partnerstvom iznaći nova rješenja za smanjenje tereta zaraznih bolesti u supsaharskoj Africi te ojačati istraživački kapaciteti za pripremu i odgovor na ponovno pojavljivanje zaraznih bolesti u supsaharskoj Africi i drugdje u svijetu. Cilj mu je postići da se do 2030. licenciraju barem dvije nove zdravstvene tehnologije za suzbijanje zaraznih bolesti i pružiti potporu za barem 100 istraživačkih instituta u 30 zemalja kako bi se omogućio učinkovit i brz odgovor istraživačke djelatnosti radi razvoja zdravstvenih tehnologija za suzbijanje epidemija.

Inicijativa za inovativno zdravlje: ovom će se inicijativom pridonijeti stvaranju istraživačkog i inovacijskog ekosustava na razini EU-a kojim će se olakšati prijenos znanstvenih spoznaja u konkretne inovacije. Njome će se podržati razvoj sigurnih, djelotvornih i troškovno učinkovitih proizvoda i usluga usmjerenih na ljude kojima se nastoje zadovoljiti ključne potrebe u području javnog zdravlja i potaknuti međusektorske inovacije u tom području kako bi europska zdravstvena industrija bila globalno konkurentna. Obuhvaćat će prevenciju, dijagnostiku, liječenje i upravljanje bolestima. Neki od ciljeva inicijative za 2030. uključivali bi pokretanje najmanje 30 velikih međusektorskih projekata usmjerenih na inovacije u području zdravlja i demonstraciju izvedivosti integriranja proizvoda ili usluga u zdravstvenoj zaštiti. Inicijativa će pridonijeti postizanju ciljeva europskog plana za borbu protiv raka 4 , nove industrijske strategije za Europu 5 i farmaceutske strategije za Europu 6 .

Ključne digitalne tehnologije: ključne digitalne tehnologije obuhvaćaju elektroničke komponente, njihov dizajn, proizvodnju i integraciju u sustave te softver koji određuje njihov način rada. Glavni je cilj tog partnerstva podržati digitalnu transformaciju svih gospodarskih i društvenih sektora, povećati koristi od transformacije u Europi i podržati europski zeleni plan. Cilj mu je da se do 2030. zahvaljujući vodećoj ulozi EU-a u ključnim digitalnim tehnologijama ojačaju uporišta industrije tako da se iskoriste novonastale prilike za uspostavu tehnološke suverenosti i jačanje konkurentnosti.

Istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu: ovom se inicijativom nastoji omogućiti digitalna transformacija upravljanja zračnim prometom kako bi europski zračni prostor postao globalno najučinkovitiji i najpovoljniji za okoliš te kako bi se podržali konkurentnost i oporavak europskog zrakoplovnog sektora nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19. Ciljevi inicijative uključuju bolju povezivost, integraciju i automatizaciju veze između zrakoplova i zemlje, veću fleksibilnost i proširivost upravljanja zračnim prostorom te sigurno uključivanje bespilotnih zrakoplova. U okviru inicijative nastojat će se do 2030. iznaći rješenja iz europskog glavnog plana upravljanja zračnim prometom za fazu D na razini tehnološke spremnosti 6.

Pametne mreže i usluge: ovim će se partnerstvom omogućiti potpora tehnološkoj suverenosti za pametne mreže i usluge u skladu s novom industrijskom strategijom za Europu i paketom instrumenata za kibersigurnost 5G tehnologije. Cilj mu je pomoći u rješavanju društvenih izazova i omogućiti digitalnu i zelenu tranziciju. U kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 podupirat će tehnologije za odgovor na zdravstvenu krizu i gospodarski oporavak. Partnerstvo će omogućiti europskim akterima razvoj tehnoloških kapaciteta za 6G sustave koji će biti temelj za buduće digitalne usluge do 2030. Pomoći će u razvoju vodećih tržišta za 5G infrastrukturu i usluge u Europi usklađivanjem uvođenja 5G tehnologija s Instrumentom za povezivanje Europe 2 za digitalne tehnologije (CEF).

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

·Pravna osnova

·Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

·jačanje suradnje i razmjene znanja među ključnim akterima u europskom istraživačkom i inovacijskom sustavu, uključujući interdisciplinarnu i međusektorsku suradnju i bolju integraciju vrijednosnih lanaca i ekosustava,

·osiguravanje usklađenosti i integracije europskih, nacionalnih/regionalnih i industrijskih istraživačkih i inovacijskih strategija, programa i ulaganja s dogovorenim usmjerenjima,

·stvaranje kritične mase ulaganja u zajedničke prioritete i povećanje privatnih ulaganja u istraživanje i inovacije,

·smanjenje rizika i neizvjesnosti za industriju povezanih s ulaganjima u istraživačke i inovacijske aktivnosti te nove tehnologije i rješenja podjelom rizika i omogućivanjem predvidljivosti ulaganja.

·Proporcionalnost

(1)obrazloženje partnerskog pristupa u određenom području (uključujući razmatranja o dodatnosti, usmjerenosti i povezanosti sa strateškim prioritetima) umjesto drugih oblika djelovanja koji su dostupni u okviru Obzora Europa;

(2)ako se partnerski pristup smatra primjerenim, razmatranja o proporcionalnosti vodila su procjenu vrste partnerstva (partnerstva za zajedničke programe, sufinancirana ili institucionalizirana partnerstva) koja bi bila najdjelotvornija za postizanje željenih ciljeva.

·Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

·Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

·Zaključak privremene evaluacije Obzora 2020. bio je da je cjelokupno okruženje partnerstava postalo previše složeno i rascjepkano. Ukupni je broj partnerstava za istraživanje i inovacije u Obzoru 2020. oko 100, a oni u prosjeku predstavljaju oko 25 % raspoloživog proračuna tog programa, pri čemu javno-privatna partnerstva čine oko 17,5 % proračuna Obzora 2020. U privremenoj evaluaciji utvrđena je potreba za racionalizacijom cjelokupnog europskog okruženja istraživačkih i inovacijskih partnerstava, poboljšanjem njihove otvorenosti i transparentnosti te njihovim povezivanjem s budućim strateškim prioritetima EU-a u području istraživanja i inovacija i misijama programa Obzor Europa.

·U evaluaciji inicijativa na temelju članka 187. ističe se da aktivnosti u okviru javno-privatnih partnerstava treba uskladiti s politikama EU-a te nacionalnim i regionalnim politikama. Predlaže se revizija ključnih pokazatelja uspješnosti i uključivanje većeg broja dionika u upravljačke strukture ili u podnesene prijedloge. Ističe se i potreba za boljom i intenzivnijom komunikacijom, posebno kako bi se osiguralo djelotvorno širenje rezultata projekata.

·Savjetovanja s dionicima

–savjetovanje s državama članicama obavljeno je u okviru programskog odbora Obzora Europa, tzv. „strateškog sastava u sjeni”,

–otvoreno javno savjetovanje za kandidate za institucionalizirana partnerstva na temelju članaka 185. i 187. UFEU-a održano je od 11. rujna do 6. studenoga 2019. i primljeno je više od 1 600 odgovora dionika,

–održana su ciljana savjetovanja radi pripreme procjena učinka za 12 kandidata za institucionalizirana partnerstva. Za svakog je kandidata vanjski konzultant obavio razgovor s reprezentativnim uzorkom dionika kako bi dobio njihovo mišljenje o potrebi za djelovanjem na razini EU-a i njegovoj dodanoj vrijednosti.

·Prikupljanje i primjena stručnog znanja

·Procjena učinka

·Podopcija 3.a – institucionalizirano partnerstvo na temelju članka 185. UFEU-a

·Podopcija 3.b – institucionalizirano partnerstvo na temelju članka 187. UFEU-a

·Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

·Temeljna prava

U ovoj se Uredbi poštuju temeljna prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DRUGI ELEMENTI

·Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

·Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

·Dio prvi sadržava odredbe koje su zajedničke za sva zajednička poduzeća i namijenjene su pojednostavnjivanju i usklađivanju uvjeta pravnih granica te omogućuju modularni pristup na kojem pojedinačna zajednička poduzeća mogu temeljiti svoju operativnu strukturu.

·Dio drugi sadržava odredbe koje su specifične za pojedinačna zajednička poduzeća i pružaju potrebnu fleksibilnost kako bi se uzele u obzir operativne potrebe i potrebe politike.

·Dio treći sadržava završne odredbe koje se primjenjuju na sva zajednička poduzeća.

·Članak 4.: ciljevi i načela za zajednička poduzeća uspostavljeni su na temelju ciljeva i strukture Obzora Europa i neposredno povezani s postizanjem ciljeva politike EU-a. Na temelju usklađene procjene rizika utvrđen je skup zajedničkih ciljeva.

·Članak 5.: operativni ciljevi i zadaće – u tim se odredbama odražavaju zahtjevi i kriteriji provedbe za europska partnerstva, uključujući potrebu za osiguravanjem sustavnog pristupa za postizanje ciljeva, pristup rezultatima, praćenje radi ocjene napretka u postizanju ciljeva politike, promicanje uključivosti u odnosu na dionike i uključivanje malih i srednjih poduzeća.

·Članak 7.: utvrđuje se zajednički postupak za odabir novih članova i tako osigurava transparentnost i otvorenost cijele inicijative, u skladu s Uredbom o Obzoru Europa.

·Članak 11.: pruža se okvir kojim će se osigurati doprinosi partnera tijekom cijelog trajanja inicijative i podjela troškova između EU-a i partnera koji nisu Unija, što je temeljni uvjet partnerskog pristupa. Tim se člankom propisuje da se doprinosi i obveze moraju kvalitativno i kvantitativno povećati u skladu s Uredbom o Obzoru Europa. Njime se uvodi sustavan pristup u pogledu doprinosa partnera iz industrije za sve inicijative na temelju članka 187. UFEU-a koji je odgovoran, dosljedan, transparentan i pravedan te kojim se podržava otvorenost inicijativa i osigurava njihova privlačnost za nove članove.

·Postupno ukidanje: odredbe su neposredno povezane s postizanjem posebnih ciljeva. U članku 16. stavku 2. točki (y) od upravnog odbora se zahtijeva da do kraja 2022., dovoljno rano da se može uključiti u međuevaluaciju Obzora Europa, pripremi realan plan kako bi se inicijativa nastavila izvan okvira institucionaliziranog partnerstva. Time bi se trebalo osigurati da se aktivnosti širenja rezultata nastave i nakon prestanka sudjelovanja Unije i da se uspostave veze s industrijskom i drugim politikama kako bi se inicijativa preusmjerila s istraživanja i inovacija na primjenu.

·Odredbe o upravljanju: usklađivanje funkcioniranja različitih tijela u svim zajedničkim poduzećima. Svako zajedničko poduzeće ima potporu savjetodavnih skupina koje im pružaju znanstvene i stručne savjete, omogućuju savjetovanje s dionicima i uključivanje država članica (ako nisu partneri). Ipak, postoji određena fleksibilnost koja omogućuje zajedničkim poduzećima da se služe postojećim konfiguracijama za savjetodavnu ulogu ili da uspostave jednu konfiguraciju koja se upotrebljava za više njih.

·Usklađenost i sinergije (članci 5., 16., 18. i 24.): u Uredbi o Obzoru Europa navode se „aktivnosti koordinacije i/ili zajedničke aktivnosti s drugim relevantnim istraživačkim i inovacijskim inicijativama za osiguravanje optimalne razine međusobne povezanosti i djelotvornih sinergija”. U skladu s tim, u dijelu prvom utvrđuje se način kako se od zajedničkih partnerstava očekuje da surađuju s drugim partnerstvima i stupaju u kontakt sa širim ekosustavom, osobito kad je riječ o njihovim zadaćama i zadaćama njihova upravnog odbora, kao i uloga skupine predstavnika država i izvješćivanje putem godišnjeg izvješća o radu. U dijelu drugom navode se neka prioritetna europska partnerstva s kojima se očekuje da će pojedinačna zajednička poduzeća uspostaviti formalnu i redovitu suradnju.

2021/0048 (NLE)

Prijedlog

UREDBE VIJEĆA

o osnivanju zajedničkih poduzeća u okviru Obzora Europa

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 187. i članak 188. prvi stavak,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 8 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 9 ,

budući da:

(1)Kako bi se postigao najveći mogući učinak financiranja Unije i najučinkovitiji doprinos ciljevima politike Unije, Uredbom [XXXX] Europskog parlamenta i Vijeća 10 („Uredba o Obzoru Europa”) uspostavljen je okvir politika i pravni okvir za europska partnerstva s partnerima iz privatnog i/ili javnog sektora. Europska partnerstva ključan su element politike Obzora Europa. Osmišljena su radi ostvarenja prioriteta Unije određenih u programu Obzor Europa i jasnog učinka za EU i njegove građane, koji učinkovitije može postići partnerstvo, putem zajedničke strateške vizije na koju se obvezuju partneri, a ne samo Unija.

(2)Prije svega europska partnerstva u stupu „Globalni izazovi i europska industrijska konkurentnost” u okviru Obzora Europa imaju važnu ulogu u postizanju strateških ciljeva kao što je ubrzavanje tranzicije prema ostvarenju ciljeva održivog razvoja i zelene i digitalne Europe te bi trebala pridonijeti oporavku od dosad neviđene krize koju je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19. Europska partnerstva bave se složenim prekograničnim izazovima koji iziskuju cjelovit pristup. Ona omogućuju uklanjanje transformacijskih, sustavnih i tržišnih nedostataka opisanih u procjenama učinka priloženima ovoj Uredbi okupljanjem širokog raspona sudionika u lancima vrijednosti i ekosustavima kako bi radili na zajedničkoj viziji i prenijeli je u konkretne planove i koordiniranu provedbu aktivnosti. Osim toga, omogućuju i usmjeravanje rada i resursa na zajedničke prioritete kako bi poradili na složenim izazovima.

(3)Kako bi se ostvarili prioriteti i učinak, trebalo bi razvijati europska partnerstva širokim uključivanjem relevantnih dionika u cijeloj Europi, uključujući industriju, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini te organizacije civilnog društva kao što su zaklade koje podupiru i/ili provode istraživanja i inovacije. Ona bi trebala biti i dio mjera za jačanje suradnje između partnera iz privatnog i/ili javnog sektora na međunarodnoj razini, uključujući udruživanje istraživačkih i inovacijskih programa s prekograničnim ulaganjima u istraživanja i inovacije koji donose obostrane koristi za ljude i poduzeća, pri čemu treba osigurati da Unija može očuvati svoje interese u strateškim područjima.

(4)Privremena evaluacija Obzora 2020. pokazala je da je s vremenom uveden znatan repertoar instrumenata i inicijativa za partnerstvo, sa sedam oblika provedbe i gotovo 120 inicijativa za partnerstvo u okviru Obzora 2020. Osim složenosti koja proizlazi iz širenja instrumenata i inicijativa, ocijenjeno je i da njihova sposobnost da doprinesu povezanim politikama na razini Unije i nacionalnoj razini u cjelini nije dovoljna unatoč činjenici da imaju niz pozitivnih učinaka na ostvarenje ciljeva, primjerice utvrđivanjem dugoročnih programa, strukturiranjem suradnje u području istraživanja i inovacija između inače raspršenih dionika i poticanjem dodatnih ulaganja. U procjeni učinka Obzora Europa utvrđuje se stoga potreba za analizom i racionalizacijom mogućnosti financiranja istraživanja i inovacija, posebice u pogledu partnerstava, te za preusmjeravanjem partnerstava na veći učinak i ostvarenje prioriteta Unije.

(5)Radi rješavanja tih problema i postizanja ambicioznijih ciljeva za europska ulaganja, u okviru Obzora Europa trebalo bi predložiti znatno pojednostavnjenje i reformu politike Komisije o partnerstvima za istraživanja i inovacije. Kako bi se odrazila sustavna priroda Obzora Europa kojom se nastoji doprinijeti „transformacijama” na razini Unije radi ostvarenja ciljeva održivosti, u njemu bi se trebala učinkovitije iskoristiti ta partnerstva primjenom više strateški usmjerenog i usklađenijeg pristupa vođenog učinkom.

(6)Uredbom (EU) 2020/852 11 uspostavlja se opći okvir za utvrđivanje smatra li se gospodarska djelatnost okolišno održivom za potrebe određivanja održivih ulaganja. Time se stvara zajednička referenca koju ulagači, banke, industrija i istraživači mogu koristiti pri ulaganju u projekte i gospodarske aktivnosti koje imaju znatan pozitivan učinak na klimu i okoliš te im ne nanose bitnu štetu. Referenca je to za zelena ulaganja u Uniji.

(7)Ako je relevantno, partnerstva bi trebala razmotriti kriterije tehničke provjere prema članku 3. i načelo nenanošenja bitne štete iz članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 kao instrument za poboljšanje spremnosti projekata i pristupa zelenom financiranju koje će biti ključno za prihvaćanje na tržištu i širu primjenu inovativnih tehnologija i rješenja koje će oblikovati. Znanstveni dokazi u središtu su kriterija tehničke provjere. Istraživanja i inovacije, koje partnerstva provode, trebala bi uvelike pomoći gospodarskim subjektima da dosegnu ili premaše standarde i pragove uspostavljene Uredbom i kako bi kriteriji tehničke provjere bili ažurirani i u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

(8)Na temelju Uredbe o Obzoru Europa trebalo bi biti moguće da se europska partnerstva uspostavljaju u tri različita oblika: „sufinancirana partnerstva”, „partnerstva za zajedničke programe” i „institucionalizirana partnerstva”. Uspostava institucionaliziranih partnerstava trebala bi uključivati novo zakonodavstvo Unije i uspostavu posebnih provedbenih struktura u skladu s člankom 185. ili 187. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(9)Uredbom o Obzoru Europa definira se osam prioritetnih područja u kojima bi se mogla predložiti institucionalizirana partnerstva. U tim prioritetnim područjima predloženo je nekoliko inicijativa za institucionalizirana partnerstva, a devet ih je obuhvaćeno ovom Uredbom.

(10)Aktivnosti istraživanja i inovacija koje provode zajednička poduzeća trebale bi se financirati iz Obzora Europa. Kako bi se postigao najveći mogući učinak, zajednička poduzeća trebala bi ostvariti bliske sinergije s drugim Unijinim programima i instrumentima za financiranje, posebice onima koji podupiru primjenu inovativnih rješenja, obrazovanje i regionalni razvoj, kako bi se povećala gospodarska i socijalna kohezija i smanjile nejednakosti.

(11)Za novi pristup politika za europska partnerstva, a posebno institucionalizirana europska partnerstva, potreban je inovativan način uspostavljanja pravnog okvira u kojem bi djelovala. Iako se osnivanje zajedničkih poduzeća na temelju članka 187. UFEU-a za potrebe programa Obzor 2020. pokazalo učinkovitim kad je riječ o provedbi, potrebno je na tome dodatno raditi. Stoga je cilj ove Uredbe povećati usklađenost, učinkovitost, djelotvornost i usmjerenost na učinak provedbe usklađenim prenošenjem odredbi o Obzoru Europa i iskustva stečenog provedbom programa u okviru Obzora 2020. u zajedničke odredbe za sva zajednička poduzeća. Želi se i olakšati uspostava suradnje i sinergija između europskih partnerstava uz potpuno iskorištavanje međupovezanosti na organizacijskoj razini. Zajednička poduzeća trebala bi iskoristiti prilike da uključe predstavnike drugih europskih partnerstava u rasprave tijekom izrade svojih programa rada, utvrditi u kojim se područjima dodatnim ili zajedničkim aktivnostima učinkovitije i djelotvornije mogu ukloniti poteškoće, izbjeći preklapanja, uskladiti vremenski plan provedbe aktivnosti i osigurati pristup rezultatima i drugim relevantnim oblicima razmjene znanja.

(12)Nakon utvrđivanja sinergija među njima zajednička poduzeća trebala bi nastojati odrediti udjele u proračunu koji bi se trebali iskoristiti za dodatne ili zajedničke aktivnosti među zajedničkim poduzećima. Cilj je ove Uredbe postići veću učinkovitost i usklađivanje pravila pojačanom operativnom suradnjom i iskorištavanjem ekonomije razmjera, uključujući uspostavu zajedničkog pozadinskog ureda, koji bi zajedničkim poduzećima trebao pružiti horizontalne potporne funkcije. Zajednički pozadinski ured trebao bi olakšati postizanje većeg učinka i usklađenosti u zajedničkim točkama uz zadržavanje određenog stupnja fleksibilnosti kako bi se zadovoljile posebne potrebe svakog zajedničkog poduzeća. Struktura bi se trebala uspostaviti na temelju sporazuma o razini usluga koje zajednički sklapaju zajednička poduzeća. Funkcije zajedničkog pozadinskog ureda trebale bi obuhvaćati funkcije koordinacije i administrativne potpore u područjima u kojima se njegov nadzor pokazao učinkovitim i isplativim i u njima bi se trebala uzeti u obzir usklađenost sa zahtjevom odgovornosti svakog pojedinog dužnosnika za ovjeravanje. Pravni ustroj trebao bi u najvećoj mjeri ispunjavati zajedničke potrebe zajedničkih poduzeća, omogućivati njihovu blisku suradnju i uzeti u obzir sve moguće sinergije među europskim partnerstvima te, posljedično, među raznim dijelovima programa Obzor Europa te među drugim programima kojima upravljaju zajednička poduzeća.

(13)U procjenama učinka koje se odnose na pojedina zajednička poduzeća uspostavljena ovom Uredbom izneseni su dokazi kojima se opravdava provedba partnerstava u skladu s Uredbom o Obzoru Europa samo ako drugi dijelovi programa Obzor Europa, uključujući druge oblike europskog partnerstva, ne bi mogli ispuniti ciljeve ili ne bi stvorili potrebne očekivane učinke, pri čemu je takva provedba opravdana dugoročnom perspektivom i visokim stupnjem integracije.

(14)Programom Obzor Europa u europska partnerstva uvodi se više strateški usmjeren i usklađeniji pristup vođen učinkom, na temelju iskustava utvrđenih privremenom evaluacijom Obzora 2020. U skladu s novom ambicijom, cilj je ove Uredbe djelotvornija primjena institucionaliziranih europskih partnerstava usmjerenošću na jasne ciljeve, ishode i učinke koji se mogu postići do 2030. te osiguravanjem jasnog doprinosa povezanim prioritetima politika i politikama Unije. Bliska suradnja i sinergije s drugim relevantnim inicijativama na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini, posebice s drugim europskim partnerstvima, ključne su za postizanje većeg učinka i osiguravanje prihvaćenosti rezultata. Pri procjeni ukupnog učinka trebalo bi uzeti u obzir šira ulaganja koja nadilaze doprinose partnera i koja zajednička poduzeća pokreću radi ostvarenja svojih ciljeva.

(15)Ova se Uredba temelji na načelima i kriterijima utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa, uključujući otvorenost i transparentnost, jak učinak poluge i dugoročne obveze svih uključenih strana. Jedan je od ciljeva ove Uredbe osigurati otvorenost inicijativa širokom rasponu subjekata, uključujući nove sudionike. Partnerstva bi trebala biti otvorena svim subjektima koji su voljni i sposobni raditi na ostvarenju zajedničkog cilja te promicati široko i aktivno sudjelovanje dionika u aktivnostima, članstvu i upravljanju, kao i osigurati da rezultati budu na korist svim Europljanima, posebice širokom diseminacijom rezultata i aktivnostima prije uvođenja u cijeloj Uniji.

(16)Kad je riječ o aktivnostima povezanima sa strateškom imovinom, interesima, autonomijom ili sigurnošću Unije, mjere utvrđene u [članku 16.] Uredbe o Obzoru Europa trebale bi se primjenjivati na programe rada zajedničkih poduzeća.

(17)U [Prilogu III.] Uredbi o Obzoru Europa zahtijeva se da financijski doprinosi i/ili doprinosi u naravi od partnera osim Unije moraju iznositi najmanje 50 % te mogu iznositi do 75 % agregiranih proračunskih obveza europskog partnerstva. Stoga bi se ovom Uredbom trebali utvrditi potrebni doprinosi članova zajedničkih poduzeća na istoj ili višoj razini od doprinosa Unije. Unija bi trebala moći smanjiti svoj doprinos ako članovi koji nisu Unija ne ispune svoje obveze.

(18)U skladu s ambicijama utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa jedan je od preduvjeta za uspostavu institucionaliziranih partnerstva osiguravanje doprinosa partnera tijekom cijelog trajanja inicijativa. U tom bi kontekstu privatni partneri znatan dio svojih doprinosa trebali dati u obliku doprinosa u naravi za operativne troškove zajedničkog poduzeća. Zajednička poduzeća trebala bi moći tražiti mjere za lakše izdvajanje tih doprinosa putem svojih programa rada, prije svega smanjivanjem stopa financiranja. Te mjere trebale bi se temeljiti na posebnim potrebama zajedničkog poduzeća i povezanim aktivnostima. U opravdanim slučajevima trebalo bi biti moguće uvesti dodatne uvjete koji zahtijevaju sudjelovanje člana zajedničkog poduzeća ili njegovih sastavnih ili povezanih subjekata, uz usmjerenost na aktivnosti u kojima industrijski partneri zajedničkog poduzeća mogu imati ključnu ulogu, kao što su demonstracijske aktivnosti velikih razmjera i vodeći projekti, te dati veći doprinos putem nižih stopa financiranja. Stupanj sudjelovanja članova trebao bi pratiti izvršni direktor kako bi upravni odbor mogao poduzeti odgovarajuće mjere i osigurati ravnotežu između obveza partnera i otvorenosti. U opravdanim slučajevima kapitalni izdaci za npr. velike demonstracijske projekte ili vodeće projekte mogu se smatrati prihvatljivim troškom u skladu s primjenjivim pravnim okvirom.

(19)U skladu s načelom pravedne raspodjele doprinosa među članovima zajedničkih poduzeća, financijski doprinosi administrativnim troškovima zajedničkih poduzeća trebali bi se ravnomjerno raspodijeliti između Unije i članova koji nisu Unija. Odstupanja od tog načela trebala bi se razmatrati samo u iznimnim i opravdanim slučajevima, primjerice ako bi zbog veličine ili članske strukture člana zajedničkog poduzeća koji nije Unija doprinosi po sastavnim ili povezanim subjektima, posebice malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima), bili toliko visoki da bi ozbiljno ugrozili poticaj da postanu ili ostanu sastavni ili povezani subjekt člana zajedničkog poduzeća. U tim slučajevima minimalni postotak godišnjeg financijskog doprinosa administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća od članova koji nisu Unija trebao bi biti 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, a doprinosi MSP-ova trebali bi biti znatno niži od doprinosa većih sastavnih ili povezanih subjekata. Kad se postigne kritična masa članstva koja omogućuje doprinos veći od 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova, godišnji doprinosi po sastavnom ili povezanom subjektu trebali bi se održavati ili povećati kako bi se postupno povećao udio članova koji nisu Unija u ukupnom doprinosu godišnjim administrativnim troškovima zajedničkog poduzeća. Članovi zajedničkog poduzeća koji nisu Unija trebali bi nastojati povećati broj sastavnih ili povezanih subjekata kako bi se doprinos povećao na 50 % administrativnih troškova zajedničkog poduzeća tijekom njegova životnog vijeka.

(20)Uredbom o Obzoru Europa od partnera se zahtijeva da dokažu svoju dugoročnu obvezu, uključujući minimalni udio javnih i/ili privatnih ulaganja. Stoga je potrebno da Unija u ovoj Uredbi utvrdi članove osnivače s poslovnim nastanom u državama članicama ili zemljama pridruženima programu Obzor Europa ili one koji su međunarodne organizacije. Međutim, ako je potrebno, trebalo bi biti moguće proširiti bazu članova zajedničkih poduzeća nakon njihova osnivanja pridruženim članovima odabranima na temelju otvorenih i transparentnih postupaka, uzimajući u obzir posebno nova tehnološka dostignuća ili pridruživanje dodatnih zemalja programu Obzor Europa. Pravnim subjektima koji u svojim posebnim područjima istraživanja žele podržavati ciljeve zajedničkih poduzeća a da ne postaju članovi trebalo bi također ponuditi mogućnost da postanu partneri tih zajedničkih poduzeća koji daju doprinos.

(21)Osnivanje zajedničkog poduzeća uključenim članovima jamči uzajamno korisno javno-privatno partnerstvo, među ostalim davanjem sigurnosti u pogledu većih proračunskih sredstava za relevantne industrije tijekom razdoblja od sedam godina. Članstvo kao osnivač ili pridruženi član ili jedan od njihovih sastavnih ili povezanih subjekata omogućuje stjecanje utjecaja, izravno ili preko predstavnika industrije, u upravnom odboru zajedničkog poduzeća. Upravni odbor je tijelo koje donosi odluke u zajedničkom poduzeću o dugoročnim strateškim smjernicama partnerstva i njegovim godišnjim prioritetima. Članovi osnivači i pridruženi članovi koji, ako je primjenjivo, predstavljaju svoje sastavne subjekte, trebali bi stoga moći doprinijeti programu i određivanju prioriteta zajedničkog poduzeća donošenjem i mogućim izmjenama strateške agende za istraživanje i inovacije te donošenjem godišnjeg programa rada, uključujući sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, primjenjive stope financiranja po temi poziva i povezana pravila za postupke podnošenja, evaluacije, odabira, dodjele i preispitivanja.

(22)Primjereno je da se članovi koji nisu Unija obvežu na provedbu ove Uredbe izjavom o preuzimanju obveze. Te izjave o preuzimanju obveze trebale bi biti pravno valjane tijekom cijelog trajanja inicijative, a zajedničko poduzeće i Komisija trebali bi ih pomno pratiti. Zajednička poduzeća trebala bi stvoriti pravno i organizacijsko okruženje koje članovima omogućuje da ispune obveze uz osiguravanje trajne otvorenosti inicijative i transparentnosti tijekom provedbe, prije svega za utvrđivanje prioriteta i sudjelovanje u pozivima na podnošenje prijedloga.

(23)Daljnje pojednostavnjenje temelj je okvirnog programa Obzor Europa. U tom kontekstu trebao bi postojati pojednostavnjeni mehanizam izvješćivanja za partnere, koji više nisu obvezni izvješćivati o neprihvatljivim troškovima. Doprinosi u naravi za operativne aktivnosti trebali bi se obračunavati isključivo na temelju prihvatljivih troškova. Time se omogućuje automatizirani izračun doprinosa u naravi za operativne aktivnosti putem informatičkih alata programa Obzor Europa, smanjuje administrativno opterećenje za partnere i povećava djelotvornost mehanizma izvješćivanja za doprinose. Zajednička poduzeća trebala bi pomno pratiti doprinose u naravi za operativne aktivnosti, a izvršni direktor upravnog odbora trebao bi pripremati redovna izvješća kako bi se utvrdilo je li ostvaren zadovoljavajući napredak u postizanju ciljeva u pogledu doprinosa u naravi. Upravni odbor trebao bi procijeniti i poduzete napore i rezultate koje su postigli članovi koji doprinose operativnim aktivnostima te druge čimbenike, kao što su razina sudjelovanja MSP-ova i privlačnost inicijative za nove sudionike. Prema potrebi, trebao bi poduzimati odgovarajuće korektivne mjere uzimajući u obzir načela otvorenosti i transparentnosti.

(24)Zajednička poduzeća trebala bi sustavno pružati priliku i poticati članove koji nisu Unija da kombiniraju svoje istraživačke i inovacijske aktivnosti s aktivnostima zajedničkog poduzeća. Dodatne aktivnosti ne bi trebale primati financijsku potporu zajedničkog poduzeća. Međutim, mogu se obračunavati kao doprinosi u naravi članova kad je riječ o doprinosu ciljevima zajedničkog poduzeća te mogu biti izravno povezani s njegovim aktivnostima. Ta veza može se uspostaviti prihvaćanjem rezultata iz neizravnih aktivnosti koje financira zajedničko poduzeće ili njegovih prethodnih inicijativa ili dokazivanjem znatne dodane vrijednosti Unije. Ovom bi se Uredbom trebale utvrditi konkretnije odredbe o opsegu dodatnih aktivnosti svakog zajedničkog poduzeća u mjeri u kojoj je to potrebno za postizanje željene usmjerenosti i učinka. Upravni odbori zajedničkih poduzeća trebali bi dodatno odlučiti je li za vrednovanje doprinosa potrebna primjena pojednostavnjenih metoda kao što su paušalni iznosi ili jedinični troškovi kako bi se postiglo pojednostavnjenje, troškovna učinkovitost i odgovarajuća razina zaštite povjerljivih poslovnih podataka.

(25)Upravljanje zajedničkim poduzećima trebalo bi zajamčiti da su njihovi procesi donošenja odluka prikladni za prilagodbu naglim promjenama u socioekonomskom i tehnološkom okruženju te globalnim izazovima. Zajednička poduzeća trebala bi imati koristi od stručnog znanja, savjeta i potpore svih relevantnih dionika kako bi učinkovito provodila svoje zadaće i osigurala sinergije na razini Unije i na nacionalnoj razini. Stoga bi zajednička poduzeća trebala imati mogućnost osnivanja savjetodavnih tijela koja bi im pružala stručne savjete i obavljala druge zadaće savjetodavne prirode potrebne za postizanje ciljeva zajedničkih poduzeća. Pri osnivanju savjetodavnih tijela zajednička poduzeća trebala bi osigurati uravnoteženu zastupljenost stručnjaka unutar područja djelovanja zajedničkog poduzeća, među ostalim u pogledu rodne ravnoteže. Savjeti tih tijela trebali bi uključivati znanstvenu perspektivu i perspektivu nacionalnih i regionalnih tijela i drugih dionika zajedničkih poduzeća.

(26)Zajednička poduzeća trebala bi moći osnovati savjetodavno tijelo sa znanstvenom savjetodavnom funkcijom. To tijelo ili njegovi članovi trebali bi moći pružati neovisne znanstvene savjete i potporu dotičnom zajedničkom poduzeću. Znanstveni savjeti trebali bi se odnositi posebice na godišnje planove rada, dodatne aktivnosti i sve druge aspekte zadaća zajedničkih poduzeća, prema potrebi.

(27)Zajednička poduzeća trebala bi osigurati da su države članice dovoljno informirane o aktivnostima zajedničkih poduzeća, da mogu pružati pravodobne informacije o aktivnostima u državama članicama i da imaju priliku doprinijeti pripremnim procesima i procesima donošenja odluka. Takav dijalog s državama članicama posebno je važan u kontekstu sinergija i potrebe za osiguravanjem usklađenosti napora i aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije i europskoj razini kako bi se ostvario veći učinak. Zajednička poduzeća bez izravnog ili neizravnog sudjelovanja država članica kao partnera trebala bi osnovati skupinu predstavnika država s ciljem usklađivanja aktivnosti zajedničkih poduzeća s politikama i mjerama poduzetima na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(28)Kako bi se osiguralo da su zajednička poduzeća svjesna stajališta i mišljenja dionika iz cijelog lanca vrijednosti u svojim područjima, ona bi trebala moći osnovati savjetodavne skupine dionika s kojima bi se savjetovala o horizontalnim ili posebnim pitanjima, u skladu s potrebama svakog zajedničkog poduzeća. Takve skupine trebale bi biti otvorene za sve javne i privatne dionike, uključujući organizirane interesne skupine aktivne u području djelovanja zajedničkog poduzeća i međunarodne interesne skupine iz država članica, pridruženih zemalja i drugih zemalja.

(29)Zajednička poduzeća trebala bi poslovati otvoreno i transparentno tako da svojim odgovarajućim tijelima pravodobno dostavljaju sve relevantne informacije kao i da promiču svoje aktivnosti, uključujući aktivnosti informiranja i širenja rezultata, u široj javnosti.

(30)Zajednička poduzeća trebala bi se provoditi s pomoću strukture i pravila kojima se povećava učinkovitost i osigurava pojednostavnjenje. U tu bi svrhu zajednička poduzeća trebala donijeti financijska pravila usklađena s njihovim potrebama u skladu s člankom 71. Uredbe (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća 12 .

(31)Provedba zajedničkih poduzeća trebala bi se temeljiti na kriterijima utvrđenima za institucionalizirana partnerstva u Uredbi o Obzoru Europa. Trebalo bi je poduprijeti primjenom elektroničkih sredstava kojima upravlja Komisija. Informacije o neizravnim djelovanjima koja financiraju zajednička poduzeća, uključujući rezultate, ključne su za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju politika ili programa Unije. Stoga bi zajednička poduzeća trebala osigurati da institucije Unije i tijela, uredi ili agencije Unije imaju pristup svim informacijama o neizravnim djelovanjima koja financiraju, uključujući rezultate korisnika koji sudjeluju u neizravnim djelovanjima. Takva prava pristupa trebala bi biti ograničena na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu i trebala bi biti u skladu s primjenjivim pravilima o povjerljivosti. Osoblju institucija Unije i tijela, ureda ili agencija Unije trebalo bi odobriti pristup tim informacijama u skladu s odgovarajućim standardima IT i informacijske sigurnosti te načelima nužnosti i proporcionalnosti.

(32)Sudjelovanje u neizravnim djelovanjima koja financiraju zajednička poduzeća u okviru Obzora Europa trebalo bi biti u skladu s pravilima utvrđenima u Uredbi o Obzoru Europa. Zajednička poduzeća trebala bi osigurati dosljednu primjenu tih pravila na temelju relevantnih mjera koje je donijela Komisija. Zajednička poduzeća trebala bi primjenjivati korporativni model sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji je izradila Komisija. Kad je riječ o razdoblju prava na prigovor na prijenos vlasništva nad rezultatima iz [članka 36. stavka 4.] Uredbe o Obzoru Europa, trebalo bi uzeti u obzir trajanje inovacijskih ciklusa u područjima djelovanja pojedinih zajedničkih poduzeća.

