EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 12.2.2021.
COM(2021) 54 final
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regionalnih ekonomskih računa u poljoprivredi
(Tekst značajan za EGP)
OBRAZLOŽENJE
1. KONTEKST PRIJEDLOGA
• Razlozi i ciljevi prijedloga
Eurostat desetljećima izrađuje europsku poljoprivrednu statistiku o poljoprivredi EU-a. Njome su danas obuhvaćeni sljedeći aspekti: struktura poljoprivrednih gospodarstava, ekonomski računi u poljoprivredi, stočarska i biljna proizvodnja, ekološka poljoprivreda, cijene poljoprivrednih proizvoda, pesticidi, hranjive tvari i drugi poljoprivredno-okolišni aspekti. Glavni su ciljevi praćenje i evaluacija zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i drugih važnih politika EU-a te pružanje potpore oblikovanju politika.
Ta prikupljanja podataka evaluirana su 2016. 1 te je zaključeno da ih je potrebno ažurirati kako bi se uzele u obzir promjene u poljoprivredi, ZPP-u i u drugim povezanim politikama EU-a. „Strategija za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje” 2 važan je program modernizacije poljoprivredne statistike Europske unije koji Europska komisija provodi u bliskoj suradnji s državama članicama. Podupire je Odbor za Europski statistički sustav i dio je Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), čiji je cilj pojednostavniti i poboljšati Europski sustav poljoprivredne statistike (EASS). Strategija je isto tako u skladu s međunarodnim preporukama, kao što su smjernice za izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova Međuvladina panela o klimatskim promjenama, i standardima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu te se njome provodi Globalna strategija UN-a za poboljšanje poljoprivredne i ruralne statistike.
Poljoprivreda je relativno malen gospodarski sektor, ali obuhvaća gotovo polovinu površine zemljišta EU-a i proizvodi većinu hrane u EU-u, čime se osigurava sigurnost hrane i opskrbe hranom. Poljoprivreda znatno utječe na klimatske promjene i okoliš, a o njoj ovise i mnoge ruralne zajednice. EU-u su potrebne što točnije informacije o poljoprivredi da bi oblikovao politike od kojih koristi imaju svi građani Europe i da bi što učinkovitije i djelotvornije dodijelio znatna proračunska sredstva ZPP-a i povezanih mjera u različitim dimenzijama. Isto tako, poljoprivreda je okosnica Komunikacije Komisije o europskom zelenom planu 3 , a posebno njegove strategije „od polja do stola”.
Uspješnost poljoprivrednog sektora u cjelini može se procijeniti tako da se podaci o opsegu i promjenama cijena poljoprivrednih dobara i usluga objedine u jednoj računovodstvenoj strukturi. U tu svrhu ekonomski računi u poljoprivredi (ERP) osiguravaju niz usporedivih podataka koji ključnim korisnicima, posebno Glavnoj upravi Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj (GU AGRI), pružaju važne informacije na makroekonomskoj razini.
Kao prateći račun Europskog sustava računa (ESA 2010.), ERP vrlo pomno prati metodologiju za nacionalne račune. Međutim, za sastavljanje tih računa potrebno je formulirati odgovarajuća pravila i metode. Na temelju sadašnje metodologije države članice od 2000. Eurostatu dostavljaju nacionalne i regionalne ekonomske račune u poljoprivredi. Uredba (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. prosinca 2003. o ekonomskim računima u poljoprivredi na području Zajednice 4 stupila je na snagu 2004. te je njome formaliziran dio o ekonomskim računima na nacionalnoj razini; od tada je izmijenjena šest puta. Međutim, iako računi na regionalnoj razini nisu u uključeni u Uredbu, gotovo sve države članice i dalje ih redovito prenose na temelju džentlmenskog sporazuma. To nije dovoljno jer statistika obuhvaćena džentlmenskim sporazumom formalno nije dio ERP-a te ne postoje obveze ni jamstvo dostave. Budući da su regionalni ekonomski računi u poljoprivredi uvriježena i važna statistika, potrebno ih je formalizirati uključivanjem u Uredbu o ERP-u. To je jedini način da se osigura njezina kvaliteta. Europski revizorski sud utvrdio je to pitanje u tematskom izvješću br. 01/2016 5 i preporučio formalizaciju regionalnih ekonomskih računa u poljoprivredi. Komisija je prihvatila taj nalaz.
U istom je tematskom izvješću br. 01/2016 utvrđen i nedostatak izvješćivanja o kvaliteti ERP-a. Eurostat provodi tu preporuku od 2016., a države članice EU-a (uz tek nekoliko izuzetaka) od 2019. dostavljaju izvješća o kvaliteti ERP-a u skladu sa zahtjevima iz članka 12. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 6 . Međutim, člankom 12. predviđeno je uključivanje posebnih zahtjeva za izvješćivanje o kvaliteti u sektorsko zakonodavstvo, što omogućuje utvrđivanje oblika, strukture, učestalosti i pokazateljâ ocjene za izvješća o kvaliteti te rokova za dostavu podataka. Točni aranžmani izvješćivanja o kvaliteti trenutačno su neformalni, pa bi ih trebalo formalizirati u skladu s tim postojećim zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 223/2009.
Konačno, kad je riječ o ERP-u i podacima na nacionalnoj razini, države članice dostavljaju prve procijenjene podatke (rok je studeni referentne godine n), druge procijenjene podatke (rok je siječanj godine n+1) i konačne podatke (rok je rujan godine n+1). Vremenski razmak između dostave prvih i drugih podataka prekratak je za optimalno poboljšanje kvalitete, pa bi se rokovi za dostavu druge procjene trebali produljiti za dva mjeseca, s kraja siječnja na kraj ožujka godine koja slijedi nakon referentne godine.
• Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području
Kako bi tvorci politika, poduzeća i javnost mogli donositi odgovarajuće odluke koje se temelje na dokazima, statistika mora biti pouzdana i visokokvalitetna.
Prethodno spomenuta strategija za poljoprivrednu statistiku za 2020. uključuje sljedeće ključne ciljeve:
·proizvesti visokokvalitetne statistike kojima se djelotvorno i učinkovito zadovoljavaju potrebe korisnika,
·unaprijediti usklađenost i dosljednost europske poljoprivredne statistike.
Tri područja obuhvaćena ovim prijedlogom izravno se odnose na te ciljeve.
• Dosljednost u odnosu na druge politike Unije
Osiguravanje kvalitetne statistike kojom se podupiru europske politike glavni je pokretač europskog statističkog programa od 2013. do 2017. 7 (produljen do 2020. 8 ). Okolišna i poljoprivredna statistika čine jedan od triju stupova proizvodnje statistike u okviru tog programa. Relevantni ciljevi programa uključuju „preispitivanje i pojednostavnjenje prikupljanja poljoprivrednih podataka u skladu s preispitivanjem ZPP-a nakon 2013. i preoblikovanje postupaka prikupljanja poljoprivrednih podataka, posebno radi poboljšanja kvalitete i pravovremenosti podataka”. Ovom se inicijativom provodi taj cilj.
Pružanjem boljih podataka za procjenu održivosti poljoprivrednog sektora u odnosu na okoliš, ljude, regije i gospodarstvo Europski sustav poljoprivredne statistike ujedno će pridonijeti najmanje dvama od šest prioriteta 9 Komisije predsjednice von der Leyen, a to su:
·europski zeleni plan i njegova temeljna strategija „od polja do stola” i strategija za biološku raznolikost, i
·gospodarstvo u interesu građana.
Međutim, poljoprivredna statistika korisna je i za druge prioritete Unije ili država članica koji utječu na ili na koje utječu poljoprivredni i ruralni razvoj.
Osim toga, prijedlog programa za jedinstveno tržište 10 koji se trenutačno razmatra na međuinstitucijskoj razini sadržava okvir za financiranje razvoja, proizvodnje i diseminacije europske statistike. Za provedbu politika Unije potrebne su visokokvalitetne, usporedive i pouzdane statističke informacije o gospodarskoj, društvenoj, teritorijalnoj i ekološkoj situaciji u Uniji. Europska statistika europskim građanima omogućuje da razumiju demokratski proces i raspravu o sadašnjosti i budućnosti Unije te da u njima sudjeluju. Poljoprivredna statistika usmjerena je na pružanje pravodobnih i relevantnih podataka za potrebe zajedničke poljoprivredne politike, zajedničke ribarstvene politike te politika koje se odnose na okoliš, sigurnost opskrbe hranom i dobrobit životinja.
Poljoprivredna statistika pruža visokokvalitetne statističke dokaze za provedbu i praćenje ZPP-a. ZPP je važan pokretač zapošljavanja i pametnog, održivog i uključivog rasta u Uniji. Osim na socijalne ciljeve, politika ruralnog razvoja je kao sastavni dio ZPP-a usmjerena na poboljšanje konkurentnosti i održivosti poljoprivredne proizvodnje. ZPP čini više od 37 % ukupnog proračuna Unije u kontekstu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014.–2020.
Poljoprivredna statistika sve je potrebnija i za druge ključne politike Unije kao što su europski zeleni plan, politike o okolišu i klimatskim promjenama, trgovinska politika, socijalna politika, regionalna politika itd.
2. PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
• Pravna osnova
Članak 338. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pruža pravnu osnovu za europsku statistiku. Odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom Europski parlament i Vijeće usvajaju mjere za izradu statistika kada je to potrebno za obavljanje djelatnosti Unije. U članku 338. utvrđuju se zahtjevi za izradu europske statistike i navodi se da ona mora ispunjavati standarde nepristranosti, pouzdanosti, objektivnosti, znanstvene nezavisnosti, troškovne učinkovitosti i statističke povjerljivosti.
Pravna je osnova za izvješća o kvaliteti članak 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009.
• Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)
Načelo supsidijarnosti primjenjuje se ako prijedlog nije u isključivoj nadležnosti Unije. ESS-om se osigurava infrastruktura za statističke informacije. Sustav je osmišljen tako da zadovolji potrebe brojnih korisnika u svrhu donošenja odluka u demokratskim društvima. Prijedlog ove Uredbe sastavljen je tako da se zaštite ključne aktivnosti partnera ESS-a uz istodobno bolje osiguravanje kvalitete i usporedivosti poljoprivredne statistike.
Usklađenost i usporedivost podataka među glavnim su kriterijima koje statistički podaci moraju zadovoljiti. Države članice ne mogu postići potrebnu usklađenost i usporedivost bez jasnog europskog okvira, tj. zakonodavstva Unije kojim se utvrđuju zajednički statistički koncepti, formati izvješćivanja i zahtjevi kvalitete.
Zahtjev usporedivosti vrlo je važan za poljoprivrednu statistiku zbog ZPP-a.
Cilj predloženog djelovanja ne može se uspješno postići ako države članice djeluju samostalno. Djelovanje se može djelotvornije provesti na razini Unije, i to na temelju pravnog akta Unije kojim se osigurava usporedivost statističkih informacija u statističkim područjima koja su obuhvaćena predloženim aktom. S druge strane, prikupljanje podataka mogu provoditi države članice.
