Mišljenje Europskog odbora regija – Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo

(2022/C 97/03)

Izvjestitelj:

Piero Mauro ZANIN (IT/EPP), predsjednik i član Regionalnog vijeća Regije Furlanija – Julijska krajina

Referentni dokument:

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Bolja regulativa: zajedničkim snagama za bolje zakonodavstvo

Bruxelles, 29. travnja 2021.

COM(2021) 219 final

PREPORUKE O POLITIKAMA

EUROPSKI ODBOR REGIJA

Potpora oporavku EU-a boljom regulativom

naglašava da EU-ov sustav bolje regulative OECD smatra jednim od najnaprednijih regulatornih pristupa na svijetu, koji može proizvesti kvalitetno zakonodavstvo primjereno budućnosti i koji je na razini velikih izazova okolišne, digitalne i društvene preobrazbe s kojima se suočava Europska unija;

slaže se s time da zakonodavstvo EU-a mora stvarati dodanu vrijednost i minimalno administrativno opterećenje, biti proporcionalno ciljevima predmetnog propisa te biti jasno, transparentno i u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

ističe da je ključno da se u sustav bolje regulative uključi višerazinska dimenzija upravljanja u Europskoj uniji s obzirom na to da europsko zakonodavstvo provode države članice, regije i lokalne vlasti: uključivanje razina vlasti odgovornih za provedbu zakonodavstva EU-a preduvjet je za visokokvalitetno zakonodavstvo kojim se mogu ostvariti zajednički ciljevi. U tom pogledu preporučuje da Europska komisija tijekom cijelog ciklusa politike prednost da suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima, posebno onima sa zakonodavnim ovlastima, na temelju metode rada višerazinskog upravljanja;

napominje da demokratski izabrane lokalne i regionalne vlasti još uvijek imaju ograničen utjecaj na utvrđivanje zakonodavstva EU-a koje su dužne provoditi. Njima i OR-u, kao njihovu institucionalnom predstavniku na razini EU-a, treba priznati veću ulogu u europskom sustavu upravljanja;

pozdravlja činjenicu da Komisija jača svoju ulogu čuvarice Ugovorâ, kao i njezinu usredotočenost na djelotvornije izvršavanje propisâ EU-a, a time i njezinu namjeru da učini više u tom pogledu te da pruži potporu državama članicama, regijama i općinama u djelotvornoj i ispravnoj primjeni prava EU-a. Visoka i djelotvornija razina provedbe istovremeno je i doprinos programu za bolju regulativu;

poziva Komisiju da ispita mogućnosti snažnijeg uključivanja regionalnih parlamenata u postupke oblikovanja politike EU-a pomoću mehanizma ranog upozoravanja predviđenog Ugovorima, kako bi oni mogli na pozitivan način doprinijeti razvoju aktivne supsidijarnosti (1);

smatra da je došlo vrijeme da uz pristup odozdo prema gore i uz razmjenu najboljih praksi i dostupnih podataka udružimo snage za bolje zakonodavstvo poboljšanjem i usklađivanjem instrumenata za bolju regulativu kako bi ti instrumenti bili kompatibilni. Pritom treba napomenuti da mnoge od njih regije već koriste;

pozdravlja namjeru Europske komisije da putem savjetovanja više uključi građane u osmišljavanje europskih politika, ali je potiče i na to da se pritom osloni na kapacitete lokalnih i regionalnih vlasti i OR-a za posredovanje te prikupljanje i prenošenje pitanja koja zabrinjavaju građane;

slaže se s time da se političko djelovanje mora temeljiti na podrobnim analizama i znanstvenim dokazima kako bi se mogao sustavno ocjenjivati njegov gospodarski, socijalni, rodni i okolišni učinak, među ostalima;

10.