(33)Jedna je od glavnih svrha zajedničkih poduzeća poticanje gospodarskih kapaciteta Unije, a posebno njezina znanstvenog i tehnološkog suvereniteta. Nadalje, za oporavak poslije pandemije potrebno je ulagati u ključne tehnologije kao što su 5G, umjetna inteligencija, računalstvo u oblaku, kibersigurnost i zelena tehnologija te vrednovanje tih tehnologija u Uniji. Rezultati koje su ostvarili svi sudionici imat će u tome veliku ulogu, a svi sudionici imat će koristi od financiranja Unije u obliku rezultata ostvarenih tijekom projekta i pristupa tim rezultatima, čak i oni sudionici koji nisu primili financijska sredstva Unije. Stoga bi se radi zaštite interesa Unije pravo zajedničkih poduzeća na prigovor na prijenose vlasništva nad rezultatima ili na dodjelu isključive licencije u pogledu rezultata trebalo primjenjivati i na sudionike koji nisu primili financijska sredstva Unije. Pri ostvarivanju tog prava na prigovor zajedničko poduzeće trebalo bi postići pravednu ravnotežu između interesa Unije i zaštite temeljnih prava u pogledu rezultata sudionika bez financiranja u skladu s načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir da ti sudionici nisu primili financijska sredstva Unije za djelovanje u okviru kojeg su rezultati ostvareni.

(34)Financijskim doprinosom Unije trebalo bi upravljati u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja i pravilima neizravnog upravljanja koja su utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) br. 2018/1046.

(35)Radi pojednostavnjenja trebalo bi smanjiti administrativno opterećenje svih strana. Trebalo bi izbjegavati dvostruke revizije te prekomjernu količinu dokumentacije i izvješća. Revizije primatelja sredstava Unije iz ove Uredbe trebale bi se provoditi u skladu s Uredbom o Obzoru Europa i drugim relevantnim programima Unije za financiranje.

(36)Financijske interese Unije i ostalih članova zajedničkih poduzeća trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprječavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 2018/1046. S obzirom na specifičnu prirodu djelovanja koja provode neka zajednička poduzeća i koja zahtijevaju postupno ukidanje tijekom nekoliko godina, trebalo bi biti moguće razdvojiti višegodišnje proračunske obveze Komisije i odgovarajućeg zajedničkog poduzeća u godišnje obroke. U tom pogledu, proračunske obveze zajedničkih poduzeća iz članka 3. stavka 1. točaka (b), (d) i (h) mogu se podijeliti na godišnje obroke. Do 31. prosinca 2024. kumulativni iznos tih proračunskih obveza ne smije prelaziti 50 % maksimalnog doprinosa Unije utvrđenog u članku 10. i članku 145. Od 1. siječnja 2025. najmanje 20 % kumulativnog proračuna preostalih godina ne smije biti pokriveno godišnjim obrocima.

(37)Imajući u vidu posebnu prirodu i trenutačni status zajedničkih poduzeća, ona bi trebala i dalje podlijegati zasebnoj razrješnici. Revizorski sud trebao bi provesti reviziju računa te zakonitosti i regularnosti temeljnih transakcija.

(38)U skladu s [člankom 8. stavkom 2. točkom (c)] Uredbe o Obzoru Europa zajednička poduzeća trebala bi imati jasno određen životni ciklus. Kako bi se primjereno zaštitili financijski interesi Unije, zajednička poduzeća trebalo bi osnovati na razdoblje koje završava 31. prosinca 2031. kako bi im se omogućilo da izvršavaju svoje odgovornosti u pogledu provedbe bespovratnih sredstava dok se ne završe zadnja neizravna djelovanja.

(39)U kontekstu prioriteta Europske komisije da se provede europski zeleni plan 13 , kojem pridonose revidirana strategija Unije za biogospodarstvo 14 , strategija EU-a za bioraznolikost 15 , Komunikacija „Čist planet za sve” 16 , akcijski plan za kružno gospodarstvo 17 i nova komunikacija o strategiji „od polja do stola” 18 , europski biotehnološki sektor, uključujući MSP-ove, regije i primarne proizvođače, trebao bi postati klimatski neutralan, kružniji i održiviji, ali istovremeno konkurentan na globalnoj razini. Stabilan, resursno učinkovit i konkurentan inovacijski ekosustav biotehnološke industrije može smanjiti ovisnost o neobnovljivim fosilnim sirovinama i mineralnim resursima i ubrzati njihovu zamjenu. Održivošću i inovacijama usmjerenima na kružnost može razviti obnovljive biotehnološke proizvode, materijale, procese i hranjive tvari iz otpada i biomase. Takav ekosustav može stvoriti vrijednost i od lokalnih sirovina, uključujući otpad, ostatke i sporedne tokove, te tako potaknuti otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i razvoj diljem Unije, ne samo u urbanim područjima, nego i u ruralnim i obalnim područjima u kojima se proizvodi biomasa i koja su često rubne regije koje rijetko imaju koristi od industrijskog razvoja.

(40)Zajedničko poduzeće za biotehnološku industriju osnovano u okviru programa Obzor 2020. usmjerilo se na održivo korištenje resursa, posebno u sektorima s intenzivnim iskorištavanjem resursa i velikim učinkom, kao što su poljoprivreda, tekstilna proizvodnja i građevinarstvo, i pritom obuhvatilo prije svega lokalne subjekte, proizvođače, postrojenja i tvornice. U privremenoj evaluaciji objavljenoj u listopadu 2017. navode se 34 preporuke koje su uzete u obzir pri osmišljavanju Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo osnovanog ovom Uredbom. Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo nije izravan nastavak Zajedničkog poduzeća za biotehnološku industriju, nego program koji se temelji na postignućima prethodnika i kojim se rješavaju njegovi nedostaci. U skladu s preporukama, Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uključivati širi raspon dionika, uključujući primarni sektor (poljoprivredu, akvakulturu, ribarstvo i šumarstvo) te pružatelje otpada, ostataka i sporednih tokova, regionalna tijela i ulagače kako bi se spriječili tržišni nedostaci i neodrživi biotehnološki procesi. Kako bi ostvarilo svoje ciljeve, trebalo bi financirati samo projekte kojima se poštuju načela kružnosti, održivosti i ograničenja planeta.

(41)Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo trebalo bi uspostaviti skupine za uvođenje koje bi trebale služiti kao savjetodavna tijela i aktivno sudjelovati u strateškim raspravama kojima se određuje agenda partnerstva. Važno je uključiti ta savjetodavna tijela u upravljačku strukturu kako bi se osiguralo šire sudjelovanje i veća privatna ulaganja u kružnom biotehnološkom sektoru. Skupine za uvođenje prije svega bi trebale pružati potporu sastancima strateškog upravnog odbora na kojima se industrijski vođe i predstavnici dionika te predstavnici Komisije na visokoj razini sastaju sa stalnim upravnim odborom kako bi raspravljali i odredili strateško usmjerenje partnerstva.

(42)Glavni cilj Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo trebao bi biti doprinos smanjenju ekološkog otiska zrakoplovstva ubrzavanjem razvoja klimatski neutralnih zrakoplovnih tehnologija kako bi se mogle što prije uvesti, čime bi se znatno doprinijelo postizanju ambicioznih ciljeva europskog zelenog plana koji se odnose na ublažavanje utjecaja na okoliš, tj. smanjenja emisija od 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. i klimatske neutralnosti do 2050. Taj cilj se može postići samo ubrzavanjem i optimizacijom istraživačkih i inovacijskih procesa u aeronautici i poboljšanjem globalne konkurentnosti zrakoplovne industrije Unije. Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo bi osigurati i da čišće zrakoplovstvo ostane sigurno, zaštićeno i djelotvorno u svrhu prijevoza putnika i robe zrakom.

(43)Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo temelji se na iskustvu stečenom u zajedničkim poduzećima „Clean Sky” i „Clean Sky 2”. Novo partnerstvo trebalo bi biti ambicioznije i razvijati revolucionarne demonstracijske projekte. U skladu s nalazima međuevaluacije Zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2”, novom inicijativom trebalo bi se osigurati da se svaki demonstracijski projekt temelji na poslovnom slučaju kako bi razvijene tehnologije zaista služile najranijem mogućem uvođenju, što je ključni prioritet. Stoga bi nova inicijativa trebala biti usmjerena na povećanje vidljivosti pojedinačnih ciljeva iskorištavanja i jačanje sposobnosti zajedničkog poduzeća za praćenje, upravljanje i izvješćivanje kako bi se odrazila složenost napora uloženih u istraživanje i inovacije koji su potrebni za ostvarivanje ciljeva partnerstva.

(44)Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo bi se oslanjati na raznoliku bazu članova, u kojoj bi se okupio širok spektar dionika i ideja. Kako bi se utvrdili najperspektivniji pristupi i subjekti koji ih mogu primjenjivati, Komisija je objavila poziv na iskaz ideja i potencijalnih članova 19 . Upravnom odboru trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata tog poziva kako bi se skupina članova mogla brzo proširiti.

(45)Kako bi se maksimalno povećao i ubrzao učinak istraživačkih i inovacijskih aktivnosti koje su poduzeli Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo i Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 na djelotvorno smanjenje emisija i digitalizaciju zrakoplovne industrije, ta bi poduzeća trebala blisko surađivati s Agencijom Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) u radu partnerstva te tako osigurati ranu razmjenu znanja o novim razvijenim tehnologijama. To će biti ključno za brže uvođenje na tržište olakšavanjem procesa certifikacije proizvoda i usluga koji proiziđu iz tog partnerstva, kako se zahtijeva Uredbom (EU) 2018/1189 20 .

(46)Kako bi se maksimalno iskoristile sinergije među programima na razini Unije, nacionalnoj i regionalnoj razini, članovi skupine predstavnika država u Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo trebali bi istražiti mogućnosti pružanja financijske potpore na nacionalnoj razini za izvrsne prijedloge koje Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo nije odabralo za financiranje zbog prevelikog broja prijava.

(47)Europa se suočava s izazovom da mora imati vodeću ulogu u internalizaciji društvenih troškova emisija stakleničkih plinova u poslovnom modelu zračnog prijevoza i istodobno osiguravati ravnopravne uvjete za europske proizvode na globalnom tržištu. Stoga bi Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo trebalo podupirati europske predstavnike u međunarodnoj normizaciji i međunarodnim zakonodavnim aktivnostima.

(48)Interes za vodik drastično je porastao u posljednjih pet godina, što pokazuje činjenica da su sve države članice potpisale i ratificirale Pariški sporazum Konferencije stranaka (COP21). Krajem 2019. Komisija je predstavila europski zeleni plan, čija je svrha preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova. Prioritetna područja uključuju čisti vodik, gorivne ćelije, druga alternativna goriva i skladištenje energije. Vodik je tema Komunikacije o strategiji za vodik za klimatski neutralnu Europu i Komunikacije o strategiji EU-a za integraciju energetskog sustava iz srpnja 2020. i u središtu je pokretanja europskog saveza za čisti vodik koji okuplja sve dionike kako bi utvrdili tehnološke potrebe, prilike za ulaganja i regulatorne prepreke za izgradnju ekosustava čistog vodika u Uniji.

(49)Posebne istraživačke i inovacijske aktivnosti povezane s primjenama vodika podupiru se od 2008. uglavnom putem zajedničkih poduzeća za gorivne ćelije i vodik (FCH i FCH 2) u okviru Sedmog okvirnog programa i Obzora 2020. te putem tradicionalnih suradničkih projekata koji obuhvaćaju sve faze/područja lanca vrijednosti vodika. Zajedničko poduzeće za čisti vodik trebalo bi jačati i integrirati znanstvene kapacitete Unije kako bi se ubrzali razvoj i poboljšanje naprednih primjena čistog vodika spremnih za tržište u području energije, prometa, građevinarstva i industrijske krajnje uporabe. To će biti moguće samo ako se kombinira s jačanjem konkurentnosti Unijina lanca vrijednosti čistog vodika, a ponajprije MSP-ova.

(50)Kako bi se ostvarili znanstveni ciljevi Zajedničkog poduzeća za čisti vodik, svim sektorima obuhvaćenima gospodarstvom temeljenim na vodiku trebalo bi dati mogućnost da se uključe u pripremu i provedbu strateške agende za istraživanja i inovacije. Trebalo bi uključiti i javni sektor, posebno regionalna i nacionalna tijela, pri čemu su potonja nadležna za uspostavu klimatskih politika i mjera povezanih s tržišnim mehanizmima, kako bi se popunile praznine između razvoja tehnologija spremnih za tržište i šire primjene.

(51)Budući da se vodik može upotrebljavati kao gorivo, nositelj energije i za skladištenje energije, važno je da partnerstvo za čisti vodik uspostavi strukturiranu suradnju s mnogim drugim partnerstvima u okviru Obzora Europa, ponajprije radi krajnje uporabe. Partnerstvo za vodik trebalo bi prije svega surađivati s partnerstvima za cestovni prijevoz s nultom stopom emisija, vodni promet s nultom stopom emisija, europske željeznice, čisto zrakoplovstvo, te postupke za planet i čisti čelik. U tu bi svrhu trebalo uspostaviti strukturu koja će podnositi izvješće upravnom odboru kako bi se osigurala suradnja i sinergije između tih partnerstava u području vodika. Inicijativa za čisti vodik bila bi jedino partnerstvo usmjereno na tehnologije proizvodnje vodika. Suradnja s partnerstvima za krajnju uporabu trebala bi se posebno usredotočiti na demonstraciju tehnologije i zajedničko utvrđivanje specifikacija.

(52)Željeznice pridonose jedinstvenom europskom prometnom prostoru (SETA) i predstavljaju temeljni element politike Unijine dugoročne strategije održivog razvoja. U smislu ekonomske snage izravna bruto dodana vrijednost europskog željezničkog sektora iznosi 69 milijardi EUR, a neizravna vrijednost 80 milijardi EUR. U željezničkom sektoru izravno je zaposleno bilo 1,3 milijuna osoba, a neizravno više od milijun 21 .

(53)Europskim zelenim planom Uniju se nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast neće biti povezan s uporabom resursa. Prioritetna područja uključuju ubrzavanje prelaska na održivu i pametnu mobilnost.

(54)U Komunikaciji Komisije o novoj industrijskoj strategiji za Europu 22 (ožujak 2020.) naglašava se da održive industrije i industrije pametne mobilnosti kao što je željeznička industrija imaju odgovornost i potencijal za poticanje digitalne i zelene tranzicije, podupiranje industrijske konkurentnosti Europe i poboljšanje povezivosti. Stoga bi cestovni, željeznički, zračni i vodni promet trebali doprinijeti ukupnom smanjenju emisija u prometu za 90 % do 2050. Danas se 75 % kopnenog prijevoza robe obavlja cestom te je jedan od prioriteta da se znatan dio tog prijevoza prebaci na željeznicu i unutarnje plovne putove.

(55)Zajedničko poduzeće Shift2Rail osnovano je 2014. za upravljanje aktivnostima istraživanja, razvoja i vrednovanja inicijative Shift2Rail združivanjem financiranja sredstvima javnog i privatnog sektora koje osiguravaju njegovi članovi te korištenjem unutarnjih i vanjskih tehničkih resursa. Njime su uspostavljeni novi oblici suradnje koji su u skladu s pravilima o natjecanju, među dionicima cjelokupnog željezničkog lanca vrijednosti i izvan tradicionalnog željezničkog sektora te je iskorišteno iskustvo i stručno znanje Agencije Europske unije za željeznice povezano s pitanjima interoperabilnosti i sigurnosti.

(56)Cilj bi Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao biti uspostava integrirane europske željezničke mreže velikog kapaciteta uklanjanjem prepreka interoperabilnosti i osiguravanjem rješenja za punu integraciju, uključujući upravljanje prometom, vozila, infrastrukturu i usluge. Pritom bi se trebao iskoristiti velik potencijal digitalizacije i automatizacije kako bi se smanjili troškovi željeznice i povećali kapacitet, fleksibilnost i pouzdanost te bi temelj trebala biti stabilna arhitektura referentnog funkcionalnog sustava koja je zajednička tom sektoru, u koordinaciji s Agencijom Europske unije za željeznice.

(57)Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu trebalo bi u svojem glavnom planu definirati prioritetne istraživačke i inovacijske aktivnosti te cjelokupnu arhitekturu sustava i usklađeni operativni pristup, uključujući opsežne demonstracijske aktivnosti potrebne kako bi se ubrzala penetracija integriranih, interoperabilnih i standardiziranih tehnoloških inovacija potrebnih kako bi se podupro jedinstveni europski željeznički prostor.

(58)Željeznica je složen sustav s vrlo bliskom interakcijom upravitelja infrastrukture, željezničkih prijevoznika i njihove opreme (infrastrukture odnosno željezničkih vozila). Nemoguće je ostvariti inovacije bez zajedničkih specifikacija i strategije u cijelom željezničkom sustavu. Stoga bi sistemski stup Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao omogućiti tom sektoru da se usuglasi oko jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava, uključujući definiranje usluga, funkcionalnih blokova i sučelja, koji su osnova za rad željezničkog sustava. On bi trebao služiti kao sveobuhvatni okvir kojim se osigurava da se istraživanje usmjeri na dogovorene i zajedničke zahtjeve korisnika i operativne potrebe. Model upravljanja i postupak donošenja odluka Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebali bi odražavati vodeću ulogu Komisije u ujedinjenju i integraciji europskog željezničkog sustava, posebno u brzoj i djelotvornoj provedbi jedinstvenog operativnog koncepta i arhitekture sustava uz uključivanje privatnih partnera u savjetodavne uloge i uloge tehničke podrške.

(59)Kako bi se osiguralo da se rezultati istraživanja na niskim razinama tehnološke spremnosti učinkovito koriste na višim razinama tehnološke spremnosti, a posebno u Zajedničkom poduzeću za europsku željeznicu, programski ured Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebao bi provoditi takve aktivnosti.

(60)Ako je potrebno za osiguravanje brze tranzicije i povećanja članstva, upravnom odboru Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata poziva na iskaz interesa koji je objavila Komisija.

(61)U kontekstu prioriteta Komisije u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, posebno cilja održivog razvoja br. 3 i Komunikacije „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” 23 , Unija angažirano doprinosi poboljšanju zdravlja i dobrobiti svih, izgradnji jačeg partnerstva između naših dvaju kontinenata i podupiranju razvoja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta u Africi. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi riješiti problem nedostatka odgovarajućih metoda dijagnostike i liječenja te cjepiva, među ostalim tzv. zdravstvenih tehnologija, za suzbijanje zaraznih bolesti kao što su HIV, malarija i tuberkuloza, ali i drugih zaraznih bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih zaraznih bolesti koje prevladavaju u Africi, posebno u supsaharskoj Africi. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je da se zbog veće povezanosti različitih regija u svijetu, putem svjetske trgovine i turizma, zarazne bolesti mogu brzo proširiti diljem svijeta. Razvoj zdravstvenih tehnologija stoga je ključan kako bi se ograničilo širenje zaraznih bolesti i kako bi ih se suzbilo nakon širenja te tako zaštitilo zdravlje građana u dotičnim zemljama i u Uniji. Kako bi se postiglo snažnije globalno vodstvo u području zdravlja od aktualne inicijative EDCTP2, opseg partnerstva trebao bi se proširiti na odgovor na nove zarazne bolesti koje prijete, sve veći problem antimikrobne otpornosti i komorbiditete nezaraznih bolesti.

(62)Za suzbijanje zaraznih bolesti koje pogađaju supsaharsku Afriku primjenom modernih tehnoloških alata potrebni su uključivanje velikog broja dionika i preuzimanje dugoročnih obveza. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi posredovati u produktivnom i održivom umrežavanju i suradnji između sjevera i juga te juga i juga u okviru kojih bi se gradili odnosi s mnogim organizacijama privatnog i javnog sektora radi jačanja suradnje u projektima i institucijama. Program bi trebao pomoći i u uspostavi suradnje između sjevera i juga te juga i juga za provedbu studija u više zemalja i na više lokacija u supsaharskoj Africi. Osim toga, redovita međunarodna konferencija, forum EDCTP, trebala bi služiti kao platforma za znanstvenike i relevantne mreže iz Europe, Afrike i drugih regija na kojoj bi mogli razmjenjivati saznanja i ideje i uspostavljati suradnju.

(63)Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi se oslanjati na iskustvo stečeno u programima EDCTP i EDCTP2, u kojima su se rezultati ostvarivali iskorištavanjem ulaganja Unije, država članica, pridruženih zemalja i afričkih zemalja, što ne bi mogle postići pojedinačne zemlje niti bi se moglo ostvariti samo okvirnim programom Unije za istraživanje. Udruženje EDCTP koje predstavlja države sudionice programa trebalo bi doprinijeti programu EDCTP3 i njegovoj provedbi financijski i dodatnim aktivnostima. Ono bi trebalo osigurati da supsaharske zemlje aktivno sudjeluju i budu uključene u proces donošenja odluka, što je ključno za suzbijanje bolesti u tim zemljama. Inicijativa bi trebala uključivati druge međunarodne ulagače u istraživanja, kao što su dobrotvorne udruge, farmaceutska industrija i ostale treće zemlje, koji bi doprinosili partnerstvu kao partneri koji daju doprinos na ad hoc osnovi. Osim toga, kako bi se povećao učinak programa, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi za posebne pozive moći utvrditi koji bi pravni subjekti mogli sudjelovati u neizravnim djelovanjima. Trebalo bi biti moguće u programu rada predvidjeti da takvi pravni subjekti nemaju pravo na financiranje iz Zajedničkog poduzeća.

(64)Nužno je da su istraživačke aktivnosti koje financira Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 ili koje su na neki drugi način obuhvaćene njegovim programom rada u potpunosti usklađene s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i njezinim dopunskim protokolima, etičkim načelima ugrađenima u Helsinšku deklaraciju Svjetske liječničke udruge iz 2008., standardima dobre kliničke prakse donesenima na Međunarodnoj konferenciji o usklađivanju tehničkih zahtjeva za registraciju farmaceutskih proizvoda za ljudsku uporabu, relevantnim zakonodavstvom Unije i lokalnim etičkim zahtjevima zemalja u kojima se trebaju provesti te istraživačke aktivnosti. Osim toga, Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi zahtijevati da inovacije i intervencije razvijene na temelju rezultata neizravnih djelovanja koja se podupiru iz programa budu cjenovno pristupačne i dostupne ranjivom stanovništvu.

(65)Kako bi Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 uspjelo i potaknulo sudjelovanje u partnerstvu, financiranje iz zajedničkog poduzeća trebalo bi biti ograničeno na pravne subjekte koji imaju pravo na financiranje u okviru programa Obzor Europa i imaju poslovni nastan u državama članicama Udruženja EDCTP (Partnerstvo europskih zemalja i zemalja u razvoju u području kliničkih studija). Subjekti s poslovnim nastanom u drugim državama članicama Unije, pridruženim zemljama i zemljama supsaharske Afrike trebali bi moći sudjelovati u pozivima bez primanja financijskih sredstava. Usto bi trebalo biti moguće da subjekti s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice Udruženja EDCTP3 imaju pravo na financiranje za posebne teme poziva ili u slučaju poziva koji se odnosi na izvanredno stanje u području javnog zdravlja ako je to predviđeno u programu rada. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 trebalo bi poduzeti sve odgovarajuće mjere, uključujući ugovorne, za zaštitu financijskih interesa Unije. Trebalo bi težiti sklapanju sporazuma o znanosti i tehnologiji s trećim zemljama. Prije njihova sklapanja, ako subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji bez takvog sporazuma financiranjem sudjeluju u neizravnom djelovanju, Zajedničko poduzeće EDCTP3 trebalo bi primjenjivati alternativne mjere za zaštitu interesa Unije: financijski koordinator djelovanja trebao bi imati poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji, a iznos pretfinanciranja i odredbe o odgovornosti iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava trebalo bi prilagoditi kako bi se na odgovarajući način uzeli u obzir financijski rizici.

(66)U kontekstu prioriteta Europske komisije „gospodarstvo u interesu građana” i „Europa spremna za digitalno doba” europska industrija, uključujući MSP-ove, trebala bi postati zelenija, kružnija i digitalnija te istodobno ostati konkurentna na globalnoj razini. Komisija je naglasila ulogu medicinskih proizvoda i digitalnih tehnologija u rješavanju novih problema te primjenu usluga e-zdravstva za pružanje visokokvalitetne zdravstvene skrbi te pozvala na opskrbu cjenovno pristupačnim lijekovima kako bi se ispunile potrebe Unije i poduprla inovativna europska farmaceutska industrija koja je vodeća u svijetu. Cilj je Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje pridonijeti jačanju konkurentnosti zdravstvene industrije Unije, temelja gospodarstva Unije utemeljenog na znanju, i povećanju gospodarske aktivnosti u razvoju zdravstvenih tehnologija, posebice integriranih zdravstvenih rješenja, te tako poslužiti kao sredstvo za povećanje tehnološke suverenosti i poticanje digitalne transformacije naših društava. Takvi politički prioriteti mogu se postići okupljanjem ključnih aktera: akademske zajednice, poduzeća različitih veličina i krajnjih korisnika zdravstvenih inovacija, u javno-privatno partnerstvo u području zdravstvenog istraživanja i inovacija. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi pomoći u ostvarenju ciljeva europskog plana za borbu protiv raka 24 i europskog akcijskog plana „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti 25 . Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje trebalo bi se uskladiti s novom industrijskom strategijom za Europu 26 , farmaceutskom strategijom za Europu 27 i strategijom za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu 28 .

(67)Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje oslanja se na iskustvo Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 (Zajedničko poduzeće IMI 2), uključujući rad ostvaren u okviru te inicijative na suzbijanju pandemije bolesti COVID-19. U skladu s preporukama iz međuevaluacije Zajedničkog poduzeća IMI 2 29 inicijativa sljednik treba „omogućiti aktivnu suradnju drugih industrijskih sektora s farmaceutskom industrijom kako bi se iskoristilo njihovo stručno znanje u razvoju novih oblika zdravstvene skrbi”. Stoga ti industrijski sektori trebaju obuhvatiti biofarmaceutski i biotehnološki sektor te sektor medicinske tehnologije, uključujući poduzeća aktivna u digitalnom području. Inicijativa bi trebala obuhvaćati prevenciju, dijagnostiku, liječenje i upravljanje bolestima, a opseg se mora utvrditi uzimajući u obzir veliko opterećenje za pacijente i/ili društvo zbog ozbiljnosti bolesti i/ili broja oboljelih, te velik gospodarski učinak bolesti na pacijente i zdravstvene sustave. Financirane aktivnosti moraju odgovoriti na potrebe javnog zdravstva Unije i poduprijeti razvoj budućih zdravstvenih inovacija koje su sigurne, usmjerene na ljude, djelotvorne, troškovno učinkovite i cjenovno pristupačne za pacijente i zdravstvene sustave.

(68)Kako bi se stvorila najbolja prilika za osmišljavanje novih znanstvenih ideja i uspješnih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, ključni akteri u Zajedničkom poduzeću za inicijativu za inovativno zdravlje trebali bi biti istraživači iz raznih subjekata, javnih i privatnih. Istodobno bi krajnji korisnici, kao što su građani Unije, zdravstveni djelatnici i pružatelji zdravstvene skrbi, trebali bi dati svoj doprinos strateškom oblikovanju i aktivnostima inicijative te tako osigurati da ona ispunjava njihove potrebe. Regulatorna tijela na razini Unije i nacionalna regulatorna tijela, tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija i nositelji troškova zdravstvene skrbi trebali bi isto tako u ranoj fazi dati doprinos aktivnostima partnerstva, uz izbjegavanje sukoba interesa, kako bi se povećala vjerojatnost da rezultati financiranih djelovanja ispune zahtjeve potrebne za prihvaćanje i ostvarenje očekivanih učinaka. Taj cjelokupni doprinos trebao bi pomoći u boljem usmjeravanju istraživačkih aktivnosti prema područjima u kojima postoje neispunjene potrebe.

(69)Trenutačni zdravstveni izazovi i prijetnje zdravlju prisutni su na svjetskoj razini. Stoga bi inicijativa trebala biti otvorena za sudjelovanje međunarodnih akademskih, industrijskih i regulatornih dionika kako bi imali koristi od šireg pristupa podacima i stručnom znanju pri odgovoru na nove zdravstvene prijetnje i ostvarili potreban društveni učinak, ponajprije u obliku boljih zdravstvenih ishoda za građane Unije. Pritom bi se većina aktivnosti partnerstva trebala provoditi u državama članicama Unije i zemljama pridruženima programu Obzor Europa.

(70)Ciljevi partnerstva trebali bi biti usmjereni na pretkonkurentsko područje i tako stvoriti siguran prostor za učinkovitu suradnju među poduzećima aktivnima u različitim područjima zdravstvenih tehnologija. Kako bi se odrazila integrativna priroda inicijative, pomoglo u povezivanju sektora zdravstvene industrije i ojačala suradnja između industrije i akademske zajednice, većina projekata koji se financiraju inicijativom trebala bi biti međusektorska.

(71)Pojam ključne digitalne tehnologije odnosi se na elektroničke komponente i sustave na kojima se temelje svi važni gospodarski sektori. Komisija je istaknula potrebu za ovladavanjem tim tehnologijama u Europi, posebice u kontekstu ostvarenja europskih ciljeva politike kao što je autonomija digitalne tehnologije 30 . Zbog važnosti područja i izazova s kojima se dionici u Uniji suočavaju potrebno je hitno djelovanje kako bi se izbjegle slabe karike u lancu inovacija i vrijednosti Europe. Stoga bi trebalo uspostaviti mehanizam na razini Unije kako bi se povezalo i usmjerilo pružanje potpora država članica, Unije i privatnog sektora istraživanju i inovacijama u području elektroničkih komponenti i sustava.

(72)Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi se baviti jasno utvrđenim temama koje bi omogućile europskim poduzećima u širem smislu da osmišljavaju, proizvode i upotrebljavaju najinovativnije tehnologije za elektroničke komponente i sustave. Strukturirana i koordinirana financijska potpora na europskoj razini nužna je kako bi se pomoglo istraživačkim timovima i europskim industrijama da zadrže svoje trenutačne prednosti kao predvodnici u iznimno konkurentnom međunarodnom kontekstu i uklone nedostatke u tehnologijama ključnima za digitalnu transformaciju u Europi koja odražava temeljne vrijednosti Unije, uključujući privatnost i povjerenje, sigurnost i zaštitu. Suradnja među dionicima ekosustava koji predstavljaju sve segmente lanaca vrijednosti ključna je za razvoj novih tehnologija i brzo uvođenje inovacija na tržište. Ujedno je vrlo bitna i otvorenost i fleksibilnost za integraciju relevantnih dionika, uključujući ponajprije MSP-ove, u nova i/ili blisko povezana tehnološka područja.

(73)Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi kombinirati financijska i tehnička sredstva koja su ključna za ovladavanje sve većim tempom inovacija u tom području, širenje znanja na društvo i dijeljenje rizika usklađivanjem strategija i ulaganja sa zajedničkim europskim interesom. Stoga bi članovi Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije trebali biti Unija, države članice i zemlje pridružene programu Obzor Europa na dobrovoljnoj osnovi i udruženja kao privatni članovi koji predstavljaju poduzeća koja su njihovi članovi [i druge pravne subjekte aktivne u području elektroničkih komponenti i sustava u Europi]. Sudjelovanje država članica usto će olakšati dosljedno usklađivanje s nacionalnim programima i strategijama i tako smanjiti preklapanja i rascjepkanost napora uz osiguravanje sinergija među dionicima i aktivnostima.

(74)U skladu s [člankom 8. stavkom 1. točkom (c)] Uredbe o Obzoru Europa države sudionice trebale bi Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije povjeriti provedbu svojih doprinosa svojim nacionalnim sudionicima u neizravnim djelovanjima. Korisnici bi trebali potpisati jedinstveni sporazum o bespovratnim sredstvima sa zajedničkim poduzećem u skladu s pravilima programa Obzor Europa, uključujući odgovarajući okvir za prava intelektualnog vlasništva, ovisno o programu Unije kojim se podupire odgovarajuća aktivnost financirana bespovratnim sredstvima. Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi obrađivati zahtjeve za povrat troškova i izvršavati plaćanja korisnicima.

(75)Pri provedbi doprinosa država sudionica njihovim nacionalnim sudionicima u neizravnim djelovanjima Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije trebalo bi uzeti u obzir da se države sudionice moraju pridržavati strogih nacionalnih proračunskih pravila. U tom smislu države sudionice i Zajedničko poduzeće trebali bi sklopiti pravno obvezujuće sporazume kojima se države sudionice obvezuju na plaćanje punog iznosa njihova doprinosa neizravnim djelovanjima tijekom trajanja inicijative. Takvi bi se sporazumi trebali sklapati u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka i programskog planiranja Zajedničkog poduzeća. Upravni odbor trebao bi donijeti godišnji program rada u kojem se ti sporazumi propisno uzimaju u obzir. Tek nakon toga i u skladu s financijskim pravilima Zajedničkog poduzeća dužnosnik za ovjeravanje trebao bi preuzeti proračunske i pravne obveze za ta neizravna djelovanja.

(76)Kao nastavak prakse uspostavljene u okviru Zajedničkog poduzeća ECSEL, potrebno je odstupanje od [članka 30.] Uredbe o Obzoru Europa kako bi se omogućilo da se različite stope nadoknade ovisno o vrsti sudionika, odnosno o tome je li riječ o MSP-ovima i neprofitnim pravnim subjektima, te vrsti djelovanja, primjenjuju bez iznimke na korisnike iz svih država sudionica. Time bi se trebala osigurati ravnoteža sudjelovanja dionika u djelovanjima koje financira Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije i potaknuti veće sudjelovanje MSP-ova kako je preporučeno u međuevaluaciji Zajedničkog poduzeća ECSEL.

(77)Pravnim okvirom Unije za jedinstveno europsko nebo 31 nastoji se reformirati sustav upravljanja europskim zračnim prometom (ATM) i to putem institucionalnih, operativnih, tehnoloških i regulatornih mjera s ciljem poboljšanja njegove učinkovitosti u smislu kapaciteta, sigurnosti, učinkovitosti i utjecaja na okoliš.

(78)Projektom istraživanja i razvoja u području upravljanja zračnim prometom (ATM) jedinstvenog europskog neba („projekt SESAR”) 32 nastoji se modernizirati upravljanje zračnim prometom i objediniti tehnološke i operativne inovacije za potporu jedinstvenom europskom nebu. Cilj mu je pružiti tehnološka rješenja za vrlo učinkovito upravljanje zračnim prometom do 2035. kako bi se omogućilo nezagušeno, sigurnije i ekološki prihvatljivije funkcioniranje sektora zračnog prometa. Projekt SESAR obuhvaća tri međusobno povezana i trajna suradnička procesa koji se neprekidno razvijaju i u kojima se definiraju, oblikuju i uvode inovativni tehnološki sustavi i operativni postupci na kojima se temelji digitalno europsko nebo definirano u europskom glavnom planu ATM-a 33 .

(79)Europski glavni plan ATM-a alat je za planiranje modernizacije ATM-a diljem Europe koji povezuje istraživačke i inovacijske aktivnosti u području ATM-a s aktivnostima uvođenja kako bi se postigli ciljevi performansi jedinstvenog europskog neba.

(80)Zajedničko poduzeće SESAR osnovano je 2007. 34 s ciljem upravljanja fazama definiranja i razvoja projekta SESAR kombiniranjem financiranja iz javnog i privatnog sektora koje osiguravaju njegovi članovi te korištenjem unutarnjih i vanjskih tehničkih resursa te radi izvršavanja i ažuriranja, prema potrebi, europskog glavnog plana ATM-a. Zajedničko poduzeće je uspostavilo nov i učinkovit oblik suradnje među dionicima u sektoru u kojem je napredak moguć samo kad svi dionici usklađeno uvedu nova rješenja. S obzirom na to da je SESAR u međuvremenu postao prepoznatljiv pojam, Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 bi ga trebalo i dalje upotrebljavati.

(81)Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi se oslanjati na iskustvo Zajedničkog poduzeća SESAR i nastaviti svoju koordinacijsku ulogu u istraživanju o ATM-u u Uniji. Glavni ciljevi Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebali bi biti jačanje i daljnja integracija kapaciteta za istraživanje i inovacije u Europi, što bi pomoglo ubrzavanju digitalizacije sektora i njegovoj većoj otpornosti i prilagodljivosti fluktuacijama u prometu. Zajedničko poduzeće bi trebalo ojačati, putem inovacija, konkurentnost zračnog prijevoza s posadom i bez posade i usluga ATM-a kako bi se podržao gospodarski oporavak i rast. Trebalo bi razvijati i ubrzavati uvođenje inovativnih rješenja na tržište kako bi zračni prostor jedinstvenog europskog neba postao najučinkovitije i ekološki najprihvatljivije nebo za letenje na svijetu.