• Proporcionalnost
Prijedlog je u skladu s načelom proporcionalnosti s obzirom na navedeno u nastavku.
Budući da će se ista načela primjenjivati u svim državama članicama, prijedlogom se osigurava kvaliteta i usporedivost europskih poljoprivrednih statistika koje su prikupljene i sastavljene. Na sličan se način osiguravaju relevantnost europske poljoprivredne statistike i njezino prilagođavanje potrebama korisnika. Zahvaljujući uredbi proizvodnja statistike bit će troškovno učinkovitija, a istodobno će se poštovati posebnosti sustavâ država članica.
U skladu s načelom proporcionalnosti predložena uredba ograničava se na minimum koji je potreban za postizanje njezina cilja i ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje te svrhe.
• Odabir instrumenta
Predloženi instrument: uredba.
Uredba je najprimjereniji instrument s obzirom na ciljeve i sadržaj prijedloga. Važne zajedničke politike EU-a kao što je ZPP ovise o usporedivim, usklađenim i visokokvalitetnim poljoprivrednim statistikama na europskoj razini. To se najbolje može osigurati uredbama koje se izravno primjenjuju u državama članicama i koje nije potrebno prethodno prenijeti u nacionalno pravo.
3. REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA
• Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva
Evaluacija „Strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje” pozivala se na reviziju koju je tada provodio Europski revizorski sud (na temelju koje je doneseno tematsko izvješće br. 01/2016) za naznake o opsegu u kojem ERP zadovoljava potrebe korisnika za podacima. Kao što je prethodno navedeno, ti nalazi važan su čimbenik izrade prijedloga.
• Savjetovanja s dionicima
Eurostat razvija, proizvodi i diseminira europsku poljoprivrednu statistiku u okviru bliske, koordinirane i redovite suradnje u ESS-u, koja se temelji na dugotrajnom partnerstvu s nacionalnim zavodima za statistiku (NZS) i drugim relevantnim tijelima.
Ukupno gledajući i s obzirom na „Strategiju za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje”, glavne kategorije dionika europske poljoprivredne statistike uključuju izrađivače podataka (NZS-i i druga nacionalna tijela te Eurostat), davatelje podataka (poljoprivrednici, organizacije poljoprivrednika i poduzeća) i korisnike (javni i privatni donositelji odluka, posebno ostali odjeli Komisije, istraživači i novinari). S njima je provedeno iscrpno savjetovanje o problemima i željenim promjenama trenutačnog stanja, njihovim potrebama za podacima i prioritetima, mogućnostima politike za rješavanje problema, učincima predloženih mjera, a posebno o oblikovanju strategije. Glavni forumi za ta savjetovanja bili su: i. sastanci i seminari Stalnog odbora za poljoprivrednu statistiku (CPSA) i njegova nasljednika, Skupine direktora za poljoprivrednu statistiku (DGAS) (čiji su članovi direktori poljoprivredne statistike u NZS-ima), na kojima se često čuju mišljenja odjela Komisije, međunarodnih organizacija i organizacija poljoprivrednika; ii. sastanci Odbora za Europski statistički sustav (čiji su članovi glavni direktori NZS-a); i iii. savjetovanja i saslušanja koja se redovito održavaju u odjelima Komisije.
Za potrebe evaluacije provedeno je javno savjetovanje, a rezultati su podrobno opisani u zasebnom izvješću 11 .
Glavni nalazi tog javnog savjetovanja, na kojima se temelji strategija za poljoprivrednu statistiku za 2020., pa stoga i ova Uredba, trostruki su:
Sadašnjim zakonodavstvom Unije o poljoprivrednoj statistici ne mogu se na odgovarajući način ispuniti nove i nadolazeće potrebe za podacima jer dostava tih podataka nije uključena u zakonodavne akte, a akti nisu dovoljno fleksibilni ni integrirani da bi se njima pravodobno odgovorilo na nove potrebe.
Te nove potrebe za podacima uglavnom proizlaze iz novih kretanja u poljoprivredi, revidiranog zakonodavstva i promjenjivih prioriteta politike, osobito u nedavno reformiranom ZPP-u.
Prikupljanje podataka nije usklađeno ni dosljedno jer se pojavljuju nove potrebe za podacima, zakonodavstvo se dugo razvijalo odvojeno, a u različitim područjima poljoprivredne statistike upotrebljavaju se djelomično različite definicije i koncepti.
Opterećenje zbog dostavljanja podataka smatra se prevelikim jer se potrebe za podacima povećavaju, prikupljanje podataka nije usklađeno, a sredstva se nastavljaju smanjivati na nacionalnoj razini i na razini Unije. Utvrđeno je da takvo opterećenje ugrožava prikupljanje podataka i njihovu kvalitetu.
U okviru modernizacije poljoprivredne statistike Europske unije, od 2016. modernizira se i ERP. Temelj za to bili su nalazi revizije koju je proveo Europski revizorski sud (tematsko izvješće br. 01/2016) o dohocima poljoprivrednika. Preporuke iz tog izvješća uključene su u širi proces modernizacije, a sadržavaju više poboljšanja ERP-a.
Komisija je utvrdila da je radi dva poboljšanja potrebno izmijeniti postojeću Uredbu, tj. radi uključenja regionalnih ekonomskih računa u poljoprivredi (RERP) i produljenja rokova za dostavu druge procjene za ERP.
O tome se opširno raspravljalo s Radnom skupinom za poljoprivredne račune i cijene i na višoj razini sa Skupinom direktora za poljoprivrednu statistiku, pri čemu su obje skupine sastavljene od stručnjaka iz država članica.
Budući da je RERP odavno uspostavljena statistika koja se već godinama dostavlja Eurostatu, glavni je razlog uključivanja RERP-a u Uredbu (EZ) br. 138/2004 integracija postojeće metodologije koja se upotrebljava na temelju dugotrajnog džentlmenskog sporazuma. S obzirom na to da je postojeća metodologija uglavnom zadovoljavajuća (Priručnik za ERP/EAF, dio VII. 12 ), nema potrebe za njezinom revizijom. Metodologija i poglavlje o regionalnim ekonomskim računima u poljoprivredi, koji će se uključiti u Uredbu, mogu odražavati ono što se trenutačno nalazi u postojećem priručniku. Ipak, potrebne su neke manje promjene kako bi se uzeli u obzir ESA 2010. i tehnička savjetovanja s državama članicama.
O ovom se prijedlogu u potpunosti raspravilo sa Skupinom stručnjaka za poljoprivredne račune i cijene i Skupinom direktora za poljoprivrednu statistiku, koje su potvrdile da će Komisija (Eurostat) izraditi prijedlog na temelju svojeg prava inicijative. Prijedlog je predstavljen i Odboru za Europski statistički sustav, osnovanom Uredbom (EZ) br. 223/2009.
• Prikupljanje i primjena stručnog znanja
Eurostat je održao iscrpne rasprave o sadržaju prijedloga s NZS-ima u okviru posebnih i postojećih stručnih skupina, među ostalim na direktorskoj razini.
Prijedlog je u listopadu 2020. predstavljen i Odboru za Europski statistički sustav.
• Procjena učinka
Odbor za nadzor regulative donio je pozitivno mišljenje o procjeni učinka „Strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje” 13 , čiji je ERP dio 14 .
Procjena učinka provedena je na razini strategije radi sustavnog pristupa u čitavom sustavu poljoprivredne statistike kako bi se osigurala međusobna usklađenost svih dijelova.
U procjeni učinka zaključeno je da je najpoželjnija opcija da EASS u konačnici bude obuhvaćen trima uredbama. Dvije bi bile nove i zamijenile bi nekoliko starijih uredbi EU-a o poljoprivrednoj statistici. Prva od njih, Uredba o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava (IFS), kojom su obuhvaćeni podaci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava, voćnjaka i vinograda, donesena je kao Uredba (EU) 2018/1091 15 . Druga je usporedni zakonodavni prijedlog uredbe o statistici poljoprivrednih inputa i outputa kojim su obuhvaćeni inputi i outputi poljoprivrednog sektora: poljoprivredna proizvodnja (biljna i stočna), među ostalim ekološka poljoprivreda, cijene u poljoprivredi, hranjiva i sredstva za zaštitu bilja. Treća je, kako je navedeno u procjeni učinka, Uredba (EZ) br. 138/2004 o ekonomskim računima u poljoprivredi (ERP), koja je predmet ovog prijedloga o izmjeni uredbe. Budući da su ERP-ovi prateći računi nacionalnih računa i imaju makroekonomski karakter, nije predloženo njihovo uključivanje u nove okvirne uredbe. Umjesto toga, predloženo je da ti računi i dalje budu obuhvaćeni posebnim zakonodavstvom, kako je od 2004., kada je Uredba o ERP-u prvi put stupila na snagu.
• Primjerenost i pojednostavnjenje propisa
Prijedlog je dio „Strategije za poljoprivrednu statistiku za 2020. i nadalje”, važnog programa modernizacije poljoprivredne statistike Europske unije koji Europska komisija provodi u bliskoj suradnji s državama članicama EU-a. Strategiju podupire Odbor za Europski statistički sustav te je dio Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), kojim se nastoji pojednostavniti i poboljšati EASS.
ERP je uvriježena statistika koja je obuhvaćena Uredbom (EZ) br. 138/2004. Nova uredba koja se predlaže trebala bi obuhvatiti sve sastavnice ERP-a kako bi se osigurala kvaliteta te statistike. Trebalo bi ukinuti primjenu džentlmenskih sporazuma. Time bi se stvari pojednostavnile jer bi referentna točka bila nova uredba, čime bi se zadovoljile sve potrebe za podacima i svi zahtjevi u pogledu izvješćivanja o kvaliteti.
Prijedlog o tome što uključiti u predloženu izmjenu uredbe proizlazi iz trenutačnih nastojanja za modernizaciju ERP-a. RERP-ovi nisu jedini podaci obuhvaćeni džentlmenskim sporazumom. U slučaju „jediničnih vrijednosti” ERP-a, podataka koji se godinama dostavljaju na temelju iste vrste sporazuma, postupkom modernizacije utvrđeno je da bi trebalo ukinuti prikupljanje jediničnih vrijednosti na razini EU-a. Stoga nije predloženo da se u izmjenu Uredbe o ERP-u uključe jedinične vrijednosti, koje će biti ukinute. To predstavlja malo, ali konkretno smanjenje opterećenja za dionike.
• Temeljna prava
Prijedlog ne utječe na zaštitu temeljnih prava.
4. UTJECAJ NA PRORAČUN
Nema
5. DRUGI ELEMENTI
• Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja
Očekuje se da će Europski parlament i Vijeće donijeti predloženu uredbu 2021. te da će ubrzo nakon toga Komisija donijeti provedbenu mjeru o izvješćivanju o kvaliteti. Uredba će se izravno primjenjivati u svim državama članicama EU-a bez potrebe za planom provedbe.
Očekuje se da će države članice 2022. početi dostavljati podatke Komisiji na temelju nove uredbe.