podržava namjeru Komisije da ciljeve održivog razvoja uključi u postupke donošenja odluka i osmišljavanje politika EU-a, među ostalim poboljšanjem analize i komunikacije o prijedlozima o održivom razvoju. Ističe da provedbu ciljeva održivog razvoja ne smije ugroziti administrativno i zakonodavno opterećenje te da jednaku pozornost treba posvetiti gospodarskoj, socijalnoj, rodnoj i okolišnoj dimenziji održivog razvoja. Stoga poziva države članice i lokalne i regionalne vlasti da postupaju u skladu s time;

11.

slaže se da se načelo „ne nanosi bitnu štetu” mora primjenjivati u svim područjima politike u skladu s dugoročnom strategijom EU-a do 2050. (2) i Programom održivog razvoja do 2030. (3) te poziva na uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u planiranje i upravljanje resursima jer su one na prvoj liniji provedbe okolišnih, klimatskih, socijalnih i energetskih politika. Podsjeća na mišljenje OR-a o Europskom zakonu o klimi (4) i preporučuje da se uzmu u obzir troškovi nedjelovanja, koji mogu imati dugoročne i znatne posljedice koje nisu odmah primjetne;

12.

poziva Komisiju, države članice i lokalne i regionalne vlasti da donose kompatibilne propise kojima se mogu ukloniti prepreke i birokratske poteškoće koje usporavaju oporavak i tako narušavaju dobrobit građana. Traži od Komisije da podrži regije, posebno one prekogranične i slabije razvijene, u promicanju zajedničkog zakonodavstva, nadovezujući se pritom na postojeća iskustva u suradnji pograničnih i osjetljivih područja, kao što su europske grupacije za teritorijalnu suradnju (EGTS);

13.

poziva institucije EU-a, države članice i lokalne i regionalne vlasti da se posvete provedbi preporuka Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije” (5). Poziva na ažuriranje tih preporuka uzimajući u obzir pouke izvučene iz pandemije, kao i ciljeve zelene, digitalne i socijalne tranzicije te izgradnje pravednijih, otpornijih i ravnopravnijih gospodarstava i društava u okviru instrumenta Next Generation EU;

14.

također poziva na preispitivanje Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva, kao i smjernica i paketa instrumenata za bolju regulativu radi uključivanja višerazinske dimenzije europskog zakonodavnog postupka, što je predložila Radna skupina za supsidijarnost (6). Ukazuje na važnost toga da se među državama članicama i lokalnim i regionalnim vlastima poduzmu mjere za širenje saznanja o alatima za bolju regulativu i poticanje njihova korištenja, posebno među onima sa zakonodavnim ovlastima. Poziva na ulaganje najvećih napora u poboljšanje jezičnog aspekta, zajedničke terminologije i ispravnog prevođenja jer su to ključni elementi za ostvarivanje zajedničkih ciljeva bolje regulative na svim razinama vlasti;

Zajednički rad

15.

slaže se s time da se ne može proizvesti kvalitetno zakonodavstvo ako se ne uzmu u obzir postignuća prethodnog zakonodavstva. Ističe da su mnoge regije u svoje zakone uključile odredbe o evaluaciji kako bi osigurale dostupnost podataka o učincima zakonodavstva. Napominje da je razmjena podataka prikupljenih u zajedničkom registru doprinosa odgovornost svih institucija – europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih;

16.

ističe korisnost uspostave zajedničkog zakonodavnog portala i preporučuje njegovo širenje putem komunikacijskih inicijativa u svim državama članicama;

17.

smatra da internetske stranice lokalnih i regionalnih vlasti mogu doprinijeti većem publicitetu javnih savjetovanja Komisije objavljivanjem poziva na davanje doprinosa i, prema potrebi, promicanjem stvaranja stalnih mreža osoba za kontakt kako bi se prikupljali zahtjevi i prijedlozi krajnjih korisnika, čiji je doprinos od ključne važnosti za postizanje ciljeva rasta i razvoja;

Bolja komunikacija s dionicima i općom javnosti

18.