(82)Novo Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi moći razviti i potvrditi tehnički doprinos pomaganjem Komisiji u regulatornim aktivnostima u ATM-u, npr. pripremom sve tehničke dokumentacije za zajedničke projekte uspostavljene u skladu s Uredbom o jedinstvenom europskom nebu 35 , provedbom tehničkih studija ili potporom aktivnostima normizacije. Trebalo bi osigurati i upravljanje europskim glavnim planom ATM-a koji je odobren Odlukom Vijeća 2009/320/EZ, uključujući njegovo praćenje, izvješćivanje i ažuriranje. Osim toga, Komisija bi trebala imati broj glasova proporcionalan doprinosu Unije proračunu, i to najmanje 25 % glasova. Taj aranžman Komisiji omogućuje upravljanje, iz perspektive politike, radom Zajedničkog poduzeća na izvršenju tih zadaća putem ojačanih nadzornih mehanizama uspostavljenih za takva tijela.

(83)Sudjelovanje u Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi u raznim oblicima biti otvoreno najširem mogućem rasponu i zastupljenosti dionika iz svih država članica i zemalja pridruženih programu Obzor Europa, uključujući MSP-ove. Sudjelovanje bi posebno trebalo zajamčiti ravnotežu između proizvođača opreme za zrakoplovstvo s posadom ili bez posade, korisnika zračnog prostora, pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, zračnih luka, vojske i stručnog osoblja te pružati mogućnosti MSP-ovima, akademskoj zajednici i istraživačkim organizacijama. Kako bi se utvrdili najperspektivniji pristupi i subjekti koji ih mogu primjenjivati, Komisija je objavila poziv na iskaz interesa potencijalnih članova. Upravnom odboru trebalo bi omogućiti da odabere pridružene članove na temelju rezultata tog poziva kako bi se skupina članova mogla brzo proširiti.

(84)Rutne naknade u cijelosti snose korisnici zračnog prostora, koji neizravno doprinose aktivnostima istraživanja i razvoja koje financiraju glavni dionici ATM-a kao što su pružatelji usluga u zračnoj plovidbi ili proizvodna industrija koja gradi i oprema zrakoplove kojima se služe korisnici zračnog prostora. Stoga bi korisnici zračnog prostora trebali biti odgovarajuće zastupljeni u Upravnom odboru Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3.

(85)Kako bi se osiguralo da se rezultati izviđajnog istraživanja o ATM-u (niske razine tehnološke spremnosti) djelotvorno koriste na višim razinama tehnološke spremnosti, a posebno u Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3, programski ured Zajedničkog poduzeća trebao bi upravljati takvim aktivnostima.

(86)Agencija EUROCONTROL ima odgovarajuću infrastrukturu i potrebne administrativne, IT, komunikacijske i logističke pomoćne usluge. Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi imati koristi od takve infrastrukture i usluga EUROCONTROL-a. U tom kontekstu postoji malo potencijalnih sinergija koje bi se mogle ostvariti udruživanjem administrativnih resursa s drugim zajedničkim poduzećima putem zajedničkog pozadinskog ureda. Iz tog razloga Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 trebalo bi izuzeti iz funkcija zajedničkog pozadinskog ureda utvrđenih ovom Uredbom.

(87)Za potrebe stvaranja široke baze dionika kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva partnerstva za pametne mreže i usluge, osnovano je Udruženje za 5G infrastrukturu 36 na temelju Udruženja za 5G infrastrukturu. Očekuje se da će novo industrijsko udruženje u prvim godinama nakon osnivanja imati ograničen broj sastavnih i povezanih subjekata, ali mu je cilj uključiti nove članove iz skupina dionika aktivnih u lancu vrijednosti pametnih mreža i usluga. S obzirom na njegovu očekivanu skromnu veličinu i učinak na sastavne subjekte koji su mala i srednja poduzeća, nije održivo da udruženje doprinosi 50 % administrativnih troškova Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge tijekom svojeg životnog vijeka, posebno u prvim godinama nakon njegova osnivanja. Osim toga, kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 i njezine posljedice na gospodarstvo predstavljaju izazove za europske gospodarske subjekte, među ostalim u području IKT-a. Stoga bi trebalo osigurati da privatni partneri Zajedničkog poduzeća mogu ispuniti svoje obveze, a da uvjeti ostanu privlačni i potiču nove partnere da se pridruže udruženju. Minimalni postotak godišnjeg financijskog doprinosa administrativnim troškovima od članova koji nisu Unija pritom bi trebao biti 20 % ukupnih godišnjih administrativnih troškova. Posebno bi trebalo biti moguće da sastavni subjekti koji su mala i srednja poduzeća doprinose manje od većih poduzeća. Članovi Zajedničkog poduzeća koji nisu Unija trebali bi nastojati povećati broj sastavnih ili povezanih subjekata kako bi se doprinos povećao na 50 % administrativnih troškova Zajedničkog poduzeća tijekom njegova životnog vijeka.

(88)U kontekstu prioriteta Europske komisije za razdoblje 2019.–2024. „Europa spremna za digitalno doba” i „gospodarstvo u interesu građana” te ciljeva politike utvrđenih u Komunikaciji „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” Europa treba razviti ključnu digitalnu infrastrukturu koja se temelji na 5G mrežama i izgraditi tehnološke kapacitete za 6G do 2030. U tom je kontekstu Komisija naglasila stratešku važnost europskog partnerstva za pametne mreže i usluge u pružanju sigurnih usluga koje se temelje na povezivosti potrošačima i poduzećima. Ti prioriteti mogu se ostvariti okupljanjem ključnih aktera, tj. industrije, akademske zajednice i javnih tijela, u europsko partnerstvo koje se temelji na postignućima inicijative javno-privatnog partnerstva za 5G infrastrukturu, u okviru koje su uspješno razvijene tehnologije i standardi za 5G.

(89)Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge osmišljeno je za rješavanje pitanja politike u području digitalne infrastrukture i proširenje tehnološkog opsega istraživanja i inovacija za 6G mreže. Ono bi uz blisku suradnju s državama članicama trebalo ojačati odgovor na politike i socijalne potrebe Unije u pogledu mrežne energetske učinkovitosti, kibersigurnosti, tehnološke suverenosti, privatnosti i etike te proširiti opseg istraživanja i inovacija s mreža na pružanje usluga u oblaku te komponente i uređaje za pružanje usluga građanima i širok raspon gospodarskih sektora kao što su zdravstvena skrb, promet, proizvodnja i mediji.

(90)Ciljeve javne politike povezane s pametnim mrežama i uslugama ne mogu rješavati isključivo industrija i Komisija. Za njihovo rješavanje na cjelovit i koordiniran način ponajprije je potrebno strateško sudjelovanje država članica u upravljačkoj strukturi. Stoga bi upravni odbor trebao u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir mišljenja skupine predstavnika država, posebno kad je riječ o strateškim smjernicama u vezi s programima rada i odlukama o financiranju.

(91)Napredne 5G infrastrukture bit će temelj za razvoj ekosustava za digitalnu i zelenu tranziciju te u sljedećem koraku za spremnost Europe da počne primjenjivati 6G tehnologiju. Instrument za povezivanje Europe (CEF) 2 za digitalni sektor te program Digitalna Europa i InvestEU nude mogućnosti za razvoj digitalnih ekosustava temeljenih na 5G tehnologiji, a kasnije i na 6G. Uzimajući u obzir širok raspon javnih i privatnih dionika uključenih u takve projekte uvođenja, ključno je koordinirati uspostavu strateške agende, doprinos programiranju te informacije i angažman dionika u vezi s takvim programima. Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge trebalo bi kao stratešku osnovu za te zadaće koordinirati razvoj strateških agendi uvođenja za relevantna područja uvođenja, kao što su 5G sustavi duž cesta i željeznica. U tim bi se agendama među ostalim trebali utvrditi planovi uvođenja, glavne opcije za modele suradnje i druga strateška pitanja.

(92)[Člankom 16. stavkom 3.] Uredbe o Obzoru Europa predviđeno je da, prema potrebi, Komisija ili tijelo za financiranje mora provesti sigurnosnu provjeru za prijedloge koji se odnose na sigurnosna pitanja.

(93)U skladu sa Zaključcima Vijeća od 3. prosinca 2019. i Preporukom od 26. ožujka 2019. o kibersigurnosti 5G mreža za koordinirano djelovanje na razini Unije, skupina država članica za suradnju u području mrežne i informacijske sigurnosti objavila je u siječnju 2020. paket instrumenata EU-a za ublažavanje rizika u pogledu kibersigurnosti 5G mreža (paket instrumenata). Taj paket instrumenata uključuje niz strateških i tehničkih mjera te mjera potpore kojima se mogu smanjiti glavni kibersigurnosni rizici 5G mreža, kako su utvrđeni u Izvješću o usklađenoj procjeni rizika na razini EU-a, te dati smjernice za odabir mjera kojima bi trebalo dati prednost u planovima za smanjenje rizika na nacionalnoj razini i razini Unije. Komunikacijom Komisije od 29. siječnja 2020. o provedbi paketa instrumenata EU-a 37 potvrđuju se sve mjere i smjernice utvrđene u paketu i naglašava se potreba za ograničenjima, uključujući nužna isključenja, u vezi s dobavljačima koji se smatraju visokorizičnima na temelju čimbenika utvrđenih u usklađenoj procjeni rizika na razini EU-a te mjere za izbjegavanje ovisnosti o tim dobavljačima. U njoj se utvrđuje i niz posebnih mjera za Komisiju, posebno kako bi se osiguralo da sudjelovanje u programima financiranja sredstvima EU-a u relevantnim tehnološkim područjima bude uvjetovano poštovanjem sigurnosnih zahtjeva uz potpuno iskorištavanje i dodatnu provedbu sigurnosnih uvjeta. Stoga bi se provedbom ove Uredbe trebale uvesti odgovarajuće odredbe kako bi odražavale sigurnosne mjere u djelovanjima koja financira Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge i, na temelju njegovih preporuka, druga tijela za financiranje koja provode druge programe Unije u području pametnih mreža i usluga.

(94)Zajednička poduzeća u okviru programa Obzor 2020. osnovana su za razdoblje do 31. prosinca 2024. Zajednička poduzeća bi trebala pružati trajnu potporu odgovarajućim istraživačkim programima provedbom preostalih djelovanja koja su započeta ili nastavljena na temelju uredaba (EU) br. 560/2014, (EU) br. 558/2014, (EU) br. 559/2014, (EU) br. 557/2014, (EU) br. 561/2014, (EU) br. 642/2014 i Uredbe (EZ) br. 219/2007 u skladu s tim uredbama do njihova prestanka. U interesu pravne sigurnosti i jasnoće te bi uredbe stoga trebalo staviti izvan snage.

(95)Unija bi trebala djelovati samo ako se može dokazati da je djelovanje na razini Unije učinkovitije od djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Inicijative su usmjerene na područja u kojima postoji dokaziva dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a zbog razmjera, brzine i opsega napora koje EU mora uložiti kako bi postigao svoje dugoročne ciljeve iz Ugovora, ostvario svoje strateške političke prioritete i ispunio obveze. Predloženim inicijativama trebale bi se također dopuniti i ojačati nacionalne i podnacionalne aktivnosti u istom području.

(96)S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog izbjegavanja nepotrebnog udvostručavanja, održavanja kritične mase i osiguravanja da se javno financiranje koristi na optimalan način oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

DIO PRVI

ZAJEDNIČKE ODREDBE

GLAVA I.

Opće odredbe

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom osniva devet zajedničkih poduzeća u smislu članka 187. Ugovora o funkcioniranju Europske unije za provedbu institucionaliziranih europskih partnerstava koja su definirana u [članku 2. stavku 3.] i na koja se upućuje u [članku 8. stavku 1.] točki (c) Uredbe o Obzoru Europa. Utvrđuju se njihovi ciljevi i zadaće, članstvo, ustroj i druga operativna pravila.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.„član koji nije Unija” znači svaka država sudionica, privatni član ili međunarodna organizacija koji su članovi zajedničkog poduzeća;

2.„član osnivač” znači svaki pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili zemlji pridruženoj programu Obzor Europa, ili međunarodna organizacija koja je identificirana kao član zajedničkog poduzeća u ovoj Uredbi ili jednom od njezinih priloga;

3.„pridruženi član” znači svaki pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili zemlji pridruženoj programu Obzor Europa, ili međunarodna organizacija koja pristupi zajedničkom poduzeću potpisivanjem izjave o preuzimanju obveze u skladu s člankom 7. stavkom 4. i podložno odobrenju u skladu s tim člankom;

4.„država sudionica” znači svaka država članica ili zemlja pridružena programu Obzor Europa nakon obavješćivanja o sudjelovanju u aktivnostima Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije putem izjave o preuzimanju obveze;

5.„privatni član” znači svaki član zajedničkog poduzeća koji nije Unija, država sudionica ili međunarodna organizacija;

6.„sastavni subjekti” znači subjekti od kojih je sastavljen privatni član zajedničkog poduzeća, u skladu sa statutom tog člana;

7.„partner koji daje doprinos” znači svaka zemlja, međunarodna organizacija ili pravni subjekt koji nije član, sastavni subjekt člana ili povezani subjekt bilo kojeg od njih, a koji podupire ciljeve zajedničkog poduzeća u njegovu specifičnom području istraživanja i čiji je zahtjev odobren u skladu s člankom 9. stavkom 3.;

8.„doprinosi u naravi za operativne aktivnosti” znači doprinosi privatnih članova, njihovih sastavnih subjekata, povezanih subjekata bilo kojeg od njih, međunarodnih organizacija i partnera koji daju doprinos, a koji se sastoje od prihvatljivih troškova koji su nastali provedbom neizravnih djelovanja umanjenih za doprinos tog zajedničkog poduzeća i država sudionica tog zajedničkog poduzeća i svaki drugi doprinos Unije tim troškovima;

9.„dodatna aktivnost” znači aktivnost izvan glavnog dijela programa rada koja ne prima financijsku potporu zajedničkog poduzeća, ali doprinosi njegovim ciljevima i izravno je povezana s prihvaćanjem rezultata projekata u okviru tog zajedničkog poduzeća ili prethodnih inicijativa ili predstavlja znatnu dodanu vrijednost Unije;

10.„doprinosi u naravi za dodatne aktivnosti” znači doprinosi privatnih članova, njihovih sastavnih subjekata ili povezanih subjekata bilo kojeg od njih, a koji se sastoje od troškova nastalih provedbom dodatnih aktivnosti umanjenih za doprinose tim troškovima koje su dali Unija i države sudionice tog zajedničkog poduzeća;

11.„prethodna inicijativa” znači svako partnerstvo u jednom od područja obuhvaćenih zajedničkim poduzećem koje je primilo financijsku potporu iz jednog od prethodnih okvirnih programa za istraživanje;

12.„strateška agenda za istraživanja i inovacije” znači dokument koji obuhvaća razdoblje trajanje Obzora Europa i u kojem se utvrđuju ključni prioriteti, tehnologije i inovacije potrebni za postizanje ciljeva zajedničkog poduzeća;

13.„program rada” znači dokument iz [članka 2.] [točke 20.] Uredbe o Obzoru Europa;

14.„sukob interesa” znači situacija iz članka 61. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 u koju je uključen financijski izvršitelj ili druga osoba.

Članak 3.

Osnivanje

1.Sljedeća zajednička poduzeća osnivaju se kao tijela Unije za razdoblje koje završava 31. prosinca 2031.:

(a)Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo;

(b)Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo;

(c)Zajedničko poduzeće za čisti vodik;

(d)Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu;

(e)Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3;

(f)Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje; 

(g)Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije; 

(h)Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3;

(i)Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge. 

2.Tijela Unije iz stavka 1. zajednički se nazivaju „zajednička poduzeća”.

3.Kako bi se u obzir uzelo trajanje Obzora Europa, pozivi na podnošenje prijedloga u okviru zajedničkih poduzeća objavljuju se najkasnije do 31. prosinca 2027. U propisno opravdanim slučajevima pozivi na podnošenje prijedloga mogu se objaviti najkasnije do 31. prosinca 2028.  

4.Zajednička poduzeća imaju pravnu osobnost. U svakoj državi članici imaju najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama u skladu s pravom tih država članica. Mogu stjecati pokretnine i nekretnine i njima raspolagati te biti stranka u sudskom postupku. 

5.Sjedište zajedničkih poduzeća je u Bruxellesu, u Belgiji.

6.Osim ako se utvrdi drukčije, odredbe iz dijela prvog i dijela trećeg primjenjuju se na sva zajednička poduzeća. Odredbe iz dijela drugog primjenjuju se na pojedinačna zajednička poduzeća, ovisno o slučaju. 

7.Za potrebe dijela prvog i dijela trećeg ove Uredbe i ako nije navedeno drukčije, upućivanje na pojedinačno zajedničko poduzeće ili tijelo znači upućivanje na svako zajedničko poduzeće ili svako istovjetno tijelo pojedinačnih zajedničkih poduzeća i na njihove nadležnosti u odnosu na druga tijela istog zajedničkog poduzeća.

GLAVA II.

FUNKCIONIRANJE ZAJEDNIČKIH PODUZEĆA

POGLAVLJE 1.

Ciljevi i zadaće 

Članak 4.

Ciljevi i načela

1.Zajednička poduzeća iz članka 3. doprinose općim ciljevima Uredbe o Obzoru Europa kako je utvrđeno u njezinu [članku 3].

2.Zajednička poduzeća, putem angažmana i obveze partnera u pogledu oblikovanja i provedbe programa istraživačkih i inovacijskih aktivnosti, moraju ispuniti sljedeće opće ciljeve:

(a)jačanje i integracija Unijinih znanstvenih i tehnoloških kapaciteta za potporu stvaranju i širenju visokokvalitetnih novih znanja, osobito u cilju svladavanja globalnih izazova, uz osiguravanje konkurentnosti Unije i održivosti i uz doprinos snažnijem europskom istraživačkom prostoru;

(b)uspostava vodećeg i na održivosti utemeljenog položaja Unijinih vrijednosnih lanaca i otvorene strateške autonomije Unije u ključnim tehnologijama i industrijama u skladu s industrijskom strategijom za Europu;

(c)razvoj i ubrzano prihvaćanje inovativnih rješenja u cijeloj Uniji kojima se odgovara na klimatske, okolišne, zdravstvene i druge globalne društvene izazove i doprinosi strateškim prioritetima Unije, osobito kako bi se ostvarili UN-ovi ciljevi održivog razvoja i postigla klimatska neutralnost u Uniji do 2050.

3.Zajednička poduzeća moraju ispuniti sljedeće posebne ciljeve:

(a)povećanje kritične mase i znanstvenih kapaciteta u međusektorskom i interdisciplinarnom istraživanju i inovacijama u cijeloj Uniji;

(b)ubrzavanje društvene, ekološke i gospodarske tranzicije u područjima i sektorima od strateške važnosti za prioritete Unije, osobito radi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. u skladu s ciljevima utvrđenima na temelju europskog zelenog plana;

(c)povećanje inovacijskih mogućnosti i učinkovitosti postojećih i novih europskih istraživačkih i inovacijskih vrijednosnih lanaca, uključujući u malim i srednjim poduzećima (MSP);

(d)ubrzavanje uvođenja, prihvaćanja i širenja inovativnih rješenja u snažnijem europskom istraživačkom i inovacijskom ekosustavu, među ostalim uz široku i ranu suradnju te uz zajedničko stvaranje s krajnjim korisnicima, građanima te regulatornim i normizacijskim tijelima;

(e)uvođenje okolišnih i proizvodnih poboljšanja u nove proizvode i usluge zahvaljujući iskorištavanju mogućnosti i resursa Unije.

4.Zajednička poduzeća usto imaju dodatne ciljeve utvrđene u dijelu drugom.

5.U provedbi Uredbe o Obzoru Europa zajednička poduzeća poštuju načela utvrđena u [članku 6.a] te uredbe.

6.Zajednička poduzeća ispunjavaju uvjete i kriterije za europska partnerstva utvrđene u [članku 8.] Uredbe o Obzoru Europa i njezinu [Prilogu III.]. 

Članak 5.

Operativni ciljevi i zadaće

1.Zajednička poduzeća imaju sljedeće operativne ciljeve u skladu s kriterijima utvrđenima u [Prilogu III.] Uredbi o Obzoru Europa te doprinose operativnim ciljevima Obzora Europa utvrđenima u posebnom programu za provedbu Obzora Europa, uspostavljenom Odlukom Vijeća XXX/XXXX/EU 38 :

(a)jačanje i širenje izvrsnosti, uključujući poticanjem šireg sudjelovanja u cijeloj Uniji;

(b)stimuliranje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u MSP-ovima i doprinos osnivanju i rastu inovativnih poduzeća, osobito novoosnovanih poduzeća, MSP-ova i, u iznimnim slučajevima, malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(c)jačanje spone između politike istraživanja i inovacija i, prema potrebi, politike obrazovanja i drugih politika, uključujući komplementarnost s nacionalnim, regionalnim i Unijinim istraživačkim i inovacijskim politikama i aktivnostima;

(d)jačanje suradničkih veza u europskom istraživanju i inovacijama te među sektorima i disciplinama, uključujući društvene i humanističke znanosti;

(e)jačanje međunarodne suradnje;

(f)povećanje javnog prihvaćanja i uvođenja novih rješenja i informiranosti o njima te povezane potražnje uključivanjem građana i krajnjih korisnika u postupke zajedničkog stvaranja i zajedničkog osmišljavanja;

(g)poticanje iskorištavanja rezultata istraživanja i inovacija te aktivno širenje i iskorištavanje rezultata, osobito u cilju poticanja privatnih ulaganja i razvoja politika;

(h)ubrzavanje industrijske preobrazbe, među ostalim s pomoću poboljšanih vještina za inovacije;

(i)podupiranje provedbe povezanih politika Unije koja je utemeljena na dokazima, kao i regulatornih i normizacijskih aktivnosti i aktivnosti održivih ulaganja na europskoj i globalnoj razini.

2.Donošenjem sustavnog pristupa za postizanje ciljeva zajednička poduzeća obavljaju sljedeće zadaće: 

(a)pružaju financijsku potporu, prvenstveno u obliku bespovratnih sredstava, za neizravna djelovanja u području istraživanja i inovacija, koja su odabrana na temelju otvorenih i konkurentnih poziva, osim ako je drukčije utvrđeno u njihovim programima rada;

(b)razvijaju blisku suradnju i uspostavljaju koordinaciju s drugim europskim partnerstvima, među ostalim izdvajajući prema potrebi dio proračunskih sredstava zajedničkog poduzeća za zajedničke pozive; 

(c)istražuju sinergije s relevantnim aktivnostima i programima na razini Unije i na nacionalnoj i regionalnoj razini te prema potrebi mogućnosti za daljnje financiranje iz tih aktivnosti i programa, osobito sinergije kojima se potiču uvođenje inovativnih rješenja, obrazovanje i regionalni razvoj, kao što su fondovi kohezijske politike u skladu sa strategijama pametne specijalizacije;

(d)osiguravaju da njihov rad doprinosi zahtjevima za strateško višegodišnje planiranje, izvješćivanje, praćenje i evaluaciju i drugim zahtjevima iz Obzora Europa utvrđenima u [člancima 45. i 47.] Uredbe o Obzoru Europa, kao što je provedba zajedničkog okvira za povratne informacije o politikama;

(e)promiču sudjelovanje MSP-ova u svojim aktivnostima i poduzimaju mjere za informiranje MSP-ova, u skladu s ciljevima Obzora Europa;

(f)mobiliziraju resurse javnog i privatnog sektora potrebne za ostvarivanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi;

(g)prate napredak u postizanju ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi, kao i onih utvrđenih u [članku 45.] Uredbe o Obzoru Europa i njezinu [Prilogu V.];

(h)donose i provode svoje programe rada;

(i)povezuju se sa širokim rasponom dionika, koji obuhvaćaju ali nisu ograničeni na decentralizirane agencije, istraživačke organizacije i sveučilišta, krajnje korisnike i javna tijela, osobito radi definiranja prioriteta i aktivnosti svake inicijative kao i osiguravanja uključivosti;

(j)poduzimaju aktivnosti informiranja, komuniciranja, objavljivanja, širenja i iskorištavanja rezultata primjenjujući mutatis mutandis [članak 46.] Uredbe o Obzoru Europa, što uključuje stavljanje na raspolaganje detaljnih informacija o rezultatima istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u elektroničkoj bazi podataka o Obzoru Europa i davanje pristupa tim informacijama;

(k)daju Komisiji potrebnu tehničku, znanstvenu i administrativnu potporu za obavljanje njezinih zadaća u svrhu osiguravanja pravilnog funkcioniranja i razvoja konkretnih područja u Uniji kojima se bavi zajedničko poduzeće;

(l)doprinose djelotvornijoj povezanosti znanosti i politike, poticanju otvorene znanosti uz bolje iskorištavanje rezultata, ispunjavanju političkih potreba, kao i promicanju bržeg širenja i prihvaćanja rezultata;

(m)utvrđuju relevantna znanja stečena upravljanjem istraživačkim i inovacijskim projektima i njihovim rezultatima te ih prenose Komisiji – u skladu sa zajedničkim okvirom za povratne informacije o politikama te sa strategijama i mjerama za potporu ciljevima europskog zelenog plana – kako bi služila kao temelj za praćenje, evaluaciju i (ako je potrebno) ispravljanje postojećih mjera politike ili za oblikovanje novih političkih inicijativa i odluka;

(n)podupiru Komisiju u razvoju i provedbi čvrstih i znanstveno utemeljenih kriterija tehničke provjere u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852 o održivim ulaganjima tako što prate i ocjenjuju njihovu primjenu u gospodarskom sektoru u kojem sama djeluju kako bi prema potrebi pružila ad hoc povratne informacije u svrhu oblikovanja politika;

(o)razmatraju načelo „ne nanosi bitnu štetu” u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) 2020/852 i uzimaju u obzir odredbe te uredbe kako bi prema potrebi poboljšala pristup održivom financiranju;

(p)obavljaju sve ostale zadaće potrebne za postizanje ciljeva utvrđenih u ovoj Uredbi.

3.Osim zadaća utvrđenih u ovom članku i dijelu drugom zajedničkim poduzećima može se povjeriti provedba dodatnih zadaća za koje je potrebno kumulativno, komplementarno ili kombinirano financiranje iz programa Unije.

POGLAVLJE 2.

Članovi, partneri koji daju doprinos i doprinosi

Članak 6.

Članovi

1.Članovi zajedničkih poduzeća iz članka 3. su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)države sudionice;

(c)članovi osnivači;

(d)pridruženi članovi.

2.Članstvo u zajedničkom poduzeću ne može se prenijeti na treću stranu bez prethodne suglasnosti upravnog odbora iz odjeljka 1. poglavlja 3. ove glave.

Članak 7.

Odabir pridruženih članova

1.Zajednička poduzeća mogu objaviti otvoreni poziv na iskaz interesa s ciljem odabira pridruženih članova. U pozivu na iskaz interesa definiraju se ključni kapaciteti koji su potrebni za postizanje ciljeva zajedničkog poduzeća. Svi pozivi objavljuju se na internetskim stranicama zajedničkog poduzeća te se o njima obavješćuje svim odgovarajućim kanalima, uključujući, ako je primjenjivo, i preko skupine predstavnika država, kako bi se osiguralo najšire moguće sudjelovanje u interesu ostvarivanja ciljeva zajedničkog poduzeća.

2.Izvršni direktor ocjenjuje zahtjeve za članstvo uz pomoć neovisnih stručnjaka i, ako je primjenjivo, relevantnih tijela zajedničkog poduzeća, na temelju dokumentiranog znanja, iskustva i potencijalne dodane vrijednosti podnositelja zahtjeva u postizanju ciljeva zajedničkog poduzeća, financijske stabilnosti podnositelja zahtjeva i dugoročne obveze za financijske doprinose i doprinose u naravi zajedničkom poduzeću, te uzimajući u obzir potencijalne sukobe interesa.

3.Upravni odbor ocjenjuje i, ovisno o slučaju, odobrava zahtjeve za članstvo.

4.Izjavu o preuzimanju obveze potpisuju odabrani pridruženi članovi i izvršni direktor, koji djeluje kao predstavnik zajedničkog poduzeća, a u njoj se definiraju pojedinosti o članstvu u smislu sadržaja, aktivnosti i trajanja, doprinos pridruženih članova zajedničkom poduzeću, što uključuje navođenje predviđenih dodatnih aktivnosti iz članka 11. stavka 1. točke (b), kao i odredbe koje se odnose na predstavnike pridruženih članova i glasačka prava unutar upravnog odbora.

Članak 8.

Promjene i raskid članstva

1.Svaki član zajedničkog poduzeća može raskinuti svoje članstvo u tom zajedničkom poduzeću. Raskid proizvodi učinke i postaje neopoziv šest mjeseci nakon obavješćivanja izvršnog direktora zajedničkog poduzeća, koji o tom obavješćuje druge članove. Od dana raskida član se oslobađa svih obveza osim onih koje je zajedničko poduzeće odobrilo ili imalo prije raskida članstva, ako zajednički nije dogovoreno drukčije.

2.Svaki član obavješćuje zajedničko poduzeće o svakom spajanju ili stjecanju među članovima koji mogu utjecati na zajedničko poduzeće ili o svakom preuzimanju člana od strane subjekta koji nije član zajedničkog poduzeća.

3.Upravni odbor odlučuje hoće li raskinuti članstvo člana iz stavka 2. s ciljem osiguravanja kontinuiteta poslovanja i zaštite interesa Unije ili zajedničkog poduzeća. Raskid proizvodi učinke i postaje neopoziv najkasnije šest mjeseci od odluke upravnog odbora ili na datum naveden u toj odluci, ovisno o tom što nastupi ranije. Predmetni član ili članovi ne sudjeluju u glasovanju upravnog odbora.

4.Svaki privatni član obavješćuje zajedničko poduzeće o svim bitnim promjenama u svojem vlasništvu, kontroli ili sastavu. Ako Komisija smatra da bi ta promjena mogla utjecati na interese Unije ili zajedničkog poduzeća iz razloga sigurnosti ili javnog poretka, ona može upravnom odboru predložiti da raskine članstvo predmetnog privatnog člana. Upravni odbor odlučuje o raskidu članstva predmetnog člana. Predmetni privatni član ne sudjeluje u glasovanju upravnog odbora.

5.Raskid članstva proizvodi učinke i postaje neopoziv najkasnije šest mjeseci od odluke upravnog odbora ili na datum naveden u toj odluci, ovisno o tom što nastupi ranije.

6.Upravni odbor može raskinuti članstvo bilo kojeg člana koji ne ispunjava svoje obveze u skladu s ovom Uredbom. Postupak utvrđen u članku 26. stavku 6. primjenjuje se mutatis mutandis.

7.Ako dođe do promjene u članstvu ili raskida, zajedničko poduzeće odmah na svojim stranicama objavljuje ažurirani popis svojih članova zajedno s datumom od kojeg takva promjena proizvodi učinke.

8.Prema potrebi i podložno članku 15. stavku 2. upravni odbor odlučuje o preraspodjeli glasačkih prava u upravnom odboru.

Članak 9.

Partneri koji daju doprinos

1.Svaki kandidat za partnera koji daje doprinos kako je definiran u članku 2. stavku 7. upravnom odboru dostavlja izjavu o suglasnosti. U izjavi o suglasnosti definira se opseg partnerstva u smislu teme, aktivnosti i trajanja te se utvrđuje doprinos podnositelja zahtjeva zajedničkom poduzeću.

2.Upravni odbor ocjenjuje izjavu o suglasnosti te odobrava ili odbija zahtjev.

3.Ako se zahtjev odobri, Unija može odgovoriti na doprinos partnera koji daje doprinos zajedničkom poduzeću davanjem dodatnih financijskih doprinosa do maksimalnih iznosa utvrđenih u članku 100. točki (b) i članku 116. točki (b).

4.Partneri koji daju doprinos nemaju glasačka prava u upravnom odboru zajedničkog poduzeća.

Članak 10.

Financijski doprinos Unije

1.Financijski doprinos Unije zajedničkim poduzećima, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, pokriva administrativne i operativne troškove do maksimalnih iznosa utvrđenih u dijelu drugom. Doprinos Unije utvrđen u dijelu drugom može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su oni dostupni.

2.Doprinos Unije plaća se iz odobrenih sredstava u općem proračunu Unije koja su dodijeljena posebnom programu za provedbu Obzora Europa, uspostavljenom Odlukom Vijeća XXX/XXXX/EU, u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) podtočkom iv. i člankom 154. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 kad su u pitanju tijela iz članka 71. te uredbe.

3.Zajedničkim poduzećima mogu se povjeriti dodatna sredstva Unije kojima se dopunjuje doprinos iz stavka 2. u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c) podtočkom iv. i člankom 154. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

4.Na doprinose koji se odnose na dodatne zadaće povjerene zajedničkom poduzeću u skladu s člankom 5. stavkom 3. ili stavkom 3. ovog članka primjenjuju se zahtjevi iz članka 155. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

5.Dodatni doprinosi iz programa Unije koji se odnose na dodatne zadaće povjerene zajedničkom poduzeću u skladu sa stavkom 3. ovog članka ili člankom 5. stavkom 3. ne ulaze u izračun maksimalnog financijskog doprinosa Unije utvrđenog u dijelu drugom.

Članak 11.

Doprinosi članova koji nisu Unija i partnera koji daju doprinos

1.Doprinose privatnih članova čine:

(a)doprinosi u naravi za operativne aktivnosti;

(b)doprinosi u naravi za dodatne aktivnosti, koje je odobrio upravni odbor u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (l);

(c)financijski doprinosi.

2.Osim ako je drukčije utvrđeno u dijelu drugom, privatni članovi svake godine do 31. ožujka izvješćuju svoj upravni odbor o vrijednosti doprinosa iz stavka 1. točke (b) koji su dani u svakoj od prethodnih financijskih godina. Za potrebe vrednovanja tih doprinosa, troškovi se utvrđuju u skladu s uobičajenim praksama troškovnog računovodstva predmetnih subjekata, primjenjivim računovodstvenim standardima zemlje u kojoj subjekt ima poslovni nastan i primjenjivim međunarodnim računovodstvenim standardima i međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja. Troškove potvrđuje neovisni vanjski revizor kojeg imenuje predmetni subjekt. U slučaju bilo kakve nejasnoće u pogledu potvrđivanja, predmetno zajedničko poduzeće može provjeriti metodu vrednovanja. U konkretnim slučajevima upravni odbor može odobriti upotrebu jednokratnih iznosa ili jediničnih troškova radi vrednovanja doprinosa. 

3.Za potrebe ove Uredbe reviziju troškova nastalih uslijed dodatnih aktivnosti ne provodi predmetno zajedničko poduzeće niti bilo koje tijelo Unije.

4.Doprinosi država sudionica sastoje se od financijskih doprinosa.

5.Doprinosi međunarodnih organizacija sastoje se od financijskih doprinosa i doprinosa u naravi za operativne aktivnosti.

6.Doprinosi partnera koji daju doprinos odgovaraju iznosima na koje su se obvezali u izjavi o suglasnosti kad su postali partneri koji daju doprinos, a sastoje se od:

(a)financijskih doprinosa;

(b)doprinosa u naravi za operativne aktivnosti.

7.Komisija može ukinuti, razmjerno smanjiti ili suspendirati financijski doprinos Unije zajedničkom poduzeću ili pokrenuti postupak likvidacije iz članka 43. Statuta u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

(a)ako predmetno zajedničko poduzeće ne ispunjava uvjete da mu se povjeri doprinos Unije; ili

(b)ako članovi koji nisu Unija ili njihovi sastavni ili povezani subjekti ne daju doprinose, daju samo djelomične doprinose, ne poštuju rokove iz stavka 2. u pogledu doprinosa iz stavaka 1., 4. i 5. ovog članka; ili

(c)zbog rezultata evaluacija iz članka 171. stavka 2.

8.Odlukom Komisije o ukidanju, razmjernom smanjenju ili suspendiranju financijskog doprinosa Unije ne sprečava se povrat prihvatljivih troškova koje su članovi koji nisu Unija imali prije priopćenja te odluke zajedničkom poduzeću.

9.U skladu s postupkom iz članka 26. stavka 6. svaki član zajedničkog poduzeća koji nije Unija, a koji ne ispuni svoje obveze u pogledu doprinosa iz ove Uredbe, uskraćuje mu se pravo glasa u upravnom odboru do ispunjenja obveza. Ako takav član ne ispuni svoje obveze po isteku razdoblja od dodatnih šest mjeseci, njegovo se članstvo opoziva, osim ako u propisno opravdanim slučajevima upravni odbor odluči drukčije. Predmetni subjekt ne sudjeluje u glasovanju upravnog odbora.

POGLAVLJE 3.

Ustroj zajedničkih poduzeća

Članak 12.

Sinergije i učinkovitost funkcija zajedničkog pozadinskog ureda

1.Zajednička poduzeća, u roku od godine dana od donošenja ove Uredbe, sklapaju sporazume o razini usluga u pogledu funkcija zajedničkog pozadinskog ureda, osim ako je drukčije utvrđeno u dijelu drugom i uz uvjet da se zajamči istovjetna razina zaštite financijskih interesa Unije ako se zadaće izvršenja proračuna povjere zajedničkim poduzećima. Pod uvjetom da se potvrdi održivost i nakon provjere resursa takve funkcije uključuju sljedeća područja:

(a)potporu ljudskim resursima;

(b)pravnu pomoć;

(c)informacijske i komunikacijske tehnologije;

(d)računovodstvo (uključujući riznicu);

(e)komunikaciju;

(f)logistiku, događanja i upravljanje prostorijama za sastanke;

(g)potporu za strategiju revizije i strategiju za borbu protiv prijevara svakog zajedničkog poduzeća.