Predloženi zakonodavni instrument dio je EASS-a, koji će se sveobuhvatno evaluirati kako bi se, među ostalim, procijenile njegova učinkovitost i djelotvornost u ostvarivanju ciljeva i odlučilo jesu li potrebne nove mjere ili izmjene.
• Nadzor usklađenosti izrađenih statistika
Eurostat provodi redovite ocjene usklađenosti. U njih je uključen pregled dostupnosti, kvalitete i točnosti podataka te daljnjeg djelovanja u slučaju neusklađenosti.
U skladu sa zakonodavstvom Unije države članice dužne su Komisiji dostavljati relevantne podatke o poljoprivrednoj statistici. Ti podaci podliježu strogim rokovima za dostavu koji se moraju poštovati radi dobrog upravljanja europskom statistikom, njezine diseminacije i korisnosti jer podaci koji nedostaju ili su nepotpuni negativno utječu na dostupnost informacija (tj. nije moguće izračunati agregirane podatke Unije i objaviti podatke u planiranim rokovima).
Uredba (EZ) br. 223/2009 temeljni je pravni okvir za funkcioniranje Europskog statističkog sustava i za cjelokupno sektorsko zakonodavstvo o proizvodnji europskih statistika.
Iako su pravovremenost, preciznost i cjelovitost već sada važni čimbenici u kontekstu ocjena usklađenosti kojima se osigurava pravovremena diseminacija poljoprivredne statistike, više će se pozornosti posvetiti tim čimbenicima i ostalim dimenzijama kvalitete kako bi se osiguralo povjerenje u statistiku koju izrađuju Eurostat i ESS.
• Kontinuirano poboljšanje EASS-a: prepoznavanje novih potreba za podacima i njihovih izvora, poboljšanje usklađenosti, smanjenje opterećenja
Eurostat trenutačno provodi godišnja saslušanja s ostalim odjelima Komisije. Važan je dio tih saslušanja razmjena informacija o programima rada. Oni pružaju formalnu platformu za raspravu o nadolazećim potrebama za novim statistikama i preispitivanje korisnosti raspoloživih statistika.
Daljnja suradnja s drugim odjelima Komisije, NZS-ima i drugim nacionalnim tijelima odvijat će se na različitim hijerarhijskim razinama na redovitim sastancima i seminarima stručnih skupina, sastancima skupine direktora, sastancima Odbora za Europski statistički sustav i u okviru učestalih bilateralnih razmjena. Posebna će se pozornost posvetiti utvrđivanju administrativnih podataka i drugih izvora informacija koji se održavaju na temelju zakonodavstva Unije i ocjeni njihove primjerenosti za proizvodnju statistike kako bi se postigli dogovori za njihovu stabilnost, dostupnost i moguću prilagodbu, čime se bolje ispunjavaju statistički zahtjevi. Nadalje, provodit će se periodična statistička istraživanja i analize kako bi se utvrdili potencijali za poboljšanje europske poljoprivredne statistike i smanjenje opterećenja.
Te prilagodbe i ukupno funkcioniranje pravnog okvira bit će nadzirani i procijenjeni, posebno prema prethodno navedenim ciljevima strategije.
• Trogodišnja izvješća o nadzoru
Kako bi se pratilo funkcioniranje ažuriranog EASS-a i osiguralo da ispunjava REFIT-ove ciljeve pojednostavljenja i smanjenja opterećenja, svake tri godine objavljivat će se izvješće o funkcioniranju cjelokupnog sustava.
• Evaluacija
Drugo trogodišnje izvješće o praćenju zamijenit će se retrospektivnom evaluacijom ažuriranog EASS-a, provedenom prema smjernicama Komisije za evaluaciju. Retrospektivna evaluacija ujedno bi mogla biti temelj budućih revizija zakonodavstva koje se budu smatrale potrebnima.
• Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga
Predložena uredba sastoji se od dva nova članka i izmjene Priloga I. (metodologija izrade ERP-a) i Priloga II. (program dostave podataka).
Glavne izmjene odnose se na Prilog I. i Prilog II.
Prva bitna promjena odnosi se na regionalne ekonomske račune u poljoprivredi (RERP). Države članice Eurostatu dostavljaju podatke o RERP-u od 2000. na temelju džentlmenskog sporazuma i u skladu s metodološkim praksama koje su otada na snazi. Kako bi se RERP uključio u Uredbu (EZ) br. 138/2004, Prilogu I. dodano je jedno poglavlje. Time se u obzir uzimaju savjetovanja sa stručnim skupinama delegata država članica (Radna skupina za poljoprivredne račune i cijene i Skupina direktora za poljoprivrednu statistiku) o uvođenju određenih manjih ažuriranja u trenutačnu metodologiju kako bi se osigurala njezina ažurnost i primjerenost za uključivanje u uredbu. Prilog II. ažuriran je tako da odražava odgovarajuće rokove za dostavu RERP-a.
Nadalje, dodan je članak kojim su obuhvaćeni zahtjevi za izvješćivanje o kvaliteti (članak 4.a). Od 2019. države članice EU-a (uz tek nekoliko iznimaka) dobrovoljno dostavljaju izvješća o kvaliteti ERP-a u skladu sa zahtjevima iz članka 12. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Međutim, u Uredbi (EZ) br. 138/2004 ne postoji članak o izvješćivanju o kvaliteti. Člankom 12. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 223/2009 predviđeno je uključivanje posebnih zahtjeva za izvješćivanje o kvaliteti u sektorsko zakonodavstvo, što omogućuje utvrđivanje oblika, strukture, učestalosti i pokazateljâ ocjene za izvješća o kvaliteti te utvrđivanje rokova za dostavu. Točni aranžmani izvješćivanja o kvaliteti za ERP trenutačno su neformalni te bi se stoga formalizirali uključivanjem članka 4.a.
Treća bitna promjena odnosi se na produljenje rokova za dostavu drugih procjena ERP-a kako bi se omogućila bolja kvaliteta podataka. Kad je riječ o ERP-u i podacima na nacionalnoj razini, države članice dostavljaju prve procijenjene podatke (rok je studeni referentne godine n), druge procijenjene podatke (rok je siječanj godine n+1) i konačne podatke (rok je rujan godine n+1). Vremenski razmak između dostave prvih i drugih podataka prekratak je da se kvaliteta podataka znatno popravi. Stoga bi se rokovi za dostavu drugih procjena trebali produljiti sa siječnja godine n+1 na ožujak godine n+1 kako bi države članice imale više vremena za prikupljanje kvalitetnijih podataka. Budući da se pravovremenost ključnih prvih procjena i konačnih podataka ne mijenja, smatra se primjerenim u tu svrhu produljiti rokove za druge procjene. Prilog II. ažuriran je tako da odražava predloženu izmjenu rokova za dostavu drugih procjena ERP-a.
Preostale predložene izmjene članaka imaju sljedeće svrhe:
–objasniti rok za prvu dostavu podataka o regionalnim ekonomskim računima u poljoprivredi (članak 3. stavak 2.),
–omogućiti izuzeća od zahtjeva za regionalne ekonomske račune u poljoprivredi (članak 4.b),
–uputiti na postupak Odbora (članak 4.c) koji ne postoji u trenutačnom zakonodavstvu, ali bi ga trebalo dodati,
–u Prilogu I. predlaže se vrlo malen broj dodatnih izmjena (nakon savjetovanja sa stručnim skupinama).
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regionalnih ekonomskih računa u poljoprivredi
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,
budući da:
(1) Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 16 sadržava referentni okvir zajedničkih standarda, definicija, klasifikacija i računovodstvenih pravila za izradu računa država članica za statističke potrebe Unije („ESA 2010.”).
(2) Uredbom (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća 17 uvode se ekonomski računi u poljoprivredi (ERP) na području Unije te se utvrđuju metodologija i vremenski rokovi za dostavu poljoprivrednih računa. Ekonomski računi u poljoprivredi prateći su računi nacionalnih računa, kako su definirani u ESA-i 2010., čija je svrha dobivanje usklađenih rezultata usporedivih među državama članicama za izradu računa za potrebe Unije.
(3) Regionalni ekonomski računi u poljoprivredi (RERP) prilagodba su ERP-a na regionalnoj razini. Nacionalni podaci ne mogu pokazati cijelu i ponekad složenu sliku onoga što se događa na detaljnijoj razini. Stoga podaci na regionalnoj razini pomažu u boljem razumijevanju različitosti među regijama te nadopunjuju podatke na razini Unije, europodručja i pojedinačnih država članica. RERP stoga treba uključiti u Uredbu (EZ) br. 138/2004 u smislu metodologije i odgovarajućih rokova za dostavu.
(4) Statistika se više ne smatra samo jednim od brojnih izvora informacija za potrebe oblikovanja politika, nego ima središnju ulogu u postupku donošenja odluka. Za donošenje odluka na temelju dokaza potrebne su statistike koja zadovoljavaju kriterije visoke kvalitete navedene u Uredbi (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 18 , u skladu sa svrhama kojima služe.
(5) Uredbom (EZ) br. 223/2009 osigurava se pravni okvir za europsku statistiku i od država članica zahtijeva da poštuju statistička načela i kriterije kvalitete koji su u utvrđeni u toj uredbi. Izvješća o kvaliteti ključna su za ocjenjivanje, poboljšavanje i komunikaciju o kvaliteti europske statistike. Odbor za Europski statistički sustav (ESSC) podupro je jedinstvenu integriranu strukturu metapodataka kao standard ESS-a za izvješćivanje o kvaliteti, čime se ujednačenim i usklađenim metodama pridonosi ispunjavanju zahtjeva u pogledu kvalitete statistike utvrđenih u Uredbi (EZ) br. 223/2009, a posebno zahtjeva iz članka 12. stavka 3.
(6) Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti u pogledu aranžmana za izvješća o kvaliteti i njihova sadržaja. Osim toga, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti i u pogledu mogućih izuzeća od zahtjeva za regionalne ekonomske račune u poljoprivredi. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.
(7) ERP pruža važne godišnje makroekonomske podatke europskim oblikovateljima politika triput godišnje; nakon prve i druge procjene slijede konačni podaci. Sadašnji rok za dostavu drugih procjena ERP-a ne ostavlja mnogo vremena nakon završetka referentnog razdoblja za prikupljanje poboljšanih podataka u odnosu na podatke dostavljene za prve procjene ERP-a. Da bi se poboljšala kvaliteta tih drugih procjena, rok za njihovu dostavu treba malo odgoditi.
(8) Uredbu (EZ) br. 138/2004 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.
(9) Provedeno je savjetovanje s Odborom za Europski statistički sustav,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EZ) br. 138/2004 mijenja se kako slijedi:
(1) U članku 3. stavku 2. dodaje se sljedeća rečenica:
„2. Prva dostava podataka o regionalnim ekonomskim računima u poljoprivredi izvršava se najkasnije do 30. lipnja 2022.”
(2) Umeću se sljedeći članci:
„Članak 4.a
Ocjena kvalitete
1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale kvalitetu dostavljenih podataka i metapodataka.
2. Za potrebe ove Uredbe kriteriji kvalitete utvrđeni u članku 12. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 223/2009 primjenjuju se na podatke koji se dostavljaju u skladu s člankom 3. ove Uredbe.