pozdravlja namjeru Europske komisije da dodatno poboljša savjetovanja i učini ih usmjerenijima, jasnijima i prilagođenijima korisnicima, među ostalim s pomoću uravnoteženijih, strukturiranijih, manje tehničkih i lako razumljivih upitnika. Podržava objedinjavanje javnih savjetovanja i planova djelovanja u jedinstveni poziv na očitovanje na portalu „Iznesite svoje mišljenje” i ustraje na tome da upitnike treba istovremeno prevesti na sve jezike EU-a kako bi se omogućilo sudjelovanje dionika svugdje i na svim razinama;

19.

predlaže da se, s obzirom na njihove posebnosti, lokalne i regionalne vlasti češće uključuju u ciljana savjetovanja. Preporučuje Komisiji da se savjetuje s OR-om u pripremi javnih savjetovanja i planova djelovanja o prijedlozima koji znatno utječu na podnacionalne razine vlasti i da posredstvom OR-a lokalne i regionalne vlasti uključi u decentraliziranu i sustavnu informativnu kampanju o godišnjim programima rada Europske komisije;

20.

smatra da je konferencija o budućnosti Europe izvrsna prilika za dijalog s građanima. Podsjeća na vlastito mišljenje „Lokalne i regionalne vlasti u trajnom dijalogu s građanima” i na to da konferencija o budućnosti Europe treba biti prilika da se ponovno razmotri i reformira način na koji EU funkcionira te način na koji ga građani doživljavaju (7). Ponovno ističe potrebu da OR bude ključni akter u konferenciji o budućnosti Europe i da se ojača uloga lokalnih i regionalnih vlasti, posebno onih sa zakonodavnim ovlastima, u demokratskom funkcioniranju EU-a, kao i teritorijalna dimenzija europskih politika;

21.

naglašava važnost promicanja sudjelovanja građana u osmišljavanju politika EU-a i u tom kontekstu podsjeća na vlastiti prijedlog da se uspostavi paneuropska mreža za dijalog zasnovana na dobrovoljnom sudjelovanju građana (CitizEN), koja bi, ako se testira tijekom konferencije, mogla dovesti do uvođenja strukturnog mehanizma koji bi mogao zajamčiti odgovarajuće informiranje i uključivanje građana i potaknuti njihov dugoročni politički angažman;

Veća transparentnost

22.

preporučuje najveću moguću transparentnost zakonodavnog postupka kako bi se osiguralo da građani imaju potpuni pristup dostupnim podacima, doprinosima, studijama i evaluacijama provedenima za svaki zakonodavni prijedlog;

23.

smatra da je izuzetno važno da OR ima pristup odabranim dokumentima sa sastanaka u okviru trijaloga – pod uvjetom da je već izdao ili priprema mišljenje o predmetnom prijedlogu u skladu s člankom 307. UFEU-a – kako bi se procijenilo jesu li promjene o kojima se raspravlja na tim sastancima relevantne iz regionalne ili lokalne perspektive i je li zbog njih potrebno novo mišljenje. Taj bi pristup OR-u omogućio da ispuni svoju ulogu savjetodavnog tijela i zajamčio djelotvornost odnosno korisnost odredbi Ugovora koje se odnose na OR;

24.

poziva Komisiju da stvori poveznice između baza podataka, registara, arhiva i portala, uključujući i MIDAS (repozitorij modela komisije) i da o njima obavijesti javnost uz pomoć odgovarajućih inicijativa za komunikaciju i osposobljavanje, među ostalim putem OR-a i udruženja lokalnih i regionalnih vlasti;

25.

pozdravlja napore koje Komisija ulaže u poboljšanje javnih savjetovanja i postupanja s komentarima u okviru savjetovanja. Trenutačno nije jasno na koji način Komisija vrednuje pojedinačne komentare, što je nužno da bi se osigurala demokratska transparentnost. U svakom slučaju, Komisija bi pri sastavljanju svojih zakonodavnih prijedloga trebala posebnu pozornost posvetiti doprinosima regionalnih javnih uprava s nadležnostima u područjima koja su predmet dotičnih savjetovanja;