2.Funkcije zajedničkog pozadinskog ureda iz stavka 1. obavlja jedno ili više odabranih zajedničkih poduzeća za sva druga. Povezane funkcije zadržavaju se u istom zajedničkom poduzeću radi osiguravanja koherentnog ustroja.

3.Sporazumi o razini usluga iz stavka 1. omogućuju prijenos odobrenih sredstava ili povrat troškova za pružanje zajedničkih usluga među zajedničkim poduzećima.

4.Ne dovodeći u pitanje preraspodjelu na druge zadaće unutar zajedničkog poduzeća ni druge administrativne aranžmane koji ne utječu na ugovore o radu, osoblje kojem su povjerene funkcije prenesene na zajednički pozadinski ured čiji je domaćin drugo zajedničko poduzeće može biti premješteno u to zajedničko poduzeće. Ako predmetni član osoblja pisanim putem izrazi svoje odbijanje, zajedničko poduzeće može raskinuti njegov ugovor u skladu s uvjetima iz članka 47. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

5.Osoblje iz stavka 4., koje je premješteno u zajedničko poduzeće koje je domaćin zajedničkog pozadinskog ureda, zadržava istu vrstu ugovora, funkcijsku skupinu i razred te se smatra da je cijeli radni staž odradilo u tom zajedničkom poduzeću.

Članak 13.

Tijela zajedničkih poduzeća

1.Svako zajedničko poduzeće ima upravni odbor i izvršnog direktora.

2.Zajedničko poduzeće usto može imati znanstveno savjetodavno tijelo, skupinu predstavnika država i skupinu dionika te neko drugo tijelo u skladu s odredbama iz dijela drugog.

3.Pri obavljanju svojih zadaća svako tijelo zajedničkog poduzeća ostvaruje samo one ciljeve koji su utvrđeni u ovoj Uredbi i djeluje samo u okviru aktivnosti zajedničkog poduzeća u čiju je svrhu osnovano.

4.Ne dovodeći u pitanje stavak 3., tijela dvaju ili više zajedničkih poduzeća mogu odlučiti uspostaviti strukturiranu suradnju, među ostalim putem redovitih sastanaka ili zajedničkih odbora.

ODJELJAK 1.

Upravni odbor

Članak 14.

Sastav upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od najmanje dvaju predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju i broja predstavnika iz svakog od članova zajedničkog poduzeća koji nisu Unija koji je utvrđen u dijelu drugom za svako zajedničko poduzeće.

2.Ako u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (b) članovi zajedničkog poduzeća uključuju države sudionice, u upravni odbor imenuje se po jedan predstavnik iz svake države sudionice.

Članak 15.

Funkcioniranje upravnog odbora

1.Predstavnici članova u upravnom odboru odluke nastoje donositi konsenzusom. U nedostatku konsenzusa provodi se glasovanje. Odluka se donosi većinom od najmanje 75 % glasova, uključujući glasove odsutnih predstavnika.

Donošenje odluka u upravnom odboru može ovisiti i o bilo kojem od relevantnih posebnih pravila utvrđenih u dijelu drugom.

2.Unija ima 50 % glasačkih prava, osim ako je drukčije utvrđeno u dijelu drugom. Glasačka prava Unije nedjeljiva su.

Glasačka prava članova koji nisu Unija podliježu posebnim pravilima utvrđenima u dijelu drugom.

3.Unija i drugi predstavnici naizmjenično imenuju predsjednika upravnog odbora na godinu dana, osim ako je drukčije propisano u dijelu drugom.

4.Upravni odbor održava redovite sastanke najmanje dvaput godišnje. Izvanredni sastanci mogu se sazvati na zahtjev predsjednika, izvršnog direktora, Komisije ili većine predstavnika članova koji nisu Unija ili država sudionica. Sastanke upravnog odbora saziva predsjednik, a održavaju se u sjedištu predmetnog zajedničkog poduzeća, osim ako je u propisno opravdanim slučajevima upravni odbor iznimno odlučio drukčije.

5.Izvršni direktor prisustvuje sastancima i ima pravo sudjelovati u raspravama, ali nema pravo glasa.

6.Predsjednici drugih tijela predmetnog zajedničkog poduzeća imaju pravo prisustvovati sastancima upravnog odbora kao promatrači ako pitanja o kojima se raspravlja ulaze u opseg njihovih zadaća. Mogu sudjelovati u raspravama, ali nemaju pravo glasa.

7.Predsjednik može na pojedinačnoj osnovi pozvati i druge osobe da prisustvuju kao promatrači, ponajprije predstavnike drugih europskih partnerstava, izvršnih ili regulatornih agencija, regionalnih tijela unutar Unije i europskih tehnoloških platformi, podložno pravilima o povjerljivosti i sukobu interesa.

8.Kvorum upravnog odbora postignut je ako su prisutni Komisija, privatni članovi i, ako je primjenjivo, najmanje tri glavna delegata država sudionica.

9.Predstavnici članova nisu osobno odgovorni za radnje koje poduzimaju u ulozi predstavnika u upravnom odboru.

10.Upravni odbor donosi vlastiti poslovnik.

11.Na predstavnike članova primjenjuju se odredbe kodeksa ponašanja. Kodeksom ponašanja utvrđuju se obveze takvih članova radi zaštite integriteta i ugleda predmetnog zajedničkog poduzeća i Unije.

Članak 16.

Zadaće upravnog odbora

1.Upravni odbor svakog zajedničkog poduzeća u cijelosti je odgovoran za strateške smjernice i rad tog zajedničkog poduzeća te nadzire provedbu njegovih aktivnosti.

Komisija, u okviru svoje uloge u upravnom odboru, nastoji osigurati koordinaciju aktivnosti zajedničkih poduzeća i relevantnih aktivnosti Unijinih programa financiranja s ciljem promicanja sinergija i komplementarnosti pri utvrđivanju prioriteta obuhvaćenih suradnjom u području istraživanja.

2.Upravni odbor obavlja sljedeće zadaće:

(a)osigurava pomno i pravovremeno praćenje napretka istraživačkog i inovacijskog programa zajedničkog poduzeća i pojedinačnih djelovanja u odnosu na prioritete Komisije i na stratešku agendu za istraživanja i inovacije te prema potrebi poduzima korektivne mjere kako bi osigurao da zajedničko poduzeće ispunjava svoje ciljeve;

(b)ocjenjuje, prihvaća ili odbija zahtjeve za članstvo u skladu s člankom 7.;

(c)ocjenjuje, prihvaća ili odbija zahtjeve potencijalnih partnera koji daju doprinos u skladu s člankom 9.;

(d)odlučuje o raskidu članstva u zajedničkom poduzeću u odnosu na svakog člana koji ne ispunjava svoje obveze u skladu s ovom Uredbom ili u skladu s člankom 8. stavcima 2. i 3.;

(e)donosi financijska pravila zajedničkog poduzeća u skladu s člankom 25.;

(f)donosi godišnji proračun i plan radnih mjesta za osoblje u kojem se među ostalim navodi broj privremenih i stalnih radnih mjesta prema funkcijskoj skupini i razredu i broj članova ugovornog osoblja i upućenih nacionalnih stručnjaka iskazan u ekvivalentima punog radnog vremena;

(g)odlučuje o raspodjeli administrativnih troškova među članovima koji nisu Unija, ako ti članovi ne postignu dogovor u skladu s člankom 26. stavkom 2.;

(h)u skladu sa stavkom 4. i u odnosu na osoblje zajedničkog poduzeća, izvršava ovlasti koje su Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju”) dodijeljene tijelu nadležnom za imenovanja i ovlasti koje su Uvjetima zaposlenja ostalih službenika Europske unije („Uvjeti zaposlenja ostalih službenika”) dodijeljene tijelu ovlaštenom za sklapanje ugovora o radu („ovlasti tijela nadležnog za imenovanja”);

(i)imenuje i razrješuje izvršnog direktora, produljuje mu mandat, daje mu smjernice i prati njegov rad;

(j)donosi stratešku agendu za istraživanja i inovacije na početku inicijative te je prema potrebi izmjenjuje za trajanja Obzora Europa. U strateškoj agendi za istraživanja i inovacije utvrđuju se ciljani učinak partnerstva, predviđeni portfelj aktivnosti, mjerljivi očekivani ishodi, resursi, rezultati i ključne etape u definiranom vremenskom okviru. Identificirat će se i druga europska partnerstva s kojima zajedničko poduzeće uspostavlja formalnu i redovitu suradnju te mogućnosti za sinergije između djelovanja zajedničkog poduzeća i nacionalnih ili regionalnih inicijativa i politika na temelju informacija primljenih od država sudionica ili skupine predstavnika država kao i za sinergije s drugim programima Unije;

(k)donosi program rada i odgovarajuću procjenu rashoda kako predloži izvršni direktor radi provedbe strateške agende za istraživanja i inovacije, uključujući administrativne aktivnosti, sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, područja istraživanja koja će biti predmet zajedničkih poziva i suradnje s drugim partnerstvima, primjenjivu stopu financiranja po temi poziva, kao i povezana pravila o postupcima podnošenja, evaluacije, odabira, dodjele i preispitivanja, s posebnim naglaskom na povratnim informacijama povezanima sa zahtjevima politike;

(l)odobrava godišnji plan dodatnih aktivnosti, utvrđen u prilogu glavnom dijelu programa rada, na temelju prijedloga članova koji nisu Unija i nakon savjetovanja sa znanstvenim savjetodavnim tijelom ili nekim drugim tijelom kako je utvrđeno u dijelu drugom;

(m)pruža strateške smjernice za suradnju s drugim europskim partnerstvima u skladu sa strateškom agendom za istraživanja i inovacije;

(n)ocjenjuje konsolidirano godišnje izvješće o radu, uključujući odgovarajuće rashode i proračun namijenjen za zajedničke pozive s drugim europskim partnerstvima;

(o)daje mišljenje o završnoj računovodstvenoj dokumentaciji zajedničkog poduzeća;

(p)prema potrebi osigurava uspostavu službe za unutarnju reviziju zajedničkog poduzeća;

(q)odobrava ustroj programskog ureda na temelju preporuke izvršnog direktora;

(r)odobrava komunikacijsku politiku zajedničkog poduzeća na temelju preporuke izvršnog direktora;

(s)odobrava popis djelovanja odabranih za financiranje;

(t)donosi provedbena pravila za primjenu Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju;

(u)donosi pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u zajednička poduzeća i o angažiranju pripravnika;

(v)prema potrebi i povrh tijela zajedničkog poduzeća iz članka 13. osniva savjetodavne ili radne skupine, među ostalim u suradnji s drugim zajedničkim poduzećima, na određeno razdoblje i radi ispunjavanja određene svrhe;

(w)prema potrebi Komisiji predaje svaki zahtjev za izmjenu ove Uredbe koji predloži član zajedničkog poduzeća;

(x)od znanstvenog savjetodavnog tijela ili njegovih članova traži znanstveni savjet ili analizu u odnosu na konkretna pitanja, među ostalim u vezi s razvojem u srodnim sektorima;

(y)do kraja 2022. donosi plan za postupno ukidanje financiranja zajedničkog poduzeća iz Obzora Europa na temelju preporuke izvršnog direktora;

(z)osigurava izvršavanje svih zadaća koje nisu dodijeljene nekom konkretnom tijelu zajedničkog poduzeća, uz mogućnost da upravni odbor takvu zadaću dodijeli drugom tijelu predmetnog zajedničkog poduzeća.

3.Na upravni odbor zajedničkog poduzeća mogu se primjenjivati i posebna pravila utvrđena u dijelu drugom.

4.Upravni odbor u skladu s člankom 110. stavkom 2. Pravilnika o osoblju donosi odluku na temelju članka 2. stavka 1. Pravilnika o osoblju i članka 6. Uvjeta zaposlenja ostalih službenika kojom se relevantne ovlasti tijela za imenovanje delegiraju izvršnom direktoru i kojom se utvrđuju uvjeti u skladu s kojima se ta delegacija ovlasti može suspendirati. Izvršni direktor ovlašten je dalje delegirati te ovlasti.

ODJELJAK 2.

Izvršni direktor

Članak 17.

Imenovanje, razrješenje i produljenje mandata izvršnog direktora

1.Izvršnog direktora imenuje upravni odbor s obzirom na postignuća i vještine, s popisa kandidata koje predloži Komisija, na temelju otvorenog i transparentnog postupka odabira kojim se poštuje načelo rodne ravnoteže.

2.Komisija predlaže popis kandidata za izvršnog direktora nakon savjetovanja s članovima zajedničkog poduzeća koji nisu Unija. Za potrebe takvog savjetovanja članovi zajedničkog poduzeća koji nisu Unija sporazumno imenuju svoje predstavnike kao i promatrača u ime upravnog odbora.

3.Izvršni direktor član je osoblja i zapošljava se kao privremeno osoblje zajedničkog poduzeća u skladu s člankom 2. točkom (a) Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

Za potrebe sklapanja ugovora s izvršnim direktorom zajedničko poduzeće predstavlja predsjednik upravnog odbora.

4.Mandat izvršnog direktora traje četiri godine. Na kraju tog razdoblja Komisija nakon savjetovanja s članovima koji nisu Unija ocjenjuje rad izvršnog direktora te buduće zadaće i izazove za zajedničko poduzeće.

5.Upravni odbor zajedničkog poduzeća može, postupajući na temelju prijedloga Komisije koja uzima u obzir ocjenu iz stavka 4., jedanput produljiti mandat izvršnog direktora za razdoblje od najviše tri godine.

6.Izvršni direktor čiji je mandat produljen ne može sudjelovati u još jednom postupku odabira za isto radno mjesto.

7.Izvršnog direktora može se razriješiti dužnosti isključivo odlukom upravnog odbora na temelju prijedloga Komisije i, prema potrebi, nakon savjetovanja s članovima zajedničkog poduzeća koji nisu Unija.

Članak 18.

Zadaće izvršnog direktora

1.Izvršni direktor glavni je izvršitelj odgovoran za svakodnevno upravljanje zajedničkim poduzećem u skladu s odlukama upravnog odbora. On upravnom odboru daje sve informacije potrebne za obavljanje njegovih funkcija. Ne dovodeći u pitanje nadležnosti institucija Unije i upravnog odbora, izvršni direktor ne traži niti prima upute ni od jedne vlade ni bilo kojeg drugog tijela.

2.Izvršni direktor pravni je zastupnik zajedničkog poduzeća. Odgovara upravnom odboru zajedničkog poduzeća.

3.Izvršni direktor izvršava proračun zajedničkog poduzeća.

4.Izvršni direktor izvršava sljedeće zadaće zajedničkog poduzeća:

(a)osigurava održivo i učinkovito upravljanje zajedničkim poduzećem;

(b)izrađuje i upravnom odboru podnosi na donošenje nacrt godišnjeg proračuna i plan radnih mjesta za osoblje;

(c)izrađuje i upravnom odboru podnosi na donošenje program rada i odgovarajuću procjenu rashoda za zajedničko poduzeće radi provedbe strateške agende za istraživanja i inovacije;

(d)upravnom odboru podnosi na mišljenje godišnju računovodstvenu dokumentaciju za zajedničko poduzeće;

(e)izrađuje i upravnom odboru podnosi na ocjenu i odobrenje konsolidirano godišnje izvješće o radu;

(f)prati doprinose iz članka 11. stavka 1. točke (a), redovito izvješćuje upravni odbor o napretku u postizanju ciljeva i prema potrebi predlaže korektivne mjere;

(g)uspostavlja formalnu i redovitu suradnju s europskim partnerstvima kako je utvrđeno u strateškoj agendi za istraživanja i inovacije i u skladu sa strateškim smjernicama upravnog odbora;

(h)predstavlja zajedničko poduzeće na sastancima u okviru upravljanja Obzorom Europa;

(i)upravnom odboru podnosi na odobrenje popis djelovanja koje zajedničko poduzeće treba odabrati za financiranje;

(j)ocjenjuje zahtjeve za pridružene članove zajedničkog poduzeća na temelju otvorenog poziva na iskaz interesa te upravnom odboru dostavlja prijedloge za pridružene članove;

(k)redovito obavješćuje druga tijela zajedničkog poduzeća o svim pitanjima relevantnima za njihovu ulogu;

(l)u ime zajedničkog poduzeća potpisuje pojedinačne sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke u njegovoj nadležnosti;

(m)potpisuje ugovore o javnoj nabavi u ime zajedničkog poduzeća;

(n)provodi komunikacijsku politiku zajedničkog poduzeća;

(o)organizira, usmjerava i nadzire rad zajedničkog poduzeća i njegova osoblja u granicama delegiranih ovlasti koje mu je dao upravni odbor;

(p)uspostavlja i osigurava rad djelotvornog i učinkovitog sustava unutarnje kontrole i izvješćuje upravni odbor o svakoj bitnoj promjeni u njemu;

(q)štiti financijske interese Unije primjenom preventivnih mjera za sprečavanje prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti na temelju učinkovitih provjera i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno isplaćenih iznosa te, prema potrebi, izricanjem djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih administrativnih i financijskih sankcija;

(r)osigurava provedbu procjena rizika i upravljanje rizikom za zajedničko poduzeće;

(s)poduzima druge potrebne mjere za ocjenu napretka zajedničkog poduzeća u postizanju njegovih ciljeva;

(t)izrađuje i upravnom odboru podnosi na donošenje plan za postupno ukidanje financiranja zajedničkog poduzeća iz Obzora Europa;

(u)obavlja sve druge zadaće koje mu je povjerio ili delegirao upravni odbor ili koje su propisane ovom Uredbom;

(v)ima ovlast za delegiranje svojih ovlasti drugim članovima osoblja podložno pravilima koja treba donijeti u skladu s člankom 16. stavkom 4.

5.Na izvršnog direktora mogu se primjenjivati posebna pravila utvrđena u dijelu drugom.

6.Izvršni direktor uspostavlja programski ured, koji će pod njegovom odgovornošću obavljati sve potporne zadaće zajedničkog poduzeća koje proizlaze iz ove Uredbe. Programski ured čini osoblje zajedničkog poduzeća te on obavlja prvenstveno sljedeće zadaće:

(a)pruža potporu pri uspostavi odgovarajućeg računovodstvenog sustava i upravljanju tim sustavom u skladu s financijskim pravilima zajedničkog poduzeća;

(b)upravlja provedbom programa rada zajedničkog poduzeća tijekom cijelog ciklusa provedbe;

(c)članovima i tijelima zajedničkog poduzeća pruža sve relevantne informacije i potporu koji su im potrebni za obavljanje njihovih dužnosti;

(d)djeluje kao tajništvo tijelâ zajedničkog poduzeća i pruža potporu savjetodavnim skupinama koje osnuje upravni odbor.

ODJELJAK 3.

Savjetodavna tijela

Članak 19.

Znanstveni savjeti

1.Zajednička poduzeća traže neovisne znanstvene savjete:

(a)od znanstvenog savjetodavnog tijela, ili njegovih članova, koje će osnovati zajedničko poduzeće u skladu s relevantnim odredbama iz dijela drugog te podložno odredbama ovog članka; i/ili

(b)na temelju ad hoc zahtjevâ upravnog odbora zajedničkog poduzeća za vanjsko stručno mišljenje o konkretnim pitanjima.

U iznimnim i opravdanim slučajevima funkciju znanstvenog savjetovanja dijelom mogu obnašati i članovi zajedničkog poduzeća koji nisu Unija, uz uvjet da ne postoji sukob interesa.

2.Stručnjaci su uravnoteženo zastupljeni među članovima znanstvenog savjetodavnog tijela, unutar područja djelovanja zajedničkog poduzeća, uključujući u pogledu rodne ravnoteže. Članovi znanstvenog savjetodavnog tijela zajedno imaju potrebne kompetencije i stručno znanje u tehničkom području kako bi mogli davati znanstveno utemeljene preporuke zajedničkom poduzeću, uzimajući u obzir socioekonomski učinak takvih preporuka i ciljeve zajedničkog poduzeća.

3.Na članove znanstvenog savjetodavnog tijela i pozvane promatrače primjenjuje se obveza čuvanja poslovne tajne, koja se na temelju Ugovorâ i pravila o njihovoj provedbi odnosi na sve članove institucija i njihovo osoblje, ali i pravila Komisije o sigurnosti u pogledu zaštite osjetljivih neklasificiranih podataka i klasificiranih podataka Unije utvrđena u odlukama Komisije (EU, Euratom) 2015/443 39 i 2015/444 40 .

4.Upravni odbor utvrđuje posebne kriterije i postupak odabira za sastav znanstvenog savjetodavnog tijela zajedničkog poduzeća i imenuje njegove članove. Ako je relevantno, upravni odbor razmatra potencijalne kandidate koje predlaže skupina predstavnika država.

5.Znanstveno savjetodavno tijelo bira predsjednika iz redova svojih članova.

6.Znanstveno savjetodavno tijelo sastaje se najmanje dvaput godišnje, a sastanke saziva predsjednik. Predsjednik može na sastanke pozvati druge osobe kao promatrače. Znanstveno savjetodavno tijelo donosi svoj poslovnik.

7.Znanstveno savjetodavno tijelo obavlja sljedeće zadaće:

(a)savjetuje o znanstvenim prioritetima koje treba uključiti u programe rada, u skladu sa strateškom agendom za istraživanja i inovacije i strateškim planiranjem Obzora Europa;

(b)savjetuje o znanstvenim postignućima koja treba opisati u godišnjem izvješću o radu;

(c)prema potrebi upravnom odboru predlaže korektivne mjere ili preusmjeravanje, s obzirom na napredak u pogledu strateške agende za istraživanja i inovacije i pojedinačnih djelovanja;

(d)pruža neovisne savjete i znanstvenu analizu u odnosu na konkretna pitanja i na zahtjev upravnog odbora, posebno u vezi s razvojem u srodnim sektorima.

(e)ako je tako utvrđeno u dijelu drugom, evaluira rezultate tehnoloških i inovacijskih djelovanja koja financira zajedničko poduzeće te o tome izvješćuje upravni odbor;

(f)ako je tako utvrđeno u dijelu drugom, sudjeluje u posebnim odborima za sektorsku integraciju koje su osnovala europska partnerstva u okviru Obzora Europa kako bi se omogućile sinergije;

(g)obavlja sve druge zadaće, kako je utvrđeno u dijelu drugom.

8.Nakon svakog sastanka znanstvenog savjetodavnog tijela njegov predsjednik upravnom odboru podnosi izvješće u kojem se navode mišljenja tijela i njegovih članova o pitanjima o kojima se raspravljalo na tom sastanku.

9.Znanstveno savjetodavno tijelo može na vlastitu inicijativu savjetovati upravni odbor o određenim pitanjima koja nisu obuhvaćena zadaćama iz stavka 7.

Članak 20.

Skupina predstavnika država

1.Osim u slučajevima kad države članice i pridružene zemlje sudjeluju u zajedničkom poduzeću kao članovi ili sastavni subjekti članova, zajednička poduzeća osnivaju skupinu predstavnika država kako je utvrđeno u dijelu drugom podložno odredbama ovog članka.

2.Skupinu predstavnika država čini po jedan predstavnik i jedan zamjenik iz svake države članice i svake pridružene zemlje. Skupina predstavnika država bira predsjednika među svojim članovima.

3.Skupina predstavnika država sastaje se najmanje dvaput godišnje. Sastanke saziva njezin predsjednik. Predsjednik upravnog odbora i izvršni direktor ili njihovi predstavnici prisustvuju sastancima kao promatrači.

4.Na sastanke skupine predstavnika država mogu se primjenjivati relevantne posebne odredbe iz dijela drugog.

5.Predsjednik skupine predstavnika država može pozvati druge osobe da prisustvuju njezinim sastancima kao promatrači, osobito predstavnike relevantnih saveznih ili regionalnih tijela iz Unije, predstavnike udruženja MSP-ova i predstavnike drugih tijela zajedničkog poduzeća.

6.Dnevni red sastanaka skupine predstavnika država dostavlja se dovoljno rano kako bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost svake države članice i pridružene zemlje. Dnevni red u informativne se svrhe dostavlja i upravnom odboru.

7.Skupina predstavnika država daje savjete te posebice preispituje informacije i daje mišljenje o sljedećem:

(a)napretku programa zajedničkog poduzeća i postizanju njegovih ciljeva u okviru Obzora Europa, uključujući informacije o pozivima na podnošenje prijedloga i postupku evaluacije prijedloga;

(b)ažuriranju strateškog smjernica u skladu sa strateškim planiranjem Obzora Europa i s drugim financijskim instrumentima Unije i država članica;

(c)poveznicama s Obzorom Europa i drugim Unijinim, nacionalnim i, prema potrebi, regionalnim inicijativama, uključujući fondove kohezijske politike u skladu sa strategijama pametne specijalizacije;

(d)programima rada;

(e)sudjelovanju MSP-ova.

8.Ako je potrebno, skupina predstavnika država redovito izvješćuje upravni odbor i djeluje kao poveznica sa zajedničkim poduzećem u vezi sa sljedećim pitanjima:

(a)statusom relevantnih nacionalnih ili regionalnih istraživačkih i inovacijskih programa i određivanjem potencijalnih područja suradnje, uključujući konkretne mjere koje se poduzimaju ili su predviđene radi uvođenja relevantnih tehnologija i inovativnih rješenja;

(b)posebnim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj ili regionalnoj razini u vezi s događanjima za širenje informacija, specijaliziranim tehničkim radionicama i komunikacijskim aktivnostima;

(c)posebnim mjerama na nacionalnoj ili regionalnoj razini u vezi s aktivnostima uvođenja povezanima sa svakom od inicijativa;

(d)nacionalnim ili regionalnim politikama i inicijativama s ciljem osiguravanja komplementarnosti u odnosu na stratešku agendu za istraživanja i inovacije i programe rada zajedničkog poduzeća.

9.Na kraju svake kalendarske godine skupina predstavnika država podnosi izvješće u kojem se opisuju nacionalne ili regionalne politike iz područja djelovanja zajedničkog poduzeća te utvrđuju posebni načini suradnje s djelovanjima koje financira zajedničko poduzeće.

10.Skupina predstavnika država može na vlastitu inicijativu upravnom odboru dati preporuke ili prijedloge o tehničkim, upravljačkim i financijskim pitanjima, kao i o programima rada i drugim dokumentima, posebno ako ta pitanja utječu na nacionalne ili regionalne interese.

Upravni odbor bez odgode obavješćuje skupinu predstavnika država o daljnjim postupcima u vezi s takvim preporukama ili prijedlozima, ili daje obrazloženje ako daljnjih postupaka nema.

11.Skupina predstavnika država redovito prima informacije, među ostalim, o sudjelovanju u neizravnim djelovanjima koja financira zajedničko poduzeće, o ishodu svakog poziva na podnošenje prijedloga i provedbi projekta, o sinergijama s drugim relevantnim programima Unije i o izvršenju proračuna zajedničkog poduzeća.

12.Skupina predstavnika država donosi svoj poslovnik.

13.Jedno ili više zajedničkih poduzeća mogu osnovati skupinu predstavnika država u skladu s relevantnim odredbama iz dijela drugog.

Članak 21.

Skupina dionika

1.Zajednička poduzeća mogu osnovati skupinu dionika u skladu s relevantnim odredbama iz dijela drugog i podložno odredbama ovog članka.

2.Skupina dionika otvorena je za javne i privatne dionike, uključujući organizirane skupine aktivne u području djelovanja zajedničkog poduzeća i međunarodne interesne skupine iz država članica, pridruženih zemalja kao i iz drugih zemalja.

3.Skupina dionika redovito se obavješćuje o aktivnostima zajedničkog poduzeća te se poziva na očitovanje o planiranim inicijativama zajedničkog poduzeća.

4.Sastanke skupine dionika saziva izvršni direktor.

5.Izvršni direktor može savjetovati upravnom odboru da se o konkretnim pitanjima savjetuje sa skupinom dionika. Ako se takvo savjetovanje provede, upravnom odboru dostavlja se izvješće nakon odgovarajuće rasprave u skupini dionika.

POGLAVLJE 4.

Financijske i operativne odredbe

ODJELJAK 1.

Opće odredbe

Članak 22.

Pravila koja se primjenjuju na aktivnosti koje financiraju zajednička poduzeća

1.Uredba o Obzoru Europa primjenjuje se na djelovanja koja financiraju zajednička poduzeća u okviru Obzora Europa. U skladu s tom uredbom svako zajedničko poduzeće smatra se tijelom za financiranje te pruža financijsku potporu neizravnim djelovanjima kako je određeno u [članku 5.] te uredbe.

2.Na djelovanja koja financiraju zajednička poduzeća u okviru Obzora Europa mogu se primjenjivati i posebne odredbe utvrđene u dijelu drugom.

3.Odstupajući od [članka 36. stavka 4. točke (a)] Uredbe o Obzoru Europa, pravo na prigovor primjenjuje se i na sudionike koji ostvaruju rezultate, a koji još nisu primili financijska sredstva zajedničkog poduzeća.

Članak 23.

Operativno i financijsko planiranje

1.Izvršni direktor podnosi upravnom odboru na donošenje nacrt programa rada.

2.Program rada donosi se do kraja godine koja prethodi njegovoj provedbi. Program rada objavljuje se na internetskim stranicama zajedničkog poduzeća te se, radi potpore koordinaciji s općom strategijom Obzora Europa, dostavlja programskom odboru za relevantne klastere u svrhu informiranja.

3.Izvršni direktor izrađuje nacrt godišnjeg proračuna za sljedeću godinu te ga podnosi upravnom odboru na donošenje.

4.Upravni odbor donosi godišnji proračun za određenu godinu do isteka godine koja prethodi njegovu izvršenju.

5.Godišnji proračun prilagođava se kako bi se u obzir uzeo iznos financijskog doprinosa Unije koji je utvrđen u proračunu Unije.

Članak 24.

Operativno i financijsko izvješćivanje

1.Izvršni direktor upravnom odboru dostavlja konsolidirano godišnje izvješće o radu koje se odnosi na izvršavanje njegovih dužnosti u skladu s financijskim pravilima zajedničkog poduzeća.

2.Konsolidirano godišnje izvješće o radu, među ostalim, obuhvaća informacije o sljedećim pitanjima:

(a)istraživanjima, inovacijama i drugim provedenim djelovanjima te odgovarajućim rashodima;

(b)podnesenim prijedlozima, uz raščlambu prema vrsti sudionika, uključujući MSP-ove, i prema zemljama;

(c)neizravnim djelovanjima odabranima za financiranje, uz raščlambu prema vrsti sudionika, uključujući MSP-ove, i prema zemljama, te uz navođenje doprinosa relevantnog zajedničkog poduzeća pojedinačnim sudionicima i djelovanjima;

(d)dodatnim aktivnostima koje provode članovi koji nisu Unija;

(e)suradnji s drugim europskim partnerstvima, uključujući zajedničke pozive, i sinergijama između djelovanja zajedničkih poduzeća i nacionalnih ili regionalnih inicijativa i politika.

3.Računovodstveni službenik zajedničkog poduzeća šalje privremenu računovodstvenu dokumentaciju računovodstvenom službeniku Komisije i Revizorskom sudu u skladu s financijskim pravilima zajedničkog poduzeća.

4.Izvršni direktor šalje izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju Europskom parlamentu, Vijeću i Revizorskom sudu u skladu s financijskim pravilima zajedničkog poduzeća.

5.Postupak davanja razrješnice provodi se u skladu s financijskim pravilima zajedničkog poduzeća.

ODJELJAK 2.

Financijske odredbe

Članak 25.

Financijska pravila

1.Zajednička poduzeća donose svoja financijska pravila u skladu s člankom 71. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

2.Financijska pravila objavljuju se na internetskim stranicama relevantnog zajedničkog poduzeća.

Članak 26.

Izvori financiranja

1.Svako zajedničko poduzeće zajednički financiraju Unija, članovi koji nisu Unija i partneri koji daju doprinos putem financijskih doprinosa i doprinosa u naravi za operativne aktivnosti.

2.Članovi koji nisu Unija dogovaraju se o tome kako međusobno podijeliti svoj zajednički doprinos u skladu s financijskim pravilima zajedničkog poduzeća.

3.Operativni troškovi zajedničkog poduzeća financiraju se putem:

(a)financijskog doprinosa Unije;

(b)financijskih doprinosa privatnih članova, njihovih sastavnih ili povezanih subjekata, partnera koji daju doprinos ili međunarodne organizacije koja je član zajedničkog poduzeća;

(c)financijskih doprinosa država sudionica;

(d)doprinosa u naravi definiranih u članku 2. stavku 8.

4.Sredstva zajedničkog poduzeća koja su uvrštena u njegov proračun sastoje se od sljedećih doprinosa:

(a)financijskih doprinosa članova zajedničkom poduzeću za administrativne troškove, koji su na godišnjoj osnovi ravnomjerno raspodijeljeni između Unije i članova koji nisu Unija, osim ako je drukčije određeno zbog posebne prirode članstva zajedničkog poduzeća;

(b)financijskih doprinosa članova ili partnera koji daju doprinos zajedničkom poduzeću za operativne troškove;

(c)svih prihoda koje ostvaruje zajedničko poduzeće;

(d)svih drugih financijskih doprinosa, sredstava i prihoda.

Sve kamate od doprinosa iz stavka 4. smatraju se prihodom tog poduzeća.

5.Svi neiskorišteni dijelovi doprinosa za administrativne troškove mogu se staviti na raspolaganje za pokrivanje operativnih troškova predmetnog zajedničkog poduzeća.

6.Ako članovi zajedničkog poduzeća koji nisu Unija ne ispune svoju obvezu u pogledu vlastitog doprinosa, izvršni direktor o tome ih obavješćuje pisanim putem i određuje razuman rok za ispravljanje takvog propusta. Ako po isteku tog roka predmetni član koji nije Unija još uvijek nije ispunio svoje obveze, izvršni direktor obavješćuje Komisiju u vezi s potencijalnim mjerama i predmetnog člana da mu je uskraćeno pravo glasa u upravnom odboru u skladu s člankom 11. stavkom 9.

7.Sredstva zajedničkog poduzeća i njegove aktivnosti upotrebljavaju se za ispunjavanje njegovih ciljeva i zadaća utvrđenih u člancima 4., 5., 44., 45., 55., 56., 71., 72., 83., 84., 97., 98., 113., 114., 124., 125., 142., 143., 159. i 160.

8.Zajedničko poduzeće vlasnik je sve imovine koju je samo stvorilo ili koja mu je prenesena radi ispunjavanja njegovih ciljeva i zadaća utvrđenih u člancima 4., 5., 44., 45., 55., 56., 71., 72., 83., 84., 97., 98., 113., 114., 124., 125., 142., 143., 159. i 160.

9.Osim u slučaju likvidacije zajedničkog poduzeća, višak prihoda u odnosu na rashode ne isplaćuje se članovima tog zajedničkog poduzeća, osim ako upravni odbor odluči drukčije.

Članak 27.

Financijske obveze

1.Financijske obveze zajedničkog poduzeća ne prelaze iznos raspoloživih financijskih sredstava ili financijskih sredstava koje njegovi članovi i partneri koji daju doprinos uplaćuju u njegov proračun.

2.Proračunske obveze zajedničkih poduzeća iz članka 3. stavka 1. točaka (b), (d) i (h) mogu se podijeliti na godišnje obroke. Do 31. prosinca 2024. kumulativni iznos tih proračunskih obveza u obrocima ne smije prelaziti 50 % maksimalnog doprinosa Unije utvrđenog u članku 10. Od siječnja 2025. najmanje 20 % kumulativnog proračuna preostalih godina ne smije biti pokriveno godišnjim obrocima.

Članak 28.

Zaštita financijskih interesa članova

1.Zajedničko poduzeće omogućava osoblju Komisije i drugim osobama koje ovlasti relevantno zajedničko poduzeće ili Komisija te Revizorskom sudu pristup svojim lokacijama i prostorijama te svim informacijama, uključujući one u elektroničkom obliku, koje su im potrebne za obavljanje revizija.

2.Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 41 i Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 42 kako bi utvrdio je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge protuzakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom, odlukom ili ugovorom financiranima u okviru ove Uredbe.

3.Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EU) 2017/1939 43 s ciljem istrage kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako je utvrđeno u članku 4. te uredbe.

4.Neovisno o stavcima od 1. do 3., sporazumi, odluke i ugovori koji su rezultat provedbe ove Uredbe sadržavaju odredbe kojima se Komisija, predmetno zajedničko poduzeće, Revizorski sud, EPPO i OLAF izričito ovlašćuju za provedbu takvih revizija, inspekcija na terenu i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

5.Svako zajedničko poduzeće osigurava odgovarajuću zaštitu financijskih interesa svojih članova provedbom ili naručivanjem provedbe odgovarajućih unutarnjih i vanjskih kontrola.

6.Svako zajedničko poduzeće pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o unutarnjim istragama koje provodi OLAF 44 . Svako zajedničko poduzeće donosi mjere potrebne za lakšu provedbu unutarnjih istraga koje provodi OLAF.

Članak 29.

Ex post revizije

Revizije rashoda za neizravna djelovanja provode se u skladu s [člankom 48.] Uredbe o Obzoru Europa kao dio neizravnih djelovanja programa Obzor Europa, posebno u skladu sa strategijom revizije iz [članka 48. stavka 2.] te uredbe.

Članak 30.

Unutarnja revizija

1.Unutarnji revizor Komisije u pogledu zajedničkih poduzeća ima jednake ovlasti kakve ima u pogledu Komisije.

2.Upravni odbor može uspostaviti službu za unutarnju reviziju u skladu s financijskim pravilima predmetnog zajedničkog poduzeća.