3. Komisija (Eurostat) ocjenjuje kvalitetu dostavljenih podataka.
4. Primjenjujući kriterije kvalitete iz stavka 2. na podatke obuhvaćene ovom Uredbom Komisija provedbenim aktima utvrđuje oblike, strukturu, učestalost i pokazatelje ocjene za izvješća o kvaliteti te rokove za dostavu izvješća Komisiji (Eurostatu). Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 4.c stavka 2.
5. Države članice što prije obavještavaju Komisiju (Eurostat) o svim relevantnim informacijama ili promjenama u pogledu provedbe ove Uredbe koje bi mogle utjecati na kvalitetu dostavljenih podataka.
6. Na obrazloženi zahtjev Komisije (Eurostata) države članice pružaju potrebna dodatna objašnjenja radi ocjene kvalitete statističkih informacija.
Članak 4.b
Odstupanja
1. Ako bi primjena ove Uredbe zahtijevala velike prilagodbe u nacionalnom statističkom sustavu države članice kad je riječ o provedbi Priloga I. točke VII. „Regionalni ekonomski računi u poljoprivredi” i programa dostave podataka za regionalne račune u poljoprivredi iz Priloga II., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se toj državi članici odobravaju odstupanja u trajanju od najviše dvije godine.
2. Predmetna država članica Komisiji podnosi obrazložen zahtjev za takvo odstupanje u roku od tri mjeseca od [unijeti datum stupanja na snagu ove Uredbe].
3. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 4.c.
Članak 4.c
Postupak Odbora
1. Komisiji pomaže Odbor za Europski statistički sustav osnovan Uredbom (EZ) br. 223/2009. Taj se Odbor smatra odborom u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”
(3) Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.
(4) Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
Uredba (EU) 2017/1951 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem do 2020. (SL L 284, 31.10.2017., str. 1.).
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 12.2.2021.
COM(2021) 54 final
PRILOZI
Prijedlogu
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o izmjeni Uredbe (EZ) br. 138/2004 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regionalnih ekonomskih računa u poljoprivredi
PRILOG I.
Prilog I. mijenja se kako slijedi:
(1) U odjeljku „Sadržaj” dodaje se sljedeća točka VII. Regionalni ekonomski računi u poljoprivredi:
„VII. Regionalni ekonomski računi u poljoprivredi
A.Opća načela
1.Uvod
2.Regionalno gospodarstvo, regionalno područje
3.Bazična jedinica u izradi regionalnih ekonomskih računa u poljoprivredi
4.Metode izrade RERP-a
5.Koncepti rezidentnosti i područja
6.Poljoprivredna industrija i karakteristične jedinice
B.Transakcije proizvodima
1.Output
2.Intermedijarna potrošnja
3.Bruto investicije u kapital
C.Transakcije raspodjele i drugi tokovi
1.Opća pravila
2.Dodana vrijednost
3.Potrošnja fiksnog kapitala
4.Subvencije
5.Porezi
6.Naknade zaposlenicima
7.Poslovni višak, neto
8.Kamate, zakupnine
9.Poljoprivredni poduzetnički dohodak: opća pravila izračuna
D.Kratki pregled provedbe
1.Uvod
2.Definiranje regionalne poljoprivrede
3.Mjerenje poljoprivrednog outputa
4.Neodvojive nepoljoprivredne sporedne djelatnosti
5.Intermedijarna potrošnja”;
(2) U točki 1.27. treća alineja zamjenjuje se sljedećim:
„— prema dogovoru, one ne smiju obuhvaćati proizvodnju za bruto investicije u fiksni kapital u obliku nepoljoprivrednih proizvoda (kao što su zgrade ili strojevi) za vlastiti račun. Ta proizvodnja za vlastitu finalnu upotrebu smatra se odvojivom djelatnosti i bilježi se kao proizvodnja lokalnog JVD-a koji je moguće identificirati. Usluge smještaja pružene radnicima kao oblik plaćanja u naravi moraju se tretirati na sličan način (na računu stvaranja dohotka bilježe se kao naknada zaposlenima u naturi),”;
(3) Točka 2.006. zamjenjuje se sljedećim:
„2.006. Cijene u ERP-u trebaju biti iskazane ili kao najbliži cijeli broj ili u točnom iznosu s jednim ili dva decimalna mjesta, ovisno o statističkoj pouzdanosti raspoloživih podataka o cijenama. Relevantne informacije o cijeni inputa i outputa potrebne su za sastavljanje ERP-a.”;
(4) U točki 2.108. podtočka g) zamjenjuje se sljedećim:
„g) naknadu za usluge sadržane u bruto premijama osiguranja koje poduzeću osigurava pokriće od rizika kao što su gubitak stoke, štete od tuče, mraza, požara i olujnih nevremena itd. Preostali iznos, tj. neto premija, predstavlja sastavnicu uplaćene bruto premije iz koje osiguravajuća društva podmiruju odštetne zahtjeve.
Točna podjela bruto premija na navedene dvije sastavnice moguća je samo na razini nacionalnog gospodarstva u cjelini, kao što se čini za potrebe izrade nacionalnih računa. Podjela sastavnice usluga između proizvodnih grana gospodarstva obično se obavlja prema odgovarajućim ključevima raspodjele, a u vezi s izradom input-output tablica. Prema tomu, kada se ova stavka unosi u ERP, potrebno je upućivati na nacionalne račune (za bilježenje subvencija u vezi s osiguravajućim uslugama vidjeti točku 3.063., bilješku 1.);”
(5) U točki 2.136. treća alineja zamjenjuje se sljedećim:
„— promjene u klasifikaciji ili strukturi dugotrajne imovine: npr. promjene ekonomske svrhe poljoprivrednog zemljišta, stoka za mlijeko namijenjena proizvodnji mesa (usp. t. 2.149., bilješka 1.) ili gospodarske zgrade koje su prenamijenjene za privatnu ili drugu ekonomsku upotrebu.”;
(6) Dodaje se sljedeće Poglavlje VII. Regionalni ekonomski računi u poljoprivredi:
„VII. REGIONALNI EKONOMSKI RAČUNI U POLJOPRIVREDI
A. OPĆA NAČELA
1. Uvod
7.01. Regionalni računi imaju važnu ulogu u oblikovanju, provedbi i evaluaciji regionalnih politika. Objektivni, pouzdani, dosljedni, relevantni i usklađeni regionalni statistički pokazatelji pružaju čvrst temelj za politike usmjerene na smanjenje ekonomskih i socijalnih neusklađenosti između europskih regija.
7.02. Regionalni ekonomski računi u poljoprivredi (RERP) prilagođeni su ekonomski računi u poljoprivredi (ERP) na regionalnoj razini.
7.03. RERP se sastoji od istog skupa računa kao i ERP, ali je zbog problema konceptualizacije i mjerenja skup računa za regije ograničenijeg opsega i razine detalja od ERP-a na nacionalnoj razini.
7.04. Kao regionalni računi, RERP se izrađuje na temelju izravno prikupljenih regionalnih podataka i nacionalnih podataka raščlanjenih po regijama na temelju procjena. U izradi regionalnih računa zbog nedostatka dovoljno potpunih, pravovremenih i pouzdanih podataka na regionalnoj razini potrebno se služiti procjenama. To podrazumijeva da se neke razlike među regijama ne odražavaju nužno u regionalnim računima (ESA 2010., 13.08.).
2. Regionalno gospodarstvo, regionalno područje
7.05. Za sve izrade regionalnih računa, neovisno o tome odnose li se na industrije ili institucionalne sektore, potrebna je stroga definicija regionalnog gospodarstva i regionalnog područja. Poljoprivredna industrija neke regije u teoriji obuhvaća jedinice (poljoprivredna gospodarstva) koje se bave poljoprivrednim djelatnostima (usp. točke od 1.60. do 1.66.) na regionalnom području.
7.06. Regionalno gospodarstvo zemlje dio je njezina ukupnog gospodarstva. Ukupno gospodarstvo definira se u smislu institucionalnih jedinica i sektora. Sastoji se od svih institucionalnih jedinica čije je središte prevladavajućeg ekonomskog interesa na ekonomskom području zemlje. Ekonomsko područje ne podudara se u potpunosti sa zemljopisnim (usp. 7.08.). Ekonomsko područje zemlje dijeli se na regionalna područja i na izvanregionalna područja (ESA 2010., 13.09.).
7.07. Regionalno područje sastoji se od onog dijela ekonomskog područja zemlje koje je izravno dodijeljeno regiji, kako je utvrđeno u ESA-i 2010. Slobodne zone, uključujući carinska skladišta i tvornice pod carinskim nadzorom, povezane su s regijama u kojima se nalaze.
7.08. Međutim, ta podjela područja nije sasvim u skladu s konceptom nacionalnog ekonomskog područja kako se upotrebljava u nacionalnim računima. Izvanregionalno područje sastoji se od dijelova ekonomskog područja zemlje koji se ne mogu izravno povezati s jednom regijom i isključeni su iz RERP-a, tj.:
(a) nacionalnog zračnog prostora, teritorijalnih voda i epikontinentalnog pojasa u međunarodnim vodama, nad kojima zemlja ima isključiva prava;
(b) teritorijalnih enklava (tj. zemljopisna područja u inozemstvu koja prema međunarodnim ugovorima ili međudržavnim sporazumima koriste državne agencije zemlje (veleposlanstva, konzulati, vojne baze, znanstveni centri itd.);
(c) ležišta nafte, prirodnog plina itd. u međunarodnim vodama izvan epikontinentalnog pojasa zemlje, koja iskorištavaju rezidentne jedinice.
7.09. Klasifikacija prema Statističkoj nomenklaturi teritorijalnih jedinica (NUTS) ( 1 ) osigurava jedinstvenu i jednoobraznu raščlambu ekonomskog područja Europske unije. Za nacionalne potrebe regionalni se računi mogu izraditi i na detaljnijoj regionalnoj razini (ESA 2010, 13.12.).
3. Bazična jedinica u izradi regionalnih ekonomskih računa u poljoprivredi
7.10. Jedinice koje industrija upotrebljava za regionalne račune su lokalne jedinice prema vrsti djelatnosti (lokalni JVD-i). Lokalni JVD je oblik proizvodne jedinice koji se može promatrati.
7.11. Statistički je pristup (industrija) upotrebljavati jedinicu koja se može promatrati, čak i ako se time odstupa od pojedinačne djelatnosti. Kao i kad je riječ o Sustavu nacionalnih računa iz 2008., u ESA-i 2010. prednost se daje statističkom pristupu i zalaže se za lokalni JVD pri izradi nacionalnih računa prema industriji. Stoga se u njima definira ista jedinica za industrije, neovisno o tome je li ona obuhvaćena na regionalnoj ili nacionalnoj razini.