Novi instrumenti za daljnje pojednostavljenje i smanjenje opterećenja

26.

slaže se s time da je vrijeme da se više pozornosti posveti utjecaju koji zakonodavstvo ima u pogledu troškova i administrativnog opterećenja za lokalne i regionalne vlasti, građane, obitelji i poduzeća, posebno mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća, koja čine okosnicu europske gospodarske strukture;

27.

poziva Europsku komisiju da pri primjeni pristupa „jedan za jedan”, kojim Komisija nastoji uvoditi nova opterećenja koja proizlaze iz zakonodavnih prijedloga samo uz jednakovrijedno smanjenje postojećih opterećenja u istom području politike, zajamči da početne i druge procjene učinka uključuju evaluaciju mogućih teritorijalno različitih učinaka svake zakonodavne inicijative. Očekuje da se primjenom tog načela očuvaju ciljevi zakonodavstva i visoki gospodarski, socijalni i okolišni standardi EU-a. Nadalje, očekuje da se metodologije koje se koriste za mjerenje i smanjenje opterećenja oslanjaju na pristup koji se temelji na dokazima u pogledu kompenzacije administrativnih opterećenja i troškova nedjelovanja kako bi kasnije postale standardni operativni postupak za tvorce politika na svim razinama i da će pratiti zakonodavne prijedloge tijekom cjelokupnog postupka njihova donošenja pa sve do provedbe na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

28.

naglašava da bi nove europske zakonodavne inicijative trebale stvarati dodanu vrijednost EU-a i, osim toga, smatra da je ključno osigurati jednostavnost predloženih mjera i obveza te njihovu učinkovitu i djelotvornu primjenu kako bi se postigli dogovoreni ciljevi politika. Poziva na veću transparentnost i odgovornost te manje administrativno opterećenje za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća. Naglašava da bi EU trebao usvojiti cilj smanjenja ukupnog regulatornog opterećenja EU-a za poslovanje;

29.

ističe da su u skladu s Aktom o malom poduzetništvu (eng. Small Business Act) neke zemlje i regije već uvele metodologije za evaluaciju opterećenja koje zakonodavstvo stvara za poduzeća. Potiče razmjenu najboljih praksi o kompenzacijskim mjerama, instrumentima, metodologijama i prikupljenim podacima;

30.

smatra da je, kako bi se smanjilo opterećenje i pojednostavio postupak, ključno ulagati u usvajanje digitalnih rješenja koja mogu modernizirati sustave javnih uprava i tako ih prilagoditi brzini i potrebama proizvodnih sektora;

31.

poziva Komisiju i države članice da daju potporu ulaganjima poduzeća, posebno mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća, što podrazumijeva i ulaganja u osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikaciju, koja su im potrebna za prilagodbu standardima propisanima europskim zakonodavstvom u pojedinom sektoru;

32.

prepoznaje potrebu za preispitivanjem i pojednostavljenjem regulative kojima bi se uklonile prepreke za provedbu zakonodavstva, uključujući onu prekograničnu, te povećala djelotvornost, transparentnost i razumljivost zakona krajnjim korisnicima, bez obzira na to radi li se o građanima ili poduzećima. Stoga pozdravlja posao obavljen u okviru Godišnjeg pregleda tereta za 2020., koji, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva iz 2016., odražava mjere poduzete za smanjenje opterećenja i pojednostavljenje zakonodavstva;

33.

slaže se s ciljem koji je već bio dio Programa za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT), a koji je sada ojačan uspostavom platforme Fit for Future (F4F). Pozdravlja pojačanu ulogu OR-a u toj platformi s tri predstavnika u vladinoj skupini, čime je djelomično odgovoreno na zabrinutost OR-a u vezi s upravljanjem prethodnom platformom REFIT i njezinom učinkovitošću, te s Mrežom regionalnih središta za ocjenjivanje provedbe politika EU-a (RegHub). Ponavlja svoju potporu platformi F4F i svoju predanost jačanju suradnje s Europskom komisijom. Ističe da je OR u idealnom položaju da sustavno prikuplja doprinose lokalnih i regionalnih vlasti putem svojih članova, članica, mreža i drugih ciljanih inicijativa, kao što je mreža RegHub (8);