ODJELJAK 3.

Operativne odredbe

Članak 31.

Povjerljivost

Ne dovodeći u pitanje članke 32. i 34., svako zajedničko poduzeće osigurava zaštitu povjerljivih informacija čije bi otkrivanje izvan institucija Unije i drugih tijela, ureda ili agencija Unije moglo naštetiti interesima njegovih članova ili sudionika u aktivnostima predmetnog zajedničkog poduzeća. Takve povjerljive informacije uključuju, ali nisu ograničene na osobne, komercijalne, osjetljive neklasificirane i klasificirane podatke.

Članak 32.

Transparentnost

Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća 45 primjenjuje se na dokumente u posjedu zajedničkog poduzeća.

Članak 33.

Obrada osobnih podataka

Ako je za provedbu ove Uredbe potrebna obrada osobnih podataka, ti se osobni podaci obrađuju u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 46 .

Članak 34.

 Pristup rezultatima i informacijama o prijedlozima

1.Zajedničko poduzeće omogućuje institucijama Unije i tijelima, uredima ili agencijama Unije pristup svim informacijama o neizravnim djelovanjima koje financira. Takve informacije obuhvaćaju rezultate korisnika koji sudjeluju u neizravnim djelovanjima zajedničkog poduzeća i sve druge informacije koje se smatraju potrebnima za razvoj, provedbu, praćenje i evaluaciju politika ili programa Unije. Takva prava pristupa ograničena su na nekomercijalnu i nekonkurentnu upotrebu i moraju biti u skladu s primjenjivim pravilima o povjerljivosti.

2.Zajedničko poduzeće dostavlja Komisiji informacije iz podnesenih prijedloga u svrhu razvoja, provedbe, praćenja i evaluacije politika ili programa Unije.

POGLAVLJE 5.

Osoblje i odgovornost

ODJELJAK 1.

Osoblje, povlastice i imuniteti

Članak 35.

Osoblje

1.Pravilnik o osoblju i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika kako su utvrđeni Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 kao i propisi koje su zajednički donijele institucije Unije u svrhu primjene Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika primjenjuju se na osoblje zajedničkih poduzeća.

2.Broj zaposlenika utvrđuje se u planu radnih mjesta za osoblje svakog zajedničkog poduzeća, u kojem se navodi broj privremenih radnih mjesta prema funkcijskoj skupini i razredu te broj članova ugovornog osoblja iskazan u ekvivalentima punog radnog vremena, u skladu s njegovim godišnjim proračunom.

3.Osoblje zajedničkog poduzeća sastoji se od privremenog osoblja i ugovornog osoblja.

4.Sve troškove povezane s osobljem snosi zajedničko poduzeće.

Članak 36.

Upućeni nacionalni stručnjaci i pripravnici

1.Zajedničko poduzeće može angažirati upućene nacionalne stručnjake i pripravnike koje ne zapošljava izravno. Broj upućenih nacionalnih stručnjaka iskazan u ekvivalentima punog radnog vremena dodaje se podacima o broju članova osoblja iz članka 35. stavka 2. u skladu s godišnjim proračunom predmetnog zajedničkog poduzeća.

2.Upravni odbor predmetnog zajedničkog poduzeća donosi odluku kojom se utvrđuju pravila o upućivanju nacionalnih stručnjaka u to zajedničko poduzeće i o zapošljavanju pripravnika.

Članak 37.

Povlastice i imuniteti

Na zajednička poduzeća i njihovo osoblje primjenjuje se Protokol br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije, priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.

ODJELJAK 2.

Odgovornost

Članak 38.

Odgovornost zajedničkih poduzeća

1.Ugovorna odgovornost zajedničkih poduzeća uređuje se relevantnim ugovornim odredbama i pravom koje se primjenjuje na predmetni sporazum, odluku ili ugovor.

2.Ako je u pitanju izvanugovorna odgovornost, zajedničko poduzeće, u skladu s općim načelima koja su zajednička zakonodavstvima država članica, nadoknađuje svu štetu koju je prouzročilo njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.

3.Sva plaćanja zajedničkog poduzeća u vezi s odgovornosti iz stavaka 1. i 2. te troškovi i izdaci nastali s tim u vezi smatraju se rashodima zajedničkog poduzeća i pokrivaju se iz njegovih sredstava.

4.Zajednička poduzeća isključivo su odgovorna za ispunjavanje svojih obveza.

Članak 39.

Odgovornost članova i osiguranje

1.Financijska odgovornost članova zajedničkog poduzeća za njegove dugove ograničena je na njihove financijske doprinose zajedničkom poduzeću.

2.Zajednička poduzeća ugovaraju i održavaju odgovarajuće osiguranje.

Članak 40.

Sukob interesa

1.Zajedničko poduzeće, njegova tijela i osoblje izbjegavaju svaki sukob interesa pri provođenju svojih aktivnosti.

2.Upravni odbor donosi pravila za sprečavanje i izbjegavanje sukoba interesa i upravljanje njima u odnosu na osoblje zajedničkog poduzeća, članove i druge osobe koje su u upravnom odboru i u drugim tijelima ili skupinama zajedničkog poduzeća, u skladu s financijskim pravilima zajedničkog poduzeća i Pravilnikom o osoblju.

POGLAVLJE 6.

Rješavanje sporova

Članak 41.

Nadležnost Suda i mjerodavno pravo

1.Sud Europske unije nadležan je:

(a)na temelju arbitražnih klauzula u sporazumima ili ugovorima koje sklopi zajedničko poduzeće ili u njegovim odlukama;

(b)za sporove povezane s nadoknadama za štete koje je osoblje zajedničkog poduzeća uzrokovalo pri obavljanju svojih dužnosti;

(c)za sve sporove između zajedničkog poduzeća i njegova osoblja u okvirima i pod uvjetima utvrđenima u Pravilniku o osoblju i Uvjetima zaposlenja ostalih službenika.

2.Na sva pitanja koja nisu obuhvaćena ovom Uredbom ili drugim pravnim aktima Unije primjenjuje se pravo države u kojoj se nalazi sjedište zajedničkog poduzeća.

Članak 42.

Pritužbe Europskom ombudsmanu

Odluke koje zajedničko poduzeće donese pri provedbi ove Uredbe mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu u skladu s člankom 238. UFEU-a.

POGLAVLJE 7.

Likvidacija

Članak 43.

Likvidacija

1.Zajednička poduzeća likvidiraju se na kraju razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.Povrh stavka 1. postupak likvidacije zajedničkog poduzeća pokreće se automatski ako se Unija ili svi članovi koji nisu Unija povuku iz zajedničkog poduzeća.

3.Za potrebe provedbe postupka likvidacije zajedničkog poduzeća upravni odbor imenuje jednog ili više likvidatora koji postupaju u skladu s odlukama upravnog odbora.

4.Tijekom postupka likvidacije imovina zajedničkog poduzeća koristi se za podmirivanje njegovih obveza i rashoda povezanih s likvidacijom. Svaki se višak raspodjeljuje među postojećim članovima zajedničkog poduzeća u trenutku likvidacije i to razmjerno njihovu financijskom doprinosu zajedničkom poduzeću. Svaki višak koji se dodijeli Uniji vraća se u opći proračun Unije.

5.Uspostavlja se ad hoc postupak radi osiguravanja odgovarajućeg upravljanja svim sporazumima koje je sklopilo ili odlukama koje je donijelo zajedničko poduzeće koje se likvidira kao i svim ugovorima o javnoj nabavi čije trajanje nadilazi trajanje zajedničkog poduzeća.

DIO DRUGI

POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINAČNA ZAJEDNIČKA PODUZEĆA

GLAVA I.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA EUROPU KAO KRUŽNO BIOGOSPODARSTVO

Članak 44.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)ubrzati inovacijski proces i razvoj biotehnoloških inovativnih rješenja;

(b)ubrzati uvođenje postojećih zrelih i inovativnih biotehnoloških rješenja na tržište;

(c)osigurati visoku razinu okolišne učinkovitosti bioindustrijskih sustava.

2.Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)povećati intenzitet interdisciplinarnih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti kako bi se prednosti napretka u biološkim znanostima i drugim znanstvenim disciplinama iskoristile za razvoj i demonstraciju održivih biotehnoloških rješenja;

(b)povećati i povezati istraživački i inovacijski kapacitet dionika u cijeloj Uniji radi iskorištavanja potencijala lokalnog biogospodarstva;

(c)povećati istraživački i inovacijski kapacitet za rješavanje ekoloških problema i razvoj održivijih biotehnoloških inovacija;

(d)jačati integraciju biotehnoloških istraživačkih i inovacijskih procesa u industrijske vrijednosne lance Unije;

(e)smanjiti rizik za ulaganja u biotehnološka poduzeća i projekte povezana s istraživanjem i inovacijama;

(f)osigurati da se pitanja okoliša uzimaju u obzir pri razvoju i provedbi biotehnoloških istraživačkih i inovacijskih projekata.

Članak 45.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo

Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo obavlja i sljedeće zadaće:

(a)osigurava postizanje ciljeva Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo planiranjem istraživačkih i inovacijskih aktivnosti javnih i privatnih partnera;

(b)mobilizira javna i privatna sredstva za istraživačke i inovacijske aktivnosti Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo;

(c)podupire multidisciplinarne istraživačke i inovacijske projekte visokog učinka kojima se jačaju industrijske inovacije u bioindustriji kako bi se ispunili ciljevi Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo;

(d)intenzivira istraživačke i inovacijske aktivnosti Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo duž cijelog inovacijskog lanca od niskih do visokih razina tehnološke spremnosti;

(e)mobilizira i povezuje aktere u području istraživanja i inovacija iz ruralnih, obalnih i urbanih područja i regija s neiskorištenim potencijalom za razvoj bioindustrije kako bi surađivali u projektnim aktivnostima;

(f)osigurava da je naglasak istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo na pitanjima od javnog interesa, posebno na okolišnoj i klimatskoj učinkovitosti bioindustrije, kako u pogledu razumijevanja relevantnih problema tako i u pogledu razvoja povezanih rješenja;

(g)promiče komunikaciju i suradnju između aktera u području istraživanja i inovacija i industrijskih dionika u okviru Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo kako bi se podigla razina informiranosti o brzom razvoju znanja i tehnologije te olakšali međusektorska suradnja i prihvaćanje inovativnih biotehnoloških rješenja na tržištu;

(h)mobilizira nacionalna i regionalna tijela koja mogu stvoriti povoljnije uvjete za prihvaćanje biotehnoloških inovacija na tržištu;

(i)utvrđuje znanstveno utemeljene kriterije održivosti i referentne vrijednosti za učinkovitost, primjenjuje ih i prati u svim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo te promiče njihovo širenje izvan okvira inicijative na bioindustriju;

(j)informira oblikovatelje politika, industriju, nevladine organizacije i potrošače općenito o inovativnim biotehnološkim rješenjima te ih promiče među njima.

Članak 46.

Članovi

Članovi Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)Konzorcij za bioindustriju, neprofitna organizacija osnovana u skladu s belgijskim pravom, sa stalnim uredom u Bruxellesu, u Belgiji, nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za Europu kao kružno biogospodarstvo putem izjave o preuzimanju obveze;

(c)pridruženi članovi odabrani u skladu s člankom 7., podložno odluci upravnog odbora.

Članak 47.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za Europu kao kružno biogospodarstvo iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne troškove i troškove poslovanja iznosi do 1 000 000 000 EUR, uključujući do 23 500 000 EUR za administrativne troškove. Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 48.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 1 000 000 000 EUR, uključujući do 23 500 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.Doprinos iz stavka 1. sastoji se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za Europu kao kružno biogospodarstvo u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Članak 49.

Opseg dodatnih aktivnosti

1.Neovisno o ovlasti upravnog odbora da odlučuje o planu dodatnih aktivnosti u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (l) i u okviru područja primjene članka 2. stavaka 9. i 10., Konzorcij za bioindustriju ili njegovi sastavni ili povezani subjekti svake godine podnose prijedlog za dodatne aktivnosti. Dodatne aktivnosti izravno su povezane s projektima i aktivnostima Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo, uključujući posebno:

(a)ulaganja u nove objekte koji predstavljaju novi vrijednosni lanac, uključujući ulaganja u trajnu opremu, alate i prateću infrastrukturu, posebno u vezi s regionalnim uvođenjem i provjerom održivosti;

(b)ulaganja u novo inovativno i održivo proizvodno postrojenje ili glavni pogon;

(c)ulaganja u nova istraživanja i inovacije te povezanu infrastrukturu, uključujući objekte, alate, trajnu opremu ili pilot-postrojenja (istraživački centri);

(d)normizacijske aktivnosti;

(e)aktivnosti komunikacije, širenja rezultata i informiranja.

2.Ulaganja izravno povezana s projektima ponajprije su:

(a)neprihvatljiva ulaganja potrebna za provedbu projekta Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo tijekom trajanja tog projekta;

(b)ulaganja ostvarena usporedno s projektom Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo koja nadopunjuju rezultate projekta i dovode ga na višu razinu tehnološke spremnosti;

(c)ulaganja potrebna za primjenu rezultata projekta Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo nakon zaključenja projekta do likvidacije Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno gospodarstvo. U opravdanim slučajevima mogu se uzeti u obzir ulaganja povezana s primjenom rezultata projekata iz prethodnog partnerstva (Zajedničko poduzeće za bioindustriju).

Članak 50.

Tijela Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo

Tijela Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)znanstveni odbor;

(d)skupina predstavnika država;

(e)skupine za uvođenje.

Članak 51.

Sastav upravnog odbora

Upravni odbor sastoji se od:

(a)pet predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju; i

(b)pet predstavnika članova koji nisu Unija, od kojih bi najmanje jedan trebao predstavljati MSP-ove.

Članak 52.

Funkcioniranje upravnog odbora

1.Članovi koji nisu Unija zajedno imaju 50 % glasačkih prava.

2.Upravni odbor bira svojeg predsjednika na razdoblje od dvije godine.

3.Upravni odbor redovite sastanke održava četiri puta godišnje.

4.Uz sastanke iz stavka 2. upravni odbor najmanje jednom godišnje održava strateški sastanak čiji je glavni cilj utvrditi izazove i mogućnosti za održivu bioindustriju te pruža dodatne strateške smjernice za Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo.

5.Na strateški sastanak pozivaju se dodatni glavni izvršni direktori ili direktori s ovlastima za donošenje odluka iz vodećih europskih biotehnoloških poduzeća i Komisije. Predsjednici skupine predstavnika država, znanstvenog odbora i skupina za uvođenje mogu biti pozvani kao promatrači.

Članak 53.

Znanstveni odbor

1.Znanstveni odbor je znanstveno savjetodavno tijelo Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo iz članka 19. stavka 1.

2.Znanstveni odbor ima najviše 15 stalnih članova.

3.Predsjednik znanstvenog odbora bira se na razdoblje od dvije godine.

4.Znanstveni odbor osniva radnu skupinu sastavljenu od članova s odgovarajućim profilima kako bi se doprinijelo dostatnoj usmjerenosti na sve aspekte programa rada koji se odnose na održivost. Kad god je to moguće, savjeti znanstvenog odbora o programu rada uključuju aspekte povezane s kružnosti, okolišnom održivosti, očuvanjem i poboljšanjem bioraznolikosti, kao i šire aspekte održivosti biosustava i povezanih vrijednosnih lanaca.

5.Znanstveni odbor može davati savjete na zahtjev upravnog odbora i drugih tijela Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo ili na vlastitu inicijativu.

Članak 54.

Skupine za uvođenje

1.Jedna ili više skupina za uvođenje osnivaju se u skladu s člankom 21. Uloga je skupina za uvođenje savjetovanje upravnog odbora o pitanjima koja su ključna za prihvaćanje biotehnoloških inovacija na tržištu te promicanje uvođenja održivih biotehnoloških rješenja.

2.Sastavom skupina za uvođenje osigurava se odgovarajuća tematska usmjerenost i reprezentativnost dionika u području biotehnoloških inovacija. Svi dionici koji nisu članovi Konzorcija za bioindustriju ni njihovi sastavni ili povezani subjekti mogu izraziti interes da postanu članovi skupine za uvođenje. Upravni odbor utvrđuje predviđenu veličinu i sastav skupina za uvođenje, trajanje mandata i mogućnost produljenja mandata njihovih članova te odabire njihove članove. Popis članova javno je dostupan.

3.Skupine za uvođenje sastaju se najmanje jednom godišnje na fizičkom ili virtualnom sastanku. Na prvom sastanku skupine za uvođenje donose svoj poslovnik. Taj poslovnik odobrava upravni odbor. Izvanredni sastanci skupina za uvođenje sazivaju se na zahtjev upravnog odbora. Upravni odbor može zatražiti da na izvanrednim sastancima sudjeluju dodatne osobe. Popis sudionika tih izvanrednih sastanaka javno je dostupan.

4.Skupine za uvođenje biraju predsjednika, i potpredsjednika za određene teme, na razdoblje od dvije godine. Predsjednik koordinira aktivnosti i predstavlja skupinu za uvođenje. Predsjednik može biti pozvan na sastanke upravnog odbora kao promatrač bez prava glasa te na sastanke znanstvenog odbora i skupine predstavnika država.

5.Skupine za uvođenje na zahtjev upravnog odbora daju preporuke o pitanjima povezanima s uvođenjem biotehnoloških inovacija. Skupine za uvođenje također mogu bilo kada i na vlastitu inicijativu davati preporuke upravnom odboru.

GLAVA II.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA ČISTO ZRAKOPLOVSTVO

Članak 55.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)doprinositi smanjenju ekološkog otiska zračnog prometa ubrzavanjem razvoja klimatski neutralnih zrakoplovnih tehnologija radi što ranijeg uvođenja, čime bi se znatno doprinijelo postizanju općih ciljeva europskog zelenog plana 47 , posebno u odnosu na cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova na razini Unije od najmanje 55 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. i put prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050.;

(b)osigurati da istraživačke i inovacijske aktivnosti povezane s aeronautikom doprinose globalnoj i održivoj konkurentnosti zrakoplovne industrije Unije i osigurati da klimatski neutralne zrakoplovne tehnologije ispunjavaju relevantne zahtjeve u pogledu sigurnosti zračnog prometa 48 te da i dalje budu siguran, pouzdan, isplativ i učinkovit način prijevoza putnika i tereta;

(c)unaprijediti europski kapacitet za istraživanja i inovacije u području zrakoplovstva.

2.Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)integrirati disruptivne tehnološke inovacije u zrakoplovima i dokazati da se njima, u usporedbi s vrhunskom tehnologijom iz 2020., neto emisije stakleničkih plinova do 2030. mogu smanjiti za najmanje 30 % i istodobno stvarati temelje za klimatski neutralan zračni promet do 2050.;

(b)osigurati da se tehnološkom i potencijalnom industrijskom spremnošću inovacija može poduprijeti pokretanje disruptivnih novih proizvoda i usluga do 2035. u cilju zamjene 75 % operativne flote do 2050. i razvoja inovativnog, pouzdanog, sigurnog i troškovno učinkovitog europskog zrakoplovnog sustava koji može ispuniti cilj klimatske neutralnosti do 2050.;

(c)proširiti i poticati integraciju istraživačkih i inovacijskih vrijednosnih lanaca u području klimatski neutralnog zračnog prometa, uključujući akademsku zajednicu, istraživačke organizacije, industriju i MSP-ove, među ostalim iskorištavanjem sinergija s drugim povezanim nacionalnim i europskim programima.

Članak 56.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo

Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo obavlja i sljedeće zadaće:

(a)na relevantnim internetskim stranicama objavljuje sve informacije potrebne za pripremu i dostavu prijedloga za Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo;

(b)prati i ocjenjuje tehnološki napredak prema postizanju općih i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 55. i olakšava puni pristup podacima i informacijama za neovisno praćenje učinka istraživanja i inovacija u području zračnog prometa provedenih pod izravnim nadzorom Komisije;

(c)na njezin zahtjev pomaže Komisiji u utvrđivanju i koordinaciji razvoja propisa i normi koji pogoduju prihvaćanju rješenja u području čistog zrakoplovstva na tržištu, osobito provođenjem studija, simulacija i pružanjem tehničkih savjeta, uzimajući pritom u obzir potrebu za uklanjanjem prepreka ulasku na tržište.

Članak 57.

Članovi

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)članovi osnivači navedeni u Prilogu I., nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo putem izjave o preuzimanju obveze;

(c)pridruženi članovi koje treba odabrati u skladu s člankom 7., podložno odluci upravnog odbora.

2.Odstupajući od odredaba članka 7. stavaka 1. i 2., upravni odbor može tijekom prvih šest mjeseci nakon osnivanja Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo odabrati pridružene članove s popisa sastavljenog nakon otvorenog poziva na iskaz interesa koji je Komisija objavila prije osnivanja 49 .

Članak 58.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne troškove i troškove poslovanja iznosi do 1 700 000 000 EUR, uključujući do 39 223 000 EUR za administrativne troškove. Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 59.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 3 039 223 000 EUR, uključujući do 39 223 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.Doprinos iz stavka 1. ovog članka sastoji se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Članak 60.

Opseg dodatnih aktivnosti

1.Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti mogu uključivati:

(a)aktivnosti koje su obuhvaćene neizravnim djelovanjima Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo, ali koje se ne financiraju u okviru takvih neizravnih djelovanja;

(b)aktivnosti izravno povezane s programom rada Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo;

(c)istraživačke i inovacijske aktivnosti u okviru projekata koje su jasno povezane sa strateškom agendom za istraživanja i inovacije te se financiraju u okviru nacionalnih ili regionalnih programa u Uniji;

(d)privatne istraživačke i inovacijske projekte koji nadopunjuju projekte u okviru strateške agende za istraživanja i inovacije;

(e)aktivnosti koje vode do uvođenja ili prihvaćanja rezultata projekata iz prethodnih inicijativa, Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo ili i jednih i drugih, a koje nisu financirane sredstvima Unije;

(f)europske aktivnosti normizacije i certifikacije povezane s rješenjima u području čistog zrakoplovstva iz projekata Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo ili inicijativa koje su mu prethodile.

2.Dodatne aktivnosti imaju jasno definirane rezultate.

Članak 61.

Tijela Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo

Tijela Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)tehnički odbor;

(d)europsko savjetodavno tijelo za čisto zrakoplovstvo;

(e)skupina predstavnika država.

Članak 62.

Sastav upravnog odbora

Upravni odbor sastoji se od:

(a)dvaju predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)devet predstavnika članova koji nisu Unija, a koje su članovi osnivači i pridruženi članovi izabrali među sobom, čime se osigurava uravnotežena zastupljenost aeronautičkog vrijednosnog lanca, koji među ostalim čine integratori zrakoplova, proizvođači motora i proizvođači opreme. Upravni odbor u svojem poslovniku utvrđuje mehanizam rotacije za dodjelu mjesta članovima koji nisu Unija. Odabrani predstavnici uključuju najmanje jednog predstavnika europskih MSP-ova, jednog predstavnika istraživačkih organizacija i jednog predstavnika akademskih ustanova.

Članak 63.

Funkcioniranje upravnog odbora

1.Svaki od predstavnika članova koji nisu Unija ima jednak broj glasova.

2.Upravnim odborom predsjeda Komisija u ime Unije, a supredsjeda predstavnik članova koji nisu Unija.

3.Predsjednici europskog savjetodavnog tijela za zračni promet, tehničkog odbora i skupine predstavnika država te jedan predstavnik Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) prisustvuju sastancima upravnog odbora kao stalni promatrači. Imaju pravo sudjelovati u raspravama, ali nemaju glasačka prava.

4.Upravni odbor osigurava izravnu vezu i koordinaciju između aktivnosti skupine predstavnika država ili drugih savjetodavnih tijela. U tu svrhu upravni odbor može delegirati i člana za praćenje aktivnosti tih tijela.

Članak 64.

Dodatne zadaće upravnog odbora

1.Osim zadaća popisanih u članku 16. upravni odbor Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo obavlja i sljedeće zadaće:

(a)nadgleda jesu li strategije za dodatne aktivnosti članova koji nisu Unija relevantne za čisto zrakoplovstvo;

(b)promiče prihvaćanje na tržištu tehnologija i rješenja za doprinos postizanju ciljeva zelenog plana te osigurava postizanje posebnih ciljeva Zajedničkog poduzeća iz članka 55.;

(c)ostvaruje sinergije između istraživačkih i demonstracijskih aktivnosti, na nacionalnoj razini ili na razini Unije ili na obje, koje su povezane sa strateškom agendom Unije za istraživanja i inovacije i s programom rada Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo;

(d)nadzire praćenje i procjenu napretka programa u odnosu na pokazatelje učinka i posebne ciljeve Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo utvrđene u članku 55. stavku 2.;

(e)osigurava kontinuirano usmjeravanje i upravljanje tranzicijom tehničkih prioriteta te istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru programa „Clean Sky 2” do njihova završetka, u skladu s ciljevima Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo te prema potrebi osigurava prijenos rezultata u program za čisto zrakoplovstvo.

2.Upravni odbor odlučuje o provedbi programa i ostvarivanju ciljeva Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo, uključujući o:

(a)strateškoj agendi za istraživanja i inovacije i njezinim mogućim izmjenama te programu rada, uključujući otvorene pozive na podnošenje prijedloga;

(b)strateškom višegodišnjem planiranju poziva na podnošenje prijedloga za čisto zrakoplovstvo i njihovu usklađivanju s ciljevima Obzora Europa i povezanim programima rada te tehničkim prioritetima i istraživačkim djelovanjima, uključujući otvorene pozive na podnošenje prijedloga;

(c)revizijama ili optimizaciji tehničkog područja primjene programa kako bi se plan rada i ciljevi Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo uskladili s cjelokupnim programom rada Obzora Europa i povezanim programima rada drugih europskih partnerstava;

(d)preporukama savjetodavnih tijela i posebnim djelovanjima iz članka 56. za povećanje prodora na tržište i učinka rješenja u području čistog zrakoplovstva u skladu s europskim zelenim planom i povezanim mjerama politike za njegovo poboljšanje.

Članak 65.

Tehnički odbor

1.Tehnički odbor sastoji se od:

(a)odgovarajućeg broja predstavnika Komisije i tijela Unije, kako odluče predstavnici Unije u upravnom odboru;

(b)odgovarajućeg broja predstavnika članova koji nisu Unija, o kojem odluči upravni odbor i koji se smatra potrebnim da vjerno odražava tehničko područje primjene programa i njime obuhvaćenih ključnih tehnologija, uključujući osiguravanje nastavka i tranzicije programa „Clean Sky 2” do njegova završetka;

(c)dvaju viših predstavnika Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo koje delegira izvršni direktor;

(d)jednog predstavnika Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA).

2.Tehničkim odborom supredsjedaju predstavnik članova osnivača, koji se mijenja svake dvije godine, i Komisija. On izvješće podnosi upravnom odboru, a njegovo tajništvo osigurava programski ured Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo.

3.Izvršni direktor stalni je promatrač u tehničkom odboru. Predstavnici skupine predstavnika država i europskog savjetodavnog tijela za zračni promet mogu prisustvovati kao promatrači na poziv predsjednika ili na vlastiti zahtjev, u kojem slučaju njihovo sudjelovanje ovisi o suglasnosti predsjednika i predstavnika Zajedničkog poduzeća.

4.Tehnički odbor predlaže svoj poslovnik i podnosi ga upravnom odboru na donošenje.

5.Tehnički odbor razvija i održava tehnološki plan i strategiju programa. Prema potrebi, upravnom odboru predlaže i priprema za donošenje opseg i program istraživačkih djelovanja, tehničku strategiju i cjelokupni plan istraživanja Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo. Za praćenje njegovih aktivnosti može biti delegiran član upravnog odbora.

6.Tehnički odbor obavlja sljedeće zadaće:

(a)prema potrebi priprema prijedloge za izmjenu strateške agende za istraživanja i inovacije kako bi ih razmotrio upravni odbor i donio konačnu odluku;

(b)priprema prijedloge za tehničke prioritete i istraživačka djelovanja koja treba uključiti u program rada, uključujući teme istraživanja za otvorene pozive na podnošenje prijedloga;

(c)pruža informacije o planiranim ili tekućim istraživačkim djelovanjima na nacionalnoj, regionalnoj ili drugim razinama koje nisu razina Unije i daje preporuke o mjerama potrebnima za maksimalno povećanje mogućih sinergija programa Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo;

(d)upravnom odboru predlaže revizije ili optimizaciju tehničkog područja primjene programa kako bi se program rada i ciljevi Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo uskladili s cjelokupnim programom rada Obzora Europa i drugim povezanim programima rada europskih partnerstava, kako bi ih on razmotrio i donio konačnu odluku o njima;

(e)daje preporuke o maksimalnom povećanju učinka u skladu s ciljevima europskog zelenog plana i potencijalnim prihvaćanjem rezultata programa na tržištu.

Članak 66.

Dodatne zadaće izvršnog direktora

Osim zadaća utvrđenih u članku 18. izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo obavlja i sljedeće zadaće:

(a)osigurava učinkovitu provedbu programa rada;

(b)poduzima odgovarajuće mjere za upravljanje interakcijama među projektima koje podupire Zajedničko poduzeće, uz izbjegavanje nepotrebnih preklapanja među njima i poticanje sinergija u cijelom programu;

(c)osigurava poštovanje rokova za prijenos potrebnih informacija različitim tijelima Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo;

(d)Komisiji olakšava koordinaciju aktivnosti Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo i relevantnih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti u okviru Obzora Europa u skladu sa savjetima tehničkog odbora kako bi se izbjegla preklapanja i promicale sinergije;

(e)olakšava blisku suradnju i osigurava koordinaciju s drugim europskim partnerstvima;

(f)osigurava praćenje i procjenu napretka programa u odnosu na pokazatelje učinka i posebne ciljeve Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo iz članka 55.;

(g)osigurava da Zajedničko poduzeće olakšava puni pristup podacima i informacijama za neovisno praćenje učinka istraživanja i inovacija u području zrakoplovstva koji se provode pod izravnim nadzorom Komisije te poduzima sve odgovarajuće mjere potrebne za osiguravanje neovisnosti tog procesa od samog Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo, primjerice putem javne nabave, neovisnih evaluacija, revizija ili ad hoc analiza. Izvješće o praćenju i ocjeni programa podnosi se upravnom odboru jednom godišnje;

(h)pomaže upravnom odboru pri prilagodbi tehničkog sadržaja i dodjeli proračunskih sredstava iz programa rada tijekom provedbe strateške agende za istraživanja i inovacije kako bi se maksimalno povećala postignuća Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo.

Članak 67.

Skupina predstavnika država

1.Prije glasovanja u upravnom odboru predstavnici Komisije uzimaju u obzir mišljenje skupine predstavnika država, ako ono postoji.

2.Skupina predstavnika država najmanje dvaput godišnje održava koordinacijske sastanke sa skupinom predstavnika država drugih relevantnih zajedničkih poduzeća, kao što je Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3, s ciljem stvaranja veze između nacionalnih i regionalnih tijela i Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo te davanja savjeta Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo na toj osnovi.

3.Osim zadaća iz članka 20. stavaka 7. i 8. skupina predstavnika država obavlja i sljedeće dodatne zadaće:

(a)predlaže mjere za povećanje komplementarnosti između istraživačkih i inovacijskih djelovanja u području čistog zrakoplovstva i nacionalnih istraživačkih programa koji doprinose ciljevima strateške agende za istraživanja i inovacije, kao i s međunarodnim i drugim nacionalnim inicijativama i projektima;

(b)promiče posebne mjere na nacionalnoj ili regionalnoj razini kojima se nastoji povećati uključenost MSP-ova u istraživanja i inovacije u području čistog zrakoplovstva, uključujući putem događanja za širenje rezultata, posebnih tehničkih radionica i komunikacijskih aktivnosti te svih drugih mjera za promicanje suradnje i uvođenja aeronautičkih tehnologija;

(c)promiče ulaganja u istraživanja i inovacije iz fondova kohezijske politike kao što su Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Fond za pravednu tranziciju i Next Generation EU u kontekstu Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo.

Članak 68.

Europsko savjetodavno tijelo za čisto zrakoplovstvo

1.Europsko savjetodavno tijelo za čisto zrakoplovstvo znanstveno je savjetodavno tijelo Zajedničkog poduzeća za čisto zrakoplovstvo osnovano u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (a).

2.Europsko savjetodavno tijelo za čisto zrakoplovstvo ima najviše 15 stalnih članova.

3.Predsjednik europskog savjetodavnog tijela za zračni promet bira se na razdoblje od dvije godine.

4.Predstavnik Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) stalni je član europskog savjetodavnog tijela za zračni promet.

5.U obavljanju svojih zadaća europsko savjetodavno tijelo za zračni promet surađuje s relevantnim europskim forumima dionika u području zračnog prometa, kao što je Savjetodavno vijeće za istraživanje aeronautike u Europi (ACARE).

6.Europsko savjetodavno tijelo za čisto zrakoplovstvo, u skladu s člankom 19. stavkom 7. točkom (f), održava koordinacijske sastanke sa savjetodavnim tijelima drugih relevantnih zajedničkih poduzeća kao što je Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 s ciljem promicanja sinergija i suradnje među relevantnim istraživačkim i inovacijskim inicijativama Unije u području zrakoplovstva i pružanja savjeta u tu svrhu i na toj osnovi Zajedničkom poduzeću za čisto zrakoplovstvo.

7.Europsko savjetodavno tijelo za čisto zrakoplovstvo usto savjetuje i podupire Komisiju i Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo u vezi s inicijativama kojima se promiču istraživanja u području zrakoplovstva u okviru europskih obrazovnih sustava te daje preporuke o razvoju aeronautičkih vještina i kompetencija i ažuriranim kurikulumovima aeronautičkog inženjerstva.

Članak 69.

Certificiranje novih tehnologija

1.Podnositelji zahtjeva, korisnici ili izvršni direktor mogu pozvati Agenciju Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) da pruži savjet o pojedinačnim projektima i demonstracijskim aktivnostima u pogledu usklađenosti sa standardima sigurnosti, interoperabilnosti i zaštite okoliša u zračnom prometu kako bi se osiguralo da oni vode do pravodobnog razvoja relevantnih normi, kapaciteta za ispitivanje i regulatornih zahtjeva za razvoj proizvoda i uvođenja novih tehnologija.

2.Aktivnosti certificiranja i pružene usluge podliježu odredbama o naknadama i pristojbama utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 50 .

Članak 70.

Odstupanje od pravila za sudjelovanje

Ako djelovanja financira Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo i ako je to propisno opravdano u opisu relevantnih tema u programu rada, jedinstveni pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji ili konzorciji koji ne ispunjavaju uvjet iz [članka 19. stavka 2.] Uredbe [Obzor Europa] mogu sudjelovati u neizravnim djelovanjima koje financira Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo.

GLAVA III.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA ČISTI VODIK 

Članak 71.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za čisti vodik

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za čisti vodik ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)doprinositi ciljevima utvrđenima u Planu za postizanje klimatskog cilja do 2030. 51 i europskom zelenom planu 52 povećanjem ambicija EU-a kako bi se do 2030. emisije stakleničkih plinova smanjile za barem 55 % u odnosu na razine iz 1990. i postigla klimatska neutralnost do 2050.;

(b)doprinositi provedbi Strategije za vodik za klimatski neutralnu Europu Europske komisije iz 2020. 53 ;

(c)ojačati konkurentnost Unijina vrijednosnog lanca čistog vodika s ciljem pružanja potpore posebno uključenim MSP-ovima i ubrzavanja ulaska inovativnih konkurentnih čistih rješenja na tržište;

(d)poticati proizvodnju, distribuciju i skladištenje čistog vodika te njegovu potrošnju za krajnje namjene.

2.Zajedničko poduzeće za čisti vodik ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)putem istraživanja i inovacija poboljšati troškovnu učinkovitost, pouzdanost, količinu i kvalitetu rješenja koja uključuju čisti vodik, uključujući njegovu proizvodnju, distribuciju, skladištenje i krajnje namjene razvijene u Uniji, primjerice učinkovitije i jeftinije elektrolizatore za proizvodnju vodika i jeftiniji transport te industrijske primjene;

(b)povećati znanje i kapacitete aktera u znanosti i industriji povezanih s lancem vrijednosti vodika u Uniji;

(c)demonstrirati rješenja koja uključuju čisti vodik kako bi se on koristio na lokalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije, a obuhvaćaju proizvodnju iz obnovljivih izvora, distribuciju, skladištenje i korištenje za prijevoz i energetski intenzivne industrije te druge primjene;

(d)pobliže upoznati građane i javnost s rješenjima koja uključuju čisti vodik te povećati njihovo prihvaćanje i primjenu za privatne i javne svrhe, posebice putem suradnje s drugim europskim partnerstvima u okviru programa Obzor Europa.

Članak 72.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za čisti vodik

Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za čisti vodik obavlja i sljedeće zadaće:

(a)ocjenjuje i prati tehnološki napredak te tehnološke, gospodarske i društvene prepreke ulasku na tržište;

(b)doprinosi razvoju propisa i normi s ciljem uklanjanja prepreka ulasku na tržište i podupiranja zamjenjivosti, interoperabilnosti i trgovine na cijelom unutarnjem i globalnom tržištu, bez obzira na ovlasti Komisije u pogledu politika te u skladu s političkim smjernicama i pod nadzorom Komisije;

(c)podržava Komisiju u njezinim međunarodnim inicijativama povezanima sa strategijom za vodik, kao što su Međunarodno partnerstvo za gospodarstvo koje se temelji na vodiku (IPHE), Misija za inovacije i Inicijativa za vodik u okviru ministarskih sastanaka za čistu energiju.