7.12. Kao u ERP-u, u RERP-u se kao bazična jedinica za poljoprivrednu industriju upotrebljava poljoprivredno gospodarstvo, „prilagođeno” u skladu s određenim konvencijama radi poštovanja odgovarajućih ciljeva. Za taj izbor postoje dva temeljna razloga. S jedne strane, jedinica „poljoprivredno gospodarstvo” lokalna je jedinica prema vrsti djelatnosti za poljoprivredu (usp. od 1.09. do 1.17.) koja se definira kao dio jedinice prema vrsti djelatnosti (JVD) koji se odnosi na lokalnu razinu. Lokalni JVD isto je tako najprikladnija jedinica za poljoprivrednu industriju, čak i ako uključuje nepoljoprivredne sporedne djelatnosti koje se ne mogu prikazati odvojeno od poljoprivrednih djelatnosti (usp. 1.15. i 1.16., od 1.25. do 1.32.).
7.13. Upotreba poljoprivrednog gospodarstva kao bazične jedinice znači uključivanje nepoljoprivrednih sporednih djelatnosti tih gospodarstava u regionalne račune u poljoprivredi (usp. 7.12.). S obzirom na to da je svrha ERP-a mjeriti, opisati i analizirati ostvarivanje dohotka iz poljoprivredne gospodarske djelatnosti, iz njega su isključene jedinice koje se bave isključivo aktivnostima u slobodno vrijeme (npr. povrtnjaci i privatni uzgoj stoke). Nasuprot tomu, jedinice koje se bave samoopskrbnom poljoprivredom uključene su u ERP (usp. 1.24.).
7.14. Poljoprivredno gospodarstvo referentna je jedinica u statističkim istraživanjima u području poljoprivrede, neovisno o tome jesu li istraživanja nacionalna ili regionalna. Prednost toga je što se evaluacije outputa u smislu količine mogu temeljiti izravno na statističkim sustavima za mjerenje područja, prinosa, veličina stada itd. Izbor poljoprivrednog gospodarstva omogućuje i bolju računovodstvenu dosljednost.
4. Metode izrade RERP-a
7.15. U ESA-i (ESA 2010., od 13.24. do 13.32.) se predlažu dvije metode, koje se mogu primijeniti na industrije ili na institucionalne sektore: metoda odozdo prema gore i odozgo prema dolje. Prva se sastoji od prikupljanja podataka na razini jedinica (lokalni JVD-i, institucionalne jedinice) i njihova zbrajanja kako bi se dobila regionalna vrijednost za različite agregate. Metodom odozgo prema dolje regionalne vrijednosti rekonstruiraju se raščlanjivanjem nacionalnih podataka s pomoću pokazatelja koji u što većoj mjeri odražava regionalnu raspodjelu predmetne varijable. Te se dvije metode mogu i kombinirati na različite načine, a ESA te kombinacije naziva „spojem metode odozdo prema gore i metode odozgo prema dolje”. Iako prednost imaju metode odozdo prema gore, u brojnim se slučajevima zapravo upotrebljava „spoj metode odozdo prema gore i metode odozgo prema dolje”.
5. Koncepti rezidentnosti i područja
7.16. Ekonomske transakcije poduzeća i kućanstava mogu prelaziti regionalne granice. Poduzeća isto tako mogu poslovati u više regija, na stalnim lokacijama ili na privremenoj osnovi, npr. velika poljoprivredna gospodarstva mogu poslovati u različitim regijama. Stoga je potrebno jasno načelo koje će državama članicama pomoći da regiji dosljedno dodjeljuju tu međuregionalnu aktivnost.
7.17. Regionalni računi industrija temelje se na kriteriju rezidentnosti proizvodne jedinice. Svaka industrija na regionalnoj razini odnosi se na skupinu lokalnih JVD-a iste ili slične glavne gospodarske djelatnosti, od kojih svaki ima središte ekonomskog interesa na tom regionalnom području. To središte interesa najčešće je povezano s posebnom dugoročnom lokacijom u regiji, kao što su institucionalne jedinice kojima pripadaju lokalni JVD-i.
7.18. Međutim, regionalni računi imaju niz različitih obilježja. Za određene djelatnosti nije uvijek lako definirati regiju kao posebno područje. Odnos između lokacije registriranog sjedišta i fizičke lokacije gospodarstva može biti problem jer se čimbenicima poljoprivredne proizvodnje može upravljati iz registriranog sjedišta u drugoj regiji. Kad je riječ o RERP-u, važno je razlikovati ta dva subjekta, stoga se gospodarstvo mora dodijeliti regiji u kojoj se nalaze njegovi čimbenici proizvodnje, a ne regiji u kojoj se nalazi sjedište. Stoga jedno registrirano sjedište može imati nekoliko jedinica u okviru RERP-a, tj. onoliko koliko je regija rezidentnosti za lokalne JVD-e koji se nalaze izvan regije registriranog sjedišta.
7.19. Druga mogućnost, koja se uglavnom ne primjenjuje na nacionalne i regionalne račune, bila bi primjena strogo teritorijalnog koncepta. Taj koncept podrazumijeva da se djelatnosti dodjeljuju području na kojem se zaista obavljaju, neovisno o rezidentnosti jedinica koje su uključene u djelatnost.
7.20. Iako rezidentni pristup ima prednost kad je riječ o regionalnoj dodjeli transakcija rezidentnih jedinica, ESA 2010. omogućava ograničeni opseg primjene teritorijalnog pristupa (ESA 2010., 13.21.) To se događa pri stvaranju zamišljenih jedinica za zemljišta i zgrade u regiji ili zemlji u kojoj se ta zemljišta ili zgrade nalaze.
7.21. U hipotetskom slučaju u kojem jedinice koje se nalaze u regiji obavljaju djelatnosti samo na svojem regionalnom području, koncept rezidentnosti podudara se s konceptom područja. To je tako i kad je riječ o regionalnoj dodjeli koja se temelji na zamišljenim jedinicama stvorenim za zemljišta ili zgrade i za poduzeća bez pravne osobnosti u drugim zemljama ili u regijama koje se razlikuju od regije rezidentnosti vlasnika.
6. Poljoprivredna industrija i karakteristične jedinice
7.22. Industrija se sastoji od svih lokalnih jedinica prema vrsti djelatnosti koje obavljaju istu ili sličnu gospodarsku djelatnost (usp. 1.59.). Poljoprivredna industrija, kako je opisana u ERP-u, u načelu odgovara odjeljku 01 u NACE-u Rev. 2, a razlike su prikazane u točkama od 1.62. do 1.66. Opseg RERP-a utvrđuje se na temelju popisa karakterističnih djelatnosti sastavljenih za ERP. Postoji nekoliko razlika između poljoprivredne industrije u ERP-u, pa stoga i u RERP-u, i industrije uspostavljene za središnji okvir nacionalnih računa (usp. 1.93.).
B. TRANSAKCIJE PROIZVODIMA
7.23. Vrednovanje poljoprivrednog outputa obuhvaća niz specifičnih problema. Najvažniji se odnose na sezonske proizvode, uzgoj životinja i vrijeme unosa u račune. Metodologija za ERP pruža precizna pravila kojima se određuje način na koji bi se učinci skladištenja sezonskih proizvoda trebali uzimati u obzir, način na koji bi se uzgoj životinja trebao mjeriti i način na koji bi se proizvodi čija je proizvodnja u tijeku trebali bilježiti. Ta načela treba poštovati pri izradi RERP-ova. Međutim, to ne isključuje određene prilagodbe na nacionalnoj razini, na primjer kad je riječ o uzgoju životinja. Potrebno je istaknuti da ukupno regionalno vrednovanje mora biti jednako vrednovanju u okviru ERP-a.
1. Output
a) Mjerenje outputa
7.24. Output neke regije u RERP-u znači svi proizvodi obuhvaćeni ERP-om koji su u računovodstvenom razdoblju proizvedeni u toj regiji po svim jedinicama poljoprivredne industrije, neovisno o tome jesu li namijenjeni stavljanju na tržište izvan industrije, prodaji drugim gospodarstvima ili, u određenim slučajevima, upotrebi u istom gospodarstvu. Kao posljedica toga:
(a) svi poljoprivredni proizvodi koji izlaze iz gospodarstva u regiji trebali bi se bilježiti kao dio outputa regije, neovisno o njihovu odredištu ili jedinici koja ih kupuje;
(b) određeni poljoprivredni proizvodi koje isto gospodarstvo upotrebljava u obliku intermedijarne potrošnje trebali bi biti uključeni u output regije (usp. 2.056.).
7.25. Proces stočarske proizvodnje obično traje nekoliko godina. Pri vrednovanju stoke potrebno je razlikovati životinje klasificirane kao dugotrajna imovina (životinje za rasplod ili vuču, mliječne krave itd.) i kao zalihe (životinje namijenjene uglavnom za proizvodnju mesa). Stoga, kako bi se izbjeglo dvostruko računanje, s transakcijama koje uključuju premještanje životinja između gospodarstava (koje se smatra „pozitivnom” prodajom za gospodarstva koja prodaju stoku i „negativnom” za gospodarstva koja ih kupuju) postupa se kako je utvrđeno u nastavku.
(a) Transakcije između gospodarstava u istoj regiji koje uključuju životinje klasificirane kao dugotrajna imovina međusobno se poništavaju, osim kad je riječ o troškovima prijenosa vlasništva ( 2 ). Ne unose se kao prodaja gospodarstava i stoga nisu uključene u output predmetne regije.
(b) Životinje klasificirane kao zalihe i one koje su predmet transakcije između regija smatraju se pozitivnom prodajom (zajedno s izvozom) za regije podrijetla, a životinje kupljene od drugih regija negativnom prodajom (zajedno s uvozom) ( 3 ).
(c) Ako se troškovi prijenosa vlasništva (prijevoz, trgovačke marže itd.) odnose na trgovinu životinjama koje su klasificirane kao zaliha, oduzimaju se od outputa. To se događa automatski kad je riječ o kupnjama od gospodarstava u drugim regijama jer su troškovi dio „negativne” prodaje, dok je, kad je riječ o prodaji, pa tako i outputu, potrebna prilagodba za trgovinu životinjama među gospodarstvima u istoj regiji.
b) Vrednovanje outputa
7.26. Output bi se trebao vrednovati po bazičnim cijenama (usp. 2.082.), tj. trebao bi uključivati subvencije na proizvode umanjene za poreze na proizvode. Ta metoda izračuna znači da se porezi i subvencije na proizvode trebaju raščlaniti po regijama.
2. Intermedijarna potrošnja
a) Definicija
7.27. Intermedijarna potrošnja sastoji se od dobara (koja nisu dugotrajna imovina) i tržišnih usluga potrošenih tijekom procesa proizvodnje drugih dobara (usp. 2.097. do 2.109.).
7.28. Pri izradi RERP-ova intermedijarna potrošnja uključuje:
(a) poljoprivredne proizvode kupljene za potrošnju tijekom proizvodnog procesa od drugih gospodarstava (iz iste ili druge regije);
(b) određene proizvode upotrijebljene za potrošnju unutar jedinice, koji se unose kao output (usp. od 2.054. do 2.058. i 7.24.).