34.

ističe dodanu vrijednost koju mreža RegHub putem savjetovanja s dionicima donosi razvoju europske baze podataka o učincima provedbe zakonodavstva EU-a. Ističe da RegHub, osim toga, potiče provedbu zakonodavstva EU-a širenjem informacija i stvaranjem okruženja pogodnog za razmjenu najboljih praksi i za procjenu napretka i rezultata. Napominje da bi, kako bi se zajamčili kontinuitet i dosljednost pojednostavljenja, moglo biti korisno iskoristiti mrežu RegHub za direktive i uredbe koje su već bile predmet savjetovanja i revizije kako bi se podržala njihova provedba. Poziva Komisiju da razmotri dugoročnu financijsku potporu razvoju i konsolidaciji mreže RegHub kao instrumenta za bolju regulativu;

35.

smatra da je nužno što više proširiti sudjelovanje regija, pokrajina i gradova u mreži RegHub te poziva i države članice da tu mrežu koriste za uvođenje sustava za prikupljanje podataka i informacija s lokalnih područja;

Poboljšanje našeg skupa alata

36.

smatra da je, s obzirom na iskustva stečena u pandemiji, u mjeri u kojoj je to moguće unaprijed potrebno opaziti signale budućih pojava ne bi li se osigurao brz odgovor koji može ograničiti barem najrazornije učinke. Napominje da je važno da tvorci politika raspolažu sveobuhvatnim i ažuriranim znanstvenim podacima kako bi formulirali strategije kojima će se moći odgovoriti na izazove i ponovno ističe potrebu za bliskom i trajnom suradnjom sa znanstvenom i istraživačkom zajednicom;

37.

nada se da će metodologija za integriranje strateškog predviđanja u oblikovanje politika biti navedena u paketu instrumenata za bolju regulativu vodeći računa o lokalnoj i regionalnoj perspektivi. Podsjeća na to da su lokalne i regionalne vlasti i OR u idealnom položaju da daju svoj doprinos strateškom predviđanju;

38.

traži od Komisije da prihvati doprinose OR-a stvaranju Zajedničkog zakonodavnog portala, što uključuje mišljenja, procjene teritorijalnih učinaka, izvješća mreže RegHub, studije i dokumente o zakonodavnim prijedlozima i revizijama. Osim toga, traži da mu se omogući sudjelovanje u tehničkim poboljšanjima portala „Iznesite svoje mišljenje” kako bi doprinio boljem razumijevanju lokalnih posebnosti i kako bi se olakšao pristup lokalnim i regionalnim vlastima;

39.

nada se da će Europska komisija teritorijalni karakter učinaka politika učiniti jasnijim zahvaljujući reviziji smjernica za bolju regulativu i ažuriranju paketa instrumenata u vezi s alatima i metodologijama kako bi se utvrdili učinci općenito, a posebno procjene teritorijalnog učinka, te da će te alate i metodologije učiniti dovoljno fleksibilnima kako bi se mogli upotrebljavati u različitim kontekstima i na svim razinama;

40.

podsjeća na to da su koncepti kao što su testiranje utjecaja na ruralna područja, procjene učinka na urbana područja i procjene prekograničnog učinka dio šireg koncepta procjene teritorijalnog učinka i da konceptualna diferencijacija ne bi smjela biti u suprotnosti s ciljem da se osmišljavaju politike koje su lokalizirane i koje se temelje na dokazima;

41.