Članak 73.

Članovi

Članovi Zajedničkog poduzeća za čisti vodik su: 

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)Hydrogen Europe AISBL, neprofitna organizacija osnovana u skladu s belgijskim pravom (registracijski broj: 890 025 478) sa stalnim sjedištem u Bruxellesu, Belgija („industrijska grupacija”), nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za čisti vodik putem izjave o preuzimanju obveze;

(c)Hydrogen Europe Research AISBL, neprofitna organizacija osnovana u skladu s belgijskim pravom (registracijski broj: 0897 679 372) sa stalnim sjedištem u Bruxellesu, Belgija („istraživačka grupacija”), nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za čisti vodik putem izjave o preuzimanju obveze.

Članak 74.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za čisti vodik iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne i operativne troškove iznosi do 1 000 000 000 EUR, uključujući do 30 193 000 EUR za administrativne troškove. Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 75.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za čisti vodik koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 1 000 000 000 EUR, uključujući do 30 193 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.Doprinos iz stavka 1. ovog članka sastoji se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za čisti vodik u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Članak 76.

Opseg dodatnih aktivnosti

1.Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti mogu uključivati aktivnosti koje su izravno povezane s aktivnostima Zajedničkog poduzeća za čisti vodik i doprinose njegovim ciljevima, uključujući:

(a)ispitivanja prije komercijalne uporabe i terenska ispitivanja;

(b)provjeru koncepta;

(c)poboljšanje postojećih proizvodnih linija radi povećanja kapaciteta;

(d)opsežne studije slučaja;

(e)aktivnosti informiranja o tehnologijama vodika i sigurnosnim mjerama;

(f)prihvaćanje rezultata projekata i njihovo korištenje za proizvode, daljnje iskorištavanje i aktivnosti u okviru lanca istraživanja na višoj razini tehnološke spremnosti ili u paralelnim aktivnostima.

2.Dodatnim aktivnostima Zajedničkog poduzeća za čisti vodik nastoje se osigurati sinergije s europskim savezom za čisti vodik 54 , izazovom Misije za inovacije „Čisti vodik proizveden iz obnovljivih izvora” 55 , inovacijskim fondom Europske unije 56 i platformom S3 za vodik u okviru regija 57 .

Članak 77.

Tijela Zajedničkog poduzeća za čisti vodik

Tijela Zajedničkog poduzeća za čisti vodik sljedeća su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)skupina predstavnika država; i

(d)skupina dionika.

Članak 78.

Sastav upravnog odbora

Upravni odbor sastoji se od:

(a)predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)šest predstavnika organizacije Hydrogen Europe, koji predstavljaju različite geografske regije, rodove i sektore;

(c)jednog predstavnika organizacije Hydrogen Europe Research.

Članak 79.

Funkcioniranje upravnog odbora

1.Uz pravila o glasovanju iz članka 15. stavka 2., industrijska grupacija ima 43 % glasačkih prava, a istraživačka grupacija 7 % glasačkih prava u upravnom odboru.

2.Predsjednik upravnog odbora predstavnik je privatnih članova i imenuje ga upravni odbor.

Članak 80.

Dodatne zadaće upravnog odbora

Osim zadaća utvrđenih u članku 16. upravni odbor Zajedničkog poduzeća za čisti vodik obavlja i sljedeće zadaće:

(a)potiče sinergije s relevantnim aktivnostima i programima na razini Unije te nacionalnoj i regionalnoj razini, posebice ako se njima podržava uvođenje rješenja u području istraživanja i inovacija, infrastrukture, obrazovanja i regionalnog razvoja povezanih s korištenjem čistog vodika;

(b)u skladu s člankom 5. stavkom 2. točkom (b) i člankom 16. točkom (l), pruža strateške smjernice u pogledu suradnje s drugim europskim partnerstvima, uključujući partnerstvo za cestovni prijevoz s nultom stopom emisija, vodni promet s nultom stopom emisija, europske željeznice, čisto zrakoplovstvo, procese za planet i čisti čelik, u skladu s njihovim strateškim agendama za istraživanja i inovacije ili drugim jednakovrijednim dokumentima;

(c)potiče tržišnu prihvaćenost tehnologija i rješenja za postizanje ciljeva europskog zelenog plana.

Članak 81.

Dodatne zadaće izvršnog direktora

Osim zadaća utvrđenih u članku 18. izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za čisti vodik obavlja i sljedeće zadaće:

(a)predlaže aktivnosti kojima se potiče sinergija s relevantnim aktivnostima i programima na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini;

(b)podržava druge inicijative Unije povezane s vodikom i doprinosi im, ako to odobri upravni odbor;

(c)saziva godišnji forum Europskog partnerstva za čisti vodik koji se, ako je moguće, održava zajedno i usporedno s Europskim forumom za vodik europskog saveza za čisti vodik.

Članak 82.

Skupina dionika 

1.Odredbe članka 21. primjenjuju se mutatis mutandis na skupinu dionika Zajedničkog poduzeća za čisti vodik.

2.Skupina dionika sastoji se od predstavnika sektora koji proizvode, distribuiraju, skladište, trebaju ili koriste čisti vodik u cijeloj Uniji, uključujući predstavnike drugih relevantnih europskih partnerstava te predstavnike međuregionalnog partnerstva europskih dolina vodika.

3.Osim zadaća utvrđenih u članku 21. skupina dionika ima i sljedeće zadaće:

(a)pruža informacije o strateškim i tehnološkim prioritetima Zajedničkog poduzeća za čisti vodik, u skladu s agendom za istraživanja i inovacije ili drugim jednakovrijednim dokumentom i povezanim detaljnim tehnološkim planovima, uzimajući pritom u obzir napredak i potrebe u srodnim sektorima;

(b)predlaže načine omogućivanja konkretnih sinergija između Zajedničkog poduzeća za čisti vodik i srodnih sektora ili bilo kojeg sektora ako bi sinergije s njim donijele dodanu vrijednost;

(c)doprinosi godišnjem Europskom forumu za vodik europskog saveza za čisti vodik.

GLAVA IV.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA EUROPSKU ŽELJEZNICU

Članak 83.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)doprinositi uspostavi jedinstvenog europskog željezničkog prostora;

(b)osigurati brz prijelaz na privlačniji, konkurentniji, cjenovno pristupačniji, učinkovitiji i održiviji europski željeznički sustav koji je prilagođeniji korisnicima i integriran u širi sustav mobilnosti;

(c)podržavati razvoj snažnije i globalno konkurentnije europske željezničke industrije.

2.Osim ciljeva utvrđenih u stavku 1. Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)ukloniti prepreke interoperabilnosti i osigurati rješenja za punu integraciju, uključujući upravljanje prometom, vozila, infrastrukturu i usluge, kako bi se uspostavila integrirana europska željeznička mreža, na najbolji način odgovoriti na potrebe putnika i poduzeća te ubrzati uvođenje inovativnih rješenja za potporu jedinstvenom europskom željezničkom prostoru, a istodobno povećati kapacitet i pouzdanost željezničkog prijevoza te smanjiti troškove;

(b)osigurati održiv i otporan željeznički sustav tako da se razvije tihi željeznički sustav s nultom stopom emisija i infrastrukturom otpornom na klimatske promjene, primjenjujući načela kružnoga gospodarstva na željeznički sektor, uvođenjem inovativnih procesa, tehnologija, projekata i materijala u cijeli životni ciklus željezničkih sustava putem pilot-projekata i razvijanjem drugih inovativnih rješenja za vođeni zemaljski prijevoz;

(c)u okviru svojeg sistemskog stupa razviti jedinstveni operativni koncept i funkcionalnu arhitekturu sustava za integrirane sustave za upravljanje prometom te upravljanje, nadzor i signalizaciju u europskoj željeznici, uključujući automatizirano upravljanje vlakovima, kako bi istraživanja i inovacije bili usmjereni na dogovorene i zajedničke zahtjeve korisnika, a operativne potrebe mogle napredovati;

(d)provoditi istraživačke i inovacijske aktivnosti povezane sa željezničkim prijevozom robe i intermodalnim uslugama prijevoza kako bi se omogućila potpuna integracija konkurentnog zelenog željezničkog prijevoza robe u logistički lanac vrijednosti, pri čemu treba staviti naglasak na automatizaciju i digitalizaciju željezničkog prijevoza robe;

(e)razvijati demonstracijske projekte u zainteresiranim državama članicama, uključujući one koje trenutačno nemaju uspostavljen željeznički sustav na svojem državnom području;

(f)doprinijeti razvoju snažne i globalno konkurentne europske željezničke industrije.

3.U svojim aktivnostima Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu nastoji postići geografski uravnoteženu zastupljenost članova i partnera. Uspostavlja i potrebne međunarodne veze u području istraživanja i inovacija u željezničkom sektoru, u skladu s prioritetima Komisije.

Članak 84.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu

1.Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu i Komisija pripremaju i podnose upravnom odboru na donošenje glavni plan razvijen uz savjetovanje sa svim relevantnim dionicima u željezničkom sektoru i industriji opskrbe željeznica.

2.Komisija može početi s izradom glavnog plana prije osnivanja Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu, uz savjetovanje sa svim relevantnim dionicima.

3.Glavni plan predstavlja zajednički plan usmjeren na budućnost i utemeljen na sistemskom gledištu. Njime se identificiraju područja djelovanja u okviru Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu. Ciljevi utvrđeni u glavnom planu temelje se na uspješnosti i ciljevima utvrđenima u članku 83.

4.Glavni plan donosi upravni odbor, a potvrđuje Komisija u skladu s člankom 15., osim dijela glavnoga plana koji se odnosi na sistemski stup, koji se donosi u skladu s člankom 91. stavkom 3. Prije nego što potvrdi glavni plan, Komisija ga predstavlja Vijeću i Europskom parlamentu. O eventualnim izmjenama obavještavaju se Vijeće i Europski parlament.

5.Glavni plan je strateška agenda za istraživanja i inovacije Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu u smislu članka 2. stavka 12. U njemu su iznesene smjernice za konkretnije zadaće Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu:

(a)razvijanje sistemskog gledišta, u okviru sistemskog stupa, koje obuhvaća željezničku proizvodnu industriju, zajednicu željezničkih prijevoznika i druge privatne i javne dionike u željezničkom prometu, uključujući tijela koja predstavljaju korisnike (putnike, robu i osoblje) te relevantne aktere izvan tradicionalnog željezničkog sektora. Sistemsko gledište obuhvaća:

i. razvoj operativnog koncepta i arhitekture sustava, uključujući definiranje usluga, funkcijskih blokova i sučelja na kojima se temelji rad željezničkog sustava;

58 ii. razvoj povezanih specifikacija, uključujući sučelja, specifikacije funkcionalnih zahtjeva i specifikacije sistemskih zahtjeva, koje će biti uključene u tehničke specifikacije za interoperabilnost (TSI) uspostavljene u skladu s Direktivom (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća ili postupke normizacije radi veće digitalizacije i automatizacije;

iii. održavanje sustava, ispravljanje pogrešaka u njemu i omogućivanje njegova prilagođavanja s vremenom te omogućivanje migracije s postojeće arhitekture;

iv. ocjenjivanje i vrednovanje potrebnih sučelja s drugim načinima prijevoza, posebno za protok tereta i putnika;

(b)provođenje istraživačkih i inovacijskih aktivnosti potrebnih za postizanje ciljeva Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu, uključujući istraživačke i inovacijske aktivnosti usmjerene na željeznicu na niskoj razini tehnološke spremnosti (TRL). Stoga Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu:

i. definira i organizira aktivnosti u području istraživanja, inovacija, demonstracije, vrednovanja i proučavanja koje se provode pod njegovim vodstvom, i pritom izbjegava fragmentaciju takvih aktivnosti;

ii. iskorištava prilike za normizaciju i modularnost te olakšava izgradnju sučelja s drugim načinima prijevoza i sustavima;

iii. razvija demonstracijske projekte;

iv. razvija blisku suradnju te osigurava koordinaciju s povezanim europskim, nacionalnim i međunarodnim istraživačkim i inovacijskim aktivnostima u željezničkom sektoru, a po potrebi i izvan njega, osobito u okviru Obzora Europa, čime se Zajedničkom poduzeću za europsku željeznicu daje važna uloga u istraživanjima i inovacijama u području željeznica, a istodobno se doprinosi znanstvenom i tehnološkom napretku u drugim sektorima;

v. putem suradnje iz točke iv. osigurava da se kroz demonstraciju i primjenu rezultati istraživanja pretvore u djelotvorno nastojanje da se razviju originalne inovacije, a s vremenom i inovacije usmjerene na tržište;

(c)obavljanje svih ostalih zadaća potrebnih za postizanje ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 84.

Članak 85.

Članovi

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)članovi osnivači navedeni u Prilogu II., nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću putem izjave o preuzimanju obveze;

(c)pridruženi članovi koji se odabiru u skladu s člankom 7. Popis pridruženih članova potvrđuje Komisija.

2.Odstupajući od odredaba članka 7. stavaka 1. i 2., upravni odbor tijekom prvih šest mjeseci nakon osnivanja Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu može odabrati pridružene članove s popisa sastavljenog nakon otvorenog poziva na iskaz interesa koji je Komisija objavila prije osnivanja.

Članak 86.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za europsku željeznicu iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne i operativne troškove iznosi do 600 000 000 EUR, uključujući najmanje 50 000 000 EUR za sistemski stup i do 24 000 000 EUR za administrativne troškove. Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 87.

Doprinosi članova koji nisu Unija

Članovi Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 600 000 000 EUR, uključujući do 24 000 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

Članak 88.

Opseg dodatnih aktivnosti

1.Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti mogu uključivati:

(a)istraživačke i inovacijske aktivnosti koje se temelje na aktivnostima koje financiraju Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu ili Zajedničko poduzeće Shift2Rail;

(b)usporedne i komplementarne istraživačke i inovacijske aktivnosti koje financiraju članovi koji nisu Unija, koje imaju jasnu dodanu vrijednost Unije i doprinose postizanju ciljeva Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu;

(c)aktivnosti koje financiraju članovi koji nisu Unija u projektima koji se financiraju iz nacionalnih ili regionalnih programa koji nadopunjuju aktivnosti koje financira Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu;

(d)prihvaćanje rezultata aktivnosti financiranih u okviru Zajedničkog poduzeća Shift2Rail, daljnje iskorištavanje, demonstracijske aktivnosti i normizaciju.

2.Izvješćuje se o vrijednosti aktivnosti koje financiraju članovi koji nisu Unija u projektima koji se financiraju iz drugih europskih partnerstava ili iz drugih programa Unije, kao i drugih istraživanja i inovacija te ulaganja koji imaju znatnu dodanu vrijednost Unije i doprinose postizanju ciljeva Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu i njegovih komplementarnih aktivnosti koje ono financira, pri čemu se navodi vrsta, razina i izvor financijskih sredstava Unije kako bi se izbjeglo dvostruko računanje.

Članak 89.

Tijela Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu

1.Tijela Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)upravljačka skupina sistemskog stupa;

(d)skupina predstavnika država;

(e)skupina za uvođenje.

2.Osim toga, Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu može osnovati znanstvenu upravljačku skupinu ili zatražiti znanstveni savjet od neovisnih akademskih stručnjaka ili zajedničkih znanstvenih savjetodavnih tijela.

Članak 90.

Sastav upravnog odbora

Upravni odbor sastoji se od:

(a)dvaju predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)jednog predstavnika svakog člana koji nije Unija.

Članak 91.

Funkcioniranje upravnog odbora

1.Upravnim odborom predsjeda Komisija u ime Unije.

2.Predsjednik ili potpredsjednik skupine predstavnika država pozvan je da prisustvuje svim sastancima upravnog odbora kao promatrač i sudjeluje u raspravama, ali nema pravo glasa. Predstavnici Agencije Europske unije za željeznice i Europskog savjetodavnog vijeća za istraživanja u području željeznica pozvani su da prisustvuju sastancima upravnog odbora kao promatrači te sudjeluju u raspravama, ali nemaju pravo glasa.

3.Neovisno o odredbama članka 15. stavka 1., odluke o aktivnostima koje se provode u okviru sistemskog stupa donose se većinom od najmanje 55 % glasova, uključujući glasove odsutnih predstavnika.

4. Neovisno o odredbama članka 15. stavka 4., upravni odbor sastaje se jednom godišnje na općoj skupštini, a svi sudionici u istraživačkim i inovacijskim aktivnostima Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu pozivaju se na prisustvovanje. Skupština potiče promišljanje o općem smjeru aktivnosti Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu te otvoreno i transparentno raspravlja o napretku provedbe glavnog plana.

Članak 92.

Dodatne zadaće upravnog odbora

Osim zadaća utvrđenih u članku 16. upravni odbor Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu obavlja i sljedeće zadaće:

(a)donosi glavni plan i prijedloge njegovih izmjena;

(b)donosi programe rada sistemskog stupa, uključujući proračun, i njihove izmjene na temelju preporuka upravljačke skupine sistemskog stupa i prijedloga izvršnog direktora.

Članak 93.

Upravljačka skupina sistemskog stupa

1.Upravljačka skupina sistemskog stupa sastoji se od predstavnika Komisije, predstavnika željezničkog sektora i sektora mobilnosti te relevantnih organizacija, izvršnog direktora Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu i predstavnika Agencije Europske unije za željeznice. Komisija donosi konačnu odluku o sastavu skupine. U opravdanim slučajevima Komisija može pozvati dodatne relevantne stručnjake i dionike da prisustvuju sastancima upravljačke skupine sistemskog stupa kao promatrači.

2.Upravljačkom skupinom sistemskog stupa predsjeda Komisija.

3.Preporuke upravljačke skupine sistemskog stupa donose se konsenzusom. Ako se ne postigne konsenzus, izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu priprema izvješće za upravni odbor u kojem navodi ključne zajedničke točke i različita stajališta.

4.Upravljačka skupina sistemskog stupa donosi svoj poslovnik.

5.Upravljačka skupina sistemskog stupa savjetuje izvršnog direktora i upravni odbor o:

(a)pristupu operativnom usklađivanju i razvoju arhitekture sustava, uključujući odgovarajući dio glavnog plana;

(b)ostvarivanju posebnog cilja navedenog u članku 83. stavku 2. točki (c);

(c)izvršavanju zadaće navedene u članku 84. stavku 5. točki (a);

(d)uspostavi detaljnog godišnjeg plana provedbe za sistemski stup, u skladu s programima rada koje je donio upravni odbor u skladu s člankom 92. točkom (b).

Članak 94.

Skupina za uvođenje

1.Skupina za uvođenje osniva se u skladu s člankom 21. Uloga je skupine za uvođenje savjetovanje upravnog odbora o prihvaćanju inovacija u području željeznica, koje je razvilo Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu, na tržištu i podupiranje uvođenja inovativnih rješenja.

2.Skupina za uvođenje otvorena je svim dionicima, kao i upravljačka skupina sistemskog stupa. Upravni odbor odabire članove skupine za uvođenje i utvrđuje, konkretno, njezinu veličinu i sastav, trajanje mandata i uvjete produljenja mandata njezinih članova. Sastavom skupine za uvođenje osigurava se odgovarajuća tematska usmjerenost i reprezentativnost. Popis članova objavljuje se na internetskim stranicama Zajedničkog poduzeća za europsku željeznicu.

3.Predstavnik skupine za uvođenje može biti pozvan na sastanke upravnog odbora kao promatrač bez prava glasa.

4.Skupina za uvođenje na zahtjev upravnog odbora daje preporuke o pitanjima povezanima s uvođenjem inovativnih rješenja u području željeznica. Skupina za uvođenje može dati preporuke i na vlastitu inicijativu.

Članak 95.

Suradnja s Agencijom Europske unije za željeznice

Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu osigurava blisku suradnju s Agencijom Europske unije za željeznice, posebno u pogledu provedbe glavnog plana. U skladu s člankom 40. Uredbe (EU) 2016/796 Europskog parlamenta i Vijeća 59 ta se suradnja sastoji od sljedećih savjetodavnih zadaća:

(a)pružanja informacija o potrebama u području istraživanja radi realizacije jedinstvenog europskog željezničkog prostora kako bi ih Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu uzelo u obzir u glavnom planu i njegovim izmjenama te u programima rada;

(b)pružanja povratnih informacija i savjeta o interoperabilnosti i sigurnosti koje treba uzeti u obzir u istraživačkim inovacijskim aktivnostima i, konkretnije, u kontekstu projektnih aktivnosti i rezultata za ciljeve utvrđene u članku 84. stavku 5. točki (a);

(c)pružanja potpore Zajedničkom poduzeću za europsku željeznicu pri utvrđivanju potreba za dodatnim posebnim vrednovanjima ili studijama koje ono treba provesti, među ostalim uključivanjem nacionalnih tijela za sigurnost;

(d)pružanja savjeta u pogledu sistemskog stupa;

(e)osiguravanja da se pri razvoju specifikacija, uključujući sučelja, specifikacije funkcionalnih zahtjeva i specifikacije sistemskih zahtjeva, uzimaju u obzir iskustvo i povratne informacije o TSI-ju ili normama.

Članak 96.

Skupina predstavnika država

1.Države članice osiguravaju da njihovi predstavnici zastupaju koordinirano stajalište koje odražava stajališta njihovih država članica izražena u:

(a)Odboru za interoperabilnost i sigurnost željeznica, osnovanom člankom 51. Direktive (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća;

(b)programskom odboru u okviru Obzora Europa – Strateški programski odbor, klaster 5;

(c)Odboru za jedinstveni europski željeznički prostor, osnovanom člankom 62. Direktive 2012/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća.

2.Neovisno o odredbama članka 20., skupina predstavnika država daje mišljenje upravnom odboru o temama istraživanja za nisku razinu tehnološke spremnosti koje treba uključiti u program rada.

GLAVA V.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA GLOBALNO ZDRAVLJE EDCTP3

Članak 97.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)promicati razvoj i prihvaćanje novih ili poboljšanih zdravstvenih tehnologija kako bi se smanjio socioekonomski teret zaraznih bolesti u supsaharskoj Africi;

(b)povećati zdravstvenu sigurnost u supsaharskoj Africi i na globalnoj razini jačanjem kapaciteta za pripravnost i odgovor utemeljenih na istraživanju i inovacijama radi kontroliranja zaraznih bolesti.

2.Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)podupirati provođenje kliničkih ispitivanja u supsaharskoj Africi i tako unaprijediti razvoj i korištenje novih ili poboljšanih zdravstvenih tehnologija za borbu protiv zaraznih bolesti;

(b)jačati istraživačke i inovacijske kapacitete te nacionalne zdravstvene istraživačke sustave u supsaharskoj Africi za borbu protiv zaraznih bolesti;

(c)olakšati usklađivanje država članica Unije, pridruženih zemalja i supsaharskih zemalja na temelju zajedničke strateške agende za istraživanja i inovacije u području globalnog zdravlja kako bi se povećala troškovna učinkovitost europskih javnih ulaganja;

(d)jačati kapacitete supsaharske Afrike za pripravnost na epidemije tako da se osigura učinkovit i brz istraživački odgovor na potrebu za razvojem neophodne dijagnostike, cjepiva i terapeutika za rano otkrivanje i kontrolu novih bolesti koje mogu izazvati epidemiju;

(e) promicati produktivno i održivo umrežavanje i partnerstva u području zdravstvenog istraživanja na globalnoj razini gradeći odnose na relacijama sjever-jug i jug-jug s više organizacija iz privatnog i javnog sektora.

Članak 98.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3

Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 obavlja i sljedeće zadaće:

(a)potiče produktivne odnose među europskim i afričkim pojedincima, skupinama i institucijama;

(b)ističe zajedničke interese i ciljeve institucija i istraživačkih skupina kako bi se olakšala i ojačala suradnja na projektima i u institucijama;

(c)doprinosi lakšem usklađivanju globalnih zdravstvenih strategija europskih i afričkih ulagača, institucija i tijela;

(d)privlači dodatna ulaganja koja uključuju privatne, javne i dobrotvorne partnere.

Članak 99.

Članovi

Članovi Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)Udruženje EDCTP, neprofitna organizacija osnovana u skladu s nizozemskim pravom, nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za globalno zdravlje EDCTP3 putem izjave o preuzimanju obveze.

Članak 100.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za globalno zdravlje EDCTP3 iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne i operativne troškove iznosi do 800 000 000 EUR, uključujući do 29 878 000 EUR za administrativne troškove, i sastoji se od:

(a)do 400 000 000 EUR pod uvjetom da je doprinos članova koji nisu Unija ili sastavnih subjekata barem jednak tom iznosu;

(b)do 400 000 000 EUR pod uvjetom da su doprinosi partnera koji daju doprinos ili sastavnih subjekata barem jednaki tom iznosu.

Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 101.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 439 878 000 EUR, uključujući do 29 878 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.Doprinosi iz stavka 1. ovog članka sastoje se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za globalno zdravlje EDCTP3 u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Članak 102.

Opseg dodatnih aktivnosti

1.Udruženje EDCTP i njegovi sastavni subjekti usklađeno, integrirano i dosljedno razvijaju i provode dodatne aktivnosti Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 te djeluju u skladu sa strateškom agendom za istraživanja i inovacije Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3.

2.Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti mogu uključivati:

(a)aktivnosti sastavnih subjekata Udruženja EDCTP koje su usklađene sa sličnim aktivnostima drugih sastavnih subjekata Udruženja EDCTP i kojima se neovisno upravlja u skladu s nacionalnim pravilima financiranja;

(b)aktivnosti koje provode vladine istraživačke organizacije supsaharske Afrike;

(c)aktivnosti kojima se promiču umrežavanje i partnerstva za izgradnju odnosa s više organizacija iz privatnog i javnog sektora;

(d)sve druge aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3.

Članak 103.

Tijela Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3

3.Tijela Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)znanstveni odbor;

(d)skupina dionika.

Članak 104.

Sastav upravnog odbora

Upravni odbor sastoji se od:

(a)šest predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)šest predstavnika Udruženja EDCTP.

Članak 105.

Funkcioniranje upravnog odbora

Članovi Udruženja EDCTP zajedno imaju 50 % glasačkih prava.

Članak 106.

Znanstveni odbor

1.U skladu s člankom 19. stavkom 1. točkom (a) znanstveni odbor je znanstveno savjetodavno tijelo Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3.

2.Osim zadaća popisanih u članku 19. znanstveni odbor obavlja i sljedeće zadaće:

(a)pomaže u osmišljavanju strateškog i znanstvenog planiranja aktivnosti Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3;

(b)savjetuje o strategijama za poticanje sinergija i partnerstava sa svim dionicima;

(c)prema potrebi doprinosi pripremi strateških i znanstvenih dokumenata relevantnih za Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3;

(d)pruža strateške i znanstvene savjete Zajedničkom poduzeću za globalno zdravlje EDCTP3 i osigurava uspješan završetak tekućih projekata;

(e)utvrđuje strateške potrebe i prioritete za ubrzavanje razvoja novih ili poboljšanih kliničkih intervencija, uključujući osposobljavanje, umrežavanje i izgradnju kapaciteta koje je potrebno poduzeti kako bi se postigli ti ciljevi;

(f)preispituje stanje bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti kako bi se utvrdila uloga Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 u partnerstvu s drugim dionicima radi ubrzavanja razvoja ili poboljšanja intervencija protiv tih bolesti;

(g)ocjenjuje stanje globalnih putova razvoja proizvoda i ključne mogućnosti za budući razvoj proizvoda;

(h)daje savjete o preispitivanju poziva na podnošenje prijedloga i drugih programa;

(i)pruža potporu i doprinosi okviru za praćenje i evaluaciju Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 te praćenju znanstvenih rezultata i strateških učinaka bespovratnih sredstava za koja ono osigurava sredstva;

(j)sudjeluje u radnim skupinama Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3, sastancima dionika, Forumu EDCTP-a i drugim relevantnim događanjima, pomaže im te ih savjetuje.

3.Predsjednik priprema godišnje izvješće o aktivnostima i postignućima znanstvenog odbora za prethodnu godinu te ga podnosi upravnom odboru na odobrenje.

Članak 107.

Skupina dionika 

Osim zadaća utvrđenih u članku 21. skupina dionika obavlja i sljedeće zadaće:

(a)pruža informacije o znanstvenim, strateškim i tehnološkim prioritetima Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3, u skladu sa strateškom agendom za istraživanja i inovacije ili drugim jednakovrijednim dokumentom, uzimajući pritom u obzir napredak i potrebe u području globalnog zdravlja i srodnim sektorima;

(b)predlaže načine omogućivanja konkretnih sinergija između Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 i srodnih sektora ili bilo kojeg sektora ako bi sinergije s njim donijele dodanu vrijednost;

(c)pruža informacije Forumu EDCTP-a.

Članak 108.

Pravo na financiranje

1.U skladu s člankom 13. stavkom 1. i odstupajući od [članka 19. stavka 1.] Uredbe o Obzoru Europa, financiranje iz Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 ograničeno je na pravne subjekte koji imaju pravo na financiranje u okviru programa Obzor Europa i imaju poslovni nastan u državama članicama Udruženja EDCTP. Iznimno i ako je to predviđeno u programu rada, subjekti s poslovnim nastanom u drugim državama mogu imati pravo na financiranje iz Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 za posebne teme poziva ili u slučaju poziva koji se odnosi na izvanredno stanje u području javnog zdravlja.

2.Unija nastoji sklopiti sporazume s trećim zemljama kojima se omogućuje zaštita financijskih interesa Unije. Prije njihova sklapanja i radi zaštite financijskih interesa Unije, ako subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji bez takvog sporazuma financiranjem sudjeluju u neizravnom djelovanju, financijski koordinator neizravnog djelovanja ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji, iznos pretfinanciranja prilagođava se na odgovarajući način, a odredbama o odgovornosti iz sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava uzimaju se u obzir financijski rizici.

Članak 109.

Utvrđeni sudionici

Jedan od kriterija prihvatljivosti u pozivu na podnošenje prijedloga može biti sudjelovanje subjekata koje je utvrdilo Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3. To mora biti propisno obrazloženo u programu rada, u kojem može biti predviđeno i da utvrđeni sudionici nemaju pravo na financiranje iz Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 u okviru odabranih neizravnih djelovanja.

Članak 110.

Etička načela

Klinička ispitivanja i istraživanja u pogledu primjene u okviru Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 provode se u skladu s temeljnim etičkim načelima, priznatim međunarodnim regulatornim standardima i dobrom participativnom praksom.

Članak 111.

Suradnja s Europskom agencijom za lijekove i Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti

Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 osigurava blisku suradnju s Europskom agencijom za lijekove i Europskim centrom za sprečavanje i kontrolu bolesti.

Članak 112.

Cjenovna dostupnost

Sudionici neizravnih djelovanja koja financira Zajedničko poduzeće za globalno zdravlje EDCTP3 moraju osigurati da proizvodi i usluge razvijeni u potpunosti ili djelomično na temelju rezultata tog neizravnog djelovanja budu dostupni i na raspolaganju javnosti pod poštenim i razumnim uvjetima. U tu se svrhu, prema potrebi, u programu rada navode dodatne obveze u pogledu iskorištavanja koje se primjenjuju na posebna neizravna djelovanja.

GLAVA VI.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA INICIJATIVU ZA INOVATIVNO ZDRAVLJE

Članak 113.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje do 2030. mora ispuniti i sljedeće opće ciljeve:

(a)doprinositi stvaranju ekosustava istraživanja i inovacija u području zdravstva na razini Unije kojim se olakšava prijenos znanstvenih spoznaja u inovacije, posebno pokretanjem najmanje 30 velikih, međusektorskih projekata koji se bave inovacijama u zdravstvu;

(b)na najmanje pet primjera pokazati izvedivost integracije proizvoda ili usluga povezanih sa zdravstvenom zaštitom koji se dokazano mogu koristiti u sustavima zdravstvene zaštite i tako poticati razvoj sigurnih, djelotvornih i troškovno učinkovitih inovacija usmjerenih na ljude koje odgovaraju strateškim neispunjenim javnozdravstvenim potrebama. Povezani projekti trebali bi se baviti prevencijom, dijagnosticiranjem, liječenjem bolesti i/ili upravljanjem bolestima koje pogađaju stanovništvo Unije i doprinijeti europskom planu za borbu protiv raka;

(c)poticati međusektorske zdravstvene inovacije za globalno konkurentnu europsku zdravstvenu industriju i doprinositi postizanju ciljeva nove industrijske strategije za Europu i farmaceutske strategije za Europu.

2.Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)doprinositi boljem razumijevanju odrednica zdravlja i prioritetnih područja bolesti;

(b)integrirati fragmentirana istraživanja i inovacije u području zdravlja i tako povezati sektore zdravstvene industrije i druge dionike, s naglaskom na neispunjene javnozdravstvene potrebe, kako bi se omogućio razvoj alata, podataka, platformi, tehnologija i postupaka za bolje predviđanje, prevenciju, presretanje, dijagnosticiranje i liječenje bolesti te upravljanje njima, u skladu s potrebama krajnjih korisnika;

(c)demonstrirati izvedivost integriranih rješenja zdravstvene zaštite usmjerenih na ljude;

(d)iskoristiti puni potencijal digitalizacije i razmjene podataka u zdravstvenoj zaštiti;

(e)omogućiti razvoj novih i poboljšanih metodologija i modela kako bi se donijela sveobuhvatna ocjena dodane vrijednosti inovativnih i integriranih rješenja u zdravstvenoj zaštiti.

Članak 114.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje

Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje obavlja i sljedeće zadaće:

(a)potiče blisku i dugoročnu suradnju Unije, drugih članova, partnera koji daju doprinos i drugih dionika uključenih u zdravstvenu skrb, kao što su drugi relevantni sektori, tijela zdravstvene zaštite (primjerice regulatorna tijela, tijela za procjenu zdravstvenih tehnologija i platitelji), organizacije pacijenata, zdravstveni djelatnici i pružatelji zdravstvene zaštite, kao i akademska zajednica;

(b)učinkovito podupire pretkonkurentska istraživanja i inovacije u području zdravlja, posebno djelovanja kojima se povezuju subjekti iz više sektora zdravstvene zaštite kako bi surađivali na ispunjavanju neispunjenih javnozdravstvenih potreba;

(c)svim dionicima omogućuje predlaganje područja na koja će se odnositi budući pozivi na podnošenje prijedloga;

(d)redovito preispituje i po potrebi usklađuje stratešku agendu za istraživanja i inovacije u okviru Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje, uzimajući pritom u obzir nove znanstvene spoznaje do kojih dolazi tijekom njezine provedbe ili nove javnozdravstvene potrebe;

(e)objavljuje informacije o projektima, među ostalim o subjektima koji sudjeluju i iznosu financijskog doprinosa Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje te ugovorenim doprinosima u naravi po sudioniku;

(f)organizira redovitu komunikaciju, među ostalim najmanje jedan godišnji sastanak s interesnim skupinama i dionicima kako bi se osigurala otvorenost i transparentnost istraživačkih i inovacijskih aktivnosti Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje;

(g)obavlja sve ostale zadaće potrebne za postizanje ciljeva navedenih u članku 113.

Članak 115.

Članovi

Članovi Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)Europski koordinacijski odbor za radiološku, elektromedicinsku i zdravstvenu informacijsku industriju (COCIR), Europska federacija farmaceutske industrije i farmaceutskih udruženja, EuropaBio, MedTech Europe i VaccinesEurope, nakon obavijesti o njihovim odlukama o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za inicijativu za inovativno zdravlje putem izjave o preuzimanju obveze;

(c)pridruženi članovi koji se odabiru u skladu s člankom 7.

Članak 116.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za inicijativu za inovativno zdravlje iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne i operativne troškove iznosi do 1 200 000 000 EUR, uključujući do 30 212 000 EUR za administrativne troškove, i sastoji se od:

(a)do 1 000 000 000 EUR pod uvjetom da je taj iznos jednak doprinosu članova koji nisu Unija ili njezinih sastavnih ili povezanih subjekata;

(b)do 200 000 000 EUR pod uvjetom da je taj iznos jednak dodatnim doprinosima partnera koji daju doprinos ili njihovih sastavnih ili povezanih subjekata.

Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 117.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 1 000 000 000 EUR, uključujući do 30 212 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.Doprinosi iz stavka 1. sastoje se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za inicijativu za inovativno zdravlje u skladu s člankom 11. stavkom 1.

3.Doprinosi u naravi za dodatne aktivnosti ne mogu činiti više od 50 % doprinosa u naravi članova koji nisu Unija na razini programa Inicijative za inovativno zdravlje.

4.Troškovi povezani s doprinosima sudionika neizravnim djelovanjima koje financira Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje iznose najmanje 45 % prihvatljivih troškova neizravnog djelovanja i povezanih troškova dodatnih aktivnosti. U opravdanim slučajevima programom rada može se iznimno dopustiti manji udio doprinosa na razini pojedinačnog neizravnog djelovanja i povezanih dodatnih aktivnosti.

5.Troškovi nastali neizravnim djelovanjima u trećim zemljama koje nisu zemlje pridružene programu Obzor Europa moraju biti opravdani i relevantni za ciljeve iz članka 113. Ne smiju premašiti 20 % doprinosa u naravi za operativne troškove koje pružaju članovi koji nisu Unija i partneri koji daju doprinos na razini programa Inicijative za inovativno zdravlje. Troškovi koji premašuju 20 % doprinosa u naravi za operativne troškove na razini programa Inicijative za inovativno zdravlje ne smatraju se doprinosima u naravi za operativne troškove.