7.29. Konkretni slučaj usluga financijskog posredovanja indirektno mjerenih (UFPIM) u regionalnim računima tretira se jednako kao u nacionalnim računima. Ako je procjena stanja kredita i depozita dostupna po regijama, može se upotrebljavati metoda odozdo prema gore. Međutim, procjene stanja kredita i depozita obično nisu dostupne po regijama. U tom se slučaju UFPIM dodjeljuje korisničkoj industriji drugom najboljom metodom: regionalni bruto output ili bruto dodana vrijednost prema djelatnosti služe kao indikatori raspodjele (ESA 2010., 13.40.).
b) Vrednovanje intermedijarne potrošnje
7.30. Svi proizvodi i usluge koji se upotrebljavaju za intermedijarnu potrošnju trebali bi se vrednovati po nabavnoj cijeni (bez odbitnog PDV-a) (usp. 2.110. do 2.114.).
3. Bruto investicije u kapital
7.31. Bruto investicije za poljoprivredu podijeljene su na:
(a) bruto investicije u fiksni kapital;
(b) promjene zaliha.
a) Bruto investicije u fiksni kapital (BIFK)
7.32. Investicije u fiksni kapital u poljoprivredi nastaju svaki put kad nositelj stekne ili proizvede dugotrajnu imovinu koja je namijenjena za upotrebu kao proizvodno sredstvo u procesu poljoprivredne proizvodnje tijekom razdoblja duljeg od jedne godine. Kriterij dodjele za bilježenje BIFK-a odnosi se na korisničke industrije, a ne na industriju kojoj pripada zakonski vlasnik.
7.33. Dugotrajna imovina u vlasništvu višeregionalne jedinice dodjeljuje se lokalnim JVD-ima koji se njome koriste. Dugotrajna imovina koja se upotrebljava za poslovni najam knjiži se u regiji vlasnika imovine, a ona koji se upotrebljava za financijski zajam knjiži se u regiji korisnika (ESA 2010., 13.33.).
7.34. Nova imovina koja se uključuje u fiksni kapital unosi se u bruto iznosu, tj. bez odbijanja potrošnje fiksnog kapitala. Osim toga, potrošnja fiksnog kapitala uglavnom se izračunava za tu imovinu. Neto investicije u kapital dobivaju se oduzimanjem potrošnje dugotrajne imovine od bruto investicija u kapital.
7.35. Proizvodne jedinice mogu jedna drugoj prodavati postojeću imovinu, kao što su polovni strojevi. Kad se imovina kreće među industrijama i regijama, ukupna cijena koja se plaća trebala bi biti uključena u BIFK u jednoj industriji ili regiji, a dobivenu cijenu trebalo bi oduzeti od BIFK-a u drugoj industriji ili regiji. Troškove prijenosa vlasništva nad imovinom, kao što su pravni troškovi prodaje zemlje i postojećih zgrada, kupac bilježi kao dodatni BIFK, čak i ako dio troškova snosi prodavatelj.
7.36. Regionalni BIFK za životinje za rasplod i vuču jednak je razlici kupnje izvan regije (uključujući uvoz) i prodaje drugim regijama (uključujući izvoz), pri čemu se u obzir uzimaju troškovi prijenosa vlasništva prodaje u regiji. Pri agregiranju svih regija važno je da se međuregionalni tokovi međusobno ponište (isključujući troškove prijenosa vlasništva) kako bi zbroj svih regionalnih BIFK-ova bio jednak BIFK-u iz nacionalnih poljoprivrednih računa. Ako se fiksni kapital sastoji od stoke, kao što su životinje za vuču, rasplod ili proizvodnju mlijeka, ta se stoka mora vrednovati – ako se upotrebljava metoda odozdo prema gore – u skladu sa sljedećom konvencijom: prodaja životinja gospodarstvima u drugim regijama čini negativni BIFK, dok kupnja iz drugih regija čini pozitivni BIFK.
b) Promjene zaliha
7.37. Zalihe čini sva imovina koja nije dio fiksnog kapitala i koju u određenom trenutku privremeno drže proizvodne jedinice. Razlikuju se dvije vrste zaliha: zalihe inputa i zalihe outputa (usp. 2.171.).
7.38. Za životinje klasificirane kao zalihe, trgovina koja će se uzeti u obzir pri izračunu promjena zaliha uključuje prodaju drugim regijama i kupnju od drugih regija te uvoz i izvoz.
C. TRANSAKCIJE RASPODJELE I DRUGI TOKOVI
7.39. Zbog praktičnih poteškoća u dobivanju pouzdanih regionalnih informacija o transakcijama raspodjele u određenim slučajevima, osobito kada jedinice obavljaju djelatnosti u više regija ili ako regija nije jasno definirano područje u kojem se obavljaju određene djelatnosti, ESA obuhvaća regionalne račune u poljoprivrednoj industriji samo za nekoliko agregata: dodanu vrijednost, subvencije, poreze, naknade zaposlenicima, zakupnine i drugi dohodak, kamate i BIFK.
1. Opća pravila
7.40. Transakcije raspodjele bilježe se na obračunskoj osnovi, tj. u trenutku kad nastaje ekonomska vrijednost, dugovanje ili potraživanje, odnosno kad su transformirani ili stornirani ili prestanu postojati, a ne kad je plaćanje stvarno izvršeno. To načelo bilježenja (koje se temelji na pravima i obvezama) primjenjuje se na sve tokove, bez obzira na to radi li se novčanim tokovima ili tokovima koji se javljaju između jedinica ili unutar jedne jedinice.
7.41. Međutim, ako se datum nastanka potraživanja (duga) ne može točno odrediti, može se upotrijebiti datum plaćanja ili druga prihvatljiva približna vrijednost na obračunskoj osnovi (usp. 3.007.).
2. Dodana vrijednost
a) Opća pravila
7.42. Dodana vrijednost rezultat je proizvodne djelatnosti gospodarstva ili neke od njegovih industrija tijekom određenog razdoblja te je izravnavajuća stavka računa proizvodnje. Riječ je o razlici između vrijednosti outputa i vrijednosti intermedijarne potrošnje. To je ključna stavka u mjerenju produktivnosti gospodarstva ili industrije (usp. 3.013.) ili regije ili industrije u regiji.
b) Vrednovanje dodane vrijednosti
7.43. Dodana vrijednost može se unijeti kao bruto vrijednost (bruto dodana vrijednost po bazičnim cijenama) ili kao neto vrijednost (neto dodana vrijednost po bazičnim cijenama), tj. prije ili poslije odbijanja potrošnje fiksnog kapitala. U skladu s metodom za vrednovanje outputa (bazična cijena) i intermedijarne potrošnje (kupovna cijena) dodana vrijednost mjeri se po bazičnoj cijeni (usp. 3.013.).
7.44. Upotreba bazičnih cijena znači da se porezi na proizvode i subvencije na proizvode moraju pripisati određenim dobrima i uslugama, koji se potom moraju dodijeliti regijama.
7.45. Dodana vrijednost po trošku faktora izračunava se tako da se od dodane vrijednosti po bazičnim cijenama oduzmu drugi porezi na proizvodnju i dodaju druge subvencije na proizvodnju. Neto dodana vrijednost po trošku faktora predstavlja dohodak faktora proizvodnje (usp. 3.014.).
3. Potrošnja fiksnog kapitala
7.46. U RERP-u se dobra i usluge koji čine fiksni kapital gospodarstva (kao što su nasadi koji nose višegodišnji urod, strojevi i zgrade, značajna poboljšanja zemljišta, softver, troškovi prijenosa vlasništva neproizvedene imovine itd.) troše i habaju te zastarijevaju kao sredstvo proizvodnje u proizvodnom procesu. Takvo trošenje i habanje te zastarjelost mjere se kao potrošnja fiksnog kapitala. Slično kao i za ERP, potrošnja fiksnog kapitala ne bi se trebala izračunavati za životinje u produktivnoj dobi.
4. Subvencije
7.47. Na RERP se primjenjuju ista pravila kao i na ERP: tokovi koji se klasificiraju kao subvencije za poslovanje u ERP-u jednako se klasificiraju u RERP-u, pri čemu se sličan mehanizam primjenjuje za tokove u obliku kapitalnih transfera.
5. Porezi
7.48. Na RERP se primjenjuju ista pravila kao i na ERP: različite vrste poreza jednako se klasificiraju u RERP-u i u ERP-u.
6. Naknade zaposlenicima
7.49. Za proizvođače, naknade zaposlenicima dodjeljuju se lokalnim JVD-ima u kojima su zaposlenici zaposleni. Ako ti podaci nisu dostupni, naknade zaposlenicima dodjeljuju se u okviru druge najbolje metode koja se temelji na odrađenim satima. Ako nisu dostupne ni naknade zaposlenicima ni odrađeni sati, upotrebljava se broj zaposlenika po lokalnim JVD-ima (usp. ESA 2010., 13.42.).
7. Neto poslovni višak
7.50. Neto poslovni višak dobiva se tako da se od neto dodane vrijednosti po bazičnim cijenama oduzmu naknade zaposlenicima i ostali porezi na proizvodnju te dodaju ostale subvencije na proizvodnju.
8. Kamate, zakupnine
7.51. Na RERP se primjenjuju jednaka pravila kao na ERP: tokovi koji se klasificiraju kao kamate, zakupnine u ERP-u jednako se klasificiraju u RERP-u.
9. Poljoprivredni poduzetnički dohodak: opća pravila izračuna
7.52. Od poslovnog viška oduzima se izravno plativi dohodak od imovine koji proizlazi iz poljoprivrednih djelatnosti i nepoljoprivrednih sporednih djelatnosti, tj. kamate koje se plaćaju na kredite odobrene za te djelatnosti, među ostalim za kupnju poljoprivrednog zemljišta, te zakupnine koje se plaćaju vlasnicima zemljišta (usp. 3.070. do 3.087.).
D. KRATKI PREGLED PROVEDBE
1. Uvod
7.53. Cilj je ovog odjeljka istaknuti neke aspekte metodologije, konkretno izbor poljoprivrednog gospodarstva i mjerenje outputa.
7.54. Poljoprivredno gospodarstvo referentna je jedinica u statističkim istraživanjima u području poljoprivrede na nacionalnoj i podnacionalnoj razini. To je velika prednost za RERP jer znači da se vrednovanje količina outputa može izravno temeljiti na statističkim sustavima za mjerenje površina zemljišta, prinosa, veličine stada itd. Odabirom gospodarstva omogućuje se i veća dosljednost računâ. Output i troškovi zapravo su povezani s istim skupovima jedinica, čak i ako se metode ekstrapolacije razlikuju od izvora do izvora. Na kraju, odabirom gospodarstva i konceptom karakterističnih djelatnosti i jedinica izbjegavaju se prilagodbe koje bi mogle biti sporne, kao što bi mogao biti slučaj za povrtnjake i privatni uzgoj stoke koji ne obavlja nositelj. Ta konvencija olakšava usporedbu među zemljama. Naime, povezanost sa statističkim podacima u fizičkim količinama, koje su ključne za poljoprivredu i jamče da će mjerenja računovodstvenih unosa biti dosljedna jer se time ograničavaju prilagodbe ili „izvanstatističke” korekcije, očigledno pojednostavnjuje i poboljšava izračun. Ti su aspekti također u skladu s ciljem davanja prednosti pristupu odozdo prema gore u RERP-u.