pozdravlja kontinuirane napore Europske komisije (posebno Zajedničkog istraživačkog centra i Glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku) i programa EGTS-a ESPON na daljnjem razvoju metodoloških alata za procjenu teritorijalnih učinaka. Preporučuje da se, čak i kada potpuna procjena teritorijalnog učinka nije moguća ili se ne smatra relevantnom, provedu druge vrste procjene učinka na najnižoj mogućoj lokalnoj razini s obzirom na postojeće statističke podatke;

42.

ponavlja da zanemarivanje lokalne dimenzije ima negativne učinke na kvalitetu donošenja politika. Nepostojanje dostatnih podnacionalnih podataka u mnogim važnim indeksima i ljestvicama pokazatelja (kao što su DESI – Indeks gospodarske i društvene digitalizacije, pregled socijalnih pokazatelja ili ciljevi održivog razvoja) i nedostatak ili nedovoljna kvaliteta analize predviđanja za podnacionalnu razinu koju provode europske institucije mogu imati negativne i trajne učinke na Uniju u cjelini, na duh kohezije među lokalnim područjima i na život građana. Smjernice i paket instrumenata za bolju regulativu trebali bi stoga dati jasne signale i pružiti korisne alate kako bi se osigurala široka primjena procjena teritorijalnog učinka tijekom cijelog ciklusa osmišljavanja politike i zajamčilo da se druge procjene učinka (socijalne, gospodarske, okolišne ili neke druge) provode i na podnacionalnoj razini;

43.

preporučuje veće uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti kako bi se podaci i informacije koji su teško dostupni na europskoj razini učinili dostupnima za procjene teritorijalnog učinka. Poziva Europsku komisiju da preko OR-a i mreže RegHub među lokalnim i regionalnim vlastima širi saznanja o različitim modelima procjene teritorijalnog učinka koji se temelje na modelima koje je razvio ESPON. Time će se poticati kultura procjene i donošenja politika koje su lokalizirane i koje se temelje na dokazima i u fazi njihova prenošenja i u fazi provedbe, a na temelju metode rada višerazinskog upravljanja;

44.

ističe da je važno da se eventualno nepostojanje procjene učinka određenog zakonodavnog prijedloga obrazloži, posebno kad je riječ o prijedlozima s mogućim teritorijalnim učinkom;

45.

slaže se s preporukama Radne skupine (9) da se supsidijarnost promatra kao aktivna supsidijarnost jer donošenje odluka na razini najbližoj građanima pomaže u povećanju vidljivosti djelovanja i demokratskog legitimiteta Unije. Poziva Komisiju da pri razmatranju supsidijarnosti uzme u obzir postojeće oblike decentralizacije u EU-u, uključujući i fiskalnu decentralizaciju, jer se to praćenje mora temeljiti na podjeli nadležnosti među različitim razinama vlasti;

46.

poziva suzakonodavce i države članice da sustavno koriste tablicu za ocjenjivanje supsidijarnosti, a regionalne parlamente da tu tablicu koriste pri provjeri poštuje li se u zakonodavnim prijedlozima načelo supsidijarnosti u skladu s Protokolom br. 2 UFEU-a;

47.

potiče Komisiju i države članice da, kako bi se ostvarili ciljevi zelene i digitalne tranzicije, uključe lokalne i regionalne vlasti u sve faze postupka donošenja odluka, i na europskoj (u savjetovanja i ex ante i ex post evaluacije) i na nacionalnoj razini (u osmišljavanje politika i zakonodavstva te izradu i provedbu planova, programa i instrumenata politike koji najviše utječu na gradove i regije), kako bi se osigurala dosljednost djelovanja. U skladu s preporukama Radne skupine (10) preporučuje da države članice ažuriraju načine sudjelovanja regija u provedbi nacionalnih planova za oporavak i otpornost i ciljeva zelenog plana, na temelju metode rada višerazinskog upravljanja, radi zelene, digitalne i socijalno pravedne tranzicije;

48.