6.U programima rada Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje mogu se odrediti posebna ograničenja za doprinose u naravi za operativne troškove nastale u trećim zemljama koje nisu zemlje pridružene programu Obzor Europa na razini neizravnog djelovanja. Odlukama o takvim posebnim ograničenjima posebno se uzimaju u obzir ciljevi i učinak koji se želi postići predmetnim djelovanjima te one ne smiju dovesti do prekoračenja gornje granice utvrđene u stavku 5. na razini programa Inicijative za inovativno zdravlje.

Članak 118.

Uvjeti povezani s dodatnim aktivnostima

1.Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti provode se u Uniji ili zemljama pridruženima Obzoru Europa i mogu uključivati:

(a)aktivnosti kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva djelovanja koja financira Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje;

(b)aktivnosti kojima se doprinosi širenju, održivosti ili iskorištavanju rezultata djelovanja koja financira Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje.

2.Prema potrebi, prijedlozi projekata uključuju plan za dodatne aktivnosti povezane s njima. Troškovi povezani s takvim dodatnim aktivnostima specifičnima za neki projekt moraju nastati u razdoblju od datuma podnošenja prijedloga do najviše dvije godine nakon datuma završetka neizravnog djelovanja.

3.Kako bi se troškovi obračunali kao doprinosi u naravi iz članka 11. stavka 1. točke (b), osnovne dodatne aktivnosti provode se u Europskoj uniji ili zemljama pridruženima Obzoru Europa.

Članak 119.

Tijela Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje

Tijela Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)povjerenstvo za inovacije;

(d)skupina predstavnika država.

Članak 120.

Sastav upravnog odbora

Upravni odbor sastoji se od:

(a)pet predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)jednog predstavnika svakog člana koji nije Unija.

Članak 121.

Funkcioniranje upravnog odbora

Članovi koji nisu Unija zajedno imaju 50 % glasačkih prava.

Članak 122.

Povjerenstvo za inovacije

1.Povjerenstvo za inovacije savjetuje upravni odbor o pitanjima relevantnima za istraživačke i inovacijske aktivnosti Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje u skladu s člankom 19.

2.Povjerenstvo za inovacije sastoji se od sljedećih stalnih članova:

(a)četiriju predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)četiriju predstavnika članova koji nisu Unija;

(c)dvaju predstavnika skupine predstavnika država;

(d)dvaju predstavnika znanstvene zajednice koje imenuje upravni odbor nakon otvorenog postupka odabira u skladu s člankom 19. stavkom 4.;

(e)najviše šest stalnih članova povjerenstva koje imenuje upravni odbor na temelju otvorenog postupka odabira u skladu s člankom 19. stavkom 4., čime se posebno osigurava odgovarajuća zastupljenost dionika uključenih u zdravstvenu skrb, koji moraju predstavljati javni sektor, pacijente i krajnje korisnike općenito;

(f)izvršnog direktora i jednog dodatnog predstavnika programskog ureda.

3.Članovi povjerenstva koji predstavljaju članove Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje mogu prema potrebi imenovati ad hoc članove povjerenstva radi raspravljanja o određenim temama. Oni mogu zajednički imenovati najviše šest ad hoc članova povjerenstva za svaki sastanak.

Ti ad hoc članovi povjerenstva imenuju se na temelju njihova znanstvenog ili tehničkog stručnog znanja o temama o kojima se treba raspravljati na određenim sastancima ili zbog potrebe za stvaranjem sinergija s drugim istraživačkim programima.

Članovi povjerenstva koji predstavljaju članove Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje imenuju ad hoc članove povjerenstva na određeno razdoblje. Svoje odluke priopćavaju programskom uredu i drugim stalnim članovima povjerenstva.

4.Neovisno o zadaćama skupine predstavnika država iz članka 20. stavka 7., povjerenstvo za inovacije savjetuje upravni odbor, na njegov zahtjev ili na vlastitu inicijativu, o znanstvenim i tehnološkim pitanjima povezanima s ciljevima Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje, konkretno o:

(a)znanstvenim prioritetima;

(b)nacrtu programa rada, uključujući sadržaj poziva na podnošenje prijedloga;

(c)planiranju dodatnih aktivnosti članova koji nisu Unija iz članka 118.;

(d)osnivanju savjetodavnih skupina za posebne znanstvene prioritete;

(e)stvaranju sinergija s drugim aktivnostima programa Obzor Europa, uključujući druga europska partnerstva, kao i drugim Unijinim programima financiranja i nacionalnim programima financiranja.

5.Povjerenstvom za inovacije predsjeda izvršni direktor. U opravdanim slučajevima izvršni direktor može ovlastiti višeg člana osoblja programskog ureda Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje da predsjeda povjerenstvom za inovacije u njegovo ime.

6.U okviru izvješća iz članka 19. stavka 8. članovi povjerenstva koji predstavljaju članove Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje konsenzusom donose prijedloge povezane s pitanjima iz stavka 4. nakon rasprave sa svim članovima povjerenstva prisutnima na sastanku. Ako se ne postigne konsenzus, predsjednik o tome izvješćuje upravni odbor. Svaki član povjerenstva u izvješću može izraziti izdvojeno mišljenje.

7.Povjerenstvo za inovacije održava redovite sastanke najmanje dvaput godišnje. Može održavati izvanredne sastanke na zahtjev članova povjerenstva koji predstavljaju Komisiju ili većine članova povjerenstva koji predstavljaju članove koji nisu Unija.

8.Članovi povjerenstva za inovacije prije sastanaka razmjenjuju relevantne informacije i raspravljaju o svojim idejama u bilo kojem odgovarajućem obliku. Prema potrebi koordiniraju svoje aktivnosti s aktivnostima bilo koje druge savjetodavne skupine.

Članak 123.

Uvjeti koji se primjenjuju na neizravna djelovanja

1. Za potrebe ove Uredbe neispunjena javnozdravstvena potreba jest potreba koja se trenutačno ne rješava u sustavima zdravstvene zaštite zbog nedostupnosti ili neraspoloživosti određenih elemenata, na primjer ako ne postoji zadovoljavajuća dijagnostička metoda, metoda prevencije ili metoda liječenja za određeno zdravstveno stanje ili ako je pristup zdravstvenoj skrbi ograničen zbog troškova, udaljenosti od zdravstvenih ustanova ili vremena čekanja. Skrb usmjerena na ljude znači pristup skrbi koji se svjesno temelji na perspektivi pojedinaca, pružatelja zdravstvene skrbi, obitelji i zajednica te ih smatra sudionicima i korisnicima sustava zdravstvene zaštite i organizirana je u skladu s njihovim potrebama i preferencijama, a ne pojedinačnim bolestima.

2.Neizravna djelovanja koja financira Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje mogu uključivati kliničke studije u kojima ciljano područje ili predviđena uporaba predstavljaju neispunjenu javnozdravstvenu potrebu te znatno utječu na stanovništvo Unije ili ga ugrožavaju.

3.Sudionici neizravnih djelovanja koja financira Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje moraju osigurati da proizvodi i usluge razvijeni u potpunosti ili djelomično na temelju rezultata tih neizravnih djelovanja budu dostupni i na raspolaganju javnosti pod poštenim i razumnim uvjetima. U tu se svrhu, prema potrebi, u programu rada navode dodatne obveze u pogledu iskorištavanja koje se primjenjuju na posebna neizravna djelovanja.

4.Ako je to predviđeno u programu rada, od pravnih subjekata koje je utvrdilo Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje može se zahtijevati sudjelovanje u posebnim neizravnim djelovanjima. Ti subjekti nemaju pravo na financiranje iz Zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativno zdravlje.

5.Pravni subjekti koji sudjeluju u posebnim neizravnim djelovanjima s utvrđenim pravnim subjektima iz stavka 4. nemaju pravo na financiranje:

(a)ako je riječ o pravnim osobama s ciljem ostvarivanja dobiti koje ostvaruju godišnji promet od 500 milijuna EUR ili više;

(b)ako su pod izravnom ili neizravnom kontrolom pravnog subjekta opisanog u točki (a) ili pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao pravni subjekt iz točke (a);

(c)ako izravno ili neizravno kontroliraju pravni subjekt iz točke (a).

GLAVA VII.

Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije

Članak 124.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)ojačati otvorenu tehnološku autonomiju Unije u području elektroničkih komponenti i sustava kako bi se poduprle buduće potrebe vertikalnih sektora i gospodarstva u cjelini. Opći je cilj doprinijeti udvostručavanju vrijednosti projektiranja i proizvodnje elektroničkih komponenti i sustava u Europi do 2030., u skladu sa značajem Unije u području proizvoda i usluga;

(b)uspostaviti vodeću ulogu Unije u znanstvenoj izvrsnosti i inovacijama povezanima s novim tehnologijama u području komponenti i sustava uz aktivno sudjelovanje MSP-ova. MSP-ovi bi trebali predstavljati najmanje trećinu ukupnog broja sudionika u neizravnim djelovanjima te bi im trebalo dodijeliti najmanje 20 % javnih sredstava;

(c)osigurati da se tehnologijama u području komponenti i sustava svladavaju društveni i ekološki izazovi u Europi. Cilj je uskladiti se s politikom Unije o energetskoj učinkovitosti i doprinijeti smanjenju potrošnje energije za 32,5 % u 2030.

2.Osim ciljeva utvrđenih u stavku 1. Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)uspostaviti kapacitete za projektiranje i proizvodnju u Europi u strateškim područjima primjene;

(b)izgraditi uravnotežen portfelj velikih i malih projekata kojima se podupire brz prijenos tehnologija s istraživanja na industrijsko okruženje;

(c)izgraditi dinamičan ekosustav u Uniji koji se temelji na digitalnim vrijednosnim lancima te omogućiti pojednostavljen pristup novim sudionicima;

(d)poboljšati tehnologije za komponente koje jamče sigurnost, povjerenje i energetsku učinkovitost ključnih infrastruktura i sektora u Europi;

(e)poticati mobilizaciju nacionalnih resursa i osigurati usklađivanje Unijinih i nacionalnih istraživačkih i inovacijskih programa u području elektroničkih komponenti i sustava;

(f)uskladiti stratešku agendu inicijative za istraživanja i inovacije s politikama EU-a kako bi se osigurao učinkovit doprinos tehnologija u području elektroničkih komponenti i sustava.

Članak 125.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije

Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije prati provedbu neizravnih djelovanja i upravlja sporazumima o dodjeli bespovratnih sredstava te odlukama upravnog odbora i odbora javnih tijela.

Članak 126.

Članovi

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije su:

(a)javna tijela, koja uključuju:

i. Uniju, koju predstavlja Komisija;

ii. sljedeće države sudionice:

– […];

– […];

(b)privatni članovi, koji se sastoje od sljedećih industrijskih udruženja i njihovih sastavnih subjekata: udruženja AENEAS, registriranog u skladu s francuskim pravom, sa sjedištem u Parizu, Francuska; industrijskog udruženja ARTEMIS (ARTEMISIA), registriranog u skladu s nizozemskim pravom, sa sjedištem u Eindhovenu, Nizozemska; udruženja EPoSS e.V., registriranog u skladu s njemačkim pravom, sa sjedištem u Berlinu, Njemačka.

2.Svaka država sudionica imenuje svoje predstavnike u tijela Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije i određuje jedan ili više nacionalnih subjekata odgovornih za ispunjavanje obveza koje se odnose na aktivnosti Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

Članak 127.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne i operativne troškove iznosi do 1 800 000 000 EUR, uključujući do 22 090 000 EUR za administrativne troškove. Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 128.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3. države sudionice Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije daju ukupan doprinos koji je najmanje jednak iznosu doprinosa Unije za operativne troškove iz članka 127.

2.Privatni članovi Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju doprinose u iznosu od najmanje 2 511 164 000 EUR Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

3.U skladu s člankom 26. stavkom 4. privatni članovi daju ili osiguravaju da njihovi sastavni i povezani subjekti daju financijske doprinose u iznosu do 22 090 000 EUR za administrativne troškove Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

4.Doprinosi iz stavka 1. sastoje se od doprinosa utvrđenih u članku 11. stavku 4. Doprinosi iz stavka 2. sastoje se od doprinosa utvrđenih u članku 11. stavku 1., uključujući najmanje 2 489 074 000 EUR doprinosa utvrđenih u članku 11. stavku 1. točki (a). Doprinosi iz stavka 3. sastoje se od doprinosa utvrđenih u članku 11. stavku 1. točki (c).

Članak 129.

Doprinosi država sudionica

1.Svaka država sudionica povjerava Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije dodjeljivanje svojih doprinosa sudionicima u neizravnim djelovanjima pokrenutima u toj državi sudionici putem sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koje sklapa Zajedničko poduzeće. Osim toga, Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije povjeravaju plaćanje svojih doprinosa sudionicima. Navode iznose namijenjene neizravnim djelovanjima.

2.Korisnici neizravnih djelovanja Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije potpisuju jedinstveni sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava sa Zajedničkim poduzećem za ključne digitalne tehnologije. Detaljna pravila sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i odgovarajući okvir za prava intelektualnog vlasništva moraju biti u skladu s pravilima programa Obzor Europa.

3.Države sudionice obvezuju se na plaćanje punog iznosa svojih doprinosa na temelju pravno obvezujućih sporazuma između subjekata koje je svaka od država sudionica imenovala u tu svrhu i Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije. Takvi sporazumi sklapaju se prije donošenja programa rada.

4.Upravni odbor pri donošenju procjena rashoda povezanih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti uzima u obzir sporazume iz stavka 3. kako bi se osiguralo načelo uravnoteženosti proračuna Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

5.Izvršni direktor upravnom odboru dostavlja sporazume iz stavka 3. u kojima su navedene procjene rashoda povezanih istraživačkih i inovacijskih aktivnosti.

6.Ostali dogovori o suradnji između država sudionica i Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije te obvezama u pogledu doprinosa iz stavka 1. utvrđuju se sporazumima između subjekata koje je svaka od država sudionica imenovala u tu svrhu i Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

Članak 130.

Opseg dodatnih aktivnosti

1.Upravni odbor Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije može, prema potrebi, odobriti plan dodatnih aktivnosti iz članka 11. stavka 1. točke (b) na prijedlog odbora privatnih članova, uzimajući pritom u obzir mišljenje odbora javnih tijela.

2.Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti mogu uključivati:

(a)privatna ulaganja kojima je cilj industrijalizirati rezultate projekata Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije i Zajedničkog poduzeća ECSEL;

(b)pilot-projekte, demonstracijske projekte, primjene, uvođenje te industrijalizaciju, uključujući relevantne kapitalne izdatke;

(c)povezane aktivnosti istraživanja i razvoja koje nisu financirane javnim sredstvima;

(d)aktivnosti koje se financiraju zajmovima Europske investicijske banke, a ne financiraju se bespovratnim sredstvima Unije;

(e)aktivnosti za razvoj ekosustava kojim se podupire suradnja korisnika i dobavljača tehnologije.

Članak 131.

Tijela Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije

Tijela Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)odbor javnih tijela;

(d)odbor privatnih članova.

Članak 132.

Sastav upravnog odbora

Svaki član Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije imenuje svoje predstavnike i glavnog delegata koji ima glasačka prava člana upravnog odbora.

Članak 133.

Funkcioniranje upravnog odbora

1.Glasačka prava u upravnom odboru raspodijeljena su kako slijedi:

(a)trećinu glasova drži Komisija;

(b)trećinu glasova drže privatni članovi zajedno; i

(c)trećinu glasova drže države sudionice zajedno.

2.Prve dvije financijske godine nakon osnivanja Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije glasačka prava država sudionica raspodjeljuju se na sljedeći način:

(a)1 % za svaku državu sudionicu;

(b)preostali postotak godišnje se raspodjeljuje među državama sudionicama razmjerno njihovim stvarnim financijskim doprinosima Zajedničkom poduzeću za ključne digitalne tehnologije i/ili njegovoj prethodnoj inicijativi tijekom protekle dvije godine.

3.Za naredne financijske godine raspodjela glasačkih prava država sudionica utvrđuje se na godišnjoj razini i razmjerno financijskim sredstvima koja su one namijenile za neizravna djelovanja tijekom protekle dvije financijske godine.

4.Glasačka prava privatnih članova raspodjeljuju se ravnomjerno među industrijskim udruženjima, osim ako odbor privatnih članova odluči drukčije.

5.Glasačka prava za svakog novog člana Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije koji nije država članica ili pridružena zemlja određuje upravni odbor prije njegova učlanjenja u Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije.

6.Kvorum upravnog odbora postignut je ako su prisutni Komisija, privatni članovi i najmanje tri glavna delegata država sudionica Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

Članak 134.

Dodatne zadaće upravnog odbora

1.Članak 16. stavak 2. točka (s) ne primjenjuje se na upravni odbor Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

2.Ako Komisija to zatraži, prihvatljivost za sudjelovanje u posebnim djelovanjima ograničava se u skladu s odredbama sektorskog temeljnog akta koji se primjenjuje na predmetni doprinos Unije.

Članak 135.

Sastav odbora javnih tijela

Odbor javnih tijela sastoji se od predstavnika javnih tijela Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

Svako javno tijelo imenuje svoje predstavnike i glavnog delegata koji ima glasačka prava u odboru javnih tijela.

Članak 136.

Funkcioniranje odbora javnih tijela

1.Glasačka prava u odboru javnih tijela dodjeljuju se javnim tijelima svake godine razmjerno visini njihovih financijskih doprinosa za aktivnosti Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije za predmetnu godinu, u skladu s člankom 129., pri čemu ni jedan član ne može imati više od 50 % ukupnih glasačkih prava u odboru javnih tijela.

2.Ako je manje od tri države sudionice izvršnom direktoru dostavilo informacije o svojem financijskom doprinosu u skladu s člankom 129. stavkom 3., Komisija zadržava 50 % glasačkih prava, a preostalih se 50 % ravnomjerno raspodjeljuje među državama članicama sve dok više od tri države sudionice Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije ne dostave informacije o svojim doprinosima.

3.Javna tijela čine sve što je u njihovoj moći kako bi postigla konsenzus. Ako se ne može postići konsenzus, odbor javnih tijela donosi odluke većinom od najmanje 75 % svih glasova, uključujući glasove odsutnih država sudionica.

4.Odbor javnih tijela bira predsjednika među svojim članovima na razdoblje od najmanje dvije godine.

5.Predsjednik može pozvati druge osobe da prisustvuju sastancima kao promatrači, osobito predstavnike regionalnih tijela iz Unije, predstavnike udruženja MSP-ova i predstavnike drugih tijela Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

6.Odbor javnih tijela svoje redovite sastanke održava najmanje dva puta godišnje. Može održati izvanredne sastanke na zahtjev Komisije, većine predstavnika država sudionica ili predsjednika. Sastanke odbora javnih tijela saziva njegov predsjednik, a oni se obično održavaju u sjedištu Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

7.Kvorum odbora javnih tijela postignut je ako su prisutni Komisija i najmanje tri glavna delegata država sudionica.

8.Izvršni direktor prisustvuje sastancima odbora javnih tijela, osim ako taj odbor odluči drukčije, ali nema pravo glasa.

9.Na poziv odbora javnih tijela bilo koja država članica ili pridružena zemlja koja nije član Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije smije prisustvovati sastancima odbora javnih tijela u svojstvu promatrača. Promatrači dobivaju na uvid sve relevantne dokumente te mogu dati savjet o svakoj odluci koju donosi odbor javnih tijela. Te promatrače obvezuju pravila o povjerljivosti koja se odnose na članove odbora javnih tijela.

10.Odbor javnih tijela može prema potrebi imenovati radne skupine koje koordinira jedno javno tijelo ili više njih.

11.Odbor javnih tijela donosi svoj poslovnik.

12.Članak 11. stavak 7. i članak 26. stavak 6. primjenjuju se mutatis mutandis na odbor javnih tijela.

Članak 137.

Zadaće odbora javnih tijela

Odbor javnih tijela:

(a)doprinosi izradi strateške agende za istraživanja i inovacije;

(b)doprinosi sastavljanju nacrta programa rada, posebno poziva na podnošenje prijedloga, što uključuje pravila za evaluaciju, odabir i praćenje neizravnih djelovanja;

(c)odobrava objavu poziva na podnošenje prijedloga, u skladu s programom rada;

(d)odlučuje o dodjeli javnih sredstava odabranim prijedlozima na temelju rang-liste koju je pripremio odbor za evaluaciju, u okviru raspoloživih proračunskih sredstava. Za jednakovrijedne prijedloge pri dodjeli se može uzeti u obzir doprinos prijedloga postizanju posebnih ciljeva politike, uključujući sinergije s nacionalnim prioritetima. Ta je odluka obvezujuća bez daljnjih postupaka evaluacije ili odabira;

(e)daje mišljenje o nacrtu plana dodatnih aktivnosti iz članka 11. stavka 1. točke (b).

Članak 138.

Sastav odbora privatnih članova

1.Odbor privatnih članova sastoji se od predstavnika privatnih članova Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije.

2.Svaki privatni član imenuje svoje predstavnike i glavnog delegata koji ima glasačka prava u odboru privatnih članova.

Članak 139.

Rad odbora privatnih članova

1.Odbor privatnih članova sastaje se najmanje dvaput godišnje.

2.Odbor privatnih članova može prema potrebi imenovati radne skupine koje koordinira jedan član ili više njih.

3.Odbor privatnih članova bira predsjednika među svojim članovima.

4.Odbor privatnih članova donosi svoj poslovnik.

Članak 140.

Zadaće odbora privatnih članova

Odbor privatnih članova:

(a)izrađuje i redovito ažurira nacrt strateške agende za istraživanja i inovacije radi postizanja ciljeva Zajedničkog poduzeća za ključne digitalne tehnologije utvrđenih u članku 4. i članku 124., uzimajući pritom u obzir doprinos javnih tijela;

(b)izvršnom direktoru podnosi nacrt strateške agende za istraživanja i inovacije u rokovima koje je odredio upravni odbor;

(c)organizira savjetodavni forum dionika koji je otvoren za sve javne i privatne dionike s interesima u području ključnih digitalnih tehnologija, s ciljem njihova informiranja i prikupljanja povratnih informacija o nacrtu strateške agende za istraživanja i inovacije za određenu godinu;

(d)prema potrebi, uzimajući u obzir članak 130., izrađuje i podnosi na odobrenje upravnom odboru nacrt plana dodatnih aktivnosti iz članka 11. stavka 1. točke (b), uzimajući pritom u obzir mišljenje odbora javnih tijela.

Članak 141.

Visine nadoknade

U skladu s [člankom 13. stavkom 1.] Uredbe o Obzoru Europa i odstupajući od [članka 30.] te uredbe, Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije može primjenjivati različite stope nadoknade za financiranje sredstvima Unije u okviru djelovanja ovisno o vrsti sudionika, odnosno o tome je li riječ o MSP-ovima i neprofitnim pravnim subjektima, te vrsti djelovanja. Visine nadoknade navode se u programu rada.

GLAVA VIII.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA ISTRAŽIVANJA O UPRAVLJANJU ZRAČNIM PROMETOM NA JEDINSTVENOM EUROPSKOM NEBU 3

Članak 142.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)ojačati i integrirati istraživačke i inovacijske kapacitete Unije u sektoru upravljanja zračnim prometom (ATM-a) kako bi postao otporniji i prilagodljiviji fluktuacijama u prometu te kako bi se omogućio neometan let svih zrakoplova;

(b)ojačati, putem inovacija, konkurentnost zračnog prijevoza s posadom i bez posade u Uniji te tržište usluga ATM-a kako bi se podržao gospodarski rast u Uniji;

(c)razvijati i ubrzavati uvođenje inovativnih rješenja na tržište kako bi zračni prostor jedinstvenog europskog neba postao najučinkovitije i ekološki najprihvatljivije nebo za letenje na svijetu.

2.Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)razvijati istraživački i inovacijski ekosustav koji obuhvaća cjelokupne lance vrijednosti ATM-a i zračnog prostora u okviru sustava U-space 60 , čime se omogućuje izgradnja digitalnog europskog neba 61 definiranog u europskom glavnom planu ATM-a te potrebna suradnja i koordinacija među pružateljima usluga u zračnoj plovidbi i korisnicima zračnog prostora kako bi se osigurao jedinstven usklađeni sustav ATM-a na razini Unije za operacije s posadom i bez posade;

(b)razvijati i vrednovati rješenja ATM-a kojima se podupiru visoke razine automatizacije;

(c)razvijati i vrednovati tehničke arhitekture 62 digitalnog europskog neba;

(d)podupirati ubrzano uvođenje inovativnih rješenja na tržište s pomoću demonstracijskih projekata;

(e)uskladiti određivanje prioriteta i planiranje Unijinih nastojanja da se ATM modernizira na osnovi postupka koji se temelji na konsenzusu dionika ATM-a;

(f)olakšati razvoj normi za industrijalizaciju rješenja SESAR-a.

Članak 143.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3

Osim zadaća navedenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3:

(a)koordinira fazu definiranja istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu (SESAR) 63 , prati provedbu projekta SESAR i po potrebi mijenja europski glavni plan ATM-a 64 ;

(b)provodi aspekte istraživanja i razvoja europskog glavnog plana ATM-a, konkretno:

i. organizira, koordinira i prati rad u razvojnoj fazi SESAR-a u skladu s europskim glavnim planom ATM-a, uključujući istraživačke i inovacijske aktivnosti na niskoj razini tehnološke spremnosti (TRL) (od 0 do 2);

ii. pronalazi rješenja SESAR-a, odnosno provedive rezultate razvojne faze SESAR-a kojima se uvode novi ili poboljšani standardizirani i interoperabilni operativni postupci ili tehnologije;

iii. osigurava sudjelovanje civilnih i vojnih dionika u sektoru zrakoplovstva, a posebno: pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, korisnika zračnog prostora, strukovnih udruga osoblja, zračnih luka, proizvođača i relevantnih znanstvenih institucija i znanstvene zajednice;

(c)olakšava brže prihvaćanje rješenja SESAR-a na tržištu:

i. organiziranjem i koordiniranjem opsežnih demonstracijskih aktivnosti;

65 ii. bliskom koordinacijom s EASA-om kako bi se EASA-i omogućio pravovremeni razvoj regulatornih mjera obuhvaćenih temeljnom uredbom o EASA-i i odgovarajućih provedbenih pravila;

66 67 iii. podupiranjem povezanih aktivnosti normizacije, u bliskoj suradnji s tijelima za normizaciju i EASA-om, kao i s tijelom osnovanim radi koordinacije zadaća faze uvođenja SESAR-a u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 409/2013.

Članak 144.

Članovi

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (Eurocontrol), koju zastupa njezina Agencija, nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 u obliku izjave o preuzimanju obveze;

(c)članovi osnivači navedeni u Prilogu III. ovoj Uredbi, nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 putem izjave o preuzimanju obveze;

(d)pridruženi članovi koji se odabiru u skladu s člankom 7.

2.Odstupajući od odredaba članka 7. stavaka 1. i 2., upravni odbor može tijekom prvih šest mjeseci nakon osnivanja Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 odabrati pridružene članove s popisa sastavljenog nakon otvorenog poziva na iskaz interesa koji je Komisija objavila prije osnivanja.

3.Pri odabiru pridruženih članova upravni odbor nastoji osigurati odgovarajuću zastupljenost cijelog vrijednosnog lanca ATM-a i, prema potrebi, odbrati relevantne sudionike izvan sektora. Svi javni ili privatni subjekti ili tijela, uključujući one iz trećih zemalja koji su sklopili barem jedan sporazum s Unijom u području zračnog prijevoza, mogu biti odabrani za pridružene članove Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3.

Članak 145.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne i operativne troškove iznosi do 600 000 000 EUR, uključujući do 30 000 000 EUR za administrativne troškove. Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 146.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Privatni članovi Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 500 000 000 EUR, uključujući do 25 000 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.EUROCONTROL daje doprinos za troškove poslovanja i administrativne troškove Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 u iznosu od najmanje 500 000 000 EUR, uključujući do 25 000 000 EUR za administrativne troškove tijekom razdoblja navedenog u članku 3.

3.Doprinosi iz stavka 1. sastoje se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 iz članka 11. stavka 1. Doprinosi iz stavka 2. sastoje se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 iz članka 11. stavka 5.

Članak 147.

Opseg dodatnih aktivnosti

Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti mogu uključivati:

(a)aktivnosti koje obuhvaćaju sve dijelove projekata istraživanja u području upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu koji nisu financirani sredstvima Unije i kojima se doprinosi provođenju dogovorenog programa rada Zajedničkog poduzeća;

(b)aktivnosti industrijalizacije, uključujući normizaciju, certificiranje i proizvodnju, povezane s rješenjima SESAR-a iz Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 ili prethodne inicijative, Zajedničkog poduzeća SESAR;

(c)komunikacijske i informativne aktivnosti povezane s rješenjima SESAR-a iz Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 ili prethodne inicijative, Zajedničkog poduzeća SESAR;

(d)aktivnosti kojima se osigurava globalno usklađivanje ATM-a na temelju rješenja SESAR-a iz Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 ili prethodne inicijative, Zajedničkog poduzeća SESAR;

(e)uvođenje ili prihvaćanje rezultata projekata u okviru Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 ili prethodne inicijative, Zajedničkog poduzeća SESAR, koji nisu primili financijska sredstva Unije.

Članak 148.

Tijela Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3

Tijela Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)znanstveno savjetodavno tijelo;

(d)skupina predstavnika država.

Članak 149.

Sastav upravnog odbora

Upravni odbor sastoji se od:

(a)dvaju predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)jednog predstavnika svakog člana koji nije Unija.

Članak 150.

Funkcioniranje upravnog odbora

1.Upravnim odborom predsjeda Komisija u ime Unije.

2.Stalni promatrači upravnog odbora su:

(a)predstavnik Europske obrambene agencije;

(b)predstavnik civilnih korisnika zračnog prostora, kojeg imenuje organizacija koja ih predstavlja na europskoj razini;

(c)predstavnik pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, kojeg imenuje organizacija koja ih predstavlja na europskoj razini;

(d)predstavnik proizvođača opreme, kojeg imenuje organizacija koja ih predstavlja na europskoj razini;

(e)predstavnik zračnih luka, kojeg imenuje organizacija koja ih predstavlja na europskoj razini;

(f)predstavnik tijela koja zastupaju zaposlenike u sektoru upravljanja zračnim prometom, kojeg imenuje organizacija koja ih predstavlja na europskoj razini;

(g)predstavnik relevantnih znanstvenih ustanova ili relevantne znanstvene zajednice, kojeg imenuje organizacija koja ih predstavlja na europskoj razini:

(h)predstavnik Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA-e);

(i)predstavnik europske organizacije za normizaciju u zrakoplovstvu;

(j)predstavnik industrije letjelica bez posade, kojeg imenuje organizacija koja je predstavlja na europskoj razini.

3.Broj glasova članova Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 razmjeran je njihovu doprinosu proračunu Zajedničkog poduzeća. Međutim, Unija i EUROCONTROL imaju najmanje po 25 % ukupnog broja glasova, a predstavnik civilnih korisnika zračnog prostora iz stavka 2. točke (b) ima najmanje 10 % ukupnog broja glasova.

4.Odluke upravnog odbora donose se običnom većinom glasova. Ako su glasovi jednako podijeljeni, odlučujući je glas predstavnika Unije.

5.Za odluke koje se odnose na reviziju europskog glavnog plana ATM-a potrebni su glasovi Unije i EUROCONTROL-a. U tim se odlukama uzimaju u obzir mišljenja svih stalnih promatrača iz stavka 2.

Članak 151.

Dodatne zadaće upravnog odbora

Osim zadaća iz članka 16. upravni odbor Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 nadzire i isporuku komponenata istraživanja i razvoja utvrđenih u europskom glavnom planu ATM-a.

Članak 152.

Dodatne zadaće izvršnog direktora

Osim zadaća utvrđenih u članku 18. izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 obavlja i sljedeće zadaće:

(a)usmjerava provedbu faza definiranja i razvoja projekta SESAR u skladu sa smjernicama upravnog odbora;

(b)upravnom odboru daje prijedloge promjena plana razvojne faze projekta SESAR.

Članak 153.

Znanstveni odbor

1.Znanstveno savjetodavno tijelo Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 iz članka 19. stavka 1. točke (a) je znanstveni odbor.

2.Znanstveni odbor ima najviše 15 stalnih članova.

3.Predsjednik znanstvenog odbora bira se na razdoblje od dvije godine.

4.Znanstveni odbor može pružati savjete na zahtjev upravnog odbora i drugih tijela Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 ili na vlastitu inicijativu, posebno o aktivnostima povezanima s niskim razinama tehnološke spremnosti (TRL) (od 0 do 2).

5.Znanstveni odbor surađuje s relevantnim savjetodavnim tijelima uspostavljenima u okviru programa Obzor Europa.

Članak 154.

Skupina predstavnika država

1.Skupina predstavnika država sastoji se od najviše dvaju predstavnika svake države članice i pridružene zemlje, uključujući predstavnike nacionalnih tijela nadležnih za zrakoplovstvo i istraživanje. Predstavnici država članica zastupaju koordinirano stajalište, uzimajući u obzir stajališta:

(a)Odbora za jedinstveno nebo, osnovanog člankom 5. Uredbe (EZ) 549/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 68 ;

(b)programskog odbora u okviru programa Obzor Europa 69 .

2.Skupina predstavnika država sastaje se najmanje jedanput godišnje.

Članak 155.

Provedbeni akti kojima se utvrđuje stajalište Unije o izmjeni europskoga glavnog plana ATM-a

1.Komisija donosi provedbene akte s ciljem utvrđivanja stajališta Unije o izmjeni europskoga glavnog plana ATM-a. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.Komisiji pomaže Odbor za jedinstveno nebo uspostavljen Uredbom (EZ) br. 549/2004. Odbor za jedinstveno nebo je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 70 .

Članak 156.

Certificiranje novih tehnologija

1.Podnositelji zahtjeva, korisnici ili izvršni direktor mogu pozvati Agenciju Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA) da pruži savjet o pojedinačnim projektima i demonstracijskim aktivnostima u pogledu usklađenosti sa standardima sigurnosti u zračnom prometu, interoperabilnosti i zaštite okoliša kako bi se osiguralo da oni vode do pravodobnog razvoja relevantnih normi, kapaciteta za ispitivanje i regulatornih zahtjeva za razvoj proizvoda te uvođenja novih tehnologija.

2.Aktivnosti certificiranja i pružene usluge podliježu odredbama o naknadama i pristojbama utvrđenima u Uredbi (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 71 .

Članak 157.

Sporazum s EUROCONTROL-om

Uloga i doprinos EUROCONTROL-a, kao člana osnivača Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3, utvrđuju se administrativnim sporazumom između dviju strana (Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 i EUROCONTROL-a). U sporazumu su opisane zadaće, odgovornosti i doprinos EUROCONTROL-a aktivnostima Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 u pogledu:

(a)organiziranja EUROCONTROL-ovih aktivnosti istraživanja, razvoja i vrednovanja u skladu s programom rada Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3;

(b)pružanja stručne potpore i savjeta Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 na njegov zahtjev;

(c)pružanja potpore i savjetovanja o zajedničkom razvoju budućih europskih sustava ATM-a, posebno u pogledu buduće arhitekture zračnog prostora;

(d)pružanja potpore praćenju provedbe rješenja SESAR-a u skladu s europskim glavnim planom ATM-a;

(e)suradnje s državama članicama EUROCONTROL-a kako bi se osigurala široka potpora ciljevima politike Unije i rezultatima aktivnosti istraživanja, vrednovanja i demonstracije među paneuropskim partnerima mreže;

(f)pružanja potpore upravljanju programom;

(g)doprinošenja administrativnim troškovima Zajedničkog poduzeća za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 i pružanja informatičke, komunikacijske i logističke potpore Zajedničkom poduzeću za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3.

Članak 158.

Funkcije zajedničkog pozadinskog ureda

Članak 12. ne primjenjuje se na Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3.

GLAVA IX.

ZAJEDNIČKO PODUZEĆE ZA PAMETNE MREŽE I USLUGE

Članak 159.

Dodatni ciljevi Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge

1.Osim ciljeva utvrđenih u člancima 4. i 5. Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge ima i sljedeće opće ciljeve:

(a)poticati tehnološku suverenost Europe u budućim pametnim mrežama i uslugama jačanjem postojećih industrijskih prednosti i proširenjem područja primjene s 5G povezivosti na širi strateški lanac vrijednosti, uključujući pružanje usluga u oblaku te komponente i uređaje;

(b)uskladiti strateške planove šireg spektra industrijskih aktera, uključujući ne samo telekomunikacijsku industriju, nego i aktere povezane s internetom stvari, oblakom te komponentama i uređajima;

(c)unaprijediti europsku tehnološku i znanstvenu izvrsnost kako bi se poduprlo europsko vodstvo u oblikovanju 6G sustava i ovladavanju njima do 2030.;

(d)intenzivirati uvođenje digitalnih infrastruktura i prihvaćanje digitalnih rješenja na europskim tržištima, posebno osiguravanjem mehanizma strateške koordinacije za CEF u digitalnom sektoru, kao i sinergija unutar instrumenta CEF2 te s programima Digitalna Europa i InvestEU, u okviru područja rada Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge i upravljanja njime;

(e)pripremiti europsku industriju opskrbe pametnim mrežama i uslugama za dugoročne mogućnosti koje proizlaze iz razvoja vertikalnih tržišta za 5G, a kasnije i 6G infrastrukture i usluga u Europi;

(f)do 2030. olakšati uvođenje digitalnih inovacija kojima se zadovoljavaju potrebe europskog tržišta i zahtjevi javne politike, uključujući najstrože zahtjeve vertikalnih industrija, kao i društvene zahtjeve u područjima koja uključuju sigurnost, energetsku učinkovitost i elektromagnetska polja;

(g)pružati potporu usklađivanju budućih pametnih mreža i usluga s ciljevima politike Unije, uključujući europski zeleni plan, mrežnu i informacijsku sigurnost, etiku, privatnost te održiv internet usmjeren na čovjeka.