2. Definiranje regionalne poljoprivrede
7.55. Poljoprivredna industrija svake regije sastoji se od svih gospodarstava čiji se faktori proizvodnje nalaze u toj regiji. To načelo, koje je u skladu s konceptom rezidentnosti proizvodnih jedinica, može biti problematično na nekoliko načina: poljoprivredna statistika obično definira lokaciju gospodarstava prema njihovu sjedištu, a ne izravno prema lokaciji faktora proizvodnje. Te dvije lokacije nisu uvijek iste, a učestalost te pojave raste usporedo s veličinom gospodarstva. Stoga bi se pri izradi RERP-a neka gospodarstva trebala ponovno klasificirati po regijama, a u nekim slučajevima čak i podijeliti među regijama. To će vjerojatno biti teško izvesti u praksi, pa bi bilo poželjno zadržati istu lokaciju gospodarstava kao u statističkim istraživanjima. Međutim, taj prijedlog ovisi o dvama uvjetima: kao prvo, metoda utvrđivanja lokacije mora biti ista za sve regije u zemlji, a kao drugo, svi se računovodstveni unosi moraju vrednovati iz izvora koji upotrebljavaju ista pravila za utvrđivanje lokacije gospodarstava.
3. Mjerenje poljoprivrednog outputa
7.56. Poljoprivredni output uključuje određene poljoprivredne kulture koje isto gospodarstvo ponovno upotrebljava u obliku intermedijarne potrošnje; to se uglavnom odnosi na proizvode za hranu za životinje. Kad je konkretno riječ o ratarskim kulturama, regionalni output često se može odrediti na temelju količina ubranih u svakoj regiji, kojima se zatim dodjeljuje vrijednost na temelju cijena. U tom se slučaju vrednuje sav output, neovisno o tome je li namijenjen za stavljanje na tržište izvan industrije, prodaju drugim gospodarstvima ili upotrebu u istom gospodarstvu. Output svake regije stoga se prikuplja izravno, u skladu s konceptom koji se primjenjuje u ERP-u i RERP-u. Cijene na temelju kojih se vrednuje output koji čini potrošnju u jedinici isto se tako može temeljiti na regionalnim podacima, u skladu s cijenama po kojima se output stavlja na tržište. Međutim, nedostatak regionalnih podataka o cijenama predstavlja opći problem kad je riječ o vrednovanju (regionalnog) outputa koji se stavlja na tržište i outputa koji čini potrošnju unutar jedinice. Stoga vrednovanje proizvoda koji čine potrošnju unutar jedinice u RERP-u donosi iste poteškoće kao i vrednovanje proizvoda koji se stavljaju na tržište. Očigledno, drukčije je kad se količine ne mogu vrednovati na regionalnoj razini. U tom je slučaju metoda odozgo prema dolje utemeljena na vrednovanju na nacionalnoj razini jedina metoda koja se može upotrebljavati ( 4 ).
7.57. Kad je riječ o životinjama, neovisno o tome klasificiraju li se kao zalihe ili fiksni kapital, u obzir treba uzeti sljedeće točke:
·regionalno vrednovanje promjena zaliha i BIFK-a povezanih sa životinjama jer su ta dva toka zapravo sastavnice neizravne metode izračuna outputa,
·vrednovanje trgovine životinjama među regijama jer je ta trgovina također sastavnica neizravne metode izračuna outputa,
·raščlambu uvoznih i izvoznih tokova životinja po regijama,
·odgovarajući tretman troškova prijenosa vlasništva,
·mogućnost prilagodbe RERP-a u odnosu na ERP.
7.58. U određenim slučajevima neizravna metoda izračuna outputa životinja može biti prezahtjevna za provedbu na regionalnoj razini. U takvim je slučajevima bolje izračunati output na temelju modela u kojem se upotrebljavaju fizički podaci i zatim te vrijednosti prilagoditi vrijednostima iz ERP-a.
4. Neodvojive nepoljoprivredne sporedne djelatnosti
7.59. Postoji nekoliko načina uključivanja neodvojivih nepoljoprivrednih sporednih djelatnosti u RERP, ovisno o vrsti djelatnosti. Neke od tih sporednih djelatnosti visoko su koncentrirane na regionalnoj razini, kao na primjer prerada poljoprivrednih proizvoda. U tom slučaju, vrednovanje outputa količina i cijena može se temeljiti na lokalnim statističkim podacima. Za taj su output vrijednosti u ERP-u de facto jednake vrijednostima u RERP-u. Međutim, drugi slučajevi mogu biti zahtjevniji. Na primjer, neke djelatnosti možda nemaju regionalni izvor, posebno ako od početka nisu koncentrirane u određenim regijama. Kad je riječ o drugim djelatnostima, regionalne podatke pružaju statistička istraživanja ili informacije o mikroekonomskim računima (na primjer, mreža računovodstvenih podataka poljoprivrednih gospodarstava), ali nema jamstva da su ti podaci reprezentativni za regiju. Isto tako, podaci mogu biti stari i bez dostupnih izvora za pouzdano ažuriranje. Na kraju, kvalitativni pokazatelji na regionalnoj razini vrlo su rijetki. U svim tim slučajevima vrijednosti ERP-a početna su točka RERP-a i često se moraju primjenjivati metode odozgo prema dolje.
5. Intermedijarna potrošnja
7.60. Intermedijarna potrošnja u RERP-u uključuje poljoprivredne proizvode koje upotrebljavaju gospodarstva, neovisno o tome trguju li njima izravno nositelji u istoj regiji ili u različitim regijama ili mijenjaju vlasništvo putem posrednika koji mogu i ne moraju postati vlasnici proizvoda prije nego što ih preprodaju itd. Osim toga, neki poljoprivredni proizvodi za potrošnju unutar jedinice također se unose kao intermedijarna potrošnja, posebno određeni nasadi koji se upotrebljavaju kao hrana za životinje. Kupnja životinja, čak i uvezenih, ne unosi se kao intermedijarna potrošnja.
7.61. Prva metoda izračuna intermedijarne potrošnje poljoprivrednih proizvoda na regionalnoj razini izračun je razlike između outputa u RERP-u i onog dijela outputa koji je namijenjen za druge industrije, na osnovi pojedinačnih proizvoda ( 5 ). Međutim, to nije sasvim točan prikaz intermedijarne potrošnje poljoprivrednih proizvoda u svakoj regiji jer, iako uključuje poljoprivredne proizvode namijenjene za intermedijarnu potrošnju gospodarstava u drugim regijama, ne uključuje poljoprivredne proizvode koji potječu s gospodarstava u drugim regijama. Stoga se intermedijarna potrošnja mora prilagoditi vrijednostima u ERP-u.
7.62. Moguća je i metoda izračuna s pomoću sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (FADN) kao izvora informacija. Taj izvor omogućuje vrednovanje intermedijarne potrošnje poljoprivrednih proizvoda neovisno o tome jesu li proizvode prodala druga gospodarstva ili potječu iz drugih izvora, kao što je uvoz. Međutim, FADN ne obuhvaća na potpuno isti način proizvode koje gospodarstvo upotrebljava kao intermedijarnu potrošnju te su stoga potrebne korekcije. Stoga se intermedijarna potrošnja i u tom slučaju mora prilagoditi vrijednostima u ERP-u.”
PRILOG II.
Prilog II. zamjenjuje se sljedećim:
„PRILOG II.
PROGRAM DOSTAVE PODATAKA
Za svaku stavku outputa (stavke od 01 do 18, uključujući podstavke) potrebno je dostaviti vrijednost u bazičnim cijenama i njezine sastavnice (vrijednost u proizvođačkim cijenama, subvencije i poreze na proizvode).
Podatke o računu proizvodnje i bruto investicijama u fiksni kapital potrebno je dostaviti u tekućim cijenama i u cijenama iz prethodne godine.
Sve bi vrijednosti trebale biti izražene u milijunima jedinica nacionalne valute. Input rada trebalo bi iskazati u 1 000 godišnjih jedinica rada (GJR).
Podaci o regionalnim računima u poljoprivredi moraju se dostaviti samo u tekućim cijenama.
1. Račun proizvodnje
|
Prijenos koji se odnosi na izvještajnu godinu n |
|||||
|
a |
b |
c |
d |
||
|
Stavka |
Popis varijabli |
Studeni
godina n
|
Ožujak
godina n+1
|
Rujan
|
Lipanj
|
|
01 |
ŽITARICE (uključujući sjeme) |
X |
X |
X |
X |
|
01.1 |
Pšenica i pir krupnik |
X |
X |
X |
X |
|
01.1/1 |
Meka pšenica i pir krupnik |
— |
— |
X |
X |
|
01.1/2 |
Tvrda pšenica |
— |
— |
X |
X |
|
01.2 |
Raž i suražica |
X |
X |
X |
X |
|
01.3 |
Ječam |
X |
X |
X |
X |
|
01.4 |
Zob i mješavine ljetnih žitarica |
X |
X |
X |
X |
|
01.5 |
Kukuruzno zrno |
X |
X |
X |
X |
|
01.6 |
Riža |
X |
X |
X |
X |
|
01.7 |
Ostale žitarice |
X |
X |
X |
X |
|
02 |
INDUSTRIJSKI USJEVI |
X |
X |
X |
X |
|
02.1 |
Uljano sjeme i plodovi uljarica (uključujući sjeme) |
X |
X |
X |
X |
|
02.1/1 |
Sjeme uljane repice i stočne repe |
— |
— |
X |
X |
|
02.1/2 |
Suncokret |
— |
— |
X |
X |
|
02.1/3 |
Soja |
— |
— |
X |
X |
|
02.1/4 |
Druge uljarice |
— |
— |
X |
X |
|
02.2 |
Proteinski usjevi (uključujući sjeme) |
X |
X |
X |
X |
|
02.3 |
Sirovi duhan |
X |
X |
X |
X |
|
02.4 |
Šećerna repa |
X |
X |
X |
X |
|
02.5 |
Drugi industrijski usjevi |
X |
X |
X |
X |
|
02.5/1 |
Vlaknasto bilje |
— |
— |
X |
— |
|
02.5/2 |
Hmelj |
— |
— |
X |
— |
|
02.5/3 |
Ostali industrijski usjevi: ostalo |
— |
— |
X |
— |
|
03 |
KRMNO BILJE |
X |
X |
X |
X |
|
03.1 |
Kukuruz za silažu |
— |
— |
X |
X |
|
03.2 |
Krmno korijenje (uključujući stočnu repu) |
— |
— |
X |
X |
|
03.3 |
Drugo krmno bilje |
— |
— |
X |
X |
|
04 |
POVRĆE I UKRASNO BILJE |
X |
X |
X |
X |
|
04.1 |
Svježe povrće |
X |
X |
X |
X |
|
04.1/1 |
Cvjetača |
— |
— |
X |
— |
|
04.1/2 |
Rajčica |
— |
— |
X |
— |
|
04.1/3 |
Drugo svježe povrće |
— |
— |
X |
— |
|
04.2 |
Biljke i cvijeće |
X |
X |
X |
X |
|
04.2/1 |
Sadnice |
— |
— |
X |
— |
|
04.2/2 |
Ukrasno bilje i cvijeće (uključujući božićna drvca) |
— |
— |
X |
— |
|
04.2/3 |
Nasadi |
— |
— |
X |
— |
|
05 |
KRUMPIR (uključujući sjemenski) |
X |
X |
X |
X |
|
06 |
VOĆE |
X |
X |
X |
X |
|
06.1 |
Svježe voće |
X |
X |
X |
X |
|
06.1/1 |
Stolne jabuke |
— |
— |
X |
— |
|
06.1/2 |
Stolne kruške |
— |
— |
X |
— |
|
06.1/3 |
Breskve |
— |
— |
X |
— |
|
06.1/4 |
Drugo svježe voće |
— |
— |
X |
— |
|
06.2 |
Agrumi |
X |
X |
X |
X |
|
06.2/1 |
Slatke naranče |
— |
— |
X |
— |
|
06.2/2 |
Mandarine |
— |
— |
X |
— |
|
06.2/3 |
Limuni |
— |
— |
X |
— |
|
06.2/4 |
Drugi agrumi |
— |
— |
X |
— |
|
06.3 |
Tropsko voće |
X |
X |
X |
X |
|
06.4 |
Grožđe |
X |
X |
X |
X |
|
06.4/1 |
Stolno grožđe |
— |
— |
X |
— |
|
06.4/2 |
Ostalo grožđe |
— |
— |
X |
— |
|
06.5 |
Masline |
X |
X |
X |
X |
|
06.5/1 |
Stolne masline |
— |
— |
X |
— |
|
06.5/2 |
Ostale masline |
— |
— |
X |
— |
|
07 |
VINO |
X |
X |
X |
X |
|
07.1 |
Stolno vino |
— |
— |
X |
— |
|
07.2 |
Kvalitetno vino |
— |
— |
X |
— |
|
08 |
MASLINOVO ULJE |
X |
X |
X |
X |
|
09 |
DRUGI POLJOPRIVREDNI PROIZVODI |
X |
X |
X |
X |
|
09.1 |
Biljni materijali koji se u prvom redu upotrebljavaju za pletarstvo |
— |
— |
X |
— |
|
09.2 |
Sjeme |
— |
— |
X |
— |
|
09.3 |
Ostali poljoprivredni proizvodi: ostalo |
— |
— |
X |
— |
|
|
OUTPUT BILJNE PROIZVODNJE (01 DO 09) |
X |
X |
X |
X |
|
11 |
ŽIVOTINJE |
X |
X |
X |
X |
|
11.1 |
Goveda |
X |
X |
X |
X |
|
11.2 |
Svinje |
X |
X |
X |
X |
|
11.3 |
Konji |
X |
X |
X |
X |
|
11.4 |
Ovce i koze |
X |
X |
X |
X |
|
11.5 |
Perad |
X |
X |
X |
X |
|
11.6 |
Ostale životinje |
X |
X |
X |
X |
|
12 |
ŽIVOTINJSKI PROIZVODI |
X |
X |
X |
X |
|
12.1 |
Mlijeko |
X |
X |
X |
X |
|
12.2 |
Jaja |
X |
X |
X |
X |
|
12.3 |
Drugi proizvodi životinjskog podrijetla |
X |
X |
X |
X |
|
12.3/1 |
Neprerađena vuna |
— |
— |
X |
— |
|
12.3/2 |
Čahure dudovih svilaca |
— |
— |
X |
— |
|
12.3/3 |
Ostali proizvodi životinjskog podrijetla: ostalo |
— |
— |
X |
— |
|
13 |
OUTPUT ŽIVOTINJA (11 + 12) |
X |
X |
X |
X |
|
14 |
OUTPUT POLJOPRIVREDNIH DOBARA (10 + 13) |
X |
X |
X |
X |
|
15 |
OUTPUT POLJOPRIVREDNIH USLUGA |
X |
X |
X |
X |
|
15.1 |
POLJOPRIVREDNE USLUGE |
— |
— |
X |
— |
|
15.2 |
ZAKUP MLIJEČNE KVOTE |
— |
— |
X |
— |
|
16 |
POLJOPRIVREDNI OUTPUT (14 + 15) |
X |
X |
X |
X |
|
17 |
NEPOLJOPRIVREDNE SPOREDNE DJELATNOSTI (NEODVOJIVE) |
X |
X |
X |
X |
|
17.1 |
PRERADA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA |
X |
X |
X |
X |
|
17.2 |
DRUGE NEODVOJIVE SPOREDNE DJELATNOSTI (DOBRA I USLUGE) |
X |
X |
X |
X |
|
18 |
OUTPUT POLJOPRIVREDNE INDUSTRIJE (16 + 17) |
X |
X |
X |
X |
|
|
UKUPNA INTERMEDIJARNA POTROŠNJA |
X |
X |
X |
X |
|
19.01 |
SJEME I SADNICE |
X |
X |
X |
X |
|
19.02 |
ENERGIJA, MAZIVA |
X |
X |
X |
X |
|
19.02/1 |
— električna energija |
— |
— |
X |
— |
|
19.02/2 |
— plin |
— |
— |
X |
— |
|
19.02/3 |
— druga goriva i pogonska goriva |
— |
— |
X |
— |
|
19.02/4 |
— drugo |
— |
— |
X |
— |
|
19.03 |
GNOJIVA I SREDSTVA ZA POBOLJŠANJE TLA |
X |
X |
X |
X |
|
19.04 |
SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA I PESTICIDI |
X |
X |
X |
X |
|
19.05 |
VETERINARSKI TROŠKOVI |
X |
X |
X |
X |
|
19.06 |
HRANA ZA ŽIVOTINJE |
X |
X |
X |
X |
|
19.06/1 |
— hrana za životinje kupljena od drugih poljoprivrednih gospodarstava |
X |
X |
X |
X |
|
19.06/2 |
— hrana za životinje kupljena izvan poljoprivredne industrije |
X |
X |
X |
X |
|
19.06/3 |
— hrana za životinje proizvedena i potrošena u okviru istoga gospodarstva |
X |
X |
X |
X |
|
19.07 |
ODRŽAVANJE MATERIJALA |
X |
X |
X |
X |
|
19.08 |
ODRŽAVANJE ZGRADA |
X |
X |
X |
X |
|
19.09 |
POLJOPRIVREDNE USLUGE |
X |
X |
X |
X |
|
19.10 |
USLUGE FINANCIJSKOG POSREDOVANJA INDIREKTNO MJERENE (UFPIM) |
X |
X |
X |
X |
|
19.11 |
OSTALA ROBA I USLUGE |
X |
X |
X |
X |
|
20 |
BRUTO DODANA VRIJEDNOST U BAZIČNIM CIJENAMA (18–19) |
X |
X |
X |
X |
|
21 |
POTROŠNJA FIKSNOG KAPITALA |
X |
X |
X |
X |
|
21.1 |
OPREMA |
— |
— |
X |
— |
|
21.2 |
ZGRADE |
— |
— |
X |
— |
|
21.3 |
NASADI |
— |
— |
X |
— |
|
21.4 |
DRUGO |
— |
— |
X |
— |
|
22 |
NETO DODANA VRIJEDNOST U BAZIČNIM CIJENAMA (20–21) |
X |
X |
X |
X |
2. Račun stvaranja dohotka
|
Prijenos koji se odnosi na izvještajnu godinu n |
|||||
|
a |
b |
c |
d |
||
|
Stavka |
Popis varijabli |
Studeni
godina n
|
Ožujak
|
Rujan
|
Lipanj
|
|
23 |
NAKNADE ZAPOSLENICIMA |
X |
X |
X |
X |
|
24 |
OSTALI POREZI NA PROIZVODNJU |
X |
X |
X |
X |
|
25 |
OSTALE SUBVENCIJE NA PROIZVODNJU |
X |
X |
X |
X |
|
26 |
FAKTORSKI DOHODAK (22–24 + 25) |
X |
X |
X |
X |
|
27 |
POSLOVNI VIŠAK/MJEŠOVITI DOHODAK (22–23–24 + 25) |
X |
X |
X |
X |
3. Račun poduzetničkog dohotka
|
Prijenos koji se odnosi na izvještajnu godinu n |
|||||
|
a |
b |
c |
d |
||
|
Stavka |
Popis varijabli |
Studeni
godina n
|
Ožujak
|
Rujan
|
Lipanj
|
|
28 |
ZAKUPNINE I DRUGI IZDACI KOJE TREBA PLATITI ZA ZAKUP NEKRETNINA |
X |
X |
X |
X |
|
29 |
OBVEZE ZA KAMATE |
X |
X |
X |
X |
|
30 |
POTRAŽIVANJA ZA KAMATE |
X |
X |
X |
X |
|
31 |
PODUZETNIČKI DOHODAK (27–28–29 + 30) |
X |
X |
X |
X |
4. Elementi računa kapitala
|
Prijenos koji se odnosi na izvještajnu godinu n |
|||||
|
a |
b |
c |
d |
||
|
Stavka |
Popis varijabli |
Studeni
godina n
|
Ožujak
|
Rujan
|
Lipanj
|
|
32 |
BIFK U POLJOPRIVREDNE PROIZVODE |
— |
— |
X |
X |
|
32.1 |
BIFK U NASADE |
— |
— |
X |
— |
|
32.2 |
BIFK U ŽIVOTINJE |
— |
— |
X |
— |
|
33 |
BIFK U NEPOLJOPRIVREDNE PROIZVODE |
— |
— |
X |
X |
|
33.1 |
BIFK U OPREMU |
— |
— |
X |
— |
|
33.2 |
BIFK U ZGRADE |
— |
— |
X |
— |
|
33.3 |
OSTALI BIFK |
— |
— |
X |
— |
|
34 |
BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL (BEZ ODBITNOG PDV-A) (32 + 33) |
— |
— |
X |
X |
|
35 |
NETO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL (BEZ ODBITNOG PDV-A) (34–21) |
— |
— |
X |
X |
|
36 |
PROMJENE ZALIHA |
— |
— |
X |
X |
|
37 |
KAPITALNI TRANSFERI |
— |
— |
X |
X |
|
37.1 |
INVESTICIJSKE POTPORE |
— |
— |
X |
— |
|
37.2 |
OSTALI KAPITALNI TRANSFERI |
— |
— |
X |
— |
5. Input rada u poljoprivredi
|
Prijenos koji se odnosi na izvještajnu godinu n |
||||
|
a |
b |
c |
||
|
Stavka |
Popis varijabli |
Studeni
godina n
|
Ožujak
|
Rujan
|
|
38 |
UKUPNI INPUT RADA U POLJOPRIVREDI |
X |
X |
X |
|
38.1 |
NEPLAĆENI INPUT RADA U POLJOPRIVREDI |
X |
X |
X |
|
38.2 |
PLAĆENI INPUT RADA U POLJOPRIVREDI |
X |
X |
X |
”