pozdravlja napore uložene u povećanje kvalitete procjena putem neovisnih kontrola i pozdravlja osnivanje Odbora za nadzor regulative (11), koji zbog svoje trajne prirode, novog sastava i proširenja mandata djelomično ublažava zabrinutost OR-a u pogledu njegove djelotvornosti. Ponovno poziva na to da se u taj Odbor uključi stalni član kojeg bi imenovao OR. Poziva Europsku komisiju da stavi na raspolaganje nacrte procjena i analiza učinka podnesenih Odboru za nadzor regulative kako bi se bolje ocijenili i usmjerili doprinosi OR-a programu za bolju regulativu te poziva Odbor za nadzor regulative da razmotri mogućnost upotrebe izvješća o provedbi koje priprema mreža RegHub kao alata za preispitivanje zakonodavnih prijedloga i ističe da je OR spreman ojačati svoju suradnju s tim Odborom;

Ključna uloga provedbe

49.

zalaže se za objedinjavanje svih vlastitih alata i metodologija za prikupljanje i analizu teritorijalnih podataka u jedinstven paket za bolju regulativu, uključujući i savjetovanje s mrežom RegHub, čime bi se stvorila bolja poveznica s Komisijinim paketom instrumenata za bolju regulativu i alatima Službe Europskog parlamenta za istraživanja. Potiče Komisiju i države članice da na lokalne i regionalne vlasti prošire mjere potpore koje su u njima predviđene u pogledu prenošenja direktiva, provedbe uredbi i ispravne primjene propisa EU-a;

50.

preporučuje da lokalne i regionalne vlasti, u skladu s onime što je već istaknula Radna skupina za supsidijarnost (12), surađuju u pripremi nacionalnih provedbenih planova, koji mogu imati dodanu vrijednost u odnosu na planove Europske komisije;

51.

slaže se s Komisijom da je države članice i regije potrebno senzibilizirati o fenomenu prekomjerne regulacije te, ako se u provedbi europskog zakonodavstva dodatna pravila na nacionalnoj razini smatraju neophodnima, preporučuje da se ona utvrde u aktima o prijenosu ili povezanim dokumentima, u skladu s odredbama Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva (13). Osim toga, preporučuje se da se, posebno pri provedbi programa u okviru podijeljenog upravljanja i nacionalnih pravila o javnoj nabavi, ne uvodi velik broj novih propisa kako bi se izbjegla prekomjerna regulacija.

Bruxelles, 1. prosinca 2021.

Predsjednik Europskog odbora regija

Apostolos TZITZIKOSTAS

(1) Mišljenje „Bolja regulativa: analiza stanja i nastavak naše obveze”, CDR 2579/2019.

(2) https://ec.europa.eu/clima/eu-action/climate-strategies-targets/2050-long-term-strategy_hr.

(3) https://ec.europa.eu/international-partnerships/sustainable-development-goals_hr.

(4) https://cor.europa.eu/HR/-/Pages/OpinionTimeline.aspx?opId=CDR-1361-2020.

(5) Izvješće Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, https://ec.europa.eu/info/files/report-task-force-subsidiarity-proportionality-and-doing-less-more-efficiently_en.

(6) Preporuka 8.

(7) Mišljenje OR-a „Lokalne i regionalne vlasti u trajnom dijalogu s građanima”, https://cor.europa.eu/hr/-/Pages/OpinionTimeline.aspx?opId=CDR-4989-2019.

(8) Mreža regionalnih središta za ocjenjivanje provedbe politika EU-a: https://cor.europa.eu/en/engage/Pages/network-regional-hubs-implementation-assessment.aspx.

(9) Izvješće Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”, https://ec.europa.eu/info/files/report-task-force-subsidiarity-proportionality-and-doing-less-more-efficiently_en.

(10) Preporuka 4.

(11) Mišljenje „Program EU-a o boljoj regulativi”, https://cor.europa.eu/hr/-/Pages/OpinionTimeline.aspx?opId=CDR-4129-2015.

(12) Preporuka br. 5 Radne skupine za supsidijarnost, proporcionalnost i inicijativu „Činiti manje, ali učinkovitije”.

(13) Točka 43. Sporazuma.