2.Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge ima i sljedeće posebne ciljeve:

(a)olakšati razvoj tehnologija koje mogu ispuniti napredne komunikacijske zahtjeve te istodobno podupirati europsku izvrsnost u tehnologiji i arhitekturi pametnih mreža i usluga te njihov razvoj prema 6G-u, uključujući snažan europski položaj u području normi, bitnih patenata i utvrđivanja ključnih zahtjeva, kao što su pojasevi spektra potrebni za buduće napredne tehnologije pametnih mreža;

(b)ubrzati razvoj energetski učinkovitih mrežnih tehnologija s ciljem znatnog smanjenja potrošnje energije i resursa cjelokupne digitalne infrastrukture do 2030. i smanjenja potrošnje energije ključnih vertikalnih industrija uz potporu tehnologija pametnih mreža i usluga;

(c)ubrzati razvoj i široko uvođenje 5G infrastrukture do 2025., a kasnije i 6G infrastrukture, u Europi, posebno osiguravanjem koordinacije i strateške potpore uvođenju 5G mreža za povezanu i automatiziranu mobilnost duž prekograničnih koridora, koristeći se programom CEF u digitalnom sektoru i drugim programima uvođenja u okviru njega te programima Digitalna Europa i InvestEU;

(d)potaknuti nastajanje održivog i raznolikog opskrbnog i vrijednosnog lanca u skladu s paketom instrumenata EU-a za sigurnost 5G tehnologije;

(e)jačati položaj industrije Unije u globalnom vrijednosnom lancu pametnih mreža i usluga stvaranjem kritične mase javnih i privatnih subjekata, posebno povećanjem doprinosa aktera u području softvera i interneta stvari, poticanjem nacionalnih inicijativa i podupiranjem nastajanja novih aktera;

(f)podupirati usklađivanje s etičkim i sigurnosnim zahtjevima i uključivati ih u strateške agende za istraživanja i inovacije te prema potrebi doprinositi zakonodavnom postupku Unije.

Članak 160.

Dodatne zadaće Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge

Osim zadaća utvrđenih u članku 5. Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge obavlja i sljedeće zadaće:

(a)doprinosi programima rada drugih programa Unije, kao što su CEF u digitalnom sektoru, program Digitalna Europa i program InvestEU, u okviru kojih se provode aktivnosti u području pametnih mreža i usluga;

(b)koordinira inicijative Unije za pilot-projekte i uvođenje u području pametnih mreža i usluga, kao što su paneuropski 5G koridori za povezanu i automatiziranu mobilnost u okviru programa CEF u digitalnom sektoru, u suradnji s Komisijom i nadležnim relevantnim tijelima za financiranje;

(c)promiče sinergije među relevantnim testiranjima, pilot-projektima i aktivnostima uvođenja u području pametnih mreža i usluga koje financira Unija, kao što su ona koja se financiraju u okviru programa CEF u digitalnom sektoru i programa Digitalna Europa i InvestEU, te osigurava učinkovito širenje i iskorištavanje znanja i iskustva prikupljenih u okviru tih aktivnosti;

(d)razvija i koordinira strateške agende za uvođenje paneuropskih 5G koridora za povezanu i automatiziranu mobilnost, uz sudjelovanje dionika. Te su agende programski dokumenti koji obuhvaćaju trajanje programa CEF u digitalnom sektoru i kojima se utvrđuje zajednička vizija za razvoj ekosustava koji se temelje na 5G tehnologiji i zahtjeva za mreže i usluge na kojima se temelji, kao i ciljevi i planovi uvođenja te potencijalni modeli suradnje.

Članak 161.

Članovi

Članovi Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge su:

(a)Unija, koju predstavlja Komisija;

(b)udruženje za 5G infrastrukturu, nakon obavijesti o svojoj odluci o bezuvjetnom pristupanju Zajedničkom poduzeću za pametne mreže i usluge putem izjave o preuzimanju obveze.

Članak 162.

Financijski doprinos Unije

Financijski doprinos Unije Zajedničkom poduzeću za pametne mreže i usluge iz programa Obzor Europa, uključujući odobrena sredstva EFTA-e, za administrativne i operativne troškove iznosi do 900 000 000 EUR, uključujući do 13 929 000 EUR za administrativne troškove. Doprinos Unije može se povećati doprinosima trećih zemalja, ako su dostupni.

Članak 163.

Doprinosi članova koji nisu Unija

1.Članovi Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju ukupan doprinos od najmanje 900 000 000 EUR tijekom razdoblja utvrđenog u članku 3.

2.Članovi Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge koji nisu Unija daju ili osiguravaju da njihovi sastavni ili povezani subjekti daju godišnji financijski doprinos administrativnim troškovima Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge u iznosu od najmanje 20 % ukupnih administrativnih troškova. Nastoje povećati broj sastavnih ili povezanih subjekata kako bi povećali njihov doprinos na 50 % administrativnih troškova Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge tijekom njegova životnog vijeka, uzimajući pritom u obzir sastavne subjekte koji su mala ili srednja poduzeća.

3.Doprinosi iz stavaka 1. i 2. ovog članka sastoje se od doprinosa Zajedničkom poduzeću za pametne mreže i usluge u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Članak 164.

Opseg dodatnih aktivnosti

Za potrebe članka 11. stavka 1. točke (b) dodatne aktivnosti mogu uključivati:

(a)izvedena istraživanja i razvoj;

(b)doprinos normizaciji;

(c)doprinos regulatornim procesima;

(d)aktivnosti koje se financiraju zajmovima Europske investicijske banke, a ne financiraju se bespovratnim sredstvima Unije;

(e)doprinose aktivnostima Udruženja za 5G infrastrukturu i bilo koje druge skupine ili udruženja dionika u području Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge koje se ne financiraju bespovratnim sredstvima Unije;

(f)razvoj ekosustava, uključujući pokretanje suradnje s vertikalama;

(g)širenje rezultata na globalnoj razini kako bi se postigao konsenzus o podržanim tehnologijama i tako pripremile buduće norme;

(h)ispitivanja, demonstracije, pilot-projekte, strategije stavljanja na tržište i rano uvođenje tehnologija;

(i)međunarodnu suradnju koja se ne financira bespovratnim sredstvima Unije;

(j)aktivnosti povezane sa sudjelovanjem u istraživačkim i inovacijskim projektima koje financiraju privatna ili javna tijela koja nisu Unija i njihovom pripremom.

Članak 165.

Tijela Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge.

Tijela Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge su:

(a)upravni odbor;

(b)izvršni direktor;

(c)skupina predstavnika država;

(d)skupina dionika.

Članak 166.

Sastav upravnog odbora

1.Upravni odbor sastoji se od:

(a)dvaju predstavnika Komisije koji predstavljaju Uniju;

(b)pet predstavnika Udruženja za 5G infrastrukturu.

2.Neovisno o odredbama članka 40., predstavnici privatnih članova odmah otkrivaju upravnom odboru da profesionalno surađuju sa subjektima koji nemaju poslovni nastan u Uniji ili subjektima koji nisu pod kontrolom pravnih osoba ili subjekata s poslovnim nastanom u Uniji. U tom slučaju predstavnici Unije mogu zatražiti od predmetnog člana da imenuje drugog predstavnika.

Članak 167.

Funkcioniranje upravnog odbora

Članovi Udruženja za 5G infrastrukturu zajedno imaju 50 % glasačkih prava.

Članak 168.

Dodatne zadaće upravnog odbora

1.Osim zadaća popisanih u članku 16. upravni odbor Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge obavlja i sljedeće zadaće:

(a)donosi strateške planove uvođenja te ih prema potrebi mijenja tijekom trajanja CEF-a u digitalnom sektoru;

(b)osigurava da se u svim aktivnostima Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge uzimaju u obzir zakonodavstvo Unije u području kibersigurnosti te postojeće i buduće usklađene smjernice država članica;

(c)promiče sinergije i komplementarnosti između digitalnog, prometnog i energetskog sektora instrumenta CEF2 utvrđivanjem područja djelovanja i doprinošenjem programima rada kao i sinergije i komplementarnosti s drugim relevantnim programima Unije.

2.Predstavnici članova Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge uzimaju u obzir eventualno mišljenje skupine predstavnika država prije glasovanja u upravnom odboru.

Članak 169.

Skupina predstavnika država

Skupina predstavnika država sastoji se od jednog glavnog predstavnika svake države članice i svake pridružene zemlje i, prema potrebi, jednog zamjenika predstavnika svake države kako bi se zajednički obuhvatila sva opća strateška pitanja i sve relevantne aktivnosti Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge, a posebno:

(a)istraživanja i inovacije povezani s programom Obzor Europa; i

(b)aktivnosti uvođenja povezane s drugim programima Unije, posebno CEF-om u digitalnom sektoru, ali i aktivnostima u okviru programa Digitalna Europa i InvestEU obuhvaćenima Zajedničkim poduzećem za pametne mreže i usluge.

Članak 170.

Sigurnost

1.Upravni odbor može, ako to smatra potrebnim, uvesti obvezu da se prije pokretanja nekog djelovanja koje financira Zajedničko poduzeće za pametne mreže i usluge osigura da mrežni elementi koji se upotrebljavaju za eksperimentiranje ili izvođenje velikih razmjera u okviru pilot-projekata zadovolje sigurnosnu procjenu. Procjena se temelji na zakonodavstvu i politikama Unije u području kibersigurnosti te postojećim i budućim koordiniranim smjernicama država članica.

2.Ako Komisija to zatraži, prihvatljivost za sudjelovanje u posebnim djelovanjima ograničava se u skladu s odredbama Uredbe o Obzoru Europa.

3.U vezi sa svojom zadaćom iz članka 160. točke (a) i ako to smatra primjerenim, upravni odbor preporučuje da druga tijela za financiranje na svoja djelovanja primjenjuju stavke 1. i 2. mutatis mutandis.

DIO TREĆI

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 171.

Praćenje i evaluacija

1.Aktivnosti zajedničkih poduzeća podliježu stalnom praćenju i redovitim preispitivanjima u skladu s njihovim financijskim pravilima kako bi se osigurali najveći mogući učinak, znanstvena izvrsnost i najučinkovitije iskorištavanje resursa. Rezultati praćenja i redovitih preispitivanja uzimaju se u obzir pri praćenju europskih partnerstava i evaluacijama zajedničkih poduzeća u okviru evaluacija programa Obzor Europa.

2.Zajednička poduzeća trebala bi organizirati stalno praćenje svojih aktivnosti upravljanja i redovito preispitivanje ostvarenja, rezultata i učinaka projekata provedenih u skladu s [člankom 45.] i [Prilogom III.] Uredbi o Obzoru Europa. To praćenje uključuje:

(a)vremenski ograničene pokazatelje za potrebe godišnjeg izvješćivanja o napretku njihovih aktivnosti prema ostvarenju ciljeva i o smjerovima učinka utvrđenima u [Prilogu V.] Uredbi o Obzoru Europa;

(b)informacije o stupnju uključivanja društvenih i humanističkih znanosti, omjeru između nižih i viših razina tehnološke spremnosti u suradničkom istraživanju, napretku u širenju kruga zemalja sudionica, geografskom sastavu konzorcija u suradničkim projektima, primjeni postupka podnošenja i evaluacije u dvije faze, mjerama za olakšavanje suradnje u europskim istraživanjima i inovacijama, upotrebi preispitivanja evaluacije te broju i vrstama primjedbi, razini uključivanja klimatskih pitanja i povezanih rashoda, sudjelovanju MSP-ova, sudjelovanju privatnog sektora, ravnomjernoj rodnoj zastupljenosti u financiranim djelovanjima, ocjenjivačkim panelima, odborima i savjetodavnim skupinama, stopi sufinanciranja, komplementarnom i kumulativnom financiranju iz drugih fondova Unije, vremenu potrebnom za dodjeljivanje bespovratnih sredstava, razini međunarodne suradnje, angažmanu građana i sudjelovanju civilnog društva;

(c)razine rashoda raščlanjene na razini projekta kako bi se omogućila posebna analiza, uključujući u odnosu na područje djelovanja;

(d)razinu prekomjernih prijava, posebno broj prijedloga i po pozivu na podnošenje prijedloga, njihov prosječni rezultat te udio prijedloga iznad i ispod pragova kvalitete.

3.Evaluacije operacija zajedničkih poduzeća moraju se provoditi pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir u ukupnim međuevaluacijama i završnim evaluacijama programa Obzor Europa i povezanom postupku odlučivanja o Obzoru Europa, njegovu sljedniku i drugim inicijativama koje se odnose na istraživanja i inovacije iz [članka 47.] Uredbe o Obzoru Europa.

4.Komisija provodi međuevaluaciju i završnu evaluaciju svakog zajedničkog poduzeća, a one se uzimaju u obzir u evaluacijama programa Obzor Europa, kako je navedeno u [članku 47.] Uredbe o Obzoru Europa. Evaluacijama se ispituje kako svako zajedničko poduzeće ispunjava svoju misiju i ciljeve, obuhvaćaju se sve aktivnosti zajedničkog poduzeća i ocjenjuju se europska dodana vrijednost zajedničkog poduzeća, njegova djelotvornost i učinkovitost, uključujući otvorenost i transparentnost, relevantnost aktivnosti koje se provode te njihova usklađenost i komplementarnost s relevantnim regionalnim i nacionalnim politikama te politikama Unije, uključujući sinergije s drugim dijelovima programa Obzor Europa, kao što su misije, klasteri ili tematski ili posebni programi. U evaluacijama se uzimaju u obzir stajališta dionika na europskoj i nacionalnoj razini te se u njih, prema potrebi, uključuje i procjena dugoročnih znanstvenih, društvenih, gospodarskih i tehnoloških učinaka inicijativa iz članka 174. stavaka od 3. do 9. Evaluacije također uključuju, prema potrebi, procjenu najdjelotvornijeg načina intervencije politike za svako buduće djelovanje, kao i relevantnost i usklađenost moguće obnove svakog zajedničkog poduzeća s obzirom na opće prioritete politike i potporu istraživanju i inovacijama, uključujući njegov položaj u odnosu na druge inicijative koje se podupiru u okviru okvirnog programa, posebno europska partnerstva ili misije. U evaluacijama se uzima u obzir i plan za postupno ukidanje koji je donio upravni odbor u skladu s člankom 16. stavkom 2. točkom (y).

5.Na temelju zaključaka međuevaluacije iz stavka 2. ovog članka Komisija može djelovati u skladu s člankom 11. stavkom 7. ili poduzeti druge odgovarajuće mjere.

6.Komisija može uz pomoć vanjskih neovisnih stručnjaka odabranih transparentnim postupkom provoditi daljnje evaluacije tema ili pitanja od strateškog značaja kako bi ispitala napredak Zajedničkog poduzeća u odnosu na postavljene ciljeve te ustanovila faktore koji doprinose provedbi aktivnosti i najbolje primjere iz prakse. Provođenjem tih dodatnih evaluacija Komisija u cijelosti uzima u obzir administrativni utjecaj na zajedničko poduzeće.

7.Zajednička poduzeća provode redovita preispitivanja svojih aktivnosti kako bi poslužila kao osnova za njihove međuevaluacije i završne evaluacije u okviru evaluacija programa Obzor Europa iz [članka 47.] Uredbe o Obzoru Europa.

8.Redovita preispitivanja i evaluacije uzimaju se u obzir pri likvidaciji, postupnom ukidanju ili mogućoj obnovi zajedničkog poduzeća iz članka 43., u skladu s [Prilogom III.] Uredbi o Obzoru Europa. Unutar šest mjeseci nakon likvidacije zajedničkog poduzeća, a najkasnije četiri godine nakon pokretanja postupka likvidacije iz članka 43., Komisija provodi završnu evaluaciju tog zajedničkog poduzeća u skladu sa završnom evaluacijom programa Obzor Europa.

9.Komisija dostavlja rezultate evaluacija zajedničkih poduzeća, sa zaključcima evaluacije i primjedbama Komisije, Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija u okviru evaluacija programa Obzor Europa iz [članka 47.] Uredbe o Obzoru Europa.

Članak 172.

Potpora države domaćina

Između zajedničkog poduzeća i države u kojoj se nalazi njegovo sjedište moguće je sklopiti administrativni sporazum o povlasticama i imunitetima te drugim oblicima potpore koju ta država pruža predmetnom zajedničkom poduzeću.

Članak 173.

Početna djelovanja

1.Komisija je odgovorna za uspostavu i početno djelovanje Zajedničkog poduzeća za globalno zdravlje EDCTP3 i Zajedničkog poduzeća za pametne mreže i usluge dok ona ne postignu operativni kapacitet za provedbu vlastitog proračuna. Komisija provodi sve potrebne mjere u suradnji s ostalim članovima i uz uključenost nadležnih tijela tih zajedničkih poduzeća.

2.Za potrebe stavka 1.:

(a)dok izvršni direktor ne preuzme dužnosti nakon što ga je imenovao upravni odbor u skladu s člankom 17. stavkom 1., Komisija može odrediti dužnosnika Komisije koji će djelovati kao privremeni izvršni direktor i obavljati dužnosti izvršnog direktora;

(b)odstupajući od članka 16. stavka 2. točke (h), privremeni izvršni direktor izvršava relevantne ovlasti tijela nadležnog za imenovanja u pogledu svih radnih mjesta koja treba popuniti prije nego što izvršni direktor preuzme svoje dužnosti u skladu s člankom 17. stavkom 1.;

(c)Komisija može privremeno dodijeliti određeni broj svojih službenika.

3.Privremeni izvršni direktor ili direktori mogu, nakon odobrenja upravnog odbora, odobriti sva plaćanja koja su obuhvaćena odobrenim sredstvima iz godišnjeg proračuna zajedničkih poduzeća iz stavka 1. te sklapati sporazume, odluke i ugovore, uključujući ugovore o zapošljavanju, nakon što zajednička poduzeća donesu plan radnih mjesta.

4.Privremeni izvršni direktor uz suglasnost novog izvršnog direktora i podložno suglasnosti upravnog odbora određuje datum od kojeg će se smatrati da predmetno zajedničko poduzeće ima kapacitete za izvršavanje vlastitog proračuna. Od tog datuma Komisija više ne preuzima obveze i ne izvršava plaćanja za aktivnosti tog zajedničkog poduzeća.

Članak 174.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.Uredba Vijeća (EU) br. 560/2014 72 , Uredba (EU) br. 558/2014 73 , Uredba (EU) br. 559/2014 74 , Uredba Vijeća (EU) br. 557/2014 75 , Uredba (EZ) br. 219/2007 76 , Uredba Vijeća (EU) br. 561/2014 77 i Uredba Vijeća (EU) br. 642/2014 78 stavljaju se izvan snage.

2.Mjere koje su započete ili nastavljene u skladu s uredbama iz stavka 1. i financijske obveze povezane s takvim mjerama nastavljaju se uređivati tim uredbama do njihova završetka.

3.Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo preuzima, kao univerzalni pravni sljednik zajedničkog poduzeća za bioindustriju osnovanog Uredbom Vijeća (EU) br. 560/2014 koje zamjenjuje i nasljeđuje, sve ugovore, uključujući ugovore o radu i sporazume o bespovratnim sredstvima, obveze i stečenu imovinu.

4.Zajedničko poduzeće za čisto zrakoplovstvo preuzima, kao univerzalni pravni sljednik Zajedničkog poduzeća „Clean Sky 2” osnovanog Uredbom Vijeća (EU) br. 558/2014 koje zamjenjuje i nasljeđuje, sve ugovore, uključujući ugovore o radu i sporazume o bespovratnim sredstvima, obveze i stečenu imovinu.

5.Zajedničko poduzeće za čisti vodik preuzima, kao univerzalni pravni sljednik Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik 2 osnovanog Uredbom Vijeća (EU) br. 559/2014 koje zamjenjuje i nasljeđuje, sve ugovore, uključujući ugovore o radu i sporazume o bespovratnim sredstvima, obveze i stečenu imovinu.

6.Zajedničko poduzeće za europsku željeznicu preuzima, kao univerzalni pravni sljednik zajedničkog poduzeća Shift2Rail osnovanog Uredbom Vijeća (EU) br. 642/2014 koje zamjenjuje i nasljeđuje, sve ugovore, uključujući ugovore o radu i sporazume o bespovratnim sredstvima, obveze i stečenu imovinu.

7.Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativno zdravlje preuzima, kao pravni i univerzalni sljednik zajedničkog poduzeća za inicijativu za inovativne lijekove 2 osnovanog Uredbom Vijeća (EU) br. 557/2014 koje zamjenjuje i nasljeđuje, sve ugovore, uključujući ugovore o radu i sporazume o bespovratnim sredstvima, obveze i stečenu imovinu.

8.Zajedničko poduzeće za ključne digitalne tehnologije preuzima, kao univerzalni pravni sljednik zajedničkog poduzeća ECSEL osnovanog Uredbom Vijeća (EU) br. 561/2014 koje zamjenjuje i nasljeđuje, sve ugovore, uključujući ugovore o radu i sporazume o bespovratnim sredstvima, obveze i stečenu imovinu.

9.Zajedničko poduzeće za istraživanja o upravljanju zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu 3 preuzima, kao univerzalni pravni sljednik zajedničkog poduzeća SESAR osnovanog Uredbom Vijeća (EZ) br. 219/2007 koje zamjenjuje i nasljeđuje, sve ugovore, uključujući ugovore o radu i sporazume o bespovratnim sredstvima, obveze i stečenu imovinu.

10.Ova Uredba ne utječe na prava i obveze osoblja zaposlenog u skladu s uredbama iz stavka 1.

11.Izvršnim direktorima imenovanima na temelju uredaba iz stavka 1. ovog članka tijekom preostalog mandata dodjeljuje se funkcija izvršnog direktora u skladu s ovom Uredbom, s učinkom od [datum članka 175.]. Ostali uvjeti ugovora ostaju nepromijenjeni.

12.Upravni odbor svakog zajedničkog poduzeća na svojem prvom sastanku donosi popis odluka koje je donio upravni odbor prethodnih zajedničkih poduzeća iz stavaka od 3. do 9. koje se nastavljaju primjenjivati na predmetno zajedničko poduzeće osnovano ovom Uredbom.

13.Međuevaluacije iz članka 171. stavka 2. uključuju završnu evaluaciju zajedničkih poduzeća iz stavaka od 3. do 9. ovog članka.

14.Sva neiskorištena odobrena sredstva u skladu s uredbama iz stavka 1. prenose se odgovarajućem zajedničkom poduzeću osnovanom ovom Uredbom.  Sva neiskorištena i na taj način prenesena odobrena sredstva za poslovanje najprije se upotrebljavaju za pružanje financijske potpore neizravnim djelovanjima pokrenutima u okviru programa Obzor 2020. Preostala odobrena sredstva za poslovanje mogu se upotrijebiti za neizravna djelovanja pokrenuta u skladu s ovom Uredbom. Ako se takva odobrena sredstva za poslovanje koriste za neizravna djelovanja pokrenuta na temelju ove Uredbe, ona se uračunavaju prilikom određivanja financijskog doprinosa koji Unija daje odgovarajućem zajedničkom poduzeću u skladu s ovom Uredbom.

Članak 175.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

   1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

   1.2.    Predmetna područja politike u strukturi ABM/ABB

   1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

   1.4.    Ciljevi

   1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

   1.6.    Trajanje i financijski učinak

   1.7.    Predviđeni načini upravljanja

2.    MJERE UPRAVLJANJA

   2.1.    Pravila praćenja i izvješćivanja

   2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

   2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

   3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

   3.2.    Procijenjeni učinak na rashode

   3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na rashode

   3.2.2.    Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

   3.2.3.    Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

   3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

   3.2.5.    Doprinos trećih strana

   3.3.    Procijenjeni učinak na prihode    

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ – EUROPA KAO KRUŽNO BIOGOSPODARSTVO

6.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

6.1.Naslov prijedloga/inicijative 

6.2.Predmetna područja politike (klaster programa)

6.3.Prijedlog/inicijativa odnosi se na: 

⌧ novo djelovanje 

◻ novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja 79  

◻ produženje postojećeg djelovanja 

◻ spajanje ili preusmjeravanje jednog ili više djelovanja u drugo/novo djelovanje 

6.4.Osnova prijedloga/inicijative 

6.4.1.Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

6.4.2.Dodana vrijednost sudjelovanja Unije 

6.4.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

6.4.4.Usklađenost i moguća sinergija s drugim prikladnim instrumentima

6.5.Trajanje i financijski učinak 

⌧ Ograničeno trajanje

–◻    na snazi od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2031.

–◻    financijski učinak od 2021. do 2027. za odobrena sredstva za preuzete obveze i od 2021. do 2031. za odobrena sredstva za plaćanje

◻ Neograničeno trajanje

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG

–nakon čega slijedi redovna provedba.

6.6.Predviđeni načini upravljanja 80   

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije

–◻ putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti)

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe

–◻ tijelima javnog prava

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je navedeno više načina upravljanja, potrebno je pojasniti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

7.MJERE UPRAVLJANJA 

7.1.Pravila praćenja i izvješćivanja 

Navesti učestalost i uvjete.

U skladu s Uredbom o Obzoru Europa, u partnerstvima se primjenjuje sustav praćenja koji je u skladu sa zahtjevima iz članka 45., Priloga III. i Priloga V. Uredbi o Obzoru Europa, a podaci se unose u istu jedinstvenu bazu podataka kao druge komponente programa Obzor Europa. Sustav izvješćivanja i praćenja pruža ključne podatke o upravljanju i provedbi (uključujući mikropodatke na razini pojedinačnih subjekata) i omogućuje praćenje napretka prema ključnim smjerovima učinka (uključujući napredak u ostvarivanju prioriteta EU-a) i kriterijima partnerstva. Usto, za svako partnerstvo izvješćuje se o posebnim pokazateljima (koji nisu obuhvaćeni ključnim smjerovima učinka), što omogućuje kratkoročno, srednjoročno i dugoročno praćenje napretka u ostvarivanju vizije i posebnih i operativnih ciljeva partnerstva kako su utvrđeni u uredbi o uspostavi partnerstva, uključujući i ciljeve do 2030. Pokazatelji, izvori podataka i metodologije moraju omogućivati procjenu postignuća, napretka u ostvarivanju učinka, uključujući i ostvarivanje ciljeva politika EU-a, i utvrđivanje potencijalnih potreba za korektivnim mjerama tijekom vremena. Trebalo bi razmotriti kvalitativne i kvantitativne podatke, odrediti odgovornosti za prikupljanje podataka i utvrditi konkretne pristupe za razvoj realnih polaznih vrijednosti te ciljnih i/ili referentnih vrijednosti kako bi se utvrdio napredak, prema potrebi, u skladu s pristupom utemeljenim na učinku u okviru Obzora Europa. Sve prikupljene informacije dostavljaju se gotovo u stvarnom vremenu službama Komisije na temelju zajedničkih podatkovnih modela i unose u jedinstvenu bazu podataka kako je navedeno u članku 45. Uredbe o Obzoru Europa.

U tu svrhu uspostavljaju se odgovarajući sustavi izvješćivanja, kako bi se podržalo kontinuirano i transparentno izvješćivanje, među ostalim i kad je riječ o dodijeljenim i stvarno pruženim financijskim doprinosima i doprinosima u naravi, vidljivosti i postavljanju u međunarodnom kontekstu te učinku na rizike u ulaganjima privatnog sektora povezane s istraživanjem i inovacijama. Izvješćivanje bi trebalo biti u skladu sa standardnim zahtjevima za izvješćivanje u okviru Obzora Europa. Razvoj sustava izvješćivanja u kontekstu procesa strateške koordinacije uključuje i države članice i predstavnike partnerstava kako bi se osigurala sinkronizacija i koordinacija aktivnosti izvješćivanja i praćenja, uključujući u vezi s podjelom zadaća prikupljanja podataka i izvješćivanja. Sustav izvješćivanja na razini projekta mora uključivati detaljne informacije o financiranim projektima, njihovim rezultatima, širenju i primjeni u ključnim ciljnim skupinama te sveukupni učinak toga na znanost, gospodarstvo, društvo i/ili okoliš, u skladu s ciljevima projekta i predviđenim učincima. To bi trebalo nadopuniti relevantnim podacima o dodanoj vrijednosti i učinku partnerstva na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini. Potrebno je osigurati odgovarajući mehanizam za razmjenu podataka sa zajedničkim bazama podataka Obzora Europa za praćenje i izvješćivanje.

Europska partnerstva ocjenjuju se u skladu s okvirom za evaluaciju Obzora Europa, kako je utvrđeno u članku 47.

7.2.Sustavi upravljanja i kontrole 

7.2.1.Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

Neizravno upravljanje opravdano je jer je Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo javno-privatno partnerstvo koje se dijelom financira doprinosima u naravi članova koji nisu Unija.

Svake godine odluka o doprinosu Zajedničkom poduzeću za Europu kao kružno biogospodarstvo donosi se na temelju proračuna EU-a donesenog za tu godinu.

U sporazumu o doprinosu koji potpišu Europska komisija i Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo navodi se da će za zadaće koje se obavljaju svake godine Komisija uplatiti doprinos nakon sklapanja sporazuma o prijenosu sredstava sa Zajedničkim poduzećem za Europu kao kružno biogospodarstvo i nakon što Zajedničko poduzeće izda odgovarajuće zahtjeve za plaćanje članovima koji nisu Unija.

Komisija će osigurati da pravila koja se primjenjuju na Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo budu u potpunosti u skladu sa zahtjevima iz Financijske uredbe. U skladu s člankom 71. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Zajedničko poduzeće poštuje načelo dobrog financijskog upravljanja. Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo također poštuje odredbe ogledne financijske uredbe koja se primjenjuje na Zajedničko poduzeće. Svako odstupanje od te ogledne financijske uredbe, ako to zahtijevaju posebne potrebe Zajedničkog poduzeća, podložno je prethodnom pristanku Komisije.

Mehanizmima praćenja, uključujući preko predstavnika Unije u upravnom odboru Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo, kao i mehanizmima izvješćivanja osigurat će se da službe Komisije ispunjavaju zahtjeve u pogledu odgovornosti prema Kolegiju i proračunskom tijelu.

Okvir unutarnje kontrole Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo temelji se na sljedećem:

·provedbi standarda unutarnje kontrole kojima se omogućuju jamstva koja su barem jednaka onima Komisije,

·postupcima za odabir najboljih projekata putem neovisne evaluacije i za njihovo pretvaranje u pravne instrumente,

·upravljanju projektima i ugovorima tijekom trajanja svakog projekta,

·ex-ante provjerama u odnosu na 100 % potraživanja, uključujući primitak potvrda o obavljenoj reviziji i ex-ante potvrđivanje metodologije troškova,

·ex post revizijama na uzorku potraživanja kao dijelu ex post revizija u okviru programa Obzor Europa,

·znanstvenoj evaluaciji rezultata projekta.

7.2.2.Informacije o utvrđenim rizicima i uspostavljenim sustavima unutarnje kontrole za ublažavanje rizika

U Zajedničkom poduzeću za Europu kao kružno biogospodarstvo uspostavljene su različite mjere za ublažavanje inherentnog rizika od sukoba interesa, posebno:

·jednak broj glasova za Komisiju i za članove koji nisu Unija u upravnom odboru,

·upravni odbor odabire izvršnog direktora na temelju prijedloga Komisije,

·neovisnost osoblja,

·evaluacije koje provode neovisni stručnjaci na temelju objavljenih kriterija za odabir zajedno sa žalbenim mehanizmima i potpunim izjavama o sukobu interesa,

·zahtjev da upravni odbor donese pravila za sprečavanje i izbjegavanje sukoba interesa u Zajedničkom poduzeću te upravljanje sukobima interesa u skladu s financijskim pravilima Zajedničkog poduzeća i Pravilnikom o osoblju u odnosu na osoblje.

Jedna od ključnih uloga Zajedničkog poduzeća je utvrđivanje etičkih i organizacijskih vrijednosti, što će pratiti Komisija.

Izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo kao dužnosnik za ovjeravanje mora uvesti troškovno učinkovit sustav unutarnje kontrole i upravljanja. Izvršni direktor morat će Komisiju izvješćivati o donesenom okviru unutarnje kontrole.

Komisija će pratiti rizik od neusklađenosti pomoću sustava izvješćivanja koji će razviti, kao i praćenjem rezultata ex-post revizija primatelja sredstava EU-a iz Zajedničkog poduzeća za Europu kao kružno biogospodarstvo u okviru ex-post revizija cijelog programa Obzor Europa.

Postoji jasna potreba za učinkovitim i djelotvornim upravljanjem proračunom te za sprečavanjem prijevara i rasipanja sredstava. Međutim, sustavom kontrole mora se uspostaviti pravedna ravnoteža između postizanja prihvatljive stope pogreške i potrebnog tereta kontrole te izbjeći smanjenje privlačnosti istraživačkog programa Unije.

7.2.3.Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju) 

Budući da su pravila za sudjelovanje u Obzoru Europa koja su primjenjiva na Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo slična onima kojima će se Komisija služiti u svojem programu rada i da skupina korisnika ima sličan profil rizičnosti, može se očekivati da će granična vrijednost dopuštene pogreške biti slična onoj koju je Komisija predvidjela za Obzor Europa, odnosno da postoji razumna sigurnost da je godišnji rizik pogreške tijekom višegodišnjeg razdoblja rashoda unutar raspona od 2 do 5 %, uz krajnji cilj postizanja stope preostale pogreške što bliže iznosu od 2 % na kraju višegodišnjih programa, nakon što se uzme u obzir financijski učinak svih revizija i mjera namijenjenih ispravljanju i povratu.

Potpune informacije o očekivanoj stopi pogreške u odnosu na korisnike nalaze se u zakonodavnom financijskom izvještaju za Obzor Europa.

7.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti 

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

Komisija osigurava da Zajedničko poduzeće za Europu kao kružno biogospodarstvo primjenjuje postupke za borbu protiv prijevara u svim fazama procesa upravljanja.

Provjerava se jesu li prijedlozi koji se odnose na zajednička poduzeća u okviru programa Obzor Europa otporni na prijevare te se procjenjuje njihov učinak. Predložene mjere općenito bi trebale imati pozitivan učinak na borbu protiv prijevara, posebice zbog veće usmjerenosti na revizije temeljene na rizicima te poboljšane znanstvene evaluacije i kontrole.

Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima osigurava da su, dok se provode djelovanja koja se financiraju u okviru ove Uredbe, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako se utvrde nepravilnosti, osiguravanjem povrata pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama.

Trenutačno Zajedničko poduzeće za bioindustriju u okviru Obzora 2020. već surađuje sa službama Komisije u pitanjima koja se odnose na prijevare i nepravilnosti. Komisija će osigurati da se ta suradnja nastavi i poboljša.

Revizorski sud ovlašten je provoditi reviziju, na temelju dokumenata i provjera na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su u okviru programa primali sredstva Unije.

Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može obaviti provjere na licu mjesta i inspekcije kod gospodarskih subjekata na koje se takvo financiranje izravno ili neizravno odnosi u skladu s postupcima utvrđenima u Uredbi (Euratom, EZ) br. 2185/96 kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi s ugovorom o bespovratnim sredstvima ili odlukom o bespovratnim sredstvima ili ugovorom o financiranju sredstvima Unije. Zajednička poduzeća trebat će pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF).

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) može provoditi istrage u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi Vijeća (EU) 2017/193923 s ciljem istrage kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije.

8.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE 

8.1.Naslov višegodišnjeg financijskog okvira i predložene nove proračunske linije rashoda 

* Očekuje se da će se doprinos za ovu proračunsku liniju osigurati iz:

Odobrena sredstva za preuzete obveze (u milijunima EUR do 3 decimalna mjesta)
Proračunska linija	Godina 2021.	Godina 2022.	Godina 2023.	Godina 2024.	Godina 2025.	Godina 2026.	Godina 2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
Rashodi koji se odnose na dužnosnike i privremeno osoblje koji provode program Obzor Europa – Neizravno istraživanje 01 01 01 01
Vanjsko osoblje koje provodi program Obzor Europa – Neizravno istraživanje 01 01 01 02
Ostali rashodi za upravljanje za program Obzor Europa – Neizravno istraživanje 01 01 01 03
Klaster hrana, biogospodarstvo, prirodni resursi, poljoprivreda i okoliš 01 02 02 60	71,130	178,490	147,800	148,340	148,930	148,910	156,400	0,000	1 000,00
Ukupni rashodi	71,130	178,490	147,800	148,340	148,930	148,910	156,400	0,000	1 000,00

Procijenjeni učinak na rashode

8.2.Procijenjeni učinak na rashode 

8.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode 

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)
GU RTD		2021.	2022.	2023.	2024.	2025.	2026.	2027.	Nakon 2027.	UKUPNO
Ljudski resursi 86 (3 dužnosnika + 2 člana ugovornog osoblja)		0,491	0,503	0,513	0,523	0,533	0,544	0,555	—	3,662
Ostali administrativni rashodi		0,128	0,130	0,133	0,135	0,138	0,141	0,144	—	0,949
GLAVNA UPRAVA UKUPNO	Odobrena sredstva	0,619	0,633	0,646	0,658	0,671	0,685	0,699	—	4,611

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira

7.

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

8.2.2.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse Zajedničkog poduzeća 

–◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna administrativna odobrena sredstva.

–☑    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